PREDRAG MIKIĆ

Nestranačka licnost

Poslednji put ažurirano: 06.05.2016, 09:50

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 20.12.2007.

Želim, u ime poslanika SRS-a, da  iskoristim ovaj momenat dok je ministar Dinkić tu, pre nego što krene na rođendansku žurku, da mu postavim jedno pitanje. Tiče se investicije u opštini Sombor.
Želim da iskoristim prisustvo Mlađana Dinkića i postavim pitanje, na koje tražim odgovor, a tiče se slučaja postavljanja kamena temeljca za izgradnju fabrike za proizvodnju donjeg rublja "Kalcedonija" u Somboru.
Pitanje glasi – šta je sa fabrikom za koju je, prilikom postavljanja kamena temeljca, ministar Dinkić rekao da je, u razgovoru stranog investitora, predsednika opštine Sombor Jovana Slavkovića i njega, kao ministra, potpisan ugovor o otvaranju proizvodnog pogona do kraja septembra ove godine? Samim tim, i 400 novih radnih mesta, koje ste pompezno obećavali građanima Sombora.
Tom prilikom, ministar Dinkić je ohrabrio investitora da će država da odvoji za svako radno mesto dodatni stimulans od 2000 evra i onda dolazimo do cifre od 800.000 evra. Mesto postavljanja kamena temeljca danas pritiska korov umesto zidina koje su obećane za izgradnju fabrike. Postavlja se pitanje – šta je s novcem, da li je uplaćeno 800.000 evra na račun investitora? Hvala.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.12.2007.

Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, ovim predlogom budžeta se odmah primećuje da niste upućeni u stvarna zbivanja i stanje u Vojsci. Ovo vam kažem, jer, prema podacima kojima raspolaže SRS, sredstva predviđena budžetom nisu dovoljna za rešavanje problema hiljade vojnih lica, građana na radu u Vojsci, tj. civilnih lica.
To su problemi koji se tiču stanova onih koji su svoj dug prema državi ispoštovali, a danas su beskućnici. Žive u napuštenim kasarnama, ugašenim dolaskom DOS-a na vlast. Mi iz SRS-a, ovim amandmanom generala Božidara Delića, želimo da vam ukažemo da izdvojite veća sredstva u budžetu i bar, koliko-toliko, ublažite probleme svih onih koji su služili ovoj našoj državi.
Pokušajte da bar u danu za glasanje ispravite onu nepravdu koju ste naneli u prethodnih par godina. Hvala.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.12.2007.

Kolege poslanici, uvaženi građani Srbije, na osnovu čl. 145. i 163. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, podnosim amandman na Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2008. godinu.
U članu 5. razdeo 14, funkcija 420, ekonomska klasifikacija 451, iznos u kolonama 6 i 8: ''15 milijardi 220 miliona'' zamenjuje se iznosom ''20 milijardi 170 miliona'', a u ekonomskoj klasifikaciji 451 reči: „Raspored i korišćenje sredstava ove aproprijacije vršiće se po posebnom aktu Vlade“, zamenjuju se rečima: „Raspored korišćenja ovih sredstava vršiće se za otkup poljoprivrednih proizvoda i subvencionisanje matičnih stada po posebnom programu koji utvrđuje Odbor za poljoprivredu Narodne skupštine Republike Srbije, a na predlog Vlade Republike Srbije“.
U ovom predlogu budžeta za 2008. godinu izdvojena sredstva koja su predviđena nisu dovoljna da bi koliko-toliko pomogla da se prevaziđu nepovoljnosti koje tište poljoprivrednika i onoga ko se bavi stočarstvom. Obraćam se poslanicima vladajuće koalicije da u danu za glasanje za ovaj amandman glasaju, jer će time pokazati i razumevanje za rešenje problema.
Podsetiću vas da je ova godina za nama bila veoma loša što se tiče vremenskih okolnosti, da je bilo veoma teško dovesti ciklus poljoprivredne proizvodnje do kraja u ''fabrici pod otvorenim nebom''. Poljoprivrednici su bili suočeni sa problemom suše i grada.
Želimo da vam ovim amandmanom ukažemo da bi sredstva u budžetu trebalo da se uvećaju upravo zbog toga da bi cene poljoprivrednih proizvoda bile koliko-toliko realne, da bi poljoprivrednici, prodajom poljoprivrednih proizvoda, mogli da prežive i da u sledećoj setvi, pre svega, mislim na prolećnu setvu, obnove proces proizvodnje.
Što se tiče sredstava za subvencionisanje matičnih stada, navešću primer jednog stočara koji se bavi proizvodnjom mleka. Jedan litar mleka košta prilikom prodaje mlekarama od 18 do 20 dinara, a u trgovinama, krajnji potrošač plaća cenu od 55 do 60 dinara. Sve bi ovo bilo normalno, jer onaj ko proizvede treba da dobije novce, onaj ko preradi treba da dobije novce i, normalno – trgovac koji prodaje treba da ostvari određeni profit.
Podsetiću vas na jedan primer. Kada je Ministarstvo poljoprivrede u prošlom sazivu donelo sredstva za kreditiranje poljoprivrednih proizvođača, upravo, za nabavku rasnih grla, pre svega, mislim na rasne junice, one su tom istom seljaku prodavane po ceni od 1800 evra. Ovo vam govorim upravo iz razloga što sam se u svom životu, u Somboru, gde živim, susreo sa mnogo ljudi koji su na takav način prevareni od tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva finansija.
Na koji način su prevareni? Prevareni su upravo iz tih razloga što je tadašnji ministar poljoprivrede podsticao te poljoprivredne proizvođače da prošire proizvodnju kako bi, to su njegove reči, živeli što bolje, malo više radili, a imali više. Međutim, šta danas imaju? Danas imaju kredite koje je Ministarstvo finansija predočavalo kao povoljne kredite. Imaju toliko da ne mogu da plate kamatu, a o glavnici da ne pričamo.
Iz navedenih primera možemo da zaključimo da je seljak onaj kome je najteže u celom lancu proizvodnje. Ukoliko građani Srbije žele da žive realno bolje, na sledećim izborima – svim srcem za Tomislava Nikolića.

Whoops, looks like something went wrong.