PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 28.03.2001.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

28.03.2001

Sednicu je otvorio: Dragan Maršićanin

Sednica je trajala od 10:20 do 19:30

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Ne, neću duže od dva minuta, gospodine predsedniče, pod uslovom da mi ne isključujete struju.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

To što imate teškoća sa primenom Poslovnika znači da je Poslovnik suviše restriktivan. Vi ste na jedan način suzbili prava opozicije da se izrazi do kraja za ovom govornicom i da maksimalno kritikuje vlast, koliko koristi potrebu i koliko  vlast treba kritikovati, jer je to suština opozicije i svrha postojanja opozicije, i onda se čudite što opozicija traži vaše slabe tačke i slabe tačke u Poslovniku i gubimo mnogo više vremena nego što bismo gubili da Poslovnik nije ovako restriktivan i da svi ljudi mogu da kažu ono što žele.
Danas ne bi bilo 400 amandmana da je svaki poslanik za 10 ili 15 minuta mogao da kaže ono što misli, ako uopšte želi da govori o svakom od ovih zakona. A, vi 6 ključnih zakona pod jednu raspravu, pa svima 5 minuta, i onda se čudite što imate problema sa sprovođenjem Poslovnika. Razmislite šta je dovelo do tih problema.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Ja uopšte nisam izrazio čuđenje.
Reč ima narodni poslanik Toma Bušetić.

Toma Bušetić

Uvaženo predsedništvo, uvaženi narodni poslanici, opredeljenje Vlade Srbije u sprovođenju ekonomske politike zasniva se na projekciji realnog rasta društvenog proizvoda za 5% i realnog rasta plata za 5%.
Sve ovo je u direktnoj suprotnosti sa velikim najavama nove vlasti da će njihovim dolaskom obezbediti značajan rast društvenog proizvoda i da će plate duplo realno porasti. Naravno, od ovoga nema ništa. Bila su to samo prazna izborna obećanja, kao što nema ništa ni od onih najavljenih 6 milijardi dolara koje treba da stignu samo da DOS-ovska vlast osvoji vlast u Srbiji i Jugoslaviji.
Ako se po jutru dan poznaje neće biti ništa ni od onih planiranih 5% rasta društvenog proizvoda ni od 5% rasta realnih plata. Jer, u proteklih 6 meseci DOS-ovske vlasti sve je gore nego što je bilo pre 5. oktobra. Gore je i na ekonomskom planu i u oblasti socijalne politike i na državnom planu.
Kada je reč o ekonomiji i socijalnoj politici od 5. oktobra cene su podivljale. Tako na primer sada je šećer porastao za 300%, mleko za 240%, ulje za 180%, hleb za 60%. Poskupela je struja, grejanje, komunalne usluge i najavljuju se i nova poskupljenja.
Novom poreskom politikom, kojom se oporezuje sve i svašta, pa čak i dnevne novine ovih dana rekoše - samo vazduh ne, sve će ponovo poskupeti i životni standard širokih slojeva stanovništva srozaće se još više. Zato mi tvrdimo da će ovaj budžet i čitav paket poreskih zakona biti inflatoran, sa daleko većom stopom inflacije od one o kojoj govori nova vlast i predlagači.
Teret te nove ekonomske politike podneće oni koji imaju najmanje, jer je poreska politika upravo tako koncipirana. Poreska politika nema nikakvu selekciju. Sve ide po istoj stopi. I za najluksuzniju i robu široke potrošnje. Ista stopa je i za kompjutere i za dečiju odeću i za luksuzni nameštaj i za lekove i ostale najnužnije potrepštine.
Siva ekonomija, po mišljenju nas u SPS, ne samo da se neće eliminisati, već će se novom poreskom politikom i ekonomskim merama duplirati. Posebno je zanimljivo što će visina ubranih sredstava u budžetu za 2001. godinu biti na nivou 94. i 95. godine, a to je negde cirka oko dve milijarde dolara.
Kako objasniti građanima da posle toliko godina, znači u vremenu kada smo se otvorili prema svetu, kada smo ušli u sve međunarodne organizacije, forume, institucije, da taj nivo bude isti kao u vremenu kada smo bili okovani sankcijama, embargom, ratnim vihorom i mnogim drugim nedaćama.
Objašnjenje je prosto. Mi smo uz sva ograničenja poseban akcenat stavljali na pokretanje proizvodnje i tih godina, 94, 95. i 96. proizvodnja je stalno rasla.
Sadašnja vlast proizvodnju i njenu konsolidaciju skoro da i nije pominjala. Pokretanje proizvodnje i rast društvenog proizvoda najvažniji je uslov boljeg života građana i ne može se nadomestiti nikakvom radikalnom poreskom politikom, niti bilo kakvim donacijama.
S druge strane, svet se otvorio prema nama samo u delu da na najbrži način odvoji Kosmet od Srbije, da bi se ubrzao proces otcepljenja Crne Gore i otvorilo pitanje Bujanovca i Preševa, ali i neka druga pitanja, kao što je pitanje Vojvodine, pa čak i Sandžaka. Ovih dana je zasedalo neko narodno veće ili narodni pokret Sandžaka i traži da Sandžak bude posebna regija u Jugoslaviji, peta otprilike, a Beograd je tu otprilike distrikt, tako su oni izjavili, tako je štampa prenela.
Za nas je neprihvatljivo da budžet bude neusklađen, odnosno prihodi i rashodi. Rashodi 129 milijardi, a prihodi 107, projektovan deficit od 21 milijardu, ili 22 bolje reći, treba nadomestiti privatizacijom, donacijama i zaduženjima. To vam izgleda kao kada neko planira rashod od 100 dinara, a u džepu ima 80 dinara. Vlada kaže da je u budžetu poseban akcenat stavila na zdravstvo i prosvetu. Očigledno da se sa 42% rasta plata u prosveti neće zadovoljiti prilike u prosveti i da će ova veoma važna oblast ostati i dalje u zapećku i u podređenom položaju.
Kada govorimo o zdravstvu, dve milijarde dinara su predviđene budžetom. Međutim, ta sredstva su nedovoljna, jer je to samo 10% od prošlogodišnjeg ukupnog prihoda, koji je bio negde oko 20 milijardi, i ako se ima u vidu da će se podzakonskim aktima smanjiti stope doprinosa, ta sredstva od dve milijarde neće biti dovoljna.
Stvarno je malo vremena za sve ove zakone. Podržao bih grupu poslanika koja je govorila o ovih 500 miliona za koordinaciono telo na Kosovu, na jugu Srbije (Bujanovac - Preševo), mislim da je neopravdano da se ta sredstva izdvajaju. Jednostavno, treba ta sredstva usmeriti MUP-u Srbije, ili Vojsci, preko saveznog budžeta, jer sasvim je jasno, Čović je potpisao neke sporazume, danas se i tamo ratuje na neki način, Šiptari nas non stop gađaju, otimaju nam civile, vojnike, i jednostavno, nema mira i neće ni biti.
I na kraju, ovakav predlog budžeta za SPS je neprihvatljiv, jer će podstaći značajnu inflaciju, a prihodi ostvareni na ovakav način svaliće se na pleća pre svega onih koji su najsiromašniji.
Samo još jedna rečenica, malo je van teme - mislim da je sraman čin hapšenje doktora Stakića, i uopšte, saradnja nove vlasti sa Haškim tribunalom. Nova vlast ispisuje najsramnije stranice u istoriji.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Ovo zaista nema nikakve veze sa dnevnim redom.

Toma Bušetić

Nema veze, ali morao sam to da kažem.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Marko Ćulibrk.

Marko Ćulibrk

Poštovani narodni poslanici, kad se predlaže usvajanje zakona o budžetu i pratećih zakona, strategijski se planira i preuređuje država, i kada Vlada ima nameru da iz osnova preuredi odnose u državi, onda je morala da se oslobodi nekih opozicionih predrasuda i kompleksa iz tog vremena, da se oslobodi političkih hirova, da se oslobodi nekih neživotnih i teorijskih rešenja, kao i nekih nekritički prenetih rešenja iz sređenijih i razvijenijih zemalja.
Prvo pitanje koje je trebalo da postavi Vlada, pre nego što je krenula u pravljenje budžeta, je da sagleda neka životna i osnovna pitanja, kao što su: kako se živi danas, kako će i od čega da se živi ubuduće, kako se povećava proizvodnja i zaposlenost i koji su to porezi i nameti koje će moći da izdrži ovo društvo?
Nažalost, ta pitanja nisu postavljena i možemo da kažemo da narod neće moći to da podnese i da narod i privreda ne mogu da žive od obećanja i očekivanja ministara, pa makar ona bila i ekspertska. Pored toga, pošto nije odgovorila na ova pitanja, Vlada predlaže zakone koji su sami sebi cilj, proglašava ih za demokratske, za svetske, za ekspertske i sl., a u stvari njima ništa ne menja. Da bi ostavila privid da se nešto menja suštinski, Vlada je ovim zakonom o budžetu i paketom zakona predložila jednu šok terapiju, i to će biti prava šok terapija, za koju će optužiti bivšu vlast. Ko to preživi, preživeće, ko ne preživi, biće sam kriv za to.
Iz haosa ekonomskog i socijalnog, koji može da nastane i koji će sigurno da nastane, ne može da se rodi novi ambijent za razvijanje privrede i demokratije u našoj državi. Takođe, pre nego što je predložila ovaj paket zakona i celovit koncept reformi, Vlada je morala da ima društveni i politički konsenzus svih društvenih činilaca. Pre svega, da ima konsenzus unutar sebe, kao vladajuće partije, a pošto nema jedinstvo ni u DOS-u, da ima podršku sindikata, Parlamenta i stručne javnosti.
Ona ne samo da nije to uradila, nego je čak ignorisala. Pored toga, trebalo je da obezbedi veća sredstva nego što su tri milijarde dinara za intervencije u momentima kada naiđe kriza, a koja će sigurno da naiđe. Pored toga, ovi katastrofalni zakoni imaju i jedan nedemokratski karakter, jer njima se dovodi u situaciju da se pre svega građanima i radnicima ukidaju neka prava iz radnih odnosa, a to će kasnije biti i politička prava.
Postavio bih par pitanja premijeru koji nije tu i ministru finansija. Pre svega, oko budžetskog manjka - ovde je predložen budžetski manjak i gospodin premijer je rekao da sve mora biti javno i transparentno, ali ako se predlaže manjak, dajte da vidimo kako će se to nadomestiti, da li će se nadomestiti od prodaje i privatizacijom, da razgovaramo o tome da li je to pošteno da se prodajom najvitalnije privrede sređuje budžet, da bi to išlo u plate i materijalne troškove Vlade i njenih organa, nego da to ide u fond za razvoj, da se naša privreda razvija.
Zatim, da li će to biti na donatorskoj konferenciji, šta ćemo mi da ponudimo za te donacije, da li ćemo ponuditi povlačenje vojske od još 200 km, koga ćemo to isporučiti, jer, kao što reče ministar jednom prilikom, nema besplatnog ručka u ekonomiji, pa tako ni u politici nema besplatnih para. To mora da znamo. Ili ćemo tu 21 milijardu nadomestiti zajmovima - nažalost, to je 700 miliona maraka. Tih para u našim bankama nema. Ili ćemo štampati pare ili dva meseca Vlada neće finansirati svoje budžetske potrošače, jer toliko je manjak, tačno za dva meseca.
Zatim, zašto se nije predložilo ovde da se vidi koliko će biti javna potrošnja? Od toga Vlada i ministri beže. Po nekim procenama, biće skoro 60%. Da li to može da podnese naša privreda - ne može.
Ovde je rečeno da će prosveta i zdravstvo biti prioriteti, i slažemo se, ali ne samo da budu plate prioriteti, nego jednostavno, zašto stručna javnost nije učestvovala u tome, da vidimo kakvo nam školstvo treba, koliko treba da ima univerziteta u Jugoslaviji, koliko treba da bude viših škola, ko može da organizuje postdiplomske studije itd. Znači, da pričamo o suštinskim stvarima.
Takođe, u oblasti zdravstva, ne samo plate za zdravstvo, nego - zašto nama treba da se na tri klinička centra presađuje srce, zašto moramo da imamo 10 magnetnih rezonanci u ovoj državi? Rekao bih još par stvari - zašto ministar nije predložio da po osnovu obveznica za dečije dodatke i materinski dodatak može privreda da se rasterećuje za obaveze do 31. 12. 2000. godine. Time bi pomogli privredi da se rastereti.
Pitao bih - da li su obveznice, kuponi za onih 8 miliona švajcarskih franaka, koje je otkupila NBJ, da li su vraćeni Ministarstvu finansija, da se razduži?
Takođe još samo jedna stvar - to je da nema opterećenja u privredi. Sa prelaskom na bruto platu predlaže se negde oko 80% opterećenja. Mi sada imamo 80% opterećenje, ako u sadašnju platu stavimo topli obrok i regres, znači, nema rasterećenja.
Imam još jedan predlog ministru - ako može za ovu godinu da se regres (samo za ovu godinu) ne unese u bruto platu, jer Vlada očekuje da će od jeseni da krene privredna aktivnost, a mi moramo da isplatimo regres uglavnom u toku leta, pa da to ne bude opterećenje za ovu godinu.
Takođe, ako može u bruto plati da ostane, još barem za pet godina, doprinos za komunalnu solidarnost i izgradnju stanova - 1,3%, barem za ovaj period od tri godine, jer opštine sigurno neće iskoristiti to pravo da se odvoji 1,3 za stambenu izgradnju. Hvala.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slobodan Pavlović, a posle njega narodni poslanik Miloš Nešović.