Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Miroslav Petković

Govori

Hvala gospodine predsedniče.
Gospodine Dinkiću, u Srbiji se svake godine na održavanje puteva potroše milijarde dinara. Znamo da se često mnogi radovi sprovode bez raspisanog tendera. Znamo da se često krši i zloupotrebljava Zakon o javnim nabavkama.
Ne znam da li imate taj podatak, ali pretpostavljam da je održavanje puteva u Srbiji ubedljivo najskuplje, bar na Balkanu, ako ne u čitavoj Evropi, a o kvalitetu puteva našim građanima ne treba mnogo da se priča, i vi ste danas govorili o tome, o kvalitetu asfalta koji se koristi, o načinu na koji se izvode određeni radovi i koliko sve to košta.
S druge strane, kada uporedimo koliki je broj saobraćajnih nezgoda, koliko je ljudi stradalo na našim putevima, onda je taj podatak zaista poražavajući.
Ministarstvo Vlade Republike Srbije, regionalnog razvoja lokalne samouprave, ovim rebalansom budžeta je dobilo znatno manje sredstava za održavanje, redovno i povremeno održavanje lokalnih puteva.
Podsećam vas da je budžetom bilo predviđeno 3 milijarde i 100 miliona dinara, a da je na osnovu rebalansa predviđeno 1,57 milijardi. Nakon ukidanja značajnih sredstava koji su pripadala lokalnoj samoupravi, koji su se slivali u lokalne budžete na osnovu poreza na zarade, mislim da će mnoge lokalne samouprave biti u velikom problemu da održavaju i redovno, ali i u onim situacijama puteve kada, recimo, prilikom čišćenja snega ili nekih drugih nepredviđenih situacija. Zbog toga smo mi predložili da se ovim amandmanom umanje sredstva Javnog preduzeća "Putevi Srbije".
Ne mogu da prihvatim argumentaciju da bi se time ugrozila bezbednost na putevima Srbije. Jedva čekam raspravu koja će se sutra voditi ovde o pretvaranju duga Javnog preduzeća "Putevi Srbije" u javni dug, pa da vidimo šta se radi u tom preduzeću, da li se bezbednost ugrožava tako što se ne obeležavaju naplatne rampe, što se ne obeležavaju putevi i radovi koji se izvode na njima, da je gospodin Mrkonjić želeo da putevi budu bezbedniji, ne bi nam predlagao da promenimo dioptriju kad sednemo u kola i da vodimo računa kuda i kako se krećemo.
Smatram da je ovaj amandman trebalo prihvatiti, ali razumem vašu argumentaciju tako da zaista jedva čekam sutra da čujem šta je to toliko uspešno kod "Puteva Srbije" da bi se ogroman iznos iz budžeta njima prelio u njihove fondove nakon svih afera, nakon svih neuspešnih poteza aktuelnog direktora, nakon svega onoga što se dešavalo proteklih meseci, šta će Javno preduzeće "Putevi Srbije" to toliko učini na bezbednost i kvalitetu puteva i saobraćaja u Republici Srbiji u narednom periodu. Hvala vam najlepše.
Hvala gospođo predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, gospodine ministre, meni se srce cepalo celo jutro dok sam slušao raspravu vas i gospodina sa vaše leve strane. Pazite, Boža Đelić vozi "juga", Mlađan Dinkić vozi "fiću", a Cane iz Partibrejkersa  bi na sve rekao - ludo i brzo.
Gospodine Dinkiću, mislim da potpuno nestvarno deluje odluka Vlade da uputi rebalans budžeta u Narodnu skupštinu bez obzira što je budžet u ogromnim problemima pre rekonstrukcije Vlade. U istom danu kada raspravljamo o rebalansu budžeta Ivica premijer je najavio da će doći do ozbiljne rekonstrukcije Vlade koja podrazumeva promenu nekih ministara, verovatno i strukturu nekih ministarstava, tako da će on morati svakako ponovo da razgovaramo o ovim temama.
Vi ste juče ovaj rebalans najavili kao najnoviji celovit paket mera koji treba da obezbedi stabilizaciju državnog budžeta. Postavlja se pitanje – pa koga je destabilizovao? Mi smo danas slušali ovde derbi između vas i predstavnika DS ko je više upropastio državu u prethodne četiri godine.
Rekli ste da je ovaj rebalans nastao kao plod dogovora u Vladi Republike Srbije, razgovora sa privrednicima, razgovora sa sindikatima sa kirdžijama sa Trga Marksa i Engelsa kako bi predstavljao čvrstu odluku bez kompromisa. Tako ste bez kompromisno predložili ovim rebalansom da ćete uštedeti građanima Srbije 36 milijardi dinara. Ne zna se šta se dobija ovim rebalansom i budžeta od 36 milijardi kada će ukupna budžetska rupa biti do kraja godine po vašim procenama oko 180 milijardi, a prema procenama stručne javnosti čak i do 200 milijardi dinara.
Za koliko ste pogrešili, za koliko ste precenili prihode, za koliko ste promašili? Mislim da je ta greška zaista velika jer je rupa jednaka budžetskom transferu za penzioni fond. Sada, da li ste namerno naduvali ove cifre zato što očekujete da će možda ovo biti izborna godina, to će se vremenom pokazati. Nas jedino interesuje ko je kriv za ovaj i ovakav budžetski debakl i odakle će se ova sredstva nadomestiti. Iz ušteda na platama i penzijama, siguran sam da tu neće.
Rekli ste da nema zamrzavanja plata i penzija i da će one rasti po 0,5% do kraja ove godine i dva puta će se toliko povećati u 2014. godini. Ako posmatramo prosečnu zaradu u Republici Srbije koja je oko 42 hiljade dinara to će povećanjem iznositi između 110 i 120 dinara za svakog penzionera, odnosno za zaposlenog u javnoj administraciji. To možda nije zamrzavanje, ali mislim da će do kraja 2014. godine se to debelo osetiti na kućnim budžetima ljudi zaposlenih i u državnoj administraciji i kod penzionera, tako da za njih možda nema zamrzavanja ali bojim se da za njih nastupa ledeno doba.
Kada predvidimo situaciju da će realan rast privrede izostati i kada realno sagledamo inflaciju, siguran sam da svaki zaposleni i svaki penzioner, bar za tu visinu inflacije, neka ona bude i 10% će moći za toliko manje roba i usluga da kupi u ovoj godini u odnosu na prethodnu.
Juče ste najavili neke nepopularne poteze koji direktno guraju prst u oko i vašem biračkom telu, a to je pre svega otpuštanje radnika u javnom sektoru, u javnoj administraciji s tim što to onda naravno otvara problem isplate otpremnina. Predviđen je ovim rebalansom određen iznos u tzv. tranzicionom fondu i za restrukturiranje i verovatno za isplatu ove namene, ali nisam siguran da se ova Vlada neće odlučiti i na prodaju nekog od nacionalnih resursa, recimo, Telekom da bi jednim delom i ovaj trošak mogao da finansira.
Rashode planirate da smanjite otpuštanjem viška zaposlenih ali na taj način se svakako smanjuju i budžetski prihodi. Smanjiće se uplate u budžet po osnovu poreza i doprinosa, a ako se smanjuje budžetsko trošenje onda se naravno smanjuju i budžetski prihodi. Ako otpada broj zaposlenih svakako da će to uticati i na neodrživo visok deficit.
Rekli ste – privredan rast Srbije zasnovan je na izvozu, a tu ste posebno apostrofirali automobilsku industriju. Naravno, oko toga možemo da se složimo ali činjenica je da je Srbija uvozno orjentisana zemlja i da svako smanjenje vrednosti dinara značajno će se odraziti na povećanje inflacije, a to dalje vodi ka padu kupovne moći svakog pojedinca ali ono što je najstrašnije vodi ka bekstvu privrede u sivu zonu.
Sve ovo će značajno uticati na prihodovnu stranu budžeta i na otežanost servisiranje spoljnog duga jer naravno mi smo se zaduživali i u evrima i u dolarima. Znam da ne mislite da će se privreda podići sama od sebe ali što ste uradili da pre svega banke smanje kamatne stope za razvoj privrede, odnosno nešto je na tom polju urađeno, ali nisu te mere dale određene efekte i pozitivan rezultat. Upravo bankarski sistem sa visokim kamatama za privredu je ubio našu privredu.
Katastrofalno ekonomsko stanje i još gora ekonomska situacija svakako su se odrazili i na nezaposlenost i zaista ne želim da licitiram podacima koji su ovde ukršteni, da li je ona 22 ili 24%, svakako je nedopustivo visoka i mora da se smanji podhitno. Kažete da je inflacija usporila svoj rast u maju i da iznosi oko 2% ali kada na pravimo neki presek, od 2000. godine pa na ovamo, inflacija u Srbiji je porasla za više od 200%. Kurs dinara od 2002. godine pa do danas je porastao za gotovo 100%. Znači, od 60 dinara od 2002. godine do danas kada je na 114 ili 115 dinara.
Deficit u prvih šest meseci ove godine je 98,7 milijardi, neporeski prihodi su niži za 20%. Rekli ste da su prihodi veći za 7%. Pa to je normalno, to smo i očekivali kada ste povećali i PDV i akcize. Ono što je strašno jeste da je porez na dobit opao, odnosno podbacio za 15%. Rekli ste da je naplata 88% ali mene zanima kakvo je izvršenje budžeta u ovoj godini. Ovakva budžetski deficit je neodrživ ne samo zbog njegove visine već i zbog njegove strukture. Srbija je prinuđena da pozajmljuje novac da bi vraćala neke stare kredite koje su uzimani pod nepovoljnim uslovima i to nas dovodi da tonemo u sve veće dugove i u sve veću zaduženost. Na taj način mislim da je bankrot države neminovan ukoliko se nastavi ovako da funkcioniše ekonomski sistem ove zemlje.
Rekli ste da je šansa ove države pored poljoprivrede i građevinarstvo, ali zaista nije mi jasno kada imamo katastrofalan Zakon o planiranju i izgradnji. Ne znam da li znate da je 6. juna zaustavljena legalizacija u Srbiji ali svakako znate da su svi veliki građevinski projekti dodeljeni upravo stranim firmama i da tu domaće firme nemaju mnogo mogućnosti da učestvuju u tim radovima. Sve to na žalost neće nadoknaditi izostanak stranih investicija, a svakako će uticati na smanjenje deviznih rezervi koje moraju opadati da bi se sve ovo pokrilo.
Gospodine Dinkiću, smatramo da je krajnje vreme da se kaže da je "car go". To nije više pitanje ni hrabrosti već pitanje morala. Mi smo sigurni da ćemo ponovo za tri meseca raspravljati o novom rebalansu budžeta Republike Srbije ukoliko se naravno u međuvremenu ne budemo sreli u nekoj izbornoj kampanji. Hvala vam najlepše.
Vrlo kratko, gospodine ministre, složićemo se u dve stvari, da ekonomski rezultati Vlade, odnosno niži budžetski deficit u jednom mesecu ne sme da zavisi od toga da li Vaskrs pada u aprilu ili maju i složićemo se da  Srbija ima loš poreski sistem, i da pojačavanjem rada inspekcijskih službi, i većom finansijskom disciplinom, neke stvari mogu da se pomere na bolje.
Takođe, podržavam vaše, kako ste rekli, nepopularne mere, vezano za otpuštanje određenog broja, pre svega, partijskih kadrova iz državne administracije, morate, ako su oni višak, ako ne rade taj posao kako treba, ako u opštinama i lokalnim samoupravama ne možemo da zateknemo nijednu praznu stolicu, sigurno je da je takva situacija i tzv."gumenoj zgradi", i ti ljudi neka potraže sreću, u privatnom sektoru.
Pitam vas još jednom, prema Zakonu o radu, i prema drugim propisima, vi morate isplatiti njima određene otpremnine. Iz kojih sredstava će se to isplatiti, ukoliko je tranzicioni fond planiran, pre svega za restrukturiranje?
Znači, sledi nam, i to ne treba kriti, neminovno prodaja, da li "Telekoma", da li nekog drugog velikog sistema, da bi jednostavno stvar mogla da radi.
Hvala gospodine predsedavajući.
Institucije o čijim izveštajima smo raspravljali juče i o kojima govorimo danas su veoma bitne za naše društvo. Izveštaji pokazuju da su te institucije znatno ojačale u prethodnom periodu, da im je porastao ugled i značaj, kao i doprinos u kontroli koju sprovodi, pre svega Narodna skupština Republike Srbije. Zakon o DRI je pre svega plod saradnje velikog broja narodnih poslanika uz ogromnu pomoć domaćih i stranih institucija koje su nam ukazale na sve one dobre stvari koje ovaj zakon treba da sadrži, kada smo ga pisali upravo u ovom parlamentu.
Državna revizorska institucija je svakako jedna od najvažnijih institucija u zemlji koja nije zamenila ni jednu drugu postojeću, već je formirana kao jedna nova institucija, sa pre svega zadatkom da podigne nivo parlamentarne kontrole izvršne vlasti, da utiče na to da se državni novac troši efikasno, ekonomično i racionalno.
Uspešan rad DRI najviše doprinosi prevenciji i otkrivanju korupcije i drugih protivzakonitih radnji u državnim organima, a sve u cilju zakonitog i namenskog trošenja budžetskih sredstava. Vi dobro znate da je DSS podržala izbor i predsednika i Saveta DRI, da smo glasali za Poslovnik o radu, glasali za izmene i dopune Zakona, podržavali i pokušavali da stvorimo što bolje uslove za neometan, efikasan i kvalitetan rad DRI, a nije nekada bilo lako u određenom periodu kada ste sedeli i u ovoj zgradi zajedno sa nama ovde. Pre svega, zato što smatramo da parlamentarna kontrola izvršne vlasti izuzetno važna i da svi građani treba da znaju kako se troši njihov novac.
Svedoci smo brojnih izveštaja koje je DRI uputila ovom parlamentu. Svedoci smo brojnih preporuka koje ste uputili subjektima nad čijim radom ste vršili reviziju, svedoci smo brojnih prijava koje ste podneli protiv odgovornih lica u ministarstvima, u javnim preduzećima, u lokalnim samoupravama.
Iz ovog izveštaja vidimo da su najčešće nepravilnosti nastale u oblastima javnih nabavki, nepopisivanja finansijske imovine i obaveza, da se prihodi i primanja ne iskazuju realno već u umanjenim iznosima, da su rashodi za plate i naknade zaposlenih uvećavaju bez pravnog osnova. O tome je govorio i gospodin Sretenović i gospođa Urošević i na Odboru za finansije i na mnogim skupovima koji su organizovani od strane DRI, kako bi se uticalo na sve one subjekte koji mogu da im pomognu u ovom radu. Promenjen je nedavno Zakon o javnim nabavkama za koji se govorilo da predstavlja jedan od velikih problema za srpsko društvo, jer se iz države odlivalo, odnosno u državnu kasu se nisu ulivale stotine i stotine miliona evra koje su završavale očigledno u nečijim privatnim džepovima.
Čitajući vaš izveštaj, gospodine Sretenoviću, zaključio sam da najveće nepravilnosti su upravo otkrivene u javnim preduzećima. Ne znam da li je, nakon usvajanja ovog zakona o javnim nabavka, zaustavljeno nameštanje tendera pre nego što tenderi budu i objavljeni. Mislim da nije. Ne znam da li se i dalje dešava da najniža ponuda na tenderu, posebno u oblasti izvođenja radova, postane nekoliko puta veća tokom njegove realizacije. Pretpostavljam da se i tako nešto dešava. Ne znam da li se ugovori i dalje menjaju putem aneksa. Mi znamo da Uprava za javne nabavke ima rok od 30 dana da odobri određeni aneks, ali znamo da i ta ista uprava kaže da ne može da odradi taj posao za 30 dana jer je malo vremena, a znamo da ljudi koji traže saglasnost da dobiju određeni aneks ugovora ne mogu da čekaju 30 dana. Pre svega, mislim na probleme koje imaju pojedine lokalne samouprave u ovoj zemlji.
Vi ste nam pokazali na uzorku od 122 subjekta revizije da ste otkrili da su izvršene nabavke dobara, usluga i radova suprotno zakonskim propisima u iznosu od 47 milijardi dinara tokom 2012. godine. Vlada Republike Srbije, odnosno ministar Mlađan Dinkić će u ponedeljak, kroz rebalans budžeta, će pokušati ovde u ovom parlamentu u ovoj sali da nas ubedi da će uštedeti 39 milijardi dinara novca građana Republike Srbije, a DRI, vi koji sedite ovde, naravno i vaši saradnici, utvrdili ste da se na osnovu kontrole samo jednog procenta subjekata nad čijim poslovanjem imate ovlašćenja da vršite nadzor, manipuliše sa cifrom većom od 80 milijardi dinara.
Državna revizorska institucija to smo videli iz vaše izlaganja ima 173 zaposlena, 143 na poslovima revizije. Dobro je što ćete primiti još pedesetak novih ljudi, ali postavljam pitanje – zašto vas nema dvostruko više? U čemu je problem? Da li je problem finansija? Da li je problem sredstava, para? Da li znate gospodine Sretenoviću, nije to vaš posao, ali verujem da ćete se možda baviti time i u ovoj i u narednim godinama, koliko ljudi je nova Vlada zaposlila u ministarstvima? Koliko ljudi je zaposleno u ovoj narodnoj skupštini? To je pitanje za predsednika Skupštine, to ću mu svakako uputiti, ali trebalo bi time da se bavite. Znači, za neke ima novca, za nečije plate može da se odvoji iz budžeta određena suma novca, a nema para da se pojača i omogući instituciji koja treba upravo da kontroliše kako se troši taj novac, da im se na taj način pomogne.
Sa druge strane, postavlja se i pitanje – zašto bi i povećavali broj zaposlenih i zašto bi se toliko trudili kada i ovo najnovije pravosuđe ne radi svoj posao onako kako treba, kada su predviđene kazne od pet do 50.000 dinara, kada određeni postupci traju duže od dve godine i kao što ste malopre rekli – mnogi postupci su zastareli zato što je nastupio rok zastarelosti.
Hajde da tražimo nova ovlašćenja za DRI i vi koji radite taj posao i mi kao narodni poslanici koji učestvujemo u izmeni zakonskih propisa. Hajde da predstavnici ove nove vlasti koji su dobili predlog okvira za dobijanje uslova, za određivanje roka, za dobijanje preporuke, za zeleno svetlo i za datum, se ponašaju u skladu sa pravilima koja postoje u EU. Vi znate kako to funkcioniše u Sloveniji. Slovenija ima računski sud. Jel tako? Utvrde određen prekršaj i odmah mogu da rade. Vi utvrdite prekršaj, podnesete prijavu, sudija gurne to u fioku. Vi nakon dve ili tri godine kažete – šta da radimo, zastarelo.
Pored prijave vi ste davali brojne preporuke. Da li su sve preporuke uzete u obzir? Jesu promenjeni Zakon o budžetskom sistemu, Krivični zakonik i još neki propisi, ali te preporuke koje vi dajete moraju da budu i primenjene.
Da li mislite da je to jedini način da ljudi koji su se uverili na licu mesta u konkretnim slučajevima šta je problem da to kada predlože da to zaista bude i prihvaćen. Zahvaljujući radu Državne revizorske institucije u budžet Republike Srbije se vratilo nekoliko, da ne kažem tačno ima podatak 6,7 milijardi za prethodnu godinu, verovatno u međuvremenu i mnogo veći iznos koji će Mlađan Dinkić u ponedeljak na jedan da potroši zato što će ispeglati dugove javnog preduzeća "Putevi Srbije" i Fonda za zdravstvo.
Zahvaljujući vašim preporukama povećan je obim evidencije finansijske i nefinansijske imovine. Veliki broj institucija je uspostavio internu kontrolu, odnosno reviziju. Nije sve idealno. Daleko od toga. Postoje veliki problemi. Siguran sam da se u radu DRI kontinuirano ide napred i da su njeni rezultati vremenom bolji i kvalitetniji. To nam je i bio cilj kada smo osnivali ovu instituciju.
Ponovo, kao i prilikom vašeg reizbora i vaših saradnika, tražim od vas da vi budete upravo i nama oslonac u borbi protiv korupcije i u borbi koju treba zajedno da vodimo prilikom kontrole izvršne vlasti i Vlade Republike Srbije. Znam da će DRI biti jaka samo onoliko koliko bude imala podršku u ovom parlamentu.
Juče smo u ovoj sali imali priliku da čujemo jedan briljantan izveštaj gospodina Saše Jankovića, koji je bez dlake ne jeziku, bez uvijanja rekao šta su najveći problemi građana Srbije i kako se nova vlast ophodi prema njima. To očekujemo DRI. Vi ćete krajem godine podneti izveštaj o radu nove Vlade, njenih ministara, njenog direktora koji je isplatio trinaestu platu, njenog gradonačelnika koji je predsednik Upravnog odbora "Srbijagasa" i niz drugih funkcionera koji će ukoliko se ne budu ponašali u skladu sa zakonskim propisima doći pod udar revizije i naći se u vašem izveštaju.
Jedan ministar iz prethodne Vlade nas je ovde ubeđivao i objašnjavao kako se energija štedi tako što treba da stavljamo poklopac na šerpu kada kuvamo ručak. Ovi ministri sada nam objašnjavaju kako se zadužuju da bi se razdužili za sve ono što su zadužili Srbiju u prethodnih nekoliko godina. Pozivam vas i molim vas da se oduprete svim tim pritiscima, da budete hrabri i odlučni, da pošteno i čestito radite svoj posao bez ikakvog straha za eventualne neprijatnosti koje možete imati, jer je ovde stvorena institucija, ovde se brani njen integritet. Vi štitite, jednako kao i narodni poslanici, novac građana Republike Srbije i dok tako budete radili uvek ćete imati podršku DSS. Hvala vam najlepše.
Hvala gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine Dinkiću, ja sam pravnik, vi ste stručnjak za finansije, zaista nemam nameru da polemišem sa vama o ciframa, o procentima, o milijardama. Vi ste ministar deset godina. Verovatno svaki dan deset sati radite ovaj posao, tako da, ne samo zbog kratkog vremena koje smo imali da se spremimo za ove zakone, siguran sam da poznajete dobro materiju o kojoj danas govorimo. Takođe sam siguran da bi vi verovatno bolje radili posao ministra finansija gospodina Cvetkovića koji je to radio u prethodnoj vladi, ali vi i vaša stranka ste glasali da on to radi, da bude i premijer i da bude ministar finansija. Vi ste nasledili jednu tešku situaciju od prethodnog ministra, a od sebe samog ste nasledili da vodite ekonomiju.
Problem je što se danas mnogo govorilo oko toga da je prethodna vlada zadužila prekomerno državu Srbiju, o tome smo kao poslanička grupa DSS četiri godine govorili u ovom parlamentu, ali problem je u tome što i većinu ove Vlade čine isti ljudi, odnosno iste stranke koje su i u aktuelnoj Vladi.
Mogu da donekle razumem program da se sada zadužujemo da bi se razdužili, ali nije mi jasno ako to radimo kako se javni dug u ovoj zemlji ne smanjuje. Ove zakone sam zaista shvatio kao vašu brigu za sve građane Srbije. Možda će oni dati rezultate o kojima ste vi danas govorili, a možda će njihov uticaj biti potpuno zanemarljiv, odnosno jednak uticaju koji ima vetar na korner zastavicu. Možda će ovaj novac, koji pokušavate da na ovaj način uvedete u budžet Republike Srbije, učiniti da građanima bude bolje, ali ono što je osnovna zamerka DSS jeste - kako se troši upravo taj novac?
Mi smo i onda rekli - prihodi neće biti ostvareni u ovoj visini, kako ste ih predvideli, a sigurno će se sva sredstva potrošiti. Da li narod u državi Srbiji bolje živi, o tome možemo da polemišemo, ali siguran sam da nema nekog velikog napretka. Jedan kolega je rekao pre neki dan – plate su nam afričke, a cene galaktičke, i to je činjenica sa kojom moramo svi da se složimo.
Da li je zaustavljeno nedomaćinsko raspolaganje javnim finansijama? Mnogo se o tome danas govorilo i po nama iz DSS, zaista suština ovih zakonskih izmena i svih narednih koje planirate, koje ste najavili ovde, jeste u trošenju budžetskih para. Da li je normalno da država daje garancije za neka javna preduzeća koja su stravični gubitaši? Da i su smanjene plate u "Srbijagasu"? Šta će biti sa platama u državnoj administraciji i šta će biti sa penzijama? Vaš kolega, potpredsednik Vlade, gospodin Krkobabić je rekao – ako se zamrznu plate, da će to biti genocid za penzionere.
Kada je počela kriza, izašli ste sa predlogom da se ograniče plate direktora, funkcionera. Da li je to sprovedeno u delo, zaista nisam siguran. Nije normalno da direktori javnih preduzeća imaju dva, tri ili četiri puta veću platu od predsednika države. Da li je normalno da EPS isplati 13. platu zaposlenima?
Često govorite da lideri stranaka treba da preuzmu odgovornost, zalažete se za departizaciju, ali na delu to se još uvek nije pokazalo. Mogu da razumem, vi to hoćete, ali koalicioni partneri vam ne dozvoljavaju da to sprovedete u delo. Šta znači kad neka stranka preuzme odgovornost za neko javno preduzeće u ovoj zemlji, recimo, za "Galeniku"? Onda vidimo iz medija da je bilo raznih zloupotreba. Odgovornost nakon toga podrazumeva da sudstvo odradi svoj posao, ali odgovornost podrazumeva da ta stranka više ne može da preuzima odgovornost da vodi javna preduzeća u ovoj zemlji. Da li ta stranka ima direktora u drugim javnim preduzećima? Ima, naravno.
Stranke odgovaraju građanima. Vi ste, gospodine Dinkiću, izjavili da time treba da se bavi policija, Tužilaštvo i sudstvo. Mislim da time treba da se bavi i Vlada Republike Srbije. Da li to znači, ako ste vi deo tima, ako ste vi ministar Vlade, da ne odgovarate i za rad drugih ministara? Ako se, ne daj Bože, upropasti recimo obrazovanje, vi kažete – ne, ja sa tim nemam veze, ja nisam u tome učestvovao, za to je kriv ministar Obradović, koji je trenutno ministar prosvete.
Za razliku od nekih javnih preduzeća, postoje i one firme koje se bore na tržištu, kao što je, recimo, "Telekom", koga je prethodna vlada pokušala da proda u bescenje. Na svu sreću to je sprečeno, pre svega inicijativom DSS.
Zašto monopolisti, kao što je recimo EPS, imaju veće plate od ljudi u državnoj administraciji? U ovoj Skupštini doneli ste Zakon o javnim nabavkama koji je trebalo da omogući veću kontrolu finansijskih sredstava, veće uštede i to je verovatno dobro, ali prvi korak je pokazao da je zdravstvo, pre svega, naišlo na ogromne probleme zbog usvajanja tog zakona.
Govorili smo danas ovde o budžetskoj rezervi. Vi imate diskreciono pravo da raspolažete sredstvima uz budžetske rezerve. Zašto neki gradovi, kao što je recimo Jagodina, imaju besplatan prevoz, a neke druge opštine nemaju? Zašto su samo pojedini gradonačelnici uspešni, kada toliko ljudi, koji rade taj posao čestito, ne mogu da se dokažu na terenu jer nemaju pomoć države, jer nisu iz vaše stranke ili stranke koja je trenutno na vlasti?
Suština i današnje rasprave i ovih zakona i čitave poreske reforme koju ste pokušali da sprovedete od kada ste preuzeli finansije ovoj zemlji, trebalo bi da bude izvlačenje novca iz javnog sektora. Govorilo se danas o poreklu imovine. Ne znam šta se čeka sa tim zakonom, ali mislim da na taj način mogu da se spreče značajne zloupotrebe koje su na delu. Ako Srbija ima svoje tajkune, a ima ih, da se ne lažemo, da li su oni prikazali svoju dobit? Da li su oni platili porez? Jer, meni deluje smešno kada se Agenciji za borbu protiv korupcije prijavi da neko ima polovan automobil, da spava na tetkinom kauču i da li vi zaista verujete u takvu vrstu prijava? Ni ja ne verujem, siguran sam ni vi.
Bojim se da ćete sa ovim paketom poreskih zakona napraviti veliki promašaj koji će platiti svi građani Srbije, kao što se to desilo i sa ekonomskim ambasadorom. Nikada nismo dobili izveštaj, koliki su njihovi učinci, koliko je to koštalo, kakvu su korist građani Srbije imali iz svega toga. To su pare koje su išle iz budžeta. To su pare koje su obezbedili takođe građani Srbije i platili kroz ovaj ili onaj vid poreza. Neko nema, nažalost, u ovoj zemlji za mleko, neko nema za lekove, neko ne može da kupi detetu nove patike, ali nema veze, Srbija ima novca da finansira neke ekonomske ambasadore.
Šta se dogodilo sa značajnim sredstvima koja su se odlila zbog neodgovornosti prethodne Vlade, vezano za reformu pravosuđa? Godinama smo govorili o tome u ovom parlamentu. Da li su napravljene uštede? Nisu. Da li su ljudi vraćeni na posao? Jesu i trebali su da budu vraćeni. Da li ih ima više nego što je bilo pre reforme? Naravno da ih ima. To sve mora da se plati iz budžeta. I ova sredstva koja ubirate na ovaj način iskoristiće se jednim delom za sve to.
Kada pričamo o porezima, mora zaista da se posmatra celovita slika, mora da se razmišlja o svemu, mora da se gleda unapred i mi ovde ne pričamo samo da bi upucali neko vreme koje imamo kao poslanička grupa, da bi se slikali na televiziji, već zaista što ozbiljno posmatramo i razmatramo problematiku koja pred nama. Verujem da svi narodni poslanici koji su danas govorili brinu o građanima Srbije i kako će se trošiti njihova sredstva i kako će ovoj zemlji sutra biti bolje.
Ja ne volim da sanjam. Neki u ovoj Vladi sanjaju o nekom vodnom putu od Beograda do Egeja. Možda je to dobar projekat, ali mislim da je teško sprovodiv u ovom trenutku. Možda je bolje da određena sredstva uložimo u poljoprivredu, uložimo u navodnjavanje zemlje, ne one parcele i one posede koje će kupiti šeik iz Emirata, već da pokrijemo čitavu zemlju i premrežimo je sistemom za navodnjavanje.
Pre neku godinu imali smo trošak zbog suše i štetu procenjenu na dve milijarde evra. To je iznos koji je dovoljan da se uradi sistem za navodnjavanje u čitavoj zemlji.
Pričali smo o Fijatu. U redu, to je jedna fabrika, možda ih ima još nekoliko, ali mi imamo jednu fabriku koja svake godine može da donese ogroman prihod ovoj zemlji, a to jeste poljoprivreda. Jesu povećana ulaganja u poljoprivredu, ali siguran sam da nisu dovoljna. Zaista, ta praksa da od vlade do vlade se menja potpuno koncept i pristup vrlo bitnim problemima, meni to nije jasno.
Za vreme vlade gospodina Koštunice, u kojoj ste vi ocenjeni kao jedan od najboljih ministara, pokrenut je projekat, između ostalog, i o navodnjavanju brane. Mene ne interesuje gondola na Kopaoniku. Mene interesuje brana koja će obezbediti da južna Srbija i Grad Niš imaju vodosnabdevanje, imaju odbranu od poplava, imaju sve ono što je ta brana trebala da pruži tom kraju Srbije, pa je onda u prethodnoj vladi obustavljeno. Vi ste sada doneli odluku, odnosno ova Vlada, da se taj projekat nastavi. Pričamo o brani, ne pričamo o nekim nevažnim stvarima.
Razumem vašu želju da podignete IT sektor u Srbiji, ali da li smo mi baš konkurentni u toj oblasti sa SAD, sa Kinom, sa Indijom i sa nekim drugim državama? Imamo malinu, imamo višnju, imamo ljude koji, kada im je rodna godina, mogu da ostvare ogromne prihode na osnovu toga i država može da naplati porez od njih. Ali, u onim godinama kada oni nemaju mogućnosti da ostvare to, zbog suša, zbog grada, zbog raznih okolnosti na koje ne mogu da utiču, dajte da u tim godinama njima pomognemo i ova sredstva iskoristimo za to.
Zaista bih voleo da čujem, recite mi iskreno, da li je normalno da na ovaj način usvajamo ovakav paket poreskih zakona? Ovo su zakoni zbog kojih jedna vlada ili pada ili dobija narodne izbore. U svakoj državi na svim izborima, pre svega, građani gledaju koliko će ih to koštati u narednom periodu. Mogu da razumem potrebu hitnosti, ali čitajući zakon, neke odredbe ovog zakona, recimo o imovini, stupaju na snagu 1. januara 2014. godine, a neke 2016. godine. Zašto nam niste ostavili, i nama i stručnoj javnosti, malo više vremena da o ovome ozbiljno razgovaramo?
Poslanici DSS jesu opozicioni poslanici, ali su građani ove zemlje koji svaki dan idu na ulicu, idu na pijac, razgovaraju sa svojim komšijama i dele sudbinu svih građana Republike Srbije. Kada ste predstavljali vašu prvu knjigu ovde, to je bio budžet za 2013. godinu, rekao sam da vam želim da budete najbolji ministar u Vladi, da ova vlada ima suficit kao što je bio u Vladi koju je vodio Vojislav Koštunica, ali očigledno da to neće da se ostvari. Neće se ostvariti ni vaša projekcija od 3,5% budžetskog deficita, jer videli smo šta prognozira MMF i kakve su projekcije za Republiku Srbiju. Zašto nemamo hrabrosti da se oslonimo na sebe, da Srbija iskoristi sve svoje potencijale i da na taj način pokušamo da poboljšamo životni standard svih građana?
Mi ćemo se još viđati, verovatno za mesec, mesec i po dana, kada budete došli u ovaj parlament sa predlogom rebalansa budžeta, ali nama će biti jednostavno da govorimo u toj raspravi, samo ćemo pročitati stenograme sa usvajanja budžeta i sa današnje sednice i videćete da ćemo ponovo biti u pravu. Hvala najlepše.
Hvala gospodine predsedniče, samo želim da se u ime poslaničke grupe DSS zahvalim ministru što je prihvatio ovaj amandman i što će se učinioci ovih krivičnih dela, ne stoji kako je predloženo bilo onemoguće, već da se spreče da vrše ponovo ova krivično dela. Neko od mojih kolega je izneo da je veoma visok procenat povratnika u izvršenju ovih krivičnih dela, zbog toga je DSS i predložila da se oni ne brišu iz krivične evidencije, da ova dela ne zastarevaju, da se onaj rok sa 20 godina produži na trajno.
Nadam se da će kroz amandman Odbora, a možda danas u samoj raspravi ministar prihvatiti i ostale amandmane DSS, kako bi ovaj zakon dobio onakvu formu kakvu svi želimo da možemo u Danu za glasanje svi da ga podržimo i da stanemo iz njega čvrsto, kako bi se sprečili ljudi koji vrše ova krivična dela i da ih počine, a kamoli da budu povratnici i nakon odsluženja zatvorske kazne. Hvala vam najlepše.
Hvala gospođo predsedavajuća. Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani gospodine ministre, vreme u kome živimo nažalost je sve drugo, samo ne možemo reći da je normalno. Potvrda toj činjenici jeste upravo ovaj zakon o kome danas razgovaramo, kada usvajamo posebne mere za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima.
Zašto je to tako? Zato što svakog jutra sa zebnjom prelistavamo novine sa strahom da ćemo pročitati da se u Srbiji dogodio još jedan stravičan zločin. Zato što izvršioci ovih monstruoznih krivičnih dela silovanja i pedofilije, čak i nakon odsluženja zatvorske kazne, oni su uglavnom povratnici. Upravo zbog toga moraju se naći pod budnim nadzorom policije i društva. Svrha ovog zakona jeste da se učiniocu takvog krivičnog dela onemogući da ponovo izvrši takvo ili slično krivično delo. Počinioci takvih zlodela proistekli su upravo iz ovog društva. Zato moramo delovati preventivno i zato moramo da prevrednujemo čitav društveni sistem. Sa pravom se postavlja pitanje kakvi smo to ljudi postali i šta je razlog za tako nešto. Mi više očigledno u ovoj zemlji ni svoje neprijatelje ni opasnost koja nam preti ne prepoznajemo.
Gospodine ministre, ako imamo državu, onda imamo sve, onda imamo i privredu i ekonomiju i pravnu sigurnost i fudbalsku reprezentaciju, prosvetu i kulturu i samo u takvoj državi deca mogu normalno da rastu i da se razvijaju, onda Srbija ima budućnost.
Zadovoljan sam što zakon ograničava kretanje učiniocu ovih krivičnih dela i treba ga ograničiti, kao životinju, bez uvrede za životinje. Demokratska stranka Srbije je zato i predložila u određenim odredbama da se pooštri predlog sa kojim ste došli u ovaj parlament. Odlična je novina što se uvodi DNK profil osuđenog.
Naš Krivični zakonik poznaje krivično delo posedovanje i pribavljanje slika audio-vizuelnih i drugih predmeta pornografske sadržine, nastalih iskorišćavanjem maloletnog lica, ali svi smo svesni koliko je kompjuterski kriminal razvijen i koliko ga je teško dokazati. Zato treba pružiti posebnu podršku svim telima koja se bave ovim problemom.
Drago mi je što ovaj zakon ne predviđa mogućnost ublažavanja kazne i što ne predviđa mogućnost uslovnog otpusta za osuđene. Odlično je rešenje da pravne posledice traju 20 godina, ali kažem još jednom, DSS predlaže da to bude trajno.
Mi takođe tražimo i zabranu brisanja osude iz kaznene evidencije. Takođe tražimo i da krivično gonjenje za krivična dela izvršena na štetu deteta ili maloletnog lica ne zastareva. Zadovoljni smo kakve su kaznene mere predviđene i predložene u ovom zakonu i to ćemo podržati.
Drago mi je što današnja rasprava nije iskorišćena za politički marketing i podilaženje srpskoj javnosti, kada su ovi problemi u pitanju, već što ćemo se konačno oko jednog pitanja saglasiti. Bez obzira na moju ličnu dilemu da li je ovaj predlog zakona u potpunom saglasju sa Krivičnim zakonikom, DSS će ga svakako podržati kada se bude o njemu odlučivalo.
Kada je u pitanju Zakonik o krivičnom postupku, ovo su zaista najminimalnije moguće izmene sa kojima ste došli u parlament, izmene veoma lošeg ZKP. Ne menjate Zakonik koji u sebi sadrži neke odredbe koje su vrlo diskutabilne, čak po meni možda i protivustavne. Na sajtu Ministarstva pravde mesecima stoji šira verzija ovog zakonika. Zaista nas zanima – da li ste odustali od tog predloga i da li ćete uskoro doći u Skupštinu sa novim zakonikom?
Nastavlja se stara praksa. Mi smo u septembru 2011. godine u parlamentu usvojili Zakonik o krivičnom postupku. Već u decembru je po hitnom postupku on menjan kroz izmene i dopune. Sada idemo na izmene i dopune tri člana, a za neki mesec ćemo raspravljati o novom zakonu. Ovaj važeći ZKP, nažalost, ima dve kapitalne anomalije koje potpuno kontaminiraju čitav tekst ovog zakona, a to se pre svega odnosi na devalvaciju načela istine i stranačku konstrukciju glavnog pretresa, uz drastično minimiziranje uloge krivičnog suda.
Pored svega toga, danas ste predložili izmene koje se odnose na pritvor nakon izricanja prvostepene presude jer je praksa to pokazala. Ali, svakoga dana predstavnici vlasti govore o istini i pravdi koja nam je potrebna, a ZKP je možda dobar primer da ne daje odgovor šta je istina, jer istina je u ZKP-u praktično luksuz i jedan nepotreban balast, jedan teret u krivičnom postupku, jer se čak ni nagoveštaj istine za sve aktere u postupku ne označava kao cilj krivičnog postupka, što je, najblaže rečeno, nemoralno.
Šta je pravda, danas smo govorili. Da li svi treba da vozimo "bentlije" ili niko ne treba da vozi "bentlije". Mislim da je to potpuno jasno svakom ko normalno razmišlja i ko želi dobro ovoj zemlji. Da li je vaša namera da menjate ZKP, koji je promovisao izrazitu pasivnost suda? Znači, prethodni ministar nas je ubeđivao da sudije treba da budu žiri koji će bodovati nastup tužioca i odbrane prilikom dokazivanja i ta uspešnost će biti presudna za donošenje odluke suda. Siguran sam da ste svesni da novokomponovana srpska istraga ne liči ni na rusku, ni na američku, da nije čak ni paralelna, da najviše liči na hašku istragu.
Razlog što nije predložen i donesen ovoj Skupštini novi zakonik, a postoji velika opasnost, jer podsećam vas da u međuvremenu brojne sudije, tužioci i pripadnici određenih policijskih službi mesecima već idu na edukacije i na razne kurseve, kako bi primenili što uspešnije važeći ZKP. Možda je bilo najbolje rešenje da ste ovaj zakon stavili van snage i da smo primenili, naravno da se završe svi postupci koji su po njemu započeti, da se primeni ZKP iz 2001. godine, a da što pre menjamo Zakonik o krivičnom postupku. Jedanaest meseci je prošlo od izbora. Jedna četvrtina vašeg mandata predviđena Ustavom je već protekla, hajde da menjamo razoreno srpsko pravosuđe i pomognemo tim ljudima da čestito i pošteno rade svoj posao. Hvala vam najlepše.
Hvala, gospođo predsedavajuća. Izvolite.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani gospodine ministre, Narodna skupština je u maju 2011. godine, na predlog tadašnje ministarke pravde, gospođe Malović, usvojila Zakona o javnom beležništvu po hitnom postupku. Tada nam je saopšteno da se ovaj zakon donosi jer postoji potreba pravne sigurnosti, da se poslovi od javnog značaja povere posebnoj službi od poverenja. Naravno, da to jeste tako. Ali zaista je neprihvatljivo da dve godine nakon toga, notarstvo još nije zaživelo uz Republici Srbiji.
Srbija je poslednja zemlja, u takozvanom regionu, koja je donela ovaj zakon, sa namerom da sudovi postupaju efikasnije. Sada se postavlja pitanje, na koje svi znamo odgovor - da li je pravosuđe u Srbiji efikasnije u februaru 2013. godine? Naravno da nije. Pre svega zbog toga što je prethodno Ministarstvo pravde i prethodna Vlada, promenila samo zgrade i nazive sudova, što nije pristupila reformi, već deformisanju srpskog pravosuđa, zato što su se ponašali kao da će vladati doveka i uopšte nisu vodili računa da ukoliko dođe do promene vlasti u Srbiji, da će ovaj sistem pasti, jer ne vredi nameštati sopstvene kadrove i uređivati sudove prema volji i interesu samo jedne političke stranke.
U međuvremenu se dogodila prava katastrofa i sada, zaista, vi kao ministar pravde imate nezahvalnu poziciju da sve to, na neki način, ispravite i otklonite, i moramo se složiti oko toga na neki način, na veliku blokadu koja postoji u našim sudovima.
Tada je rečeno da je ovaj zakon neophodan zarad pridruživanja EU i članstvu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji. U međuvremenu, postali smo svi toga svesni, možda ti razlozi još uvek stoje, ali da su neki drugi razlozi i kriterijumi potrebni da Srbija ispuni da bi postala članica EU, pre svega, da se odrekne KiM.
Ministre, sigurno znate da su prvi obrisi notarstva u Srbiji nastali u Kraljevini Srbiji još 1930. godine, a možda u nekim slučajevima i ranije, ali da kažem da je tada pokušano da se uradi ovaj sistem. Siguran sam da znate da ni tadašnji ministar pravde, pa ni kralj Aleksandar nije imao ovlašćenja kakva su predviđena za ministra pravde ovim zakonom. Ministar pravde, u ovom trenutku ste to vi, imenuje javne beležnike, određuje broj javno-beležničkih mesta, obrazuje ispitnu komisiju, čak utvrđuje i radno vreme beležnika.
Citiraću vam pitanja koja su postavljena u raspravi kada se ovaj zakon donosio. "Kada prestaje delatnost javnog beležnika, niste dobro to definisali. Da li ste vi svesni da je predlog koji ste dali, u određenim uslovima, samo za starosnu penziju, u suprotnosti sa članom 21. Ustava? Niste precizno definisali ni šta su uslovi za obavljanje ovog posla." Citirao sam deo iz govora, koji je, kada smo usvajali ovaj zakon, izrekla tadašnja poslanica, gospođa Jorgovanka Tabaković. Ne vidim da ste u predlogu ovog zakona, bar ove izmene na koje je ona ukazala, predložili Narodnoj skupštini.
Predviđeno je, osnovnim zakonom, da stupi 1. jula 2012. godine, onda smo u avgustu mesecu pristupili promenama, odnosno odlaganju njegove primene za 1. mart 2013. godine, a danas to pomeramo za godinu dana, na 2014. godinu.
Šta je urađeno u međuvremenu? Danas smo čuli da je 55 ljudi položilo ispit i da se kandidovalo za notara. Ovim tempom, najmanje još godinu dana će biti potrebno da dostignemo onaj broj koji zakon predviđa, od 100 javnih beležnika. Daleko smo od formiranja javno-beležničke komore, koju je nemoguće formirati dok tih 100 ne bude izabrano.
Danas ste najavili da ćete u ovoj oblasti intervenisati sa novim zakonom. Zaista onda postavljamo pitanje – zašto ulazite u tekst zakona, ovog ovakvog? Tri puta menjamo jedan zakon u prethodne dve godine, koji još uvek nije stupio na snagu i neće u narednih godinu dana. Činjenica je da zakonom nisu razrađeni nikakvi kriterijumi za imenovanje javnih beležnika.
Podsećam vas da je DSS, amandmanima na ovaj zakon, tražila da u zakonu stoji da je javno beležništvo slobodna profesija. Kao stranka smo tražili da se neka ovlašćenja ministra prenesu na Narodnu skupštinu Republike Srbije, i to tada nije prihvaćeno. Podneli smo amandman kojim smo tražili da se smanji broj beležnika, da ne bude 100 već 34 koliko ima osnovnih sudova u Republici Srbiji, pre svega, da bi sistem profunkcionisao. Možda bi sve bilo bolje i drugačije da je taj amandman DSS onda prihvaćen.
U avgustu prošle godine, na predlog SNS i ovlašćenog predstavnika, gospodina Cvijana, odlaže se ovo na šest meseci. Jasno smo ukazivali, da ne čitam sada i taj stenogram, da ćemo do 1. marta sigurno raspravljati o izmenama i dopunama, jer smo bili svesni da ovo ne može da se uradi za tako kratak rod. Zahtevali smo onda i vaše prisustvo, da i vi u ovoj sali kažete da je to nemoguće. Apsolutno ste bili svesni u tom trenutku da je to nemoguće uraditi iz mnogobrojnih razloga koji stoje na putu da notarstvo u Srbiji zaživi tako brzo.
Zaista nam je žao, gospodine ministre, što prilikom izmena i dopuna, predlaganja ovih izmena i dopuna danas niste pokušali da umanjite, po nama iz DSS, prenaglašen uticaj izvršne vlasti na formiranje notarskog sistema u Srbiji. U poslednjih nekoliko godina se pokazalo da je u Srbiji pravda slepa, ali nažalost i korumpirana.
Što se mene lično tiče, primetio sam da imate želju, energiju i dobru volju da promenite srpsko pravosuđe, odnosno zakonodavstvo koje njega reguliše. Zaista sa nestrpljenjem očekujemo niz zakonskih predloga koji treba da dođu u Skupštinu, da bi se ona jadna reforma koju je prethodna vlada sprovela, konačno ispravi, i da ljudi koji su zaposleni u srpskom pravosuđu, časno i pošteno rade svoj posao. Hvala vam najlepše.
Hvala gospođo predsedavajuća.
Narodni poslanici, ministre, srpska poljoprivreda i prehrambena industrija je jedina grana srpske privrede koja već godinama u kontinuitetu ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans i preko 21% učestvuje u izvozu RS. Nažalost kao i ova država i poljoprivreda je već dugi niz godina u neprekidnoj tranziciji i ako se setimo perioda od 2004. do 2007. godine činjenica je da su investicione kreditne mere, kao i podrška ruralnom razvoju dale izuzetne rezultate. Nakon tog perioda koncepcija Ministarstva poljoprivrede se menja u tom smislu što podsticaji i subvencije, odnosno sistem plaćanja se sprovodi prema površini obradivog zemljišta i po broju grla stoke.
Ovaj zakon poznaje direktna plaćanja, a činjenica je da 80% sredstava u agrarnom budžetu ide na premije za mleko, na regrese, na kredite, na subvencije za biljnu i stočarsku proizvodnju. Hajde da vidimo ko je dobija te subvencije, kako ih je ulagao, koliko ih je trošio, da li je bilo zloupotreba u svemu tome.
U Srbiji ima oko 500.000 muznih krava. Od toga 170.000 je na teritoriji AP Vojvodine, a 330.000 u ostatku Srbije. Ovim zakonom predviđate podsticaje od 20.000 po jednoj kravi.
Dobro je što se to odnosi na svaku. Nije kao u prethodnom periodu bilo potrebno da gazdinstvo ima četiri krave da bi mogli da dobiju određene subvencije. Ako to uporedimo sa šest godina koliko je bila ta praksa, onda znamo da seljaci koji nisu imali u gazdinstvu četiri krave imali ogroman gubitak, odnosno nisu mogli da ostvare određene subvencije.
U Predlogu zakona, u članu 15, predviđate da za premije za kravlje mleko lice mora da preda najmanje 3.000 litara kravljeg mleka po kvartalu. Matematika kaže da je to 1.000 litara mesečno. Statistika kaže, ne znam da li je to tačno, da umatičene krave daju 4.500 litara mleka godišnje u Srbiji, što jeste katastrofalno loš rezultat, ali je tako. Da bi proizvođač ostvario pravo na premiju u iznosu od sedam dinara po litru, on mora da proizvede 1.000 litara mleka mesečno, odnosno 35 litara mleka dnevno. Da bi to ostvario, on mora da ima najmanje tri krave, pod uslovom da nijedna nije steona, pod uslovom da znamo da period laktacije traje 305 dana, da nema nekih drugih problema. Ukoliko sve to postoji, on mora da ima pet krava.
Prosek u Srbiji, u ostatku Srbije, van Vojvodine, je između dve i tri krave, što znači da je vrlo teško da se ta subvencija ostvari. To znači da naš seljak u Šumadiji gubi, recimo, 30.000 dinara godišnje za subvencije, odnosno za premije za mleko plus onih 20.000 koje nije ostvario zato što nema dovoljan broj grla stoke puta šest godina i to je negde oko 300.000 dinara. Znači, blizu 3.000 evra godišnje puta šest godina. To je jedan ozbiljan iznos koji on nije mogao da ostvari i da dobije iz budžeta.
Takođe, u ovom članu vi predviđate 1.500 litara kravljeg mleka po kvartalu na područjima sa otežanim uslovima proizvodnje. Pravilnik, mislim da ističe u februaru ove godine, se donosi na tri godine. Tu ima različitih kriterijuma. Pojedini gradovi, pojedine opštine se taksativno nabrajaju ovde. Nije mi jasno zašto Arilje, zašto Kraljevo, zašto Užice, zašto Žitorađa. Da li je tu bilo politike ili su zaista postojali opravdani razlozi da se ovim opštinama pomogne? Mogu da razumem za Bosilegrad, za Rašku, za Vladičin Han, za Kuršumliju, za neka mesta koja nemaju mogućnosti da sprovedu poljoprivrednu proizvodnju onako kako to treba. To se jasno vidi iz tabele koju ste dali u obrazloženju.
Prema količini predatog mleka, znači u milionima litara, 2011. godine 191 milion, a premirano mleko 136 miliona. Pedesetpet miliona litara mleka nije premirano. U prošloj godini predato je 200 miliona, a 159 je premirano. Znači, 41 milion litara mleka je predato na osnovu čega poljoprivredni proizvođači, odnosno naši seljaci nisu dobili, da li je to izlaz od pet dinara, šest dinara ili sedam, potpuno je nebitno.
Vlada propisuje za svaku budžetsku godinu određeni obim sredstava, vrstu podsticaja, njihovu visinu. Hajde da pokušamo da drugačije razmišljamo, da se taj iznos podeli jednako na sve, da damo svima jednaku šansu. Ne mora premija za mleko da bude sedam dinara. Može da bude šest dinara, pet dinara, ali da ga svako dobije. Mislim da će na taj način ostvariti određena sredstva, dobiti podsticaj, pa čak i kvartalno da se isplaćuje, da ne ide mesečno. Znam da je komplikovana procedura, ali mislim da bi to značilo svakom proizvođaču. Ne znam kada u prodavnicu dođem, kupim mleko jeftinije sedam dinara zato što je određeni proizvođač ostvario premiju na litar mleka.
Ovaj zakon ima neka dobra rešenja. On treba da poboljša poljoprivrednu proizvodnju, on treba da poveća efikasnost, on treba da podigne konkurentnost srpske poljoprivrede, ali on ni u jednoj svojoj odredbi ne predviđa zaštitni mehanizam za srpskog seljaka zbog štetnih posledica koje će imati zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji će 2014. godine pogubno delovati na srpsku poljoprivredu. Niko ne može da me ubedi da će srpski seljak biti konkurentan bilo kom proizvođaču iz Evropske unije i da će moći tu jednakim relacijama da konkuriše na ovom tržištu.
Danas smo čuli i od Demokratske stranke, koja je donedavno bila zagovornik primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2014. godine. To će biti velika šteta za srpsku privredu. Spremni smo da pomognemo u tome. Mi smo kao poslanička grupa DSS podneli niz amandmana sa najboljom namerom da popravimo ovaj tekst zakona, da sprečimo šverc, nemojte da se lažemo da ne znamo da hiljade kamiona dnevno Srbijom kruži sa određenom količinom stoke. Znate za Draginje kod Šapca, 152 "tamića" se svako jutro pali u tom mestu i kreće po Srbiji sa švercovanim mesom.
Znate koliki problem imaju veterinari. Hajde da zaštitimo jednu profesiju, njen dignitet i struku. Znate li u kom smislu? Tako što ćemo zaštiti zdravlje građana Srbije, da uvedemo obaveznost pregleda, kontrole svih životinja. To i sada postoji. To ništa ne košta, ali postoje ljudi koji ne žele da dozvole da se tako nešto obavi i onda imamo situaciju da se pojedine bolesti, kao što su bruceloza, leukoza, tuberkuloza kod krava prenose na ljude.
Zato vas još jednom pozivam, uz punu podršku DSS, da se konačno srpska poljoprivreda, najveća razvojna šansa naše zemlje, stavi na stabilne noge, dugoročno da da dobre rezultate. Prihvatite naše amandmane kako bi popravili ovaj predlog zakona. Hvala.
Hvala gospođo precedavajuća.
Mi smo predložili da se ovaj član predloga zakona briše zato što ne sporimo potrebu da se vrši nadzor nad javnim nabavkama. Ali, nije nam jasno, obzirom da građanski nadzornik nije dobio ovim članom konkretna ovlašćenja.
To je lice koje će kontrolisati nabavke, čija vrednost prelazi jednu milijardu dinara, a u Predlogu zakona je predviđeno da građanski nadzornik nema pravo na nagradu za svoj rad. Znači, on će volonterski da se bavi time, što ne verujem baš da će uraditi na pravi i kvalitetan način, jer nije mi jasno, to dvoje mi nekako ne idu zajedno. Ali, ono što je možda potrebnije bilo da se nađe ovde, jeste da se predvidi sankcija ukoliko on ne uradi svoj posao kako treba. U kom smislu? Zbog nesavesnog poslovanja. Šta se dešava u slučaju kada on pokrene određeni postupak, zaustavi njegov tok, a na kraju se ispostavi da nije bio upravu?
Prema tome, bez namere da osporimo potrebu da neko lice, ili udruženje, kako je ovde predviđeno, se bavi ovim poslom, ali, mislim da je bilo potrebno da se to preciznije definiše, a da na ovaj način ćemo možda dobiti čoveka koji će imati priliku da u medijima nastupa, da više sebe promoviše nego što ćemo imati neke konkretne rezultate od njegovog rada. Zbog toga predlažemo da se ovaj član Zakona briše.
Hvala.
Gospodine Arsiću, ne postoji kod nas strah od novina, mi samo tražimo da se u članu koji predviđa ovlašćenja građanskog nadzornika jasno i navedu. Vidite i sami da niste sigurni šta se dešava ako on zaustavi postupak. Naopako bi bilo kada bi on mogao da zaustavi postupak, o tome se i radi. Rekli ste – ako on zaustavi postupak pa ne bude upravu, nikada više neće biti građanski nadzornik. Gde to piše? Upravo o tome i govorim.
Zašto nije predviđena sankcija ukoliko on napravi određeni propust? Naravno da je potrebna kontrolna funkcija Narodne skupštine, za to smo se zalagali. Poslanička grupa DSS je u svim predlozima zakona, koje smo mi kao poslanička grupa davali, a i u svim zakonima koji sada dolaze, da upravo ovo bude mesto na kome se raspravlja o tim stvarima.
Siguran sam da dobro znate i Zakon o DRI, ali oni imaju pravo to da rade, oni podnose izveštaj Narodnoj skupštini. Evo, juče smo imali sednicu Odbora za finansije, na kojoj je predsednik DRI i njegovi saradnici, podneli su jedan deo izveštaja. Danas smo ga dobili u pisanoj formi.
O tome se radi. Mešamo nadležnosti, dajemo građanskom nadzorniku velika ovlašćenja u smislu da može, ne velika ovlašćenja, ovde ne postoje, jer on kaže – nadgleda i obaveštava. Koga? Državne organe i javnost? To je čisto da se doda još pro forme jedno lice koje će se baviti ovim poslom. Možda ima potrebe za njim, ali ne na ovaj način kako ste predvideli.
Hvala gospodine potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, javne nabavke su u Srbiji u prethodnom periodu nažalost postale sinonim za korupciju. Ovaj predlog zakona zaista pravi određene pomake, kako bi se taj problem prevazišao. Neka rešenja koja su predviđena u predlogu ovog zakona su zaista dobra, ali DSS na čitav niz predloženih rešenja i na pojedine grupe članova koji su ovde predloženi ima vrlo ozbiljne zamerke.
Republička komisija za zaštitu prava ovim zakonom se pretvara u specifičan sud koji ima nadležnosti koje, po nama, ne bi trebalo da stoje kod Republičke komisije. Naime, ona će odlučivati u postupcima zaštite prava kupovine i zakupa nepokretnosti od strane državnih organa. Ona će kontrolisati sprovođenje odluka koje donosi, čime se na direktan način ulazi u ingerencije DRI. Ona će izricati novčane kazne, voditi prekršajne postupke, poništavati ugovore zaključene u ovom postupku, neki od ovih poslova imaju klasičnu sudsku nadležnost, a podsećam vas da u zemlji Srbiji funkcionišu organi, odnosno sudovi za prekršaje, koji bi trebalo da se bave ovim poslom. Članovima Republičke komisije je dato pravo da bez odluke suda zapečate prostorije i dokumentaciju naručioca, da uzimaju izjave. Po nama, ove radnje su predviđene nekim drugim zakonskim propisima i date nadležnosti državnim organima koji ovo treba da rade. Nije nam jasno zašto članovi Republičke komisije ne mogu da budu diplomirani pravnici. Podsećam da je jedna od nadležnosti i vođenje prekršajnog postupka. Nigde iz zakona se ne vidi kako će biti postavljen predsednik Republičke komisije, da li će na osnovu konkursa u skladu sa proklamovanim ciljevima Vlade, da će se pristupiti departizaciji, ili će to ponovo biti neko od stranačkih prvaka stranaka iz vladajuće koalicije.
Postupak pregovaranja je veoma diskutabilan po pitanju konkurencije. Pregovaranje po hitnom postupku zaista treba smanjiti na razumnu meru, ali to je jedini postupak u kome se odstupa od suspenzivnog dejstava zahteva za zaštitu prava. Imaćemo situaciju da, ako naručilac krene u ovakav postupak , preduzme određene aktivnosti i neko od ponuđača se žali, naručilac ne prekida svoje aktivnosti, već nastavlja realizaciju postupka kao da se ništa nije dogodilo i kao finale tog postupka zaključuje ugovor. Ponuđač koji se žali je uspeo da dokaže da je tender bio protivzakonit, kao jedinu mogućnost ima da se obrati sudu i da u sudskom postupku traži nadoknadu štete.
Predlog zakona predviđa značajno proširenje kruga postupaka koji će se sprovoditi bez državne kontrole i to nije dobro. Ne zna se o kojim naručiocima je reč, ne zna se koje su javne nabavke u pitanju i nepoznata je činjenica kolike su vrednosti tih nabavki, da bi bile izuzete od primene Zakona o javnim nabavkama.
Nosioci isključivih prava, to su pojedini delovi EPS, Elektromreže, distribucija gasa, kao i nosioci posebnih prava, kao što je oblast telekomunikacija, su u članu 7. Predloga zakona isključeni iz primene ovog zakona. Podsećam vas i ukazujemo na to da su u pitanju postupci od najveće vrednosti, višemilionski, čak i kada govorimo u evrima. Svima je poznato dobro da su u prethodnom periodu, recimo dobavljači iz oblasti energetike, osnivali svoje preduzeće "ćerke" kojoj su poverili svoje nabavke, nisu sporovodili postupak javnih nabavki, a ta "ćerka" firma uopšte ne sprovodi nikakav postupak, niti se zna kako su angažovani podizvođači za ove firme.
Predlog ovog zakona predviđa i da se imenuje lice iz reda istaknutih stručknjaka u oblasti javnih nabavi, ili da taj posao obavlja neko udruženje koje se bavi javnim nabavkama. To je tzv. građanski nadzor. Ovo lice preuzima značajan deo posla koji spada u direktnu nadležnosti DRI. Nije jasno iz Predloga zakona koja su njegova ovlašćenja. On o uočenim nepravilnostima obaveštava državne organe i javnost. Međutim, kako je to predviđeno, on nadgleda sve tendere čija je vrednost veća od milijardu dinara. To su ozbiljni tenderi, ozbiljni poslovi, ali nije nam jasno kako će ovo lice koje se bavi tako značajnim postupcima volonterski raditi ovaj posao, jer nije predviđena nikakva naknada za njegov rad. Nisu predviđene nikakve sankcije ukoliko to lice nesavesno posluje, ukoliko pokrene postupak i stopira određenu proceduru, a na kraju se ispostavi da nije bilo u pravu.
Nije nam jasno zašto naručilac nije dužan da objavi plan nabavke na Portalu javnih nabavki i na svojoj internet stranici. Mislimo da bi se na ovaj način povećao broj ponuđača, da bi oni mogli u jednom realnom vremenu, ukoliko vide šta je naručilac stavio na svoju internet stranicu, da se bolje pripreme, adekvatnije pripreme, kako bi učestvovali u postupku. Takođe nije jasno zašto postupak, odnosno objavljivanje tenderske dokumentacije i izvršenih javnih nabavki se ne nalazi odmah na Portalu nakon usvajanja ovog zakona. Pravne pretpostavke, odnosno prepreke za to ne postoje. Ukoliko u 21. veku imamo problem sa tehničkim nedostacima, onda mislim da to nije dobro.
Što se tiče člana 94, smatramo da je potrebno preciznije definisati rok koji je naručilac dužan da odredi ponuđaču i da umesto, kako to stoji, primerenog roka, taj rok bude najduže 20 dana. Demokratska stranka Srbije je uložila amandman i na ovaj član.
Takođe oko registra ponuđača uopšte nije precizirano. Tu stoji da će voditi organ nadležan za registar. Koji je to organ? Da li je to Agencija za privredne registre ili neko drugo telo, iz ovog zakona se ne vidi.
Govorilo se ovde o kaznenim odredbama koje su predviđene u ovom zakonu. Mislimo da njih treba pooštriti, jer pojedine sankcije su, ne mogu da kažem baš besmisleno male, ali mi smo čak bili na ideji da se predloži i krivična odgovornost za pojedine učesnike u ovom postupku, ukoliko hoćemo zaista preventivno da delujemo. Možda to nije tema ovog zakona, ali potrebno je produžiti svakako i rok zastarelosti sa jedne na tri godine za pokretanje prekršajnog postupka, jer sigurni smo da DRI i ovim organima koji su predviđeni ovim zakonom treba omogućiti da imaju dovoljno vremena kako bi pokrenuli određeni postupak i kako bi izvršili reviziju na kvalitetan način.
Ponavljam još jednom, zakon nudi dobra rešenja, ali zaista ima i određenih nedoumica koje su se javile kod nas. Zbog toga je DSS podnela gotovo 30 amandmana kojima pokušavamo da učinimo ovaj postupak transparentnijim i da sve ovo izgleda mnogo bolje nego što je predloženo, kako bi sprečili da javne nabavke i dalje budu sinonim za korupciju u Srbiji. Hvala najlepše.
Gospodine Arsiću, da li to znači da se ponuđači do sada nisu dogovarali? Valjda zbog toga i menjamo ove odredbe. Po nama je zaista normalno da se stavi sve na sajt, pa neka oni vide u kojim će postupcima učestvovati i gde mogu da dobiju određeni posao, ukoliko se ovaj zakon bude primenjivao onako kako jeste predviđeno.
Što se tiče krivično-pravnih odredaba, nisam ni rekao da one treba da se nalaze u ovom zakonu, ali to je problem koji već imamo jedan duži period u ovom parlamentu. Prvo smo usvojili budžet, pa smo onda nakon sedam dana raspravljali o Fondu za zdravstvo, gde smo u javni dug ubacili milijarde i milijarde dinara. Prošle nedelje smo raspravljali o Krivičnom zakoniku u kome se ne nalaze odredbe vezane za krivičnu odgovornost. Naravno da nisam mislio da u Zakonu o javnim nabavkama treba da stoje ove odredbe. Tako da, postoji stalno tu neko kašnjenje, bar za sedam dana, ali mislim da će se u praksi pokazati da to nije dobro.
Pozivam vas još jednom da zaista ozbiljno razmotrite amandmane DSS, jer naša namera jeste zaista krajnje dobronamerna, da ovaj zakon popravimo u onim segmentima koliko je to moguće. Hvala.
Hvala, gospođo predsedavajuća.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, poslanička grupa DSS je i u načelnoj raspravi o tome govorila. Naravno, pričaćemo i danas o tome, jer smatramo da je najveći doprinos podsticanju građevinske industrije upravo stavljanje van snage Zakon o planiranju i izgradnji.
Videli smo obrazloženje Vlade i očekivali smo ovako nešto. Nismo predložili da se ovaj zakon briše, već niz drugih zakona koji bi trebalo da regulišu pojedine delove iz ove oblasti. Svakako smo svesni da Zakon o planiranju i izgradnji nije dao željene rezultate. U pojedinim odredbama je čak proglašen i protivustavnim, tako da smo očekivali nakon par meseci rada vašeg ministarstva, da će ovde pred skupštinu doći novi predlog ovog zakona. Čuli smo da se to očekuje u nekom narednom periodu i nadamo se da će on uspeti da popravi sve ono što je zakon, koji je vaš prethodnih ovde najavljivao kao epohalan i revolucionaran, da će ubrzati proceduru, da će doneti mnoga dobra građevinskoj industriji Srbije, a to se nije ostvarilo, da će to biti konačno promenjeno.
Svesni smo da ovaj zakon nije ni na koji način pokrenuo privredu Republike Srbije. Svesni smo da je konverzija donela niz štetnih posledica odnosno da je zamrzla jedno stanje koje je i onako bilo katastrofalno i pitanje je kako ćemo iz toga u narednom periodu izaći. Svesni smo da je ovaj zakon u pojedinim članovima pisan tako, da samo iznad člana fali ime i prezime tajkuna kome je namenjen. Neki od njih su, bogu hvala, u pritvoru, pa će verovatno imati priliku u sudskom postupku oko toga da se izjasne.
Ostaje nerešen problem ogromnog broja nelegalizovanih objekata. Vi ste govorili o tome. Mislim da preko 700.000 zahteva čeka da bude rešeno. I dalje postoji korupcija prilikom pribavljanja građevinskih dozvola, i dalje su dugi rokovi za izdavanje tih dozvola, i dalje smo na začelju svih mogućih lista, pa i listi po brzini izdavanja građevinskih dozovola, i dalje postoje problemi vezani za razne katastre, direkcije, inspekcije, davanje saglasnosti, i dalje to košta, verovatno najskuplje u Evropi.
Mi smo dali predlog da se stavi van snage Zakon o planiranju i izgradnji, ali ne da ta oblast ostane neregulisana, već da se na pravi način definišu određene stvari, pre svega donošenje novog zakona o planiranju i izgradnji i posebnog zakona o izgradnji. Usaglasili smo se pre nekoliko dana nije dobro da ove stvari budu objedinjene u jednom zakonskom aktu. Predlažemo novi zakon o građevinskom zemljištu i zakon o legalizaciji objekata izgrađenih bez građevinske dozvole. To jeste ogromna materija i znamo da treba dosta vremena da se sve to reguliše onako kako treba, ali mislim da je ovo zaista urgentno i da moramo ovo pitanje zbog svih građana Srbije koji imaju određene probleme da rešimo, a i uopšte da bi država mogla da funkcioniše na ovom polju, da ih treba što pre doneti.
Moramo naći rešenje za dug građevinskoj operativi jer i u našem ekonomskom programu stoji da je građevina jedna od razvojnih šansi RS i svakako hiljade ljudi koji u ovom sektoru rade moraju dobiti priliku i da izvode radove i da naplate to i da se ta građevinska operativa stavi na noge. Nažalost, kapitalne objekte u ovoj zemlji i dalje grade strane firme, ali siguran sam da ćete učiniti sve da što više naših domaćih firmi učestvuje u tome, ne samo kao proizvođači. Znamo probleme sa građevinskom operativom, ali siguran sam da postoje u ovoj zemlji firme koje bi mogle da odgovore na taj posao.
Ono što nam je neophodno je da država ima jasnu strategiju u oblasti građevinarstva, da ne bude to prepušteno stihiji i ucenjivanju pre svega od stranih banaka koje pod određenim uslovima daju kredite našim građevinskim firmama.
Dosta smo govorili oko toga da zakon važi samo za ove projekte koji su već započeti. Predložili smo u formi amandmana određeno rešenje koje je nažalsot Vlada odbila. Čak smo tražili, nadam se da ćete nam izaći u susret, da dobijemo spisak u određenom roku, koji vi smatrate da je primeren, svih projekata koji se realizuju u skladu sa ovim zakonom. Ne bi bilo dobro da na osnovu ovog zakona počene finansiranje nekih novih objekata, nekih novih projekata. Znamo da je veliki problem da se započeti projekti završe i sa te strane imamo određeno razumevanje, ali zaista mislimo da je neophodno da se što pre na ovom polju preduzmu konkretne mere. Vlada je dala obrazloženje da ukoliko bude prihvaćen naš amandman da će to stvoriti probleme u prostornom planiranju, da će to stvoriti probleme u izgradnji objekata, u uređivanju građevinskog zemljišta, inspekcijskog nadzora. Ti problemi već postoje.
Određeni predlozi DSS su išli upravo u tom pravcu da ove probleme otklone i reše. Očekujemo vas vrlo brzo sa novim predlozima zakona da jednostavno sve ono što je bilo u prethodnom periodu pokušamo da prevaziđemo, da izostavimo određene stvari koje su nedopustive da stoje i da opstaju u pravnom sistemu RS, o čemu se izjasnio i Ustavni sud Republike Srbije. Prema tome, što se tiče nas uvek ćete imati saradnju. Čak ste ponudili i mogućnost da se i mi uključimo u taj projekat i očekujemo poziv i od vas kao i od resornog ministra da damo svog predstavnika u radnoj grupi, jer imamo inženjere koji mogu da odgovore tim zadacima, koji su nekada radili u Vladi Republike Srbije a koji aktivno učestvuju u radu Inženjerske komore i svih velikih projekata koji se obavljaju u ovoj zemlji i imaju ogromno iskustvo sa radom u inostranstvu.
Ne možemo podržati Predlog ovog zakona. Mislim oda su naši amandmani bili dobri, ali očekujemo da na sistemski način rešite sve ove probleme koji su trenutno aktuelni u Srbiji. Hvala najlepše.
Hvala, gospođo predsedavajuća.
Ovo je alternativno rešenje koje smo ponudili u odnosu na onaj amandman koji smo podneli gospodin Obradović, Pejčić i ja. Ukoliko ostane na snazi ovaj zakon da mu ograničimo dejstvo na godinu dana. Ne vidimo nikakav razlog da on važi do 2014. godine. Ukoliko ne budu rešeni problemi nakon usvajanja i novog zakona koji ste najavili, čitavog seta propisa koji treba da dođu u Skupštinu, lako ćemo produžiti za još godinu dana. Mislimo da postoji opravdana bojazan da se primena ovog zakona, ukoliko se bude sprovodila još dve godine, da bi došlo do određenih zloupotreba i da neće dati konkretne rezultate.
Prema tome, lako ćemo, ukoliko se pokaže da nije sve završeno kako ste to planirali, ovaj zakon produžiti za još godinu dana. Zbog toga smo očekivali da će ovaj amandman DSS biti prihvaćen. Nažalost, nije. Vidimo se krajem naredne godine, pa ćemo videti kakvi su konkretni rezultati.