SINIŠA STAMENKOVIĆ

Nestranačka licnost

Rođen 30. 4. 1949. godine. Diplomirani je inženjer poljoprivrede.

Član je Glavnog odbora PUPS.
Poslednji put ažurirano: 19.02.2022, 17:58

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 24.11.2011.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani gospodine ministre, vaši saradnici, poštovana gospođo predsedavajuća, današnjom raspravom se definitivno približavamo kompletiranju zakonskih akata kojima se uređuje i obezbeđuje celovit sistem zaštite zdravlja u našoj državi.
Sigurni smo da će se ovim setom zakona sveobuhvatno urediti najvažniji aspekti svih uslova koji su osnova za zdravstvenu ispravnost koju moraju da ispunjavaju predmeti opšte namene predviđene za ljudsku upotrebu, ali i drugi predmeti, kao i hrana.
Jedan od najvažnijih zadataka Republike Srbije jeste da preko svih nadležnih organa uspostavi konačnu regulativu, upravo u veoma organizovanoj i efikasnoj zaštiti zdravlja svoga stanovništva, a pre svega kroz standarde o ispravnosti predmeta opšte upotrebe, kroz standarde zaštite upotrebe biocidnih proizvoda i kroz poseban standard zdravstvene zaštite upotrebom hemikalija.
Predlog zakona o zdravstvenoj ispravnosti predmeta opšte upotrebe, sigurno da ima pre svega zadatak da objedini više zakona koji se bave pitanjem upotrebe raznih predmeta, ali i pitanjima racionalnog i efikasnog nadzora nad tim predmetima, kako bi se sprečilo bilo kakvo ugrožavanje zdravlja našeg stanovništva. Podsetimo se samo da je do sada osam zakona uređivalo pitanje zdravstvene ispravnosti predmeta opšte upotrebe, što je svakako izazivalo različit pristup, kako standardizacije, tako i tehničkim zahtevima i postupcima nadzora nad predmetima opšte upotrebe.
Takođe, dužni smo da našu javnost podsetimo da se pitanja zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i pitanja nadzora nad životnim namirnicama do sada uređivalo kroz opšta pitanja vezana za nacionalni program integracija, a sve saglasno akcionom planu za ispunjavanje prioriteta iz godišnjeg izveštaja Evropske komisije.
Ovim nacrtom zakona se još jednom izvodi dokaz, da se zakoni ne donose isključivo i samo radi ubrzavanja sticanja statusa kandidata za ulazak u EU, već, pre svega, radi uređivanja odnosa, odgovornosti i standarda i potreba naše zemlje i naših građana u ovoj tako važnoj materiji, kao što je zdravstvena zaštita građana. Prioritet usklađivanja našeg zakonodavstva u oblasti zdravstvene ispravnosti predmeta opšte upotrebe, radi racionalnog i efikasnog nadzora, je zato da bi međunarodni propisi i standardi bili potpuno izjednačeni sa propisima i standardima naše zemlje koja je do sada u tehničkom, tehnološkom, naučnom i drugim standardima pokazivala ozbiljan i nedozvoljen stepen zaostajanja. Čini nam se da ćemo i ovim zakonom uticati na to da se taj stepen zaostajanja prevaziđe, odnosno poboljša naš odnos u tim standardima.
Ovim zakonom se uređuju uslovi koje u pogledu zdravstvene ispravnosti moraju da ispune predmeti opšte namene za ljudsku upotrebu koji se proizvedu u Srbiji, ali i za predmete koji se uvoze u Srbiju i izvoze drugim zemljama. Zakonom se bliže uređuju i utvrđuju uslovi za efikasno vršenje nadzora nad zdravstvenom ispravnošću predmeta opšte upotrebe, ali se i preciziraju i obaveze i odgovornosti svih subjekata u poslovanju sa predmetima opšte upotrebe i namene. Zakonom se u značajnoj meri utvrđuju i treba da se utvrde sve obaveze i odgovornosti i na sirovine i aditive za proizvodnju predmeta opšte upotrebe, kao i na sve predmete koje se privremeno uvoze radi prerade, dorade i obrade, kao polufabrikanti ili u gotov proizvod.
Podsećamo pre svega stručnu i privrednu strukturu iz oblasti proizvodnje i prometa predmeta opšte namene, da se ovim zakonom zaista obezbeđuje izuzetno visok nivo zaštite i odgovornosti za živote i zdravlje ljudi i zaštite interesa potrošača. Predmeti opšte namene i upotrebe kao što su posuđe, pribor, uređaji, ambalaža, materijali koji dolaze u kontakt sa hranom, dečije igračke, kozmetički proizvodi, ambalaža za hranu i kozmetiku, kao i svi materijali koji dolaze u kontakt sa kožom i sluzokožom, razne imitacije, ovim zakonom se stavljaju u visok
stepen kontrole sa jasnim radnjama nadzora u kojima ne može biti propusta i koje bi bilo kako mogle uticati na zdravlje dece i ostalih građana.
Naši građani i naša javnost treba da znaju da se ovim zakonom podiže stepen odgovornosti za sve predmete opšte upotrebe koji bi na bilo koji način mogli delovati na zdravlje svih građana. Svaki proizvod mora imati deklaraciju, a deklaracija pod krivičnom odgovornošću mora odgovarati onome što je deklarisano u njoj. Svaki proizvod ima svoj rok upotrebe i isti se mora poštovati, bez obzira na sva deklarisana sezonska svojstva koja ne smeju da se izmene zbog fizičkih, hemijskih, mikrobioloških ili bilo kakvih drugih procesa.
Poslanička grupa PUPS ocenjuje da je ovim zakonom učinjen veliki pomak, u tom smislu što on sada obavezuje proizvođače i prometnike da predmet opšte namene ne sme ni po svom obliku, načinu izrade ili prilikom korišćenja predstavljati bilo kakvu opasnost po zdravlje dece i ljudi. Posebno je važno što zakon eliminiše bilo kakvu mogućnost da predmeti sadrže materije ili sastojke koji nisu dopušteni, a koji mogu nepovoljno uticati na zdravlje ljudi. Važno nam je da novi zakon definiše sadržaj mikroorganizama u broju većem od dozvoljenog ili u broju štetnom po zdravlje ljudi. Posebno nam je važno da se ovim zakonom definiše kvalitet, materija, ambalaža koje su u kontaktu sa hranom, a koje više ne mogu oslobađati bilo kakve materije koje bi mogle uticati na zdravlje ljudi ili koje bi mogle menjati senzorska svojstva hrane i predmeta od opšte upotrebe.
Obavezujemo nadležno ministarstvo da pojedinačnim i nižim pravnim aktima vrlo strogo reguliše pitanje sadržaja radionukleotida u dozvoljenim granicama, kao i mere za sprečavanje zagađenja bilo kakvim fizičkim procesima koje bi mogle biti štetne po zdravlje ljudi ili koje bi u najmanjoj meri mogle izazvati odbojnost od proizvoda. Nama je posebno važno što se ovim zakonom striktno zabranjuje propisivanje lekovitih svojstava predmetima opšte upotrebe i posebno podržavamo apsolutnu zabranu neistinitog oglašavanja o predmetima opšte upotrebe na bilo koji reklamni način kojim se naši građani, potrošači mogu dovesti u zabludu u pogledu stvarnog sastava, stvarnog svojstva i stvarne namene tih proizvoda. Posebno podržavamo rešenje kojim se stepen odgovornosti ovlašćenih nacionalnih laboratorija podiže do krivične odgovornosti.
Poslanička grupa PUPS podržava ovaj zakon zato što obavezuje sve učesnike u sistemu proizvodnje, kontrole i prometa proizvoda opšte namene, a posebno u otklanjanju eventualnih rizika po zdravlje ljudi i životne sredine, time što se obavezuju da u slučaju ne ispravnosti preduzimaju hitne mere, kao što su privremena zabrana stavljanja u promet, određivanje posebnih uslova za postupanje sa predmetima opšte upotrebe, privremena mera zabrane uvoza opštih predmeta, kao i određivanje posebnih uslova za postupanje u slučaju potrebe.
Poslanička grupa PUPS će u danu za glasanje podržati ovaj zakon.
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima takođe je usvojen u maju 2009. godine. Tada smo iskazali zadovoljstvo naše poslaničke grupe što je tim zakonom uveden kvalitetan i nov način jedinstvenog sistema stavljanja u promet i korišćenja biocidnih proizvoda na teritoriji Republike Srbije.
Sigurni smo da je tada osiguran visok nivo zaštite zdravlja ljudi i životne sredine, ali i daleko kvalitetniji sistem slobodnog prometa biocidnih proizvoda sa svim zemljama sveta i EU, a posebno smo bili zadovoljni jer je obezbeđen odgovarajući stručni nadzor nad primenom ovog zakona. Ovaj zakon je tada bio važan i zbog prvog i osnovnog regulisanja pitanja proizvodnje, kontrole i prometa sredstava za održavanje opšte higijene.
Međutim, tada smo znali, a i sada se potvrdilo, da zakon mora proći kroz rigoroznu proceduru usklađivanja naših propisa sa propisima EU. SSP između nas i EU, kao i Prelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između nas i EU, podrazumeva usklađivanje svih propisa, pa i ovog. Poglavlje slobode kretanja robe, zatim količinska ograničenja između država članica, zajednički propisi o konkurenciji i striktno poštovanje direktiva kojima se reguliše pitanje proizvodnje, kontrole i prometa biocidnih sredstava, ukazali su samo na potrebu izmene i dopune zakona radi povećanja efikasnosti inspekcijskog nadzora nad primenom ovog zakona o biocidnim proizvodima, ali i o obaveznim kontrolama propisa donetih na osnovu njega, što se postiže novom legislativom u oblasti ovlašćenja za vršenje inspekcijskog nadzora i sa sanitarnim inspektoratom, pored drugih inspektora uz jasno definisanje ovlašćenog inspektora. Mnogo je dobro što se u celu ovu proceduru unosi obaveza sanitarnog inspektora.
Smatramo da je dobro što se, prilikom donošenja osnovnog zakona, napravio jedan mali broj propusta, pre svega u oblasti utvrđivanja liste jedan o aktivnim supstancama sadržanim u biocidnom proizvodu manjeg rizika i u eliminaciji negativnih lista, kao i tzv. pozitivnih lista, što će sada svakako pozitivno uticati na veću i temeljniju odgovornost u proizvodnji, kontroli i rukovanju sa biocidnim proizvodima.
Pravno tehničke redakcije prethodnog zakona su najmanji problem i one neće napraviti bilo kakvo finansijsko opterećenje pravnih lica i preduzetnika, već će ih naterati i zaštiti od eventualnih propusta samih uvoznika.
Poslanička grupa PUPS je svesna da se nadzor nad primenom propisa može urediti samo zakonom, pa će u danu za glasanje podržati njegovo donošenje.
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o hemikalijama takođe je u postupku kontrole usklađenosti naših tehničkih propisa i standarda sa propisima i standardima EU, a time i celog sveta i on je ocenjen kao zakon koji smo nedavno usvojili da je sa dosta dobrim sadržajem i dosta dobrim rešenjima. Nažalost, mi tek sada možemo priznati da su u izradi propisa o hemikalijama u celom postupku bili bezuspešni u obezbeđivanju učešća svih potrebnih konsultanata, što će se sada izmenama i dopunama Zakona svakako ispraviti.
U postupku izrade zakona o hemikalijama ostvarena je saradnja sa ekspertima švedske agencije za hemikalije i od njih su dobijene preporuke šta bi Srbija trebala da koristi iz Pravilnika EZ 1907/2006. Možda tehnički i tehnološki potencijali Srbije u tom momentu nisu mogli punim kapacitetom da nose odgovornost koja proističe iz Pravilnika, a odnose se na registraciju, evaulaciju, autorizaciju i sva ograničenja u transportovanju hemikalija kroz Zakon o hemikalijama.
Upozoravamo ministarstvo da je odlukom Evropskog parlamenta propisana obaveza registracija supstanci sadržanih u preparatima koji se proizvode ili u većini slučajeva uvoze u našu zemlju, a u količinama većim od jedne tone godišnje. Jasno nam je da je registracija proizvoda veoma skupa, jer podrazumeva izradu skupog tehničkog dosijea i skupog izveštaja o bezbednosti hemikalija, jer se proizvod izlaže strogom laboratorijskom ispitivanju i kontroli stručnjaka eksperata koji su ovlašćeni da izrade izveštaj o bezbednosti hemikalija, a on je sam po sebi veoma skup.
Činjenica je da smo do sada imali sličnu obavezu tzv. notifikacije supstanci, a da se kroz taj postupak negde oko 4.000 supstanci hemikalija predstavlja kao rizik po ljude i životinje i po životnu sredinu, što je veoma veliki broj. Nova obavezna registracija supstanci hemikalija biće urađena fazno, najpre sa najopasnijim supstancijama koje su kancerogene, mutagene i toksične za dalju reprodukciju, a potom i na supstance koje će se na tržištu pojaviti u manjim količinama i sa daleko nižim stepenom rizika.
Poslanička grupa PUPS će podržavati sva vaša nastojanja da se ova kontrola uspostavi i ostvari. Mi kao poslanička grupa nismo previše zadovoljni što se i kod nas neće odmah sprovoditi nova propisana obaveza registracije supstanci, već samo prijavljivanje hemikalija sa osnovnim podacima o inventar hemikalijama. Dobro je što će se bar jednom u Srbiji mapirati domaći privredni subjekti koji se bave proizvodnjom i prometom hemikalija i mi predlažemo, a u interesu građana Srbije, zdravlja dece i odraslih, zaštite životne sredine, da se što pre omogući i sprovede postupak potpune registracije hemikalija, uz potpuno obezbeđenje obuke i budućih obaveza koje će imati registrovani preduzetnici.
Podržavamo nastojanje da se što pre otpočne sa autorizacijom i da se što pre otpočne sa izradom listi supstanci koje izazivaju zabrinutost, jer bi tako ova lista predstavljala adekvatno kontrolisan i bezbedno korišćen hemijski proizvod. Podržavamo nastojanje Srbije da se pravovremeno preduzmu mere stroge kontrole proizvodnje, pakovanja i prometa hemijskih proizvoda, ali i sve mere za pronalaženje adekvatnih metoda za zamenu hemijskih supstanci tzv. bezbednijim alternativnim sredstvima. Ministarstvo se mora obavezati na izradu plana zamene hemijskih supstanci koje izazivaju zabrinutost sa manje opasnim supstancama.
Kao i kod prethodnog zakona o biocidnim sredstvima, tako i kod ovog zakona, izmene i dopune imaju za cilj ozbiljno povećanje efikasnosti inspekcijskog nadzora nad primenom Zakona o hemikalijama ali i nad primenom novih propisa koji se moraju doneti na osnovu ovih izmena i dopuna. Pored postojećeg inspekcijskog nadzora, dobro je što se uvodi i sanitarni inspektor sa visokim stepenom ovlašćenja i jasnim definisanjem svih ovlašćenja i zadataka.
Poslanička grupa PUPS podržava uvođenje sanitarnog inspektora, kako zbog njihovog znanja i iskustva u celishodnom nadzoru nad ovom materijom, tako i zbog dobre primene propisa kojima se uređuje klasifikacija, pakovanje, obeležavanje, ograničenja i zabrana proizvodnje, zabrana stavljanja u promet pa i zabrana korišćenja određenih hemikalija.
Svesni smo činjenice da izmena i dopuna Zakona ne dira u kvalitetna i suštinska rešenja Zakona o hemikalijama, kao i činjenice da i dalje važe osnovni principi strogih evropskih propisa iz oblasti hemikalija i činjenice da se moraju regulisati svi uslovi za stavljanje u promet hemikalija kao neophodnih proizvoda uz pouzdano utvrđivanje uticaja hemikalija na zdravlje ljudi i životnu sredinu. U tom slučaju, u danu za glasanje podržaćemo i ovaj zakon. Hvala na pažnji.

DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 26.10.2011.

 Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, gospodo saradnici, u nizu uslova neophodnih za potpuno usaglašavanje naše i evropske legislative nalazi se i zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prava oplemenjivača biljnih sorti. Smatramo da je zaštita prava oplemenjivača biljnih sorti poseban oblik zaštite intelektualne svojine svih proizvođača biljnih sorti, kako na teritoriji Republike Srbije, tako i u drugim institucijama koje sarađuju sa našim institucijama.
Zakon je kao i "sui generis" sistem međunarodno priznat i potvrđen tek potpisivanjem Međunarodne konvencije za zaštitu novih biljnih sorti. Konvencija je izmenjivana i dopunjavana radi usklađivanja sa novim saznanjima, sa novim tehnologijama i aktuelnim naučnim dostignućima. Mora se priznati da Srbija u ovoj oblasti nije zaostajala onako kako bi se mogao stvoriti privid.
Donošenjem Zakona o zaštiti prava oplemenjivača biljnih sorti iz 2009. godine Srbija je stvorila samostalne i sve realne osnove i pretpostavke za zaštitu intelektualne svojine na biljnim sortama. Zakonom o potvrđivanju Međunarodne konvencije o zaštiti novih biljnih sorti iz 2010. godine, Srbija je ratifikovala Međunarodnu konvenciju za zaštitu novih biljnih sorti, tzv. Pariskom konvencijom iz 1962. godine, a zatim i Ženevskom konvencijom iz 1972. godine, kao i sve izmene i dopune konvencija iz 1978. i 1991. godine, čime smo postali ravnopravna članica UPOV ove konvencije.
Međutim, da bi Republika Srbija UPOV, potrebno je i neophodno izvršiti izmene i dopune Zakona radi obaveznog usklađivanja sa svetskim tehnologijama, novim naučnim rešenjima i poboljšanjima kvaliteta sorti.
Poslanička grupa PUPS raspolaže saznanjima da je primena određenih zakonskih rešenja u praksi često bila uslovljavana potrebom da se pojedine odredbe zakona izmene i dopune, kako bi se maksimalno i po najvišim standardima unapredio sistem za zaštitu prava oplemenjivača biljnih sorti, što je sasvim ispravna orijentacija. Mislimo da je to vrlo praktično rešenje aktuelnog usaglašavanja, ali i primene novih zakonskih odredaba koje nisu samo zakonske odredbe, već je i veliki broj promena tehničkog, stručnog i tehnološkog karaktera.
Republika Srbija se donošenjem ovog zakona obavezuje da ispuni sve uslove za usaglašavanje sa svetskim i evropskim standardima, kao i da položi instrument pristupanja STO, kao neko ko je izvršio obaveze iz Konvencije o UPOV, o čemu je ministar govorio.
Zakonom se definiše reprodukcioni materijal, uz jasno razgraničenje ubranog materijala i proizvoda direktno dobijenih od ubranog materijala zaštićene biljne sorte. Upravo je u našem društvu intenzivna aktivnost svih organizacija, pa i Pokreta zelenih na zaštiti genetski modifikovanih materijala, odnosno odluka o tome da li će se Srbija ikada baviti tim pitanjima, sem u naučne i istraživačke svrhe.
Saglasni smo da je vladala određena konfuzija u ranijem tumačenju konvencije o UPOV. Međutim, zakon ispravlja i mnogo jasnije definiše način otuđenja sorte, pri čemu se biljna sorta u zaštićenoj intelektualnoj svojini i dalje smatra novom. Mislimo da je i to dobra orijentacija. Dobro je da se sada pojmovi definicije različitosti sorte, kao i uniformnosti sorte, usklađuju sa opštim propozicijama koje važe u svetu.
Mislimo da je takođe dobra definicija stabilnosti biljnih sorti i da je ona u skladu sa UPOV konvencijom. Zakon sada definiše način razmatranja zahteva za dodeljivanje prava oplemenjivača, sa potpunom definicijom obima tog prava, ali i sa pravom da određuje uslove pod kojima će se sorte koristiti.
Zakonodavac dozvoljava oplemenjivaču da sam može određivati ograničenja za korišćenje biljne sorte, što je potpuno u skladu sa UPOV konvencijom.
U celosti podržavamo odredbe zakona kojima je regulisano vreme u kom periodu oplemenjivač ima pravo na prethodnu zaštitu intelektualne svojine. Takođe, oplemenjivač ima pravo, kao i nosilac prava oplemenjivača, na prethodnu zaštitu, pod uslovom da mu se ta prava i dodele, o čemu odlučuje zakonodavac.
Zakonom se takođe rešava pitanje uslova za izdavanje obavezne licence, a posebno se predviđa izdavanje obavezne licence samo iz razloga opšteg društvenog interesa, dok bi bilo koji drugi razlog predstavljao narušavanje prava tog oplemenjivača.
Zakon precizira postupke sa biljnim sortama na oglednom polju, ali i u laboratoriji, kao i druge načine ispitivanja sorti i karakteristike noviteta koje sorta pokazuje, odnosno želi da prikaže.
Poslanička grupa PUPS podržava zakon, zato što on prihvata sve realne sugestije Saveta UPOV u vezi sa zamenom rokova, radi dostavljanja novog imena sorte, ako je prethodno zaštićen ime ukinuto, zatim uklanjanje eventualni nedostataka u zahtevu, kao i za dostavljanje dodatnih podataka i dokumentacije na kojima se zasniva ili prigovor ili upis zahteva za dodeljivanje prava oplemenjivača u registru zahteva kao i za dostavljanje drugog imena za novu sortu.
Svesni smo da je oplemenjivanje bilja i stvaranja novih biljnih sorti veliki intelektualni rad, veliki naučni tehnološki rad, koji zahteva ogromno znanje, ali i trud, svesni smo i toga da nema značajnijih ulaganja u zemljište, u poljoprivredu i stočarsku proizvodnju ako nemamo najbolje i najkvalitetnije biljne sorte. Oplemenjivanje bilja zahtevaju specijalnu opremu i dugotrajnu i složenu obuku ljudi koji rade na stvaranju novih biljnih sorti. Proces oplemenjivanja i stvaranje nove sorte traje i više od 10 godina i potrebno je ispunjenje novih uslova da bi pojedine sorte zaživele, da budu prihvaćene, pa tek onda da postanu komercijalne. Moramo biti svesni da reprodukcioni materijal sorti stavljenih u promet biva vrlo lako komercijalno umnožavan, a sorta ekonomski iskorišćavana i zloupotrebljavana, a oplemenjivač bio lišen zaštite uz veliki gubitak dobitak i svog ulaganja, velikog truda, znanja i rada.
Možemo se i pohvaliti da u Srbiji danas imamo priznatih više od 1.800 domaćih novostvorenih sorti poljoprivrednog bilja u čijem stvaranju je učestvovalo najmanje 20 instituta i selekcionih kuća. Pored domaćih biljnih sorti ratarskih kultura, stvorena je i 130 sorti i vinove loze, što je posebno težak i složen proces u stvaranju novih sorti.
Želimo da napomenemo i mišljenja smo da se sada zakonom regulišu sva prava oplemenjivača biljnih sorti i da se time stvara bolji podsticaj za investiranje u oplemenjivanje bilja u poljoprivredi, bolji i efikasniji pristup stranim kvalitetnim novostvorenim sortama, a pre svega voća, vinove loze, ukrasnog bilja i drugih sorti koji mogu biti uvedene u našu proizvodnju, a do sada nisu bile uvedene zbog nedostatka ovog zakona. sigurno je da iz boljeg pristupa velikom broju novozaštićenih biljnih sorti možemo doći do povećanja prihoda iz njihove široke komercijalne proizvodnje.
Poslanička grupa PUPS smatra da će se ovim zakonom omogućiti poljoprivrednim proizvođačima bolji pristup, povoljna proizvodno - tehnološka svojstva i veći prinosi, veća otpornost na bolesti štetočina raznih biljnih sorti. zakon će takođe imati direktnog uticaja i na same oplemenjivače, jer će im dati podstrek za stvaranje novih i boljih biljnih sorti.
Uz prihvatanje jednog broja amandmana koji imaju za cilj da poboljšaju suštinu i karakter zakona i njegovu potpunu kompatibilnost sa najboljim svetskim i evropskim rešenjima, poslanička grupa PUPS će u danu za glasanje podržati usvajanje ovog zakona. Hvala na pažnji.

DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 25.10.2011.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani gospodine ministre, poštovani gospodo saradnici, u ekspozeu premijera Vlade Republike Srbije, gospodina Mirka Cvetkovića od 14. marta 2011. godine, podneto ovom visokom domu, istaknuti su prioriteti na kojima će Vlada raditi u svom mandatu. Poseban akcenat stavljen je na uspešno okončanje planiranih reformskih procesa, na suštinsko unapređenje pravnog poretka i privrednog sistema zemlje, radi približavanja svih standardima EU i sveta i svim tehničkim i pravnim standardima međunarodnih svetskih organizacija.
Uvođenje daleko složenijeg pravnog poretka i novog privrednog sistema zemlje, nije samo politički zadatak na evropskom putu Srbije, već u najvećoj meri postizanje visokog stepena podudarnosti naše privredne, ekonomske i pravne legislative sa celim svetom.
Jedan od vrlo važnih zakona za uređenje i obezbeđenje sistema obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti, a radi usaglašenosti ekonomskih odnosta sa inostranstvom je svakako Zakon o izmenama i dopunama Zakona o spoljno trgovinskom poslovanju. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i njihovih država članica sa jedne strane i Republike Srbije sa druge strane, ovim zakonom se usklađuju sa odredbama prelaznog Sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između EU i Srbije. Suština približavanja jeste u obezbeđivanju protoka roba kako industrijskih proizvoda tako i proizvoda iz poljoprivrede i ribarstva ali i drugih roba prema odredbama Sporazuma i prelaznog Sporazuma o trgovini. Neophodno je da se svi skupa podsetimo okolnosti u kojima se Srbija danas nalazi i u kojima treba usvojiti jedan tako važan zakon.
Evropska komisija danas, nedvosmisleno u svom izveštaju priznaje Srbiji da je uspela u uspostavljanju opšteg pravnog i institucionalnog okvira u oblasti pravde, slobode i bezbednosti, ali da je potrebno unapređenje kapaciteta među nadležnim ministarstvima, institucijama i službama.
Posebno je važno da u politici Srbije u ovoj oblasti postoji zdrav odnos koji delimo na budžetsku, institucionalnu i zakonodavnu aktivnost, koje se moraju sprovesti.
U okviru budžetske odgovornosti, saglasno mišljenju i stavovima MMF, uspostavljena je fiskalna odgovornost na svim nivoima, štednja i smanjenje javne potrošnje i strogo poštovanje poslednjeg aranžmana sa MMF kao garantom makroekonomske stabilnosti zemlje.
Platnobilansna pozicija Srbije je realna i ona je od nadležnih u Vladi, ministarstvima, u javnom i realnom sektoru shvaćena kao krajnje odgovorna pozicija, koja se ničim ne sme ugroziti, a pre svega bilo kakvim novim povećanjem deficita budžeta izvan planiranih okvira.
Spoljni dug Srbije neće biti više povećavan, a praćenje fiskalnog deficita javnog duga biće samo u skladu sa fiskalnim pravilima, sa pravim i brzim odgovorima na zaustavljanje smanjenja i oporavak od globalne ekonomske krize.
Poslanička grupa PUPS smatra da su mere Vlade i Narodne banke Srbije usmerene na smanjenje krize i na oporavak u oblasti privrede, trgovine, poljoprivrede i pre svega kroz smanjenje obaveznih rezervi NBS komercijalnim bankama koje plasiraju kredite izvoznoj privredi, odnosno trgovini, uz obaveznu podršku izvoznicima, a pre svega onima koji plasiraju agrarne i prehrambene proizvode, obavezan i rigorozan plan dodatne štednje u svim aproprijacijama budžeta kroz smanjenje javne potrošnje, zatim stvaranje svih uslova za održavanje planiranog minusa budžeta, kao i ubrzanje postupka i potpisivanje novih aranžmana u spoljnotrgovinskom poslovanju.
Nova rešenja u ovom zakonu proistekla su iz inicijative jedinice za sveobuhvatnu reformu propisa, kao i privrednih subjekata koji su posle prezentacije javne rasprave dostavili direktno predloge Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, od kojih je najveći deo ugrađen u nova rešenja.
Moramo da istaknemo i to da su članovi STO imali uvid u zakon i da su njihove sugestije i komentari bili korisni i pozitivni. Napominjemo i to da su kroz realizaciju programa giljotine propisa otklonjene odredbe i pomoćni propisi, a na osnovu preporuke grupe STO, tako da je zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju oslobođen od limitirajućih propisa koji su se odnosili na evidentna direktna ulaganja u inostranstvo, a i na neke druge odredbe.
Smatramo da je ovim zakonom izvršeno olakšanje poslovanja za domaće privredne i trgovinske subjekte. Smatramo da je u toku donošenja zakona bilo neophodno izvršenje prilagođavanja novih zakonskih rešenja, ali i potpuno preciziranje termina koji se u njega unose. Pored pravnog usaglašavanja, teži deo usaglašavanja bio je u oblasti tehničkih propisa, a saglasno međunarodnim direktivama, sporazumima i ratifikovanim ugovorima, pri čemu su se morali regulisati svi tehnički propisi koji se primenjuju na uvoz robe i to pojedinačno, a brišu se opšti propisi koji se primenjuju po ranijoj formulaciji da se ovaj zakon odnosi na sve proizvode, bez obzira na poreklo proizvoda.
Po zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju sada svaki proizvod mora imati poreklo, mora biti atestiran, mora imati svoju deklaraciju, svoju cenu i svoju zaštitu.
Poslanička grupa PUPS ponovo u svom zalaganju insistira na tome da se što više elemenata reši kroz zakon a da se što manje prepusti Vladi odnosno nadležnom ministarstvu u potpisivanju drugih uslova za plaćanje i naplatu robe, odnosno uslugama kako bi se izbegli batels sistemi i batels poslovi jer se država ne može obavezati kao privredni subjekt, već neko ko se bavi staranjem, usklađenim optimalno-privrednog trgovinskog i političkog ambijenta za poslovanje u privredi i trgovini. Ovim zakonom, uvereni smo, ostvariće se prioritetni cilj usklađivanja sa pravilima i principima STO, a obezbediće se i svi uslovi za što brže pristupanje Republike Srbije STO.
Poslanička grupa PUPS očekuje pozitivan uticaj ovog zakona za domaća i strana lica na sve učesnike u spoljnotrgovinskom poslovanju. Činjenica je da se tim zakonom pojednostavljuje procedura u sprovođenju i izdavanje dozvola za izvoz i uvoz sa precizno definisanim terminima instituta, ali i sa detaljnim utvrđivanjem principa spoljnotrgovinskog poslovanja na osnovu domaćih i pozitivnih međunarodnih garancija.
U danu za glasanje poslanička grupa PUPS podržaće usvajanje ovog zakona. Dame i gospodo narodni poslanici, današnjom raspravom u načelu o Predlogu zakona o javnom privatnom partnerstvu i koncesijama nastavlja se intenzivan rad na razmatranju i usvajanju zakona iz oblasti agende, o usklađenosti propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU sa jedne strane i Republike Srbije sa druge strane, kao i sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između EU i Srbije.
Moramo napomenuti da se ovaj zakon razmatra i usvaja u periodu kada celom svetu preti veliki ekonomski ponor, kada sve razvijene zemlje iskazuju veliki pad BDP, ogromnu nezaposlenost, kada je teško sprovođenje reformskih zakona i niz posebnosti koje upućuju na duboku krizu.
Ekonomska kriza Srbije nas upućuje na stalno i realno preispitivanje naših mogućnosti i stalnih zahteva od nas za reformskim zahvatima koji se ne mogu odlagati i bez kojih nema zaustavljanja krize, niti njenog prevladavanja.
Ocena Srbije jeste da poseduje složenu makroekonomsku stabilnost, da su troškovi budžeta pod kontrolom, kao i minus u državnoj kasi, da se državna procedura i pravila poštuju, kao i da se poštuju odredbe novog angažmana sa MMF.
Preostao je ogroman posao u reformi bankarskog sektora i kreditne politike, zatim u oblasti stvaranja ambijenta uspešnog poslovnog okruženja i u okončanju za sada sporog procesa privatizacije, pri čemu moramo dovršiti restrukturiranje javnih preduzeća, privatizovati komunalna preduzeća i završiti privatizaciju u oko 20% preduzeća.
Od Srbije se zahteva konačan rastanak sa monopolima, bilo da su državni ili privatni, ali i sa kontumacijom prava države na administrativnom određivanju cena svih inputa, pre svega električne energije, gasa, prevoza, kao i cene osnovnih životnih namirnica – hleba, šećera, mleka i ulja.
Ovaj ambijent u kome se donosi ovako važan zakon kao što je zakon o javnom privatnom partnerstvu i koncesijama, opterećuje činjenica da nisu do kraja pravilno uvedene subvencije i dotacije iz budžeta za određene proizvode, a time i za javno partnerstvo između države i privrede i javnih ustanova i privrednika.
Napominjemo da se ove nabavke u zemlji ne sprovode na zadovoljavajući način, a to bitno utiče na partnerstvo, na kooperativu, na koncesije, jer iz toga proističe veliki broj malverzacija i korupcija.
Mi svakako moramo prihvatiti odvajanje nadležnosti onih koji raspisuju tendere od onih koji kontrolišu postupak javnih nabavki do onih koji u javnom privatnom partnerstvu i koncesijama dobijaju javne i druge poslove.
Složen ambijent u kome Srbija danas treba da izađe iz tog dužničkog kola u kome svako svakom duguje, a koje se jadanput mora preseći uz uvođenje rokova plaćanja i njihovog ograničenja, bilo bi ispunjenje osnovnog zahteva naše privrede, imajući u vidu da je poseban čvor nelikvidnosti jako opterećen kod javnih preduzeća i njihovih privrednih komintenata.
Uredba o ograničenju rokova plaćanja ne može se odnositi samo na privredu, već se mora odnositi na javna preduzeća koja po nekim pokazateljima duguju sedam puta više novca nego što duguju republički i lokalni organi. Ako se republičkim i lokalnim organima uvodi obaveza da u roku od 60 dana vrate svoje dugove prema privredi, privreda bi takođe u roku od 60 dana morala da izvrši svoje obaveze prema državi, prema njenim fondovima i zavodima.
Poslanička grupa PUPS smatra da se i ovim zakonom, kao i mnogim drugim iz ovog seta zakona, potpuno mora urediti oblast javnih delatnosti a pre svega kroz regulisanje privatizacije i korporativizacije javnih preduzeća. Koncesija u smislu ovih zakona i jeste javno privatno preduzetništvo u kome je javnim ugovorom uređeno komercijalno korišćenje prirodnog bogatstva, odnosno dobara u opštoj upotrebi koja su u javnoj svojini ili u obavljanju delatnosti od opšteg interesa, koje daje nadležno telo i to javno telo i koje to ustupa domaćem ili stranom licu na određeno vreme po posebno propisanim uslovima uz plaćanje koncesione naknade.
Moramo se složiti da su to rigorozna prava, ali ona su jedina i moguća. Koncesija za radove u smislu ovog zakona je pravni odnos uređen ugovorom čiji je predmet izvođenje radova ili projektovanje izvođenja radova, a koji se odnose na jednu ili više delatnosti određenih zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija odnosno delatnost navedena u prilogu 2. zakona, kojim se uređuju javne nabavke ako se naknada za javne radove sastoji ili od samog prava na komercijalno korišćenje radova ili od tog prava zajedno sa plaćanjem.
Koncesija za usluge, o čemu je i ministar govorio, u smislu ovog zakona je pravni odnos uređen ugovorom čiji je predmet pružanje jedne ili više usluga u opštem interesu ili određenim zakonom koji se uređuje pojedinim koncesijama, odnosno uslugama navedenim u prilogu 1. zakona i kojim se uređuju javne nabavke ako se naknada za pružene usluge sastoji ili od samog prava na komercijalno korišćenje odnosno pružanje usluga ili od tog prava zajedno sa plaćanjem.
Mi danas razmatramo konzistentnu regulativu o javno-privatnom partnerstvu, imajući u vidu da smo po kriterijumima Svetske banke po uslovima poslovanja zauzeli 92. mesto od 183 zemlje koje se rangiraju.
Naša pozicija je pogoršana u odnosu na prethodnu godinu, kada smo bili na 88 mestu. Činjenica je da na takvo rangiranje Srbije pre svega propisi za radu preduzeća u javnoj privredi, počevši od osnivanja i poslovanja te privrede, preko međunarodne trgovine, plaćanja poreza i doprinosa, do rešavanja pitanja kredibilnosti te privrede na domaćem i ino tržištu.
Moramo da istaknemo činjenicu da Srbija ima i neke pozitivne ocene vezane za ukupne privredne aktivnosti. Pre svega, to se odnosi na brzinu osnivanja preduzeća, na upis nepokretnosti, na učešće u međunarodnoj trgovini kroz izvoz i uvoz roba, na dobijanje građevinskih dozvola, na dobijanje priključaka za energente, na sprovođenju ugovora i rešavanju nesolventnosti partnera i plaćanju poreskih obaveza i osnova.
Reforme koje ne mogu da čekaju obuhvataju nekoliko prioriteta koje Vlada treba da predloži, a parlament da razmotri i da po njima usvoji zakone. Jedan od tih zakona je i ovaj koji danas razmatramo. To su sve pitanja sistemskih zakona, a jedan od njih, koji mora biti po hitnom postupku, sigurno je Zakon o javnom partnerstvu.
Podsetimo se da je Zakon o koncesijama usvojen sada daleke 2003. godine. Tada su određeni osnovni principi za davanje koncesija i delimično rešeni odnosi u javno-privatnom sektoru. Kao društvo i država opredelili smo se za podsticanje primene javno-privatnog partnerstva, pre svega u oblasti izgradnje javne infrastrukture i pružanja usluga u javnom interesu, zatim, za obezbeđenje kvalitetnih usluga od javnog značaja, te za optimalnu efikasnost i delotvornost i ekonomičnost u pogledu ukupnih troškova vezanih za vlasništvom nad javnom infrastrukturom i u pružanju usluga od javnog značaja. Zakon koji smo nedavno doneli o svojini upravo govori o tome.
Poslanička grupa PUPS smatra da će se ovim zakonom formirati i efikasan mehanizam, koji će dozvoliti svim nivoima vlasti da realizuju projekte ugovorene kroz javno-privatno partnerstvo, sa ili bez elemenata koncesije na osnovu jasnih pravila. Posebno mislimo da će se u još većoj meri obezbediti učešće domaćih i stranih investitora i banaka za finansiranje i vođenje projekata od opšteg interesa za Srbiju.
Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama Srbija obezbeđuje dobar pravni okvir za transparentnu tendersku proceduru, u kojoj će svi ponuđači imati jedak tretman i jednako pravo da traže i obezbede privatnog partnera.
Posebno naglašavamo činjenicu da se ovim zakonom definitivno usklađuje međunarodna regulativa i standardi, kao i najbolja međunarodna praksa sa našim pravnim ambijentom, uz potpunu usklađenost sa propisima EU i sveta, posebno u oblasti javnih nabavki i što je već dugo predmet opšteg interesa u našem društvu i predmet kritika u smislu eliminacije izvora korupcije i organizovanog kriminala.
Dobro je rešenje koje zakon nudi, a u kome je javno-privatno partnerstvo uključeno kao dugoročna saradnja radi obezbeđenja finansiranja, izgradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja infrastrukturnih objekata, od nespornog javnog i društvenog interesa za našu zemlju.
Dame i gospodo narodni poslanici, država poverava javno-privatnom partnerstvu i veliki niz obaveza u obezbeđivanju finansiranja izgradnje infrastrukturnih objekata, a pre svega prenosi obavezu projektovanja i izgradnje, i kasnije upravljanja, održavanja nad tim objektima.
Pitanja stvarnog prava i prava koncesije su uređena u skladu sa drugim pozitivnim propisima iz našeg zakonodavstva i sadrže uslove i način kako će biti primenjeni u javno-privatnom partnerstvu i koncesijama i kako će biti definisani u novom osnivanju privrednog društva, koji se stvara između javnog i privatnog partnera, kao i uz primenu propisa na ugovore o osnivanju, na prava raspolaganja u udelima, odnosno akcijama sredstava za posebne namene.
Poslanička grupa PUPS predlaže da Ministarstvo i Vlada prihvate jedan broj amandmana, kojima se poboljšavaju predložena rešenja, a pre svega one amandmane kroz koje se poštuju odredbe Zakona o javnim nabavkama, odredbe Zakona o javnim preduzećima, energetici, rudarstvu itd.
U danu za glasanje naša poslanička grupa podržaće donošenje ovog zakona.
Hvala.