BRANKA LJILJAK

Nestranačka licnost

Po zanimanju je diplomirani ekonomista.

Radi kao budžetski inspektor Opštinske uprave Zrenjanin.

Članica Glavnog odbora Demokratske stranke, Opštinskog odbora DS Zrenjanin, Izvršnog odbora Opštinskog odbora DS, potpredsednik pokrajinskog Foruma žena DS.

Predsednik saveta Mesne zajednice "Dolja – Crni
Poslednji put ažurirano: 20.02.2022, 12:01

Osnovne informacije

  • Za evropsku Srbiju
  • Zrenjanin
  • 01.10.1957.

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

ŠESTO VANREDNO ZASEDANJE, 08.07.2011.

Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, na dnevnom redu je izbor predsednika i četiri člana Komisije za hartije od vrednosti. Jedna od, mogu reći, bitnijih stavki u finansijskom sistemu Srbije jesu tržište i berza i uopšte hartije od vrednosti. Bitan deo ovoga jesu i članovi Komisije za hartije od vrednosti, koji vode ovu važnu oblast.
Narodna skupština Republike Srbije ima zadatak, i to stoji u Zakonu o Narodnoj skupštini, kao i u Poslovniku, kao i u Zakonu o hartijama od vrednosti, da bira i razrešava članove ove komisije. Nadležni odbor, a to je Odbor za finansije, ima zadatak da prikupi kandidature od svih poslaničkih grupa, proveri njihovu tačnost, proveri da li su svi papiri koji se podnose u redu i na svojoj sednici predloži Narodnoj skupštini članove ove bitne i važne institucije. Na sednici Odbora za finansije većinom glasova prihvaćene su kandidature i upućen je predlog odluke koji je došao na današnju sednicu, odnosno na dnevni red današnje sednice.
Sada bih rekla ko su kandidati za predsednika i kandidati za članove ove uvažene institucije. Za predsednika Komisije za hartije od vrednosti predlaže se doktor Zoran Ćirović. Inače, zaboravila sam da kažem da se kandidati predlažu na mandat od pet godina. Za predsednika je, znači, predložen dr Zoran Ćirović, a za članove se predlažu dr Dragutin Radosavljević, Milko Štimac, Dušan Bajec i mr Zorica Krnjević-Mišković.
U Predlogu ove odluke poslanici su dobili njihove biografije. Mislim da su izuzetno impozantne. Ne bih čitala sada o svakom pojedinačno. Mislim da smo to svi mogli da dobijemo i da smo pogledali ovaj materijal. Nadam se da će ovi kandidati biti izabrani od većine članova, odnosno poslanika. Toliko za sada.

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 11.05.2011.

Hvala. Poštovano predsedništvo, uvaženi gospodine Šoškiću, uvaženi članovi Narodne banke Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, na dnevnom redu je zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji reguliše jednu važnu oblast u finansijskom sistemu. Pošto je ova oblast vrlo značajna za građane Srbije, a nije bila obuhvaćena Zakonom o zaštiti potrošača, prosto se nametnula potreba da se reguliše donošenjem ovog zakona.
Ovim zakonom se reguliše odnos prilikom korišćenja bankarskih usluga, finansijskog lizinga i finansijske nagodbe. Narodna banka Srbije, kao predlagač, ima osnovnu funkciju da postigne i očuva stabilnost cena, ali obavezna je i da doprinosi očuvanju i jačanju stabilnosti finansijskog sistema. Njena zakonska obaveza je kontrola i nadzor nad radom banaka, društava za osiguranje, davanjem finansijskog lizinga, društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima.
Cilj zakona je da zaštiti klijenta od jednostrane izmene ugovornih obaveza i da izričito uredi obavezne elemente ugovora, zatim prava, odnosno obaveze davalaca finansijskih usluga, kao i prava koja klijent ima prema njima.
Zaštita korisnika finansijskih usluga može se postići ako obe strane imaju neophodne informacije. Samo neko ko ima sve relevantne informacije može da donese odluku o korišćenju finansijskih usluga, koje su većinom na duži rok. Možda jedna molba Narodnoj banci, koja inače ima obavezu nadzora i kontrole, da povede računa, mislim da je informacija jako bitan elemenat bilo kog posla, pa i ovog gde se ljudi zadužuju da bi zadovoljili neke svoje, možda čak i osnovne, potrebe.
Definišu se obavezni elementi ugovora, posledice izmene elemenata ugovora, posledice dužničke docnje i prava koja davalac finansijskih usluga mora da poštuje radi zaštite ekonomskih interesa potrošača. Uređuje se informisanje korisnika finansijskih usluga u predugovornoj fazi. Davalac usluga mora precizno i jasno da navede koji troškovi padaju na teret korisnika. Već je rečeno u izlaganju gospodina Šoškića da se zabranjuje korišćenje izraza kojima se kredit, odnosno lizing označava besplatnim ili slično, ako je njegovo odobravanje uslovljeno zaključivanjem nekog drugog ugovora ili bilo čime što predstavlja dodatni trošak i stvara neku obavezu za klijenta, odnosno korisnika. Davalac usluge ima obavezu da svoje usluge nudi najpre u dinarima.
Jedan deo zakona se odnosi na obaveštavanje korisnika u toku trajanja ugovornog odnosa. Propisano je da davalac usluge ima obavezu da pribavi pismenu saglasnost za promenu obaveznog elementa ugovora, da obavesti korisnika o promenama ugovorene promenljive kamatne stope pre početka njene primene, sa planom otplate, da daje obaveštenja o stanju duga najmanje jednom godišnje. Predviđeno je i da kod kredita indeksiranog u stranoj valuti korisnik ima pravo da otplatu kredita vrši po istom tipu kursa koji je primenjen pri odobravanju kredita ili lizinga.
Kod polaganja namenskog depozita radi dobijanja kredita primenjuje se isti metod obračuna kamate kao i kod iznosa odobrenog kredita.
Zakonom su obuhvaćene i finansijske pogodbe koje nude trgovci, s obzirom na to da kreditiranje potrošača vrše i druga pravna lica, a ne samo banke. Pri oglašavanju i ponudi finansijske pogodbe trgovac mora da navede sve podatke o robi i usluzi, gotovinsku cenu, kao i iznos koji se plaća unapred, mimo učešća. Ako se oglašava kredit za kupovinu robe, moraju se navesti sve povoljnosti koje ima korisnik koji robu plaća gotovinski. Razlika između cene za kupovinu na odloženo i za gotovinu mora da se iskaže procentualno.
Ovo su samo neki članovi zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Može da se stekne utisak da zakon na pravi način i u pravo vreme informiše korisnike. Kao što sam istakla, dobra prava informacija doprinosi donošenju kvalitetne odluke.
Zakon uspostavlja fer odnos između korisnika finansijskih usluga i davaoca, a to znači da se dobra poslovna praksa uspostavlja u ovoj oblasti. Korisnik treba da vodi računa o svojim interesima i da o svim promenama koje se dese u ugovorenom roku obaveštava davaoca usluge što pre da bi nesuglasice rešili na obostrano zadovoljstvo.
Na kraju bih dodala da se Ustavom Republike Srbije, članom 90, štiti potrošač, a posebno se zabranjuju radnje usmerene protiv zdravlja, bezbednosti i privatnosti potrošača, kao i sve nečasne radnje na tržištu.
Poslanička grupa ZES će podržati ovaj zakon, a pozivam i ostale poslaničke grupe da glasaju za Predlog zakona. Hvala.

OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.12.2010.

Poštovana predsednice, članovi predsedništva, poštovana gospođo ministarka, članovi ministarstva, Dame i gospodo narodni poslanici, pre mog izlaganja htela bih da ukažem na jednu za mene danas divnu priliku, da se, po meni, prvi put, ne mogu da se setim da li je nekada premijer bio na raspravi o budžetu i mislim da je to dobra prilika i da je danas svim poslanicima ukazao čast jer mi ipak sarađujemo na istom poslu i treba zajedno da raspravljamo o ovim predlozima.

Pred nama je Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2011. godinu i set pratećih zakona koji će pomoći u popunjavanju prihodne strane budžeta. Prihod je primanje budžeta. Planirani su u ukupnom iznosu od 802,9 milijardi dinara, što je u odnosu na 2010. godinu povećanje za 9,8%. Rashodi i izdaci su planirani u iznosu od 898,8 milijardi dinara i to predstavlja deficit od 93,9 milijardi dinara. Ovome moramo dodati i 26,5 milijardi dinara opredeljenih za nabavku finansijske imovine, u cilju sprovođenja javnih politika. Tako da, ukupan deficit budžeta za 2011. godinu iznosi 120,5 milijardi dinara.

Ovo sada treba staviti u kontekst nedavno utvrđenog fiskalnog pravila i donetog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu. Ovaj budžet primenjuje to fiskalno pravilo i u tom kontekstu je i ovoliki deficit, ali je to jedna dobra i odgovorna politika koja mislim da treba da se nastavi sledeće godine jer je ciljani deficit za 2011. godinu 4,1% BDP.

Da bi se ovaj ciljni deficit dostigao ili bar prišao ovoj cifri koju sam vam sad rekla u 2011. godini, mora se vršiti prilagođavanje javne potrošnje, a ono će biti podržano sledećim merama na rashodnoj strani budžeta. Budžetom je predviđeno usklađivanje plata i penzija u javnom sektoru, počevši od januara 2011. godine, zatim će se vršiti usklađivanje u aprilu i oktobru. Usklađivanje će biti u malom procentu u početku, a ako industrijska proizvodnja i uopšte privreda vidno ima oporavak u 2011. godini, što svi očekujemo, usklađivanje će dati veće efekte.

Ne slažem se sa nekim diskusijama da su to mali procenti, da to neće imati efekta. Moram da naglasim da su penzije redovne, da je svako povećanje značajno, bez obzira koliko to nominalno iznosi. Treba na to da se obrati pažnja, da građani Srbije, a i mislim da to znaju i da to podržavaju.

Povećavaće se i nivo nenamenskih transfera lokalnim samoupravama za 23,8%. Dosta diskusije je bilo oko lokalnih samouprava, oko toga da su transferi smanjeni, što je bilo uslovljeno krizom. Ovo je značajan pomak da lokalne samouprave dođu na onaj nivo od 2008. godine, što mislim da će se i dogoditi.

Pored ovoga, naglasila bih da lokalne samouprave mogu da konkurišu kod IPO fondova. Imamo mogućnost da konkurišemo kod dve komponente IPO fondova. Ukupna sredstva za prvu komponentu su približno 13 milijardi dinara, što mislim da uopšte nisu mala sredstva i da na to treba da se obrati pažnja. Druga komponenta IPO fondova je tzv. prekogranična saradnja, ima na raspolaganju 25 miliona evra u svih osam programa.

Da bi lokalna samouprava bila spremna da povuče ova sredstva treba da ima spremne projekte i obezbeđena sredstva za sufinansiranje. Tu se slažem sa kolegom Nešovićem koji je rekao da opštine koje nisu u mogućnosti da same pišu projekte imaju sad fond iz koga mogu da dobiju potrebna sredstva. Dodala bih tome još da je stalna konferencija gradova ista u mogućnosti da pomogne lokalnim samouprava da se osposobe, ukoliko one to nisu u mogućnosti, i te mogućnosti treba da se koriste.

Mogućnost povećanja prihoda lokalnim samouprava daje Zakon o porezu na imovinu. Ovo je sad izvorni prihod lokalne samouprave. Preuzimanjem podataka od poreske uprave svaka lokalna samouprava ima mogućnost da sama odlučuje po kojoj stopi će naplaćivati porez na imovinu. Država daje gornju granicu do koje se može ići, a svaka lokalna samouprava, u skladu sa svojim mogućnostima, može praviti onolike stope koje njoj odgovaraju, odnosno koje odgovaraju građanima koji u njoj žive.

Ovom prilikom bih skrenula pažnju na naplatu poreza, da o tome vodimo računa, da vodimo računa o visini poreza i mogućnostima ljudi koji plaćaju, da to može i da se naplati. Lokalna samouprava iz koje ja dolazim, a to je Zrenjanin, je letos radila popisivanje na terenu da bi došla do baze podataka, koja bi bila što bliža stvarnom stanju, a i to sa ciljem da se obuhvate svi obveznici.

Sredstva subvencija su ostala na nivou iz 2010. godine. Međutim, preduzetnicima ili vlasnicima malih ili srednjih preduzeća mogu da koriste i poreske olakšice koje mogu da nadomeste neka sredstva koja im nedostaju. Olakšice se koriste ako se ulaže u osnovna sredstva pri zapošljavanju mladih ljudi, i to pripravnika, kao i onih preko 45 godina života.

Ovom prilikom bih ipak apelovala na privatnike, preduzetnike i vlasnike da povedu računa, da su mladi ljudi nezaposleni, da ovde postoji olakšica koja njima može da da neke pogodnosti. Pri tom, da se vodi računa da na birou ima ljudi preko 45 godina u popriličnom broju i da njima treba isto ukazati priliku da do kraja svog radnog veka završe i da odu u zasluženu penziju.

Olakšice se daju i pri kupovini prvog stana. Ni to nije zanemarljiva cifra. Moram da napomenem i to da poreska oslobađanja olakšice ili krediti dovode do poreskih rashoda, što iznosi za 2011. godinu 20,8 milijardi. Zato se mora razumeti da neki porezi moraju biti povećani da bi se nadomestio manjak u prihodima.

Kao i u budžetu za ovu godinu, odnosno za 2010. godinu, tako i sada mere prilagođavanja su i ograničenja u izvršavanju rashoda za robe i usluge, što isto podržavam, kao i ostale tzv. diskrecione rashode. Mere štednje treba nastaviti i to ovaj budžet sprovodi.

Spomenula bih na kraju socijalna davanja koja su povećana i iznose oko 88 milijardi dinara. Vlada i kroz ovaj budžet sprovodi odgovornu socijalnu politiku. Na kraju bih dodala da ja kao poslanik DS i poslaničkog kluba ZES ću podržati i Predlog zakona o budžetu, kao i prateće zakone. Hvala.