BOJANA ĐORĐEVIĆ

Socijalistička partija Srbije

Rođena je 15.01.1976. godine u Kruševcu.

Osnovnu školu i srednju ekonomsku školu završila je u Kruševcu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Nišu 2003. godine.

Karijeru je počela još za vreme studija radeći kao novinar-saradnik na lokalnoj televiziji „TV Plus“. Nakon završetka studija zaposlila se u privatnom preduzeću „NIKOS“, na računovodstvenim poslovima. Trenutno radi u JP „Poslovni centar“, Kruševac, kao diplomirani ekonomista.

Bila je predsednica omladine gradskog odbora SPS-a Kruševac i članica Glavnog odbora SPS u dva mandata.

Na izborima za narodne poslanike maja 2012. godine izabrana je za narodnu poslanicu Narodne skupštine Republike Srbije.

Članica je Socijalističke partije Srbije od 1996. godine.

Govori engleski i italijanski jezik.

Ljubitelj je umetnosti, a u slobodno vreme bavi slikarstvom.
Poslednji put ažurirano: 09.02.2017, 15:05

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 10.12.2013.

Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, koleginice i kolege narodni poslanici, svoje današnje pitanje upućujem ministru privrede, gospodinu Saši Raduloviću.

Dolazim iz grada Kruševca čija je privreda poslednje decenije preživljavala veoma teške trenutke i pored ulaganja velikog napora da se postojeći operativni kapaciteti stavljaju u funkciju, ali bez adekvatne i jasne pomoći države, svakim danom je sve teže.

Podsetiću vas da je grad Kruševac bio privredno čudo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Srbije. U samom gradu, sa oko 60.000 stanovnika, bilo je više od 45.000 zaposlenih, od čega u industriji preko 25.000 ljudi. Heterogena privredna struktura, mašinogradnja, hemijska industrija, gumarska, tekstilna, proizvodnja alkoholnih pića, prerada poljoprivrednih proizvoda, građevinarstvo, prerađivačka industrija i druge grane svrstavali su grad Kruševac u najrazvijenije područje Srbije. Besperspektivnost Kruševca, mi Kruševljani, ni po koju cenu nećemo dozvoliti i zato koristim priliku da uputim dva pitanja nadležnom ministru Vlade Republike Srbije, gospodinu Saši Raduloviću, sa ciljem da da odgovarajuća rešenja za prevazilaženje sadašnjih teškoća i početak obnove privrednog života Kruševca.

Prvo pitanje - kakvi su planovi Vlade Republike Srbije oko zaustavljanja daljeg propadanja IMK „14. oktobar“ Kruševac i dali postoji realan plan da se ovaj gigant mašinogradnje uveže u sistem proizvodnje javnog sektora u Srbiji, Elektroprivreda, rudnici, izgradnja puteva i slično?

Drugo pitanje – šta Vlada Republike Srbije preduzima da se, pre svega „Trajal“, vlasnički konsoliduje i da obnovi ozbiljnu proizvodnju za koju postoje svi potrebni kapaciteti od energetskih, sirovinskih, tehnoloških i ljudskih?

Kroz postavljanje poslaničkih pitanja želela sam da upoznam i ministra i javnost Srbije sa realnim stanjem nekadašnjeg privrednog centra, kakav je bio Kruševac, i uputim zahtev da se preduzmu sve mere predviđene zakonom u cilju zaustavljanja trenda gubitka radnih mesta i stvaranja uslova da Kruševac ponovo bude uspešan grad na privrednoj karti Srbije. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 13.11.2013.

Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, u svom današnjem obraćanju u okviru zajedničkog načelnog i jedinstvenog pretresa o setu zakona iz oblasti saobraćaja osvrnula bih se na Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Republike Srbije i Australije.
Navedeni Sporazum je potpisan 14. maja 2013. godine sa ciljem da se u potpunosti urede odnosi u oblasti vazdušnog saobraćaja između dve zemlje.
Reč je o savremenom sporazumu koji sadrži elemente tipa otvorenog neba i kojim se ispunjavaju visoki standardi u međunarodnom i civilnom vazduhoplovstvu.
Sporazum će otvoriti mogućnost da avio-prevoznici iz Srbije dobiju priliku za obavljanje direktnog prevoza sa Australijom, ali i sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kinom i Novim Zelandom.
Ovim predlogom zakona po prvi put se uređuju specifična pitanja i to: obavljanje intermodalnog saobraćaja, koji daje mogućnost stranama u ugovoru prava da angažuju bilo koji vid kopnenog prevoza trećim zemljama, pružanje usluga zemaljskog opsluživanja, korišćenje prava na utvrđivanje tačno određenog vremena poletanja i sletanja vazduhoplova koji se dodeljuje avio-prevozniku u cilju obavljanja ugovorenog saobraćaja.
Značaj ovog sporazuma mogu da potvrdim i kao predsednik poslaničke grupe prijateljstva sa Australijom, pošto sam u potpunosti upoznata sa celokupnim odnosima između naše dve države.
Podsetiću vas da je prvi bilateralni sporazum između dve države potpisan još davne 1900. godine. Konzularni odnosi su uspostavljeni 1941. godine. Puni diplomatski odnosi uspostavljeni su 1966. godine.
Primena i važnost ovog ugovora najviše će se reflektovati na našu dijasporu u Australiji koja ima dugu tradiciju.
Prema zadnjem popisu iz 2011. godine, u Australiji živi oko 70.000 Srba, mada se smatra da je taj broj znatno veći i da se kreće između 100 i 150 hiljada Srba, tako da primenom ovog sporazuma sigurno će se uspostaviti još jedna jaka veza matice i dijaspore.
Ovaj sporazum nije bitan samo za naše Srbe u Australiji, već i za ukupno unapređenje političke, ekonomske, naučno-tehnološke, kulturne, prosvetne, sportske i druge vidove saradnje između dve zemlje.
Verujem da će se uspostavljanjem avio linije na relaciji Beograd-Sidnej- Beograd, Beograd-Brizben-Beograd i Beograd-Melburn-Beograd pokazati sve prednosti sporazuma o kojem danas raspravljamo.
U skladu sa tim, poslanička grupa SPS će podržati navedeni sporazum, kao i ostale predloge zakona iz ovog načelnog pretresa. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.11.2013.

Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, koleginice i kolege narodni poslanici, svoje današnje pitanje upućujem ministru pravde, gospodinu Saši Raduloviću.
Dolazim iz grada Kruševca čija je privreda poslednje decenije preživljavala veoma teške trenutke i pored ulaganja velikog napora da se postojeći operativni kapaciteti stavljaju u funkciju, ali bez adekvatne i jasne pomoći države, svakim danom je sve teže.
Podsetiću vas da je grad Kruševac bio privredno čudo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Srbije. U samom gradu, sa oko 60.000 stanovnika, bilo je više od 45.000 zaposlenih, od čega u industriji preko 25.000 ljudi. Heterogena privredna struktura, mašinogradnja, hemijska industrija, gumarska, tekstilna, proizvodnja alkoholnih pića, prerada poljoprivrednih proizvoda, građevinarstvo, prerađivačka industrija i druge grane svrstavali su grad Kruševac u najrazvijenije područje Srbije. Besperspektivnost Kruševca, mi Kruševljani, ni po koju cenu nećemo dozvoliti i zato koristim priliku da uputim dva pitanja nadležnom ministru Vlade Republike Srbije, gospodinu Saši Raduloviću, sa ciljem da da odgovarajuća rešenja za prevazilaženje sadašnjih teškoća i početak obnove privrednog života Kruševca.
Prvo pitanje - kakvi su planovi Vlade Republike Srbije oko zaustavljanja daljeg propadanja IMK „14. oktobar“ Kruševac i dali postoji realan plan da se ovaj gigant mašinogradnje uveže u sistem proizvodnje javnog sektora u Srbiji, Elektroprivreda, rudnici, izgradnja puteva i slično?
Drugo pitanje – šta Vlada Republike Srbije preduzima da se, pre svega „Trajal“, vlasnički konsoliduje i da obnovi ozbiljnu proizvodnju za koju postoje svi potrebni kapaciteti od energetskih, sirovinskih, tehnoloških i ljudskih?
Kroz postavljanje poslaničkih pitanja želela sam da upoznam i ministra i javnost Srbije sa realnim stanjem nekadašnjeg privrednog centra, kakav je bio Kruševac, i uputim zahtev da se preduzmu sve mere predviđene zakonom u cilju zaustavljanja trenda gubitka radnih mesta i stvaranja uslova da Kruševac ponovo bude uspešan grad na privrednoj karti Srbije. Hvala.