SIMO VUKOVIĆ

Nestranačka licnost

Rođen je 1975. godine u Beranama. Završio je Zemunsku gimanziju, a diplomirao na Medicinskom fakultetu. Magistrirao je 2004. godine, a 2005. specijalizirao ginekologiju i akušerstvo.

U politiku se uključio tokom Studentskog protesta 1996/'97, kada je bio je jedan od vođa na svom fakultetu.

Član G17 plus je od njenog osnivanja. Obavljao je dužnosti potpredsednika i predsednika Opštinskog odbora G17 plus Palilula, potpredsednika Izvršnog odbora G17 plus i predsednika Izvršnog odbora Gradskog odbora G17 plus Beograd.

Bio je član Opštinskog veća i savetnik predsednika Gradske opštine Palilula. Član Gradskog veća grada Beograda bio je u periodu od 2007. do 2008. godine.

Oženjen je i ima kćerku.
Poslednji put ažurirano: 17.02.2022, 15:21

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 30.11.2011.

Zahvaljujem gospođo Čomić, uvaženi gospodine ministre, iskoristiću vreme da govorim o oba amandmana koje sam podneo i vidim da koleginica iz SRS već prejudicira da će biti usvojeni pošto je Vlada prihvatila ove amandmane.
Dakle, radi se o nečemu što tretira zaposlene čije se plate finansiraju iz tzv. sopstvenih prihoda, te da ne bismo ih dovodili u neravnopravan položaj sa ljudima koji su tzv. ugovoreni, kako mi to u žargonu kažemo, ovi zakonski propisi će se odnositi na obe grupe, objedinjeno. Nije mali broj tih ljudi, ako se ne varam, ispraviće me ljudi iz Ministarstva, čak 13.000 ljudi se finansira mimo ugovora sa Fondom i drugi amandman se odnosi na ocenu i timskog rada. To se posebno odnosi na sekundarne i tercijalne ustanove, ali naravno ima i na primarnom nivou. Kada govorimo o korektivnom koeficijentu da će se uopšte kvalitet rada morati da ima i tu dimenziju angažmana celokupnog tima zato što vrlo često, ne radi se samo o lekaru, radi se i o tehničarima, u nekom slučaju fizio-terapeutima itd.
Dakle, mislim da ti amandmani su možda u nekoj meri i tehničke prirode ali dobrim delom se tiču interesa ljudi koji su mimo ovoga što je predmet glavnog interesovanja, to su obično lekari, stomatolozi itd.
Vrlo kratko ću, ako mogu predsedavajuća da iskoristim od vremena poslaničke grupe, pored toga pošto je spomenuto moje ime, spomenuta je i stranka i kojoj pripadam. Moram da priznam da u neku ruku danas se oseća deficit zbog odsustva doktora Momčilova koji je kompetentan u toj oblasti i uvek mi je zadovoljstvo da debatujem sa njim.
Dakle, njegove kolege su u dobroj meri su danas pokušale da kompezuju nedostatak, hajde da kažem, znanja ili poznavanja činjenica iz oblasti finansiranja zdravstvene zaštite, pokušavajući da politizuju temu na jedan dosta banala i dnevno politički način. Zamolio bih vas da prosto imenujete koji to lekari nose značke na belim mantilima, i ja ću se pridružiti osudi zajedno sa vama.
Urbanu legendu o tome kako u celokupnom zdravstvenom sistemu su sve sami kadrovi, G17+, zaista je teško komentarisati, zato što je to već toliko ispričana priča koja nema utemeljenja u realnosti. Zaista osuđujem i želeo bih da se pridružim vama, svi oni koji rukovode u zdravstvu i uzimaju novaca da bi zapošljavali ljude. Zaista radi se o krivičnom delu i očekujem da zajedničkim snagama pokušamo da animiramo i tužilaštvo i policiju da se takvi ljudi sankcionišu.
Dakle, ovo što se tiče spominjanja, verujem da će se ministar osvrnuti na tu temu. Čovek sam koji je član stranke, a gospodin Stanković nije član nije član naše stranke, ali je nama veliko zadovoljstvo da bude prisutan na našim stranačkim skupovima. Mi smo ga predložili na ovo mesto i funkciju koju danas obavlja i to je nama čast i mi smo zadovoljni na koji način ministar obavlja tu funkciju i imaće podršku i u narednom periodu od strane URS-a.
Žao mi je i moram još jednom da naglasim da smo danas čuli veoma malo argumenata koji se tiču finansiranja zdravstvene zaštite i onoga što jeste realno, šta daje ovaj zakon. Samo ću spomenuti da je ovde apsolutno govoreno o tome da će se sama kapitacija vršiti na osnovu broja pacijenata, to apsolutno nije tačno. Pozvaću sve one poslanike koji su zainteresovani pre svega da posete sajt Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, da pogledaju na koji način se utvrđuju zarade u zdravstvu. Zaista bi nam bila potrebna debata više dnevna da bismo, i jedna vrsta objašnjenja svega toga, da bi ljudi koji tek sad ulaze u tu temu razumeli o čemu se radi. Ali apsolutno se ne radi sam o broju pacijenata već se radi o oceni kvaliteta rada. Taj kvalitet rada podrazumeva niz parametara o kojima možemo uvek da govorimo. Radi se i o racionalnosti, efikasnosti, koliko je preventivnih pregleda itd.
Sve u svemu, mi kao što je i izneto na sednici odbora gde smo se bavili ovom temom. Činjenica je da ovaj zakon ima elemente koji možda u ovom momentu koji ne poznaju sve činjenice nosi određene stvari koje mogu biti neprijatne kao što to uvek proizilazi ukoliko ne poznajete odgovarajuću materiju.
Potpuno sam uveren, kao i moje kolege iz URS, da mi ovim zakonom konačno možemo da stavimo pacijenta u centar sistema, za šta se zalažemo celu deceniju. On zapravo to čini. Sa druge strane, odvajamo i rad od nerada.
Voleo bih da čujem da li je neko protiv toga da se u nekoj zdravstvenoj ustanovi odvoje oni koji ne mogu da odgovore onim zadacima koji su postavljeni apsolutno za prosečne ljude. Dakle, nikakve tu nisu norme postavljene koje odgovaraju onome što bi jedan lekar i stručnjak mogao da uradi. Zbog toga ćemo, naravno, podržati i sam zakon i u načelu i u pojedinostima.
Pozvao bih kolege da u ravni koja podrazumeva činjenice i poznavanje ove materije debatujemo i da još jednom pogledaju amandmane koje sam podneo. Voleo bih da ih podržite jer apsolutno obuhvataju celokupan korpus zaposlenih u zdravstvenom sistemu Republiku Srbije. Zahvaljujem.

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 30.11.2011.

Zahvaljujem.
Žao mi je što kroz ovu diskusiju ne bavimo se zakonom koji je pred nama. Hajde da kažemo ovu tehničku stvar koja mislim da građane Srbije i javnost ne tangira mnogo u životu na koji način je dr Momčilov je u zvaničnoj državnoj delegaciji na sastanku Evropskog regiona Svetske zdravstvene organizacije.
Dakle, ta jedna greška koja se desila u komunikaciji između pojedinih državnih organa je ispravljena na samom odboru. Mi smo to jednoglasno podržali i nema potrebe da to politizujete. Nemojte da vi uređujete odnose unutar Odbora koji dobro funkcioniše. Mi imamo dobre odnose i sa Kancelarijom predsednice parlamenta, kao i sa Generalnim sekretarijatom i to zaista mislim da ne treba da bude tema na plenumu, kada govorimo o Zakonu o platama državnih službenika.
Pitanje gospodina Mijatovića, dakle, ja vas još jednom molim i upućujem na to da uopšte pogledamo na koji način se vrši obračun zarada u zdravstvu, plata, na osnovu formule koja postoji i koja, naravno, nije ni malo jednostavna ali vas molim da se pre svega udubite u to. Jer, ne radi se samo o broju registrovanih osiguranih lica kod određenog lekara, već se meri na osnovu pojedinih ustanova, ne republičkog proseka nego na osnovu određene ustanove. Dakle, uvažava se i podneblje, kao što su kolege spomenule. Neće biti isti normativ za radni učinak u Crnoj Travi i u Beogradu. Dakle, u tom smislu nema razloga za brigu.
Ako nekog zabrinjava da pojedini ljudi, koji evidentno u dobrom delu ustanova postoje, koji ne rade svoj posao ili ne žele da ga rade, ne budu imali zaradu kao oni ljudi koji budu ispunili tu normu i budu radili preko toga, onda je to lična stvar ili nazovite kako god hoćete – nekakav politički stav koji je za mene nerazumljiv. Ono što jeste kvalitet rada, ja sam naveo samo nekoliko parametara koji se ocenjuju kroz to i ta regulativa već postoji pri republičkom fondu.
Dakle, mi sada možemo ući u pojedinosti. Mislim da su ljudi iz ministarstva mnogo kompetentniji od mene da daju odgovore na takva pitanja. Ako je potrebno, može da se izvede i odgovarajuća formula pa da se na određenom primeru to izračuna, ali, mislim da smo to, na neki način, imali priliku i na samom odboru. Ovde su tema bila i ova dva amandmana koje sam ja podneo i ja bih voleo i vraćam se na kraj prethodne svoje diskusije, da kolege razumeju smisao ovih amandmana koje sam podneo i da na isti način kao što smo podržali kolegu da bude u državnoj delegaciji, bez obzira što je opozicioni poslanik, podržimo. Jer, nije nikakva jeres da se podrži amandman koji je u interesu svih onih ljudi koji rade u zdravstvenom sistemu. Zahvaljujem.

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 30.11.2011.

Zahvaljujem, gospođo Čomić.
Gospodin Buha, nećete mi zameriti ukoliko vam kažem da mi u realnosti danas, koje postoji u zdravstvenom sistemu, ispravite me ministre ukoliko grešim, postoji 13.000 ljudi koji rade i čije se plate finansiraju iz sopstvenih prihoda.
To nije nastalo juče, praktično mi već dve decenije imamo taj institut na koji nas je praksa naterala, zato što u pojedinim ustanovama fond nije odobravao radna mesta iz kojih bi se finansiralo iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja. Direktori ustanova su bili negde primorani da zapošljavaju ljude. Zavisi od ustanove do ustanove, negde je to veći, a negde manji broj, ali ti ljudi postoje u sistemu. Ne možete preko noći da ih priznate kao ugovorena radna mesta, jer nemate novac za to. Sad i vi i ja možemo da diskutujemo hoćemo li da izbrišemo tih 13.000 ljudi. Dakle, ovo što vi govorite, hoćete da date otkaz za 13.000 ljudi iz zdravstvenog sistema.
Ne želim da zamenjujem teze, ali prosto imam utisak da ovu činjenicu takođe ne poznajete. Dakle, realnost u zdravstvenom sistemu Srbije jeste ta da najveći broj ljudi, čini mi se oko 104.000, predstavljaju ugovorene plate iz Republičkog fonda i imate ljude koji se finansiraju iz sopstvenih prihoda. Voleo bih da se ti sopstveni prihodi ustanova koriste na drugi način, u smislu investicionog održavanja nabavke opreme itd. Veliki broj ustanova, odnosno direktora ustanova u ovom momentu ima praktično noćnu moru da obezbede plate za te ljude koji se finansiraju sopstvenim prihodima, zato što morate da obezbedite dovoljno posla za svoju zdravstvenu ustanovu koja je na tržištu, da biste obezbedili platu za te ljude. Dakle, molim vas da tu činjenicu razumete kada razgovaramo o tome.
Što se tiče pitanja i kapitacije i sistema koji podrazumeva finansiranje sekundarne i tercijalne zaštite, ono što je u obrazloženju napomenuto kao sistem dijagnostički srodnih grupa, dakle, i jedan i drugi sistem više gotovo tri decenije su poznate u sistemu finansiranja zdravstvene zaštite najrazvijenijih zemalja u svetu. Nije to sada izmislio neko u Srbiji, to je sistem koji mi primenjujemo, odnosno pokušavamo da ga primenimo. Ako vi mislite da kapitacija i sistem dijagnostički srodnih grupa mogu da se uvedu za pola godine ili godinu, onda ste u ozbiljnoj zabludi. To je proces za koji je u najrazvijenijim zemljama sveta potrebna čitava decenija da posmatrate proces da bi to mogli da primenite.
Dakle, nemojte da uprošćavate stvari. Zaista vas pozivam, debatujemo o tome, ali moramo onda da poznajemo činjenice o čemu razgovaramo. Nadam se da me nećete u tom smislu pogrešno razumeti. E, to je ovo pitanje. Mi smo sa pripremom sistema za obračun i finansiranje plata, po sistemu perkapital, odnosno po glavi stanovnika, jer je to zaista uprošćen naziv za nešto što je daleko složenije od toga, počeli, čini mi se, ako se ne varam, pre šest godina. U okviru toga međunarodne organizacije, pre svega mislim na Svetsku banku, su finansirale i informacioni sistem i pripremu celog sistema godinama, da bi mi mogli da uradimo i ovaj međukorak.
Da vam kažem, i ovo što se donosi nije završetak tog procesa, jer on ima još dalje svoje faze za koje mi, naravno, u ovom trenutku nismo spremni. U tom smislu sam hteo da vam iznesem. Molim vas da uvažite činjenicu na koji se način finansiraju plate u ovom trenutku za jedan broj ljudi koji su zaposleni u zdravstvenom sistemu. Verujem da će nešto o tome i prof. Stanković reći kao resorni ministar. Zahvaljujem.

Whoops, looks like something went wrong.