TREĆA POSEBNA SEDNICA, 15.09.2008.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA POSEBNA SEDNICA

15.09.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 13:15 do 13:45

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
(Sednica je počela himnom ''Bože pravde'')
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram Treću posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2008. godini.
SVEČANO OBELEŽAVANjE MEĐUNARODNOG DANA DEMOKRATIJE – 15. SEPTEMBRA
Obaveštavam vas da sam pozvala da Trećoj posebnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije u 2008. godini, pored narodnih poslanika, prisustvuju i: Dejvid Lens Klark, rezident koordinator Ujedinjenih nacija; Boris Tadić, predsednik Republike; Mirko Cvetković, predsednik Vlade; članovi Vlade i generalni sekretar Vlade; akademik Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti; zatim, predstavnici verskih zajednica: Atanasije Rakita, episkop hvostanski; Momir Lečić, protođakon; župnik Jurij Devetak; beogradski rabin Isak Asiel; efendija Muhamed Jusufspahić; Vida Petrović-Škero, predsednik Vrhovnog suda Srbije; Saša Janković, Zaštitnik građana; Rodoljub Šabić, Poverenik za informacije od javnog značaja; general-potpukovnik Zdravko Ponoš, načelnik Generalštaba Vojske Srbije; general-major Miodrag Jevtić, načelnik Vojnomedicinske akademije; Milorad Veljović, direktor Policije; Saša Vukadinović, direktor Bezbednosno-informativne agencije; Aleksandar Tijanić, direktor Radio- televizije Srbije; Dragan Đilas, gradonačelnik Beograda; Branko Kovačević, rektor Beogradskog univerziteta; Dejan Simić, direktor Beogradske opere; diplomatski kor.
Dozvolite mi da u vaše i u svoje ime pozdravim prisutne goste. (Aplauz)
Podsetimo se da je septembra 1997. godine IPU, Svetska organizacija parlamenata, usvojila Univerzalnu deklaraciju o demokratiji. Generalna skupština Ujedinjenih nacija, sledeći inicijativu IPU-a, donela je prošle godine odluku kojom je proglasila 15. septembar za Međunarodni dan demokratije.
Kroz istoriju, demokratija je ili cvetala ili bila sputavana, čak, u pokušaju, da bude i eliminisana, ali se skoro u svim društvima na svetu javljala jača, sigurnija, sadržajnija i stabilnija.
Uzvišeni cilj demokratije je da sačuva i promoviše dostojanstvo i osnovna prava ličnosti, da ostvari društvenu pravdu, promoviše ekonomski i socijalni razvitak zemlje, ojača koheziju društva i na taj način stvori odgovarajuće uslove za očuvanje međunarodnog mira. Demokratija, razvoj i ljudska prava su stoga međuzavisni.
U demokratiji, ljudska prava su promovisana i zaštićena na način da mogu da utiču na formulisanje zakona i politike, kroz slobodno izražavanje, slobodno udruživanje i pravo na izbor predstavnika na slobodnim i fer izborima.
Demokratija je ne samo ideal kome treba težiti, nego i oblik vladavine koji treba primeniti, u saglasnosti sa modalitetima koji reflektuju različitosti iskustava i kulturnih posebnosti, a sve u skladu sa međunarodno priznatim principima, normama i standardima. Stoga, napredak demokratije zavisi od različitih političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih faktora. Jednom rečju, ne postoji univerzalni recept za oblik demokratije.
Parlamenti su centralne institucije demokratije. Oni treba da omoguće glasačima da mogu da ocenjuju članove parlamenta za ono što rade. Neodvojiva demokratska funkcija parlamenta, ali i njegova obaveza, jeste da bude efikasan, što znači da mora da bude dobro organizovan, kako bi obezbedio servis za potrebe svojih građana.
U demokratiji, gde su svi građani poštovani i jednaki, žene imaju podjednako važnu ulogu kao i muškarci. Žene čine nešto više od polovine svetske populacije. Društva su mnogo pravednija, a demokratija jača kada žena učestvuje u svim aspektima političkog života.
Srbija kao demokratska država u svemu poštuje sve međunarodne instrumente koji sačinjavaju suštinu međunarodnog prava i princip Povelje UN-a. U tom procesu, posebno se zalaže za striktnu primenu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, usvojene decembra 1948. godine, kao i Međunarodnog sporazuma o civilnim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, usvojenog decembra 1966. godine.
Posebnu pažnju poklanjam principima međunarodne Konvencije o eliminaciji svih formi rasne diskriminacije, kao i Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema ženama.
Za parlamentarnu demokratiju je od posebne važnosti Deklaracija o kriterijumima za slobodne i fer izbore, koja je usvojena marta 1994. godine. Srbija je pokazala i dokazala da su joj principi ove deklaracije neodvojivi deo izbornog procesa.
Poseban zadatak svih parlamenata je da se, u skladu s principima Povelje UN-a, maksimalno zalažu da se poštuje teritorijalni integritet i suverenitet svih država i da se politika sile eliminiše u odnosima među državama.
Stoga, očekujemo prihvatanje naše inicijative u Generalnoj skupštini UN-a, gde tražimo da se usvoji rezolucija kojom bi se od Međunarodnog suda pravde zatražilo mišljenje o protivpravnom, jednostranom i nelegalnom proglašenju nezavisnosti srpske pokrajine Kosovo i Metohija.
Međunarodni sud pravde, koji je i oformljen u cilju odbrane principa Povelje i međunarodnog prava, ne bi trebalo da se ogluši o taj zahtev. Mislim da s pravom možemo očekivati da će Međunarodni sud pravde u svom mišljenju podržati i univerzalni demokratski princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta država, a time i teritorijalni integritet i suverenitet Srbije u njenim međunarodno priznatim granicama.
Parlament Srbije unapređuje demokratiju svojom reprezentativnošću, odražavajući društvene i političke različitosti populacije, obezbeđenjem jednakih prava i zaštite svih poslanika, na način da možemo slobodno i kreativno da realizujemo svoje mandate i da naš rad bude dostupan javnosti.
Kroz milenijume, godine, dane, lice demokratije se menjalo, čineći čoveka slobodnijim, snažnijim i spremnijim da uspešno trasira put od biologije do kulture.
Na Međunarodni dan demokratije, pridružimo se onima koji tvrde da demokratije, posebno parlamentarne, nikada nije dovoljno.
Dozvolite mi da se obratim predsedniku Republike, gospodinu Borisu Tadiću, i da ga zamolim da uzme reč.
(Aplauz)
...
Demokratska stranka

Boris Tadić

Poštovana predsednice Narodne skupštine
Republike Srbije, narodni poslanici, predsedniče Vlade Republike Srbije, članovi Vlade, uvaženi gosti, vaše ekselencije, dame i gospodo, Ujedinjene nacije, sve zemlje Svetske organizacije, danas proslavljaju demokratiju na svečan način.
Ovaj događaj nam svedoči da je demokratija postala planetarna vrednost, da je ona politički oblik vladavine koji je standard i mera za sva uređena, slobodna društva.
Ovaj događaj svedoči i o tome da svet postaje jedinstven, bar u prihvatanju demokratije kao političkog i tržišne privrede kao ekonomskog poretka. To su danas vladajuće ideje kojima je došlo vreme.
Posle strašnih iskustava 20. veka, posrtanja slobode i krvavih ratova, danas mir, sloboda i ravnopravnost ljudi i naroda zrače snagom najviših opšteprihvaćenih vrednosti. Naravno, u praksi, u stvarnom životu, to često biva narušeno, ali uvek uz rizik od osude najvećeg dela sveta. Ugrožavanje ovih vrednosti je moralni i politički prekršaj koji civilizacija osuđuje.
Najveći deo ljudi u svetu danas demokratiju vidi kao političku slobodu i pravo da govori, kritikuje i da se udružuje, kao političku jednakost, slobodan izbor svojih predstavnika, jednake šanse, učestvovanje u donošenju odluka, odsustvo diskriminacije, toleranciju i proširenje slobode na sve marginalizovane i manjinske grupe.
Srbija je pre dva veka, svojom demokratskom narodnom revolucijom, oslobođena; zbacila je feudalnu vlast i pristala uz demokratiju. Na tom dugom putu demokratije, morala je da savlada mnoge neprijatelje, domaće i strane, koji su je gušili, često u krvi, koji su je potirali ili izigravali, a demokratija se uvek ponovo javljala i kao ideja i kao pokret, podsećajući da je naša sudbina, kao i sudbina sveta.
Dame i gospodo, danas je Srbija slobodna demokratska država, s institucijama, zakonima i političkom praksom koji su standardizovani za savremeni demokratski svet. Ujedinjene nacije, Savet Evrope i druge međunarodne organizacije donele su pravila demokratskog ponašanja, kojih se i mi pridržavamo.
Nažalost, to i ovde moram da napomenem, postoje naši sunarodnici, državljani, na Kosovu i Metohiji, koji nisu zaštićeni ovim pravilima i o kojima se uvek moramo brinuti.
Demokratija nije dogmatizovani, završeni oblik političkog života, ona je stalni, živi proces, u kome učestvuju živi i uvek novi ljudi, tragajući za boljim i dostojnijim svetom.
Svedoci smo širenja slobode na sve do sada marginalizovane grupe, na uvažavanje posebnih potreba i različitosti. Visoka tolerancija i sve razvijenija multikulturalnost daju snagu demokratiji. Srbija, kao država građana različitih nacionalnosti i kulturnih identiteta, treba da to bogatstvo pretoči u rastuću toleranciju i demokratičnost. Na kraju, želim da ne zaboravimo da demokratija ima protivnike, da je često poništavana.
Iz istorije znamo da su se demokratski koraci kvarili i pretvarali u svoju suprotnost. Najčešće pominjane opasnosti po demokratiju su populizam, demagogija, to opasno zavođenje masa, i kvarenje vlasti porastom korupcije.
Nije lako izaći na kraj s marginalnim destruktivnim antidemokratskim grupama, ali gubljenje poverenja u demokratski poredak, u vladavinu prava i smisao pravde, što je uvek proizvod korupcije, jeste možda i opasniji protivnik demokratije.
Demokratija mora da ima i svoje velike i nesebične prijatelje, koji će je ne samo slaviti, već i hrabro braniti kada bilo kakva korozija izbije na njenoj građevini. Naša je demokratija mlada i krhka i mora sticati sve više prijatelja i branilaca.
Demokratska vlast mora iskoristiti narodno poverenje da razvija demokratski duh, učvrsti demokratske institucije, da uključuje sve više građane u društvene reforme, da stvara ambijent za ekonomski razvoj, poboljšanje životnog standarda i da pomaže najugroženijima.
Dame i gospodo, nijedna demokratska vlast ne sme da zaboravi da su građani nosioci suvereniteta, dakle, najviša vlast, i još jedno istorijsko iskustvo i pouka koju su nam ostavili stari mislioci. Nema dobre države bez dobrih građana, a dobre građane može da stvori samo dobra država.
Hvala na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu predsedniku Borisu Tadiću.
Molim gospodina Dejvida Lensa Klarka, rezident koordinatora Ujedinjenih nacija, da uzme reč.

Dejvid Lens Klark

Gospodine predsedniče Republike, gospođo predsednice Parlamenta, vaše ekselencije, dame i gospodo, velika je čast biti s vama danas ovde, kao predsednik sistema Ujedinjenih nacija u Srbiji, povodom proslave Međunarodnog dana demokratije.
Ovaj poseban dan je proglašen od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kako bi se promovisalo dalje razvijanje demokratije širom sveta. Takođe, obeležava se i usvajanje Univerzalne deklaracije o demokratiji od strane Interparlamentarne unije, 1997. godine.
Dozvolite mi da počnem svoje obraćanje danas tako što ću čestitati Srbiji na napretku koji je ostvarila u demokratizaciji tokom proteklih godina. Važno je ostvarivati napredak kroz izbore, brojne izbore koje je Srbija ostvarila u prošlosti, čiji su rezultati i sprovođenje bili, zaista, impresivni.
Osim toga, Srbija je ostvarila i značajan napredak u oblasti ključnih ljudskih prava, kao što je osnivanje Kancelarije državnog ombudsmana i usvajanje brojnih zakona koji se odnose na ljude s nedostacima, invaliditetima. Takođe, omogućen je pristup informacijama od javnog značaja i uloženi su osnovni napori da bi započeli ''okrugli stolovi'', diskusije na ''okruglim stolovima'' u okviru parlamentarnih odbora. Mnogi važni koraci su preduzeti i oni su stvorili jasnu osnovu za budući razvoj aktivnosti.
Ako posmatramo ulogu Ujedinjenih nacija u pogledu demokratije, konstatovao bih da postoji kompleksan odnos između Ujedinjenih nacija i demokratije. Na primer, nigde se u Povelji Ujedinjenih nacija ne pominje reč demokratija. Međutim, takođe je tačno da Ujedinjene nacije u praksi sve češće preuzimaju veliku i značajnu ulogu promovisanja demokratije.
Na primer, na Milenijumskom samitu Ujedinjenih nacija, 2000. godine, svetske vođe su se ujedinile u promovisanju demokratije, jačanja vladavine prava, kao i poštovanja ljudskih prava, fundamentalnih sloboda, uključujući i pravo na razvoj. Demokratske vlade su jedan od osnovnih stubova rada Ujedinjenih nacija, tj. programa razvoja Ujedinjenih nacija, i zajedno sa sto predstavnika i institucija daju podršku izbornim sistemima širom sveta. To je samo jedan od konkretnih primera.
Dame i gospodo, zašto je demokratija toliko važna u današnjem svetu? U skladu sa rečima generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, iskustvo nas uči, iz dana u dan, da je demokratija suštinska za ostvarivanje naša tri osnovna cilja, to su mir, ljudska prava i razvoj. Učvršćene demokratije ne ratuju jedne protiv drugih. Ljudska prava i vladavina prava se najbolje štite u demokratskim društvima, a razvoj će se održati mnogo bolje ako ljudi imaju pravo da daju svoj glas u vođenju svojih država.
Dozvolite mi da kažem par reči o drugom delu komentara generalnog sekretara, to je veza između demokratije i ljudskih prava. Često se demokratija posmatra samo kao nešto fokusirano na slobodne i pravične izbore. Ovaj ograničen pogled demokratije učinio je da se stara tiranija moći i bogatstva zameni novom tiranijom, tiranijom vladavine većine.
Praktično iskustvo je jasno pokazalo da se demokratija zasniva na svojim demokratskim vrednostima, da se zasniva na poštovanju osnovnih ljudskih prava pojedinaca i grupa i na njihovom uključivanju u društvo, bez obzira na to da li su pripadnici manjine ili većine.
U Srbiji, iako su ljudska prava relevantna za mnoge grupe, dve grupe se ističu, a to su Romi i ljudi s invaliditetima. Oni se nalaze, bukvalno, na dnu svake ekonomske i socijalno-političke lestvice. Iako postoje brojni problemi s kojima se susreću ove dve grupe, jedan se ističe posebno, a to je obrazovanje.
Manje od polovine dece s invaliditetom i romske dece ne završi osnovno obrazovanje. To osuđuje ovu decu i na budućnost u siromaštvu i izopštenju. Međutim, Srbija preuzima predsedavanje Dekadom Roma i učinila je obrazovanje jednim od svojih prioriteta tokom predsedavanja. Novo vođstvo Ministarstva obrazovanja učiniće to obrazovanje prioritetom.
Nadajmo se da će u narednim godinama biti ostvaren veliki napredak u pružanju obrazovanja svoj deci, radi njihove bolje budućnosti.
Dame i gospodo okupljeni ovde danas, u parlamentarnom domu, dozvolite mi da iskoristim ovu priliku i iznesem par komentara u pogledu rada Narodne skupštine i njene ključne uloge za demokratiju u Srbiji. Često se kaže da možete imati parlament koji ne garantuje demokratiju, ali ne možete imati demokratiju bez parlamenta. U ovom kontekstu, imao sam zadovoljstvo, pre par dana, da se sastanem sa gospođom predsednicom Parlamenta i njenim zaposlenima i da razmotrimo koje su to osnovne prednosti rada Parlamenta, koji su to kapaciteti i njegova uloga.
Postignut je dogovor da će se razmatrati predlog novog zakona o Skupštini i novog poslovnika. Pomoći će se, takođe, i održavanju sastanaka odbora van Beograda, što će omogućiti da se pojača pristup građana samom parlamentu. Takođe, postoji i velika potreba da se ojača kapacitet parlamentarnih odbora, kako bi se na bolji način razmatrale pozitivne i negativne strane nacrta zakona i kako bi se uvrstile neophodne promene. Osim toga, potrebno je razviti i istraživački centar Parlamenta.
Na kraju, u duhu demokratije, Parlament bi mogao da unapredi svoje mehanizme za objavljivanje informacija od javnog značaja. Ove mere su krucijalne za jačanje kapaciteta transparentnosti, odgovornosti Parlamenta, kako bi on u potpunosti ostvarivao svoju ulogu u okviru srpske demokratije.
Dozvolite mi da završim tako što ću napomenuti fundamentalnu istinu demokratije. Demokratija predstavlja rezultat jakog, aktivnog i glasnog civilnog društva. To označava odgovorno građanstvo, koje čini da demokratija funkcioniše. Moramo se postarati za to da vrata uprave budu otvorena jakom civilnom društvu, kao krucijalnoj potvrdi demokratije.
Demokratizacija, kad se posmatra, nije brza. Demokratija više liči na maratonsku trku, a manje na sprint. U svakoj zemlji izgradnja demokratije predstavlja dugoročnu borbu, koja nikada ne sme stati, i tu borbu moraju konstantno da vode pojedinci, zajednice i čitave nacije. U toj borbi, Ujedinjene nacije stoje zajedno, rame uz rame, s Vladom i narodom Srbije. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Dejvidu Lensu Klarku.
Molim gospodina Mirka Cvetkovića, predsednika Vlade, da uzme reč. Izvolite.

Mirko Cvetković

Poštovana predsednice Narodne skupštine, poslanici, predsedniče Republike, članovi Vlade, uvaženi gosti, vaše ekselencije, dame i gospodo, danas Srbija, sa celim svetom, obeležava Međunarodni dan demokratije.
U toku svoje istorije, Srbija je uvek imala težnju da se demokratski razvija, ali nije uvek birala najbolji i pravi put. Nekada su tome doprinosile i globalne istorijske okolnosti, ali uvek je na to uticala i snalažljivost vladajuće elite.
Sada su se stvorili uslovi da Srbija prestane da tumara po prošlosti, da se bavi mitovima, legendama i lažnim dilemama. Vreme je da, poučena istorijskim iskustvima, Srbija počne izgradnju moderne države, koja ima jasne ciljeve i načine da dođe do njih. Želimo da Srbija postane sinonim za reč demokratija.
Vlada Srbije formirana je na saglasnosti oko opredeljenja za evropsku budućnost, očuvanja Kosova i Metohije, jačanja ekonomije, jačanja socijalne odgovornosti, borbe protiv kriminala i korupcije i poštovanja međunarodnog prava. Ti jasni principi su realna osnova bržeg razvoja demokratske Srbije. Imamo brojne prednosti, od geostrateškog položaja, do vrednih i obrazovanih ljudi koji su spremni da od Srbije stvore ekonomskog lidera u regionu. Zato su potrebni i hrabrost i mudrost.
Pred nama su velika iskušenja i veliki zadaci. Najveći zadatak je očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Naša borba za očuvanje Kosova i Metohije je izazov s kojim je bila suočena gotovo svaka generacija u Srbiji. Mi smo izabrali put mira, pregovora i diplomatsko-pravne borbe i to je dokaz demokratičnosti Srbije.
Vlada Srbije nastoji da naša zemlja postane istinski faktor stabilnosti u ovom delu Evrope. Hoćemo da se i na ovim prostorima poštuje međunarodno pravo i za svoja prava ćemo se boriti u Ujedinjenim nacijama. Očekujemo da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija i Međunarodni sud pravde izreći pravu ocenu o nelegalnom proglašenju nezavisnosti Kosova.
Naš cilj je da se problem jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova preseli iz sfere politike u sferu prava, što bi bilo značajno dostignuće Vlade. Drugi pravac ka očuvanju Kosova i Metohije za Vladu Srbije je stvaranje preduslova za prosperitetni život građana koji žive u ovoj južnoj pokrajini. Zbog toga Srbija ulaže u ekonomski razvoj Kosova i Metohije.
Da bismo očuvali Kosovo i Metohiju, potrebno je da ekonomski ojačamo Srbiju. Jedini način za to je da budemo otvoreni za protok robe i kapitala, i prema istoku i prema zapadu.
Evropska budućnost Srbije nema alternativu. Sporazum sa Evropskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju je najozbiljniji korak koji je Srbija u tom pravcu učinila. Mi smo zemlja koja se nalazi na raskrsnici evropskih puteva i tu prednost moramo da iskoristimo.
U bliskoj budućnosti, Srbija će biti zemlja modernih puteva, železnica, gasovoda, naftovoda.
Gasno-naftni sporazum sa Ruskom Federacijom je u najdubljem interesu za stvaranje energetske stabilnosti u našoj zemlji i za ubrzanje ekonomskog razvoja. Smatramo da sa Ruskom Federacijom treba dalje da unapređujemo i druge trgovinske odnose.
Zbog svega toga, potrebno je da što pre uredimo sopstvenu državu, stvorimo efikasne institucije, donesemo i, što je još važnije, sprovodimo zakone. Takođe, na nama je i da sve obaveze koje imamo pred međunarodnim i domaćim pravom što pre ispunimo.
Nema razloga da sputavamo razvoj sopstvene zemlje. Demokratija podrazumeva stalne promene, afirmaciju različitosti i poštovanje jednakosti. U maloj zemlji kakva je Srbija, poštovanje ovih principa je od ključne važnosti. U prošlosti je bilo grešaka. Ova generacija više neće praviti greške, već će ubrzano voditi zemlju u pravcu demokratske i ekonomski snažne države.
Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Mirku Cvetkoviću.
Zaključujem Treću posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2008. godini.
Pozivam vas da prisustvujete koktelu u centralnom holu Doma Narodne skupštine.