DUŠANKA PLEĆEVIĆ

Nestranačka licnost

Rođena je 1953. godine.

Po profesiji je lekar specijalista stomatolog.

Maja 2008. godine izabrana je za narodnu poslanicu na listi Srpske radikalne stranke.
Poslednji put ažurirano: 20.02.2022, 12:02

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 28.12.2011.

Amandmanom tražim da se iznos predviđen za troškove putovanja za Narodnu skupštinu Srbije smanji za 60 miliona dinara, odnosno 135.223.000 na 75.223.000 dinara i da se usmere na razdeo 51, za preventivnu zdravstvenu zaštitu. Ova ušteda bi se odnosila na troškove putovanja  poslanika u kontekstu tzv. evropskih integracija.
Pošto je budžet restriktivan zbog negativnih privrednih pokazatelja, neizvesnog privrednog oporavka i ekonomske krize, kao neizbežnog opravdavajućeg izgovora, sasvim izvesnog i jasnog odbijajućeg stava EU da im mi tamo nismo potrebni, ovog je potpuno logičan i prikladan način uštede novca namenjenog putovanjima poslanika u Evropski parlament. Ta uzaludna putovanja treba svesti na najmanju moguću meru. Preostala novčana sredstva za putovanja u Evropski parlament biće dovoljna da opravdaju politički efekat tih poseta koje se finansiraju iz budžeta Republike Srbije. Novac treba usmeriti ka poboljšanju preventivne zdravstvene zaštite stanovništva. Sredstva koja su namenjena zdravstvenoj prevenciji iznose manje od desetog dela ukupnih sredstava opredeljenih za zdravstvo, što je nedovoljno s obzirom na porast broja obolelih od hroničnih bolesti.
Umesto da se više ulaže u preventivu i sprečava nastanak bolesti, što je mnogo jeftinije i efikasnije, vi ukidate preventivne institucije kao što je Savetovalište za dijabetes i skupim kreditima finansirate zdravstveni sistem na sekundarnom i tercijarnom nivou, lečeći posledice bolesti izdvajanjem velikih novčanih sredstava.
U zemljama sa razvijenim zdravstvenim sistemom za preventivu se izdvaja i do 80% sredstava. Kod nas je taj procenat oko 40. Iako je ministar zdravlja izjavio da je zadovoljan budžetom, mišljenja smo mi iz SRS da zbog manjka novca u Republičkom fondu zdravstvene zaštite, odnosno zdravstvenog osiguranja, od 32 miliona dinara, u ovom programskom budžetu analitičkog planiranja aktivnosti, kako je rečeno iz Ministarstva zdravlja na Odboru za zdravlje i porodicu, za javno zdravlje je izdvojeno samo 915.999.000 dinara. Zato smo toj cifri dodali 60 miliona koje smo oduzeli od troškova putovanja u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Kada se oduzme procenat koji se od ukupne mase izdvaja za zdravstvo, za plate zaposlenih, što iznosi 47,9%, od preostalih 52,1% za lečenje se izdvaja 94,7%, tako da ostaje nedovoljno sredstava za preventivu. Sredstva će biti i manja od predviđenog zbog nerealne prihodne strane, tj. očekivanog priliva sredstava od poreza i doprinosa po raznim osnovama u narednoj godini. To nije moguće ostvariti sa ovakvom privrednom aktivnošću. Uostalom, imamo iskustvo iz ove i prethodne godine, a vi još najavljujete nov talas ekonomske krize. Hvala.

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 28.12.2011.

Amandmanom tražim brisanje člana 8. ovog predloga zakona. Mi iz SRS smo protiv svih dodatnih nameta mimo poreza, a akciza je vid dodatnog nameta i na proizvod i na porez, ono što se narodski kaže namet na vilajet, bez obzira što se radi o alkoholnim pićima, duvanu i duvanskim prerađevinama. Članom 8. menja se član 40. i povećava se za 25 dinara po pakli cigareta, a na 33 u 2012. godini.
Ove izmene su još jedan dokaz koliko je ova vlada neodgovorna i nezainteresovana za jedini pravi ekonomski razvoj Srbije, a to je ulaganje u proizvodnju i zapošljavanje. To je jedini način da se poveća kupovna moć građana, a samim tim i potrošnja, da se smanje poreska opterećenja. To je jedini logičan i ekonomski opravdan način punjenja državnog budžeta. To znaju svi prodavci sa beogradskih pijaca, ali ne i naša Vlada.
Nikakva povećanja nameta neće popuniti ovako rastrošen i nerealan budžet. Ekonomska politika ove vlade svodi se na povećanje raznih dažbina, poreza, akciza, taksi, kazni i drugih nameta, kao da u njoj ne sede stručnjaci i eksperti, već zelenaši i šibicari.
Još neverovatnije zvuči objašnjenje razloga za donošenje ovih izmena. Osim već neizbežnog tzv. približavanja evropskim standardima, postupanja po direktivi saveta, što su za vas glavni razlozi za donošenje bilo kog zakona, navodite i sledeće razloge – ovo povećanje će dovesti do poskupljenja cigareta u maloprodaji i to će po vama dovesti do smanjenja potrošnje duvana. A drugo povećanje akciza u 2012. i 2013. godini će navodno omogućiti održivost investicija i zaposlenosti u domaćoj duvanskoj industriji. Šta reći na ova kontradiktorna obrazloženja i predviđanja, osim da su smešna?
Prema podacima Udruženja proizvođača duvana u Srbiji se oko 2,5 hiljade ljudi bavi ovom proizvodnjom, a od nje se izdržava 10 hiljada ljudi. Da li mislite da će dodatnim oporezivanjem onoga što proizvede 2,5 hiljade ljudi namiriti vaše nezajažljive budžetske apetite? Ni slučajno. Čak i da je ovaj broj višestruko veći…

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 27.12.2011.

Dame i gospodo narodni poslanici, žene u Srbiji čine 51,4% populacije, iako su u većini one u našem društvu koje se deklariše kao demokratsko, ni približno tom procentu nemaju uticaj na odlučivanje ni u svom poslu, pod uslovom da su zaposlene, a kamoli po pitanju uticaja na sektor bezbednosti.
Uloga žena u odlučivanju kod nas doseže samo do šefovskog mesta ili eventualno načelničkog u sektoru zdravlja npr. dok su direktorska mesta rezervisana gotovo samo za muškarce.
Odnos našeg društva, pa i vlasti, prema ulozi žena u odlučivanju, ogleda se i u sastavu naše Vlade. Takođe postoji i deklarativno zalaganje za većim učešćem žena i u političkom životu kroz kandidovanje za narodne poslanike i odbornike i to je, uostalom, zakonska obaveza. Ali to je samo kod predlaganja, ne i kod izbora narodnih predstavnika u republičkom i opštinskim parlamentima, ne bar 50% prirodnih, koliko bi trebalo da bude.
Naša zemlja, kao članica UN, u obavezi je da donese nacionalni plan za primenu Rezolucije 1325 SB UN, žene, mir i bezbednost u Republici Srbiji od 2000. do 2015. godine. Rezolucija SB UN je doneta 31. oktobra 2000. godine. Ona ima za cilj da uključi žene u proces uključivanja i odlučivanja po pitanju bezbednosti jedne zemlje.
Pored ove, usvojene su još dve prateće rezolucije, 1820, 1888, odnosno 1889, koje su pokrenule globalnu debatu o ulozi žena, o promeni i samom pristupu bezbednosti.
Pitanja iz oblasti bezbednosti zemlje su oduvek bila posao muškaraca. U ovom veku stavovi po tom pitanju se menjaju u skladu sa opštom demokratizacijom kompletnog društva. To nije loša ideja pod uslovom da žene koje se nalaze u poziciji da odlučuju o bezbednosti, globalnoj ili lokalnoj, slušaju samo svoju žensku intuiciju i pozitivan odnos prema društvu bez konflikta. Ali, u praksi one žene koje odlučuju o globalnom miru ili ratu pratile su mušku politiku, verovatno dokazujući se ravnopravnima na toj poziciji.
Primer su Golda Meir, Madlen Olbraj, Margaret Tačer, Hilari Klinton, Angela Merkel, a da ne zalazim u dalju prošlost. Ove žene nikako ne mogu biti uzor onim ženama koje će u budućnosti, shodno ovoj rezoluciji, odlučivati o bezbednosti u svetu. Golda Meir je vodila rat između Izraelaca i Palestinaca, a o Madlen Olbrajt i da ne govorim, svi smo to osetili na svojoj koži tokom bombardovanja Srbije, a pre toga i Republike Srpske. Margaret Tačer je vodila rat protiv Argentine za Foklonska ostrva, dok se Hilari Klinton i Angela Merkel već nalaze na putu svojih muških prethodnika.
Rezolucija obavezuje i Srbiju da je primenjuje i sa tim u vezi je ovaj predlog odluke o obrazovanju komisije za praćenje i sprovođenje ovog plana. Ova komisija treba da razmatra i redovne izveštaje i šestomesečne izveštaje o radu političkog saveta za sprovođenje Nacionalnog plana. Po ovoj odluci komisija se obrazuje u sledećem sastavu: predstavnik odbora Narodne skupštine u čijem delokrugu su niz pitanja iz oblasti ravnopravnosti polova, predstavnik odbora Narodne skupštine u čijem delokrugu su pitanja iz oblasti odbrane i unutrašnjih poslova, predstavnik odbora Narodne skupštine u čijem delokrugu su pitanja iz oblasti spoljnih poslova, predstavnik odbora Narodne skupštine u čijem delokrugu su pitanja iz oblasti rada i socijalne politike, predstavnik odbora Narodne skupštine u čijem delokrugu su pitanja iz oblasti pravosuđa i državne uprave i predstavnik poverenika za zaštitu ravnopravnosti.
Šta znači da se obrazuje komisija, a da nam pri tom nije ponuđen njen sastav, ne znamo ko će biti u toj komisiji? Nacionalnim planom je predviđeno obrazovanje nadzornog tela koje će pratiti sprovođenje, odnosno nadzor nad sprovođenjem ovog plana. Kažete u obrazloženju da nisu potrebna finansijska sredstva u budžetu za 2012. godinu, što znači da će članovi komisije i nadzornog tela raditi volonterski.
Hitan postupak se predlaže kako bi se njegovim donošenjem pre kraja Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije omogućilo da se u najskorije vreme imenuju članovi komisije i tako omogući komisiji da blagovremeno počne sa radom. Zaista, ta komisija posle 11 godina od donošenja pomenute rezolucije Saveta bezbednosti UN treba što hitnije da počne da radi, odnosno od 2004. godine, po preporuci generalnog sekretara UN.
Ovo je neozbiljno i prema sadržaju rezolucije i prema Savetu bezbednosti UN. Mnogo je bliže istini da ste ovaj predlog stavili na dnevni red po hitnom postupku, jer vam je bio zaturen čitavu deceniju u nekim fiokama, jer se demokratska vlast od 2000. godine bavila samom sobom i koalicionim kapacitetima, kako bi što duže opstajala na vlasti. Ostalo je još samo tri godine da se žene u Srbiji angažuju po ovom planu, na planu bezbednosti, ali vi očigledno nećete biti u prilici da to odradite, već će to biti posao buduće ozbiljnije vlade, u kojoj, nadam se, vi nećete biti.