| 20.05.2026. |
|
||
|
|||
|
Nema informacija o predloženim aktima.
Hvala vam, uvažena potpredsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre Vujiću, uvaženi predstavnici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, opet smo ovde…
Jel sam napravila neki lapsus? Zašto se smejete?
Čini mi se da nisam, pozdravila sam ministra Vujića i predstavnika Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
Ja znam da me vi uvek pažljivo slušate.
Uglavnom, na dnevnom redu ponovo razgovaramo o propisima iz oblasti izbornog zakonodavstva. Kažem "ponovo", jer relativno skoro smo na dnevnom redu imali Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, a pre toga opet, relativno skoro, čini mi se 2022. godine da smo usvajali čitav set izmena izbornih zakona, a pre toga smo snižavali izborni prag, povećavali broj garantovanih ženskih mesta, itd. I zaista ova vlast može da se pohvali permanentnim radom na unapređenju izbornih uslova.
Takođe možemo da istaknemo i zaista visok stepen kompatabilnosti rešenja sadržanih u našim zakonima sa onim rešenjima koje zahtevaju evropski izborni standardi. U tom smislu smo kooperativni i evo i danas ih implementiramo, preporuke ODIHR-a, pre svega one koje se odnose na kompetencije izborne administracije i na afirmaciju aktivnog izbornog prava svih učesnika.
Šta to zapravo znači? Uvodi se profesionalizacija rada biračkih odbora, obavezna obuka za članove i zamenike članova izbornih komisija i biračkih odbora. Ta obuka je i do sada postojala. Republička izborna komisija je već godinama sprovodi, ali ono što je razlika koju sada uvodimo jeste da će ta obuka biti obavezna, odnosno u izborne komisije će moći da se predloži samo ono lice koje poseduje potvrdu o završenoj obuci.
Uz sve dileme, smatram da je ovo dobro rešenje iz više razloga, a najpre jer kada obezbedite poznavanje procedura na samom biračkom mestu vi donekle prevenirate kasnije prigovore, jer osnovano možete da očekujete jednu pravovremenu reakciju.
Sada, nažalost, ono što ne može da se prevenira i za šta izgleda da nema leka, to su takozvani „Kalimero prigovori". Naime, onima koji gube valjda nije lako to da podnesu, pa im je lakše da kažu da je to nepravda i to smo videli na nekoliko prethodnih izbora, kada su one stranke koje su ostale u opoziciji uvek fabrikovale neke nepravilnosti neosnovanim žalbama, opstruisali izborni postupak, odugovlačili sa njegovim okončanjem i na te načine podrivali poverenje građana u institucije i na ovom mestu je važno da kažemo da odgovornost za političku klimu nije i ne može da bude samo na vlasti. Odgovornost je i na opoziciji i na svim učesnicima u javnom životu.
31/1 TĐ/JG 16.10 – 16.20
Kada vičete da ste pokradeni, onako potpuno paušalno, kada pričate o duplim listićima, duplim kutijama itd., time ste izuzetno odgovorni ako u to neko poveruje. A pri tome izgubili ste izbore sa razlikom od tipa 30%. I koliko god to nama iz vladajuće većine čudno zvučalo postoje ljudi koji veruju opozicionim liderima. Uostalom zato su i u Parlamentu. To je sasvim okej, ali te njihove izjave i takve tvrdnje ne mogu da prođu bez odgovornosti.
Evo, ministarka i danas i juče ste odgovarali čini mi se u dva navrata na potpuno neosnovane tvrdnje vezane za rad Komisije za kontrolu biračkog spiska. Mislim pravovremeno ste odgovorili, ukazali ste na apsurdnost takve tvrdnje, ali koliko je takvih tvrdnji koje prećutimo. Smatramo ih toliko banalnim da na njih odgovaramo, a zapravo bi trebali.
Hajde da se zapitamo da li postaje naša odgovornost kada zaključimo da neka pominjanja ili neke maliciozne interpretacije događaja nisu vredne naše reči. Pa jeste naša odgovornost. Jer na nama je zadatak da kod javnosti podstičemo kritičko preispitivanje takvih tvrdnji.
Pazite, koje situacije mogu da se dogode. Evo, ja sam doživela juče da mi je taksista ispričao kako je vlast podelila lične karte stranim radnicima da bi glasali na izborima. Ja sam bila u šoku. Postoji institut lične karte za strance. To je posebna vrsta dokumenta koja strancima služi da dokazuju svoj identitet tokom boravka u Srbiji i nema nikakve veze sa pravom glasa koje je rezervisano isključivo za domaće državljane. I na nama je da svakom prilikom i u neposrednom kontaktu, posebno sa ovog mesta koje nam daje pravo da se neposredno obratimo građanima Srbije u direktnom prenosu, da im objašnjavamo zašto su takve tvrdnje apsurdne, zašto su tako neke stvari apsolutno nemoguće. I zaista hoću da kažem gospodinu Jovanovu – svaka mu čast što se svaki put javi i odgovara na različite gluposti.
Slušajte sada! Ma, slušajte, bre, dobacujte mi do sutra, to je sasvim u redu, ali znate šta. Ovom mogućnošću da jedan građanin glasa za više izbornih lista, to je izmena koju danas usvajamo, znate li šta će da se desi. Da može da potpiše, u redu, pardon. Znate šta nije lako pričati u ovakvoj atmosferi dobacivanja, i to je sasvim u redu. Ja nemam sposobnost da se nadmećem, da se dovikujem, prosto nisam taj tip, nisam ni imala potrebe, umem lepo da govorim i nema potrebe da vičem. Oni koji nemaju takve sposobnosti, nemaju takve kvalitete, oni moraju da dobacuju.
Slušajte da vam kažem! Ja vidim da sam ja vama jako simpatična, ali vi meni niste. Ej, čekajte. Ja molim da mi se vreme produži za ovoliko minuta koliko su vikali. Pa nema veze, makar će biti fin kadar na televiziji. Slušajte da vam kažem – oni će na izborima imati manje glasova nego što će ljudi potpisati njihovu listu prilikom kandidovanja. Evo, garantujem vam i neće više sedeti ovde, dobacivaće možda neki drugi, ali nadam se da će biti malo simpatičniji.
I u ostalom, vi dobacujete poslanici Socijalističke partije Srbije. Partija koja postoji 36 godina, koja tokom tog perioda neprekidno učestvuje na izborima, koja je i pobeđivala i gubila, ali uvek dostojanstveno. I znate šta? I mi smo naše biračko telo zavredeli, zavredeli smo da ljudi koji za nas godinama glasaju imaju epitet vernih birača Socijalističke partije Srbije, a to smo zaslužili time što smo uvek sprovodili državotvornu politiku, time što smo promovisali i zalagali se za naš politički program i time što smo stručne ljude zaduživali da ga sprovode. I u tom smislu na tome temeljimo našu podršku, a i oni ljudi koji ne glasaju za SPS za nas imaju poštovanje. Imaju poštovanje za predsednika naše partije, kao par ekselans političara, za naše ministre i, na kraju, za nas kao poslanike, jer od nas nikada nećete
31/2 TĐ/JG
čuti ništa uvredljivo, već uvek odmereno, argumentovano i shodno temi dnevnog reda. Ko pokuša da tvrdi drugačije vrlo je maliciozan, a to nije put do poštovanja kakvo imamo mi. Hvala vam.
Hvala vam, uvažena potpredsednice Skupštine, ja bih da se vratim na dnevni red, nije to lako sada posle ovakve diskusije, i da se vratim na amandman koji je podneo kolega narodni poslanik Goran Nikolić, naime dala bih samo komentar, jer amandman je njegov prihvaćen, i postao je sastavni deo predloga Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, ali ipak bih da istaknem da je poslanička grupa Ivica Dačić - SPS, imala nešto drugačije stanovište odnosno smatrali smo da prvobitni tekst ovog člana jeste prihvatljiviji.
13/1 JD/JG 12.00 – 12.10
Naime, smatrali smo da je celishodno da se sedište Osnovnog suda i sedište Osnovnog javnog tužilaštva nalaze u istom mestu, odnosno da sud i tužilaštvo budu u Surdulici, budući da je ovo jedan od stvarno retkih izuzetaka da se sud i tužilaštvo nalaze u različitim mestima.
Mi smatramo da interes i efikasnosti, smanjenja troškova prosto i lakšeg postupanja sudija i tužilaca da je zahtevalo da se sud i tužilaštvo nalaze u istom mestu.
Naime, to je pravilo, smatrali smo da treba eliminisati ovaj izuzetak, ali u redu. Ako je stav predlagača takav da je smatrao da treba prihvatiti ovaj amandman onda je to u redu.
Međutim, eto, imala sam potrebu da istaknemo da je izvorni tekst ipak sadržao malo racionalniji pristup. Hvala vam.
Hvala vam uvažena predsednice.
Uvaženi ministri, uvaženi gosti, dame i gospodo narodni poslanici, danas na dnevnom redu iz oblasti pravosuđa predloženo je pet zakonskih izmena i bojim se da će ona koja je praktično najvažnija ostati u senci borbe vlasti i opozicije, pa i nekih unutar tužilačkih previranja za koje ne bi smelo da bude mesta. Tu mislim na zakon koji predviđa osnivanje četvrtog osnovnog suda u Beogradu i ja sam već pričala na jednoj od prošlih sednica da je osnivanje još jednog beogradskog suda zaista nasušna potreba našeg glavnog grada.
Treći osnovni sud je preopterećen i zaista ovim putem želim sudijama Trećeg suda da kažem – svaka čast kako se nose sa brojem predmeta za koji je svaki od njih zadužen. Daću jedan primer, pošto je moj muž je iz Crne Gore, pa eto otuda znam da Crna Gora sa negde oko 600.000 stanovnika ima petnaest osnovnih sudova, a opštine Novi Beograd, Surčin i Zemun sa preko 400.000 stanovnika imaju jedan osnovi sud.
Dakle, već ovo poređenje, već ova paralela govori o tome kolika je potreba za postojanjem još jednog, ako ne i više sudova i tužilaštava u Beogradu. Naime, svi znamo koliko postupci traju, koliki su razmaci između dva ročišta i ako biste danas podneli tužbu, prvo ročište bi bilo zakazano za nekih pet ili šest meseci. To je nešto što je nedopustivo i mislim da je osnivanje četvrtog suda i četvrtom osnovnog tužilaštva u Beogradu zaista jedan korak ka rešenju, ali opet apelujem na to da ima prostora i za peti i za šesti sud.
U tom smislu hoću ovom prilikom da apelujem na Ministarstvo pravde i na VSS da se taj četvrti sud, novoosnovani, kadrovski ne popunjava samo upućivanjem sudija i tužilaca iz Trećeg suda, već da se raspiše konkurs za izbor novih sudija i novih tužilaca, jer ako opet na toj teritoriji za taj broj predmeta bude zadužen isti broj sudija, onda nismo mnogo toga uradili. Dakle, izuzetno je potrebno povećati broj sudija i tužilaca.
Dakle, ključno je da imamo efikasno pravosuđe, pravosuđe koje će raditi po slovu zakona koje će se starati da niko ne bude zaštićen ni svojom funkcijom, ni poznanstvom, ni statusom, ni na koji način, ali da isto tako nema ni nezaštićenih, a nažalost čovek koji se obrati sudu, podnese tužbu, pa onda čeka pet, šest, sedam meseci da se o njegovom predmetu održi pripremno ročište, kroz ceo taj period je nezaštićen. Moramo da radimo na rešenju tog problema koji je jako dobro poznat svima onima koji rade u pravosuđu, ali i svima onima koji nisu imali sreću da izbegnu obraćanje sudu, a kada to pričam mislim na decu koja čekaju da im sud odredi iznos alimentacije, mislim o zaposlenima koji čekaju isplatu zarade itd, o vrlo osetljivim, egzistencijalnim sporovima. Znači, to je ono što nam je negde najbliže srcu i na kojim primerima najbolje možemo da razumemo srž problema.
Kada je reč o ostalim predloženim zakonima iz seta pravosudnih, moram da se vratim par godina unazad, u 2021. godinu, kada smo pripremali tekst ustavnih amandmana, i 2022. godinu, kada smo ustavne amandmane usvajali. Kratak je period da već dajemo ocene da li su oni uzrokovali neke događaje danas ili su uzroci neki sasvim drugi, ali ono što sam prilično sigurna je da bi Toma Fila, poslanik u Narodnoj skupštini, a ne u Skupštini grada, sada imao potpuno pravo da nam kaže – rekao sam vam, jer ispalo je da su bila potpuno tačna njegova, doduše niko u tačnost onoga što je on govorio nije sumnjao, ali pokazala se kao tačna opasnost na koju je ukazivao, a to je da pravosuđe bude odvojeno od naroda.
14/3 TĐ/JG
Ta opasnost nam se sada približila, i to je razlog zašto će poslanička grupa Ivica Dačić – SPS podržati usvajanje ovih zakona. Šef naše poslaničke grupe Dušan Bajatović je rekao da tužilaštvo ne treba da bude neki poseban centar moći. Tužilaštvo jeste centar moći, ali one moći koju treba da upotrebi za gonjenje učinilaca krivičnih dela i u cilju da, kako to ZKP član 1. kaže, niko ne nevin ne bude osuđen, a da se učiniocu krivičnog postupka izrekne krivična sankcija u skladu sa ZKP-om, a na osnovu zakonito i pravično sprovedenog postupka.
Dakle, to je njihov zadatak, a ne da budu centar neke političke moći, jer za politiku u pravosuđu ne sme da bude mesta i zato smo uostalom i menjali Ustav u delu koji se odnosi na pravosuđe, a sve u cilju da bismo pomogli kreiranje jednog apolitičkog, potpuno neutralnog, profesionalnog pravosuđa. Tada je Ivica Dačić bio predsednik Skupštine i rekao je da smo mi jedina vlast koja je samu sebe razvlastila, i to je tačno, ali smo rizikovali da to krene u nekom potpuno drugom pravcu i zato je važno da kroz ove izmene uspostavimo, odnosno pokušamo da vratimo neku ravnotežu.
15/1 AL/IR 12.25 – 12.35
Dakle, suština cele ove priče oko aktuelnih dešavanja jeste da sudijama i tužiocima niko ne spori, niti može da spori pravo na političko mišljenje, ali ono što im spori sam Ustav jeste pravo na političko delovanje.
Da li je usvajanje ovih zakona adekvatna reakcija, breme će pokazati, kao što će pokazati i efekte i ustavnih promena i pravosudnih zakona koje smo tada donosili. Ali, ono što ja i sada mislim, možda ću upotrebiti jaku reč, ali u dobroj meri tekst tih amandmana je idealan, ali možda je krojen za neka idealnija vremena, a ne ovo ludo vreme jedne potpune ostrašćenosti i traženja svake prilike za ostvarenje nekih ličnih ambicija.
Tada na toj sednici sam rekla - naime od cele ove priče oko tih ustavnih amandmana i te reforme pravosuđa neće biti mnogo uspeha ukoliko ona ne bude u sintezi sa personalnom komponentom nezavisnosti. Dakle, ne čini funkcija čoveka nego čovek funkciju i kakav god da je normativni okvir sve zavisi od ljudi na kojima je njegova primena.
U tom smislu, mi zaista imamo dobre normativna rešenja i primenjujemo ih onako kako glase u cilju zakonitosti i pravde.
Na kraju, želim da prokomentarišem jedan događaj koji je, hajde da kažem, hit na društvenim mrežama prethodnih dana, što uopšte nije ni bitno, ali strašno je ono što se dogodilo na nastupu Ane Bekute u Čačku za Srpsku Novu godinu i želim da joj uputim podršku ne kao Ani Bekuti, ne kao poznatoj pevačici, ne zbog poštovanja prema našem Mrki, već isključivo kao jednoj ženi.
Svako ima pravo na svoje mišljenje, svako ima pravo da izrazi nezadovoljstvo, ali niko nema pravo da na taj način ponižava drugu osobu, a posebno jednu ženu ko god ona bila. Zaista svaka osuda.
Žao mi je što je to samo kolega Mirković danas rekao i vrlo džentlmenski. Mislim da je više dama trebalo da pomene ovo i osudi takvo ponašanje. Hvala vam puno.
Nema govora na sednicama odbora.
(Zrenjanin, 09.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (plata) | Republika | Mesečno | 93478.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (paušal) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Odbornik | Skupština grada Zrenjanina | Grad | Mesečno | 34094.00 | RSD | 21.08.2020 - |