Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Zoltan Pek

Zoltan Pek

Savez vojvođanskih Mađara

Obaveštenja i objašnjenja

Hvala.

Ispred poslaničke grupe SVM postaviću pitanje ministru finansija, Siniši Malom. Moje pitanje se odnosi na temu nivo razvijenosti opština u Srbiji.

Regionalne disproporcije u AP Vojvodine se dodatno produbljavaju usled intenzivnijeg demografskog pražnjenja celokupnog područja, što je nova karakteristika populacionih procesa, dok se u prethodnim decenijama demografskom pražnjenju najviše bile izložene prigranične opštine, danas je ovaj trend prisutan na celoj teritoriji Srbije.

Razlike između opština u Vojvodini na osnovu pojedinačnih i sintetičkih indikatora razvijenosti, dohodak po stanovniku, stopa nezaposlenosti, izgrađenost putne infrastrukture i osnovni pokazatelji životnog standarda dostižu odnos 1:8. Ove razlike uglavnom se svode na razlike između gradskih centara i ostalih opština.

Problemi merenja stepene razvijenosti jedinica lokalnih samouprava ne mogu se objasniti isključivo ekonomskim pokazateljima i jednostavno tumačiti preko ekonomskih dispariteta.

Dinamični proces i intenzivne promene u ukupnom društvenom privrednom i socijalnom ambijentu determinisali su i umnožili specifičnost gradova i opština u Srbije usled čega je proces merenja i tumačenja međusobnih razlika prema stepenu razvijenosti znatno složen problem. Zbog toga su koncepcije merenja regionalnih dispariteta pomerile sa samo ekonomskih i na neekonomske indikatore.

Vlada Republike Srbije je 2015. godine usvojila novu Metodologiju za izračunavanje stepena razvijenosti regiona. Razlozi su bili suštinskog, zakonskog i metodološkog karaktera. Suštinski uvaženi su zahtevi velikog broja jedinica lokalne samouprave da je neophodno pristupiti novom merenju stepena razvijenosti, jer je izmenjena regionalna i lokalna privredna struktura nakon razornih efekata globalne recesije. Zakonski jer je jedna od bitnih odredbi Zakona o regionalnom razvoju nalagala merenje stepena razvijenosti opština i gradova svake godine. Metodološki – postupak utvrđivanja stepena razvijenosti definisan 2009. godine bazirao se dominantno na merenju ekonomske dimenzije razvijenosti, što je imalo jako opravdanje i validno obrazloženje imajući u vidu aktuelni proces privatizacije i tranzicije privrede Srbije.

Usvojeni novi metodološki postupak 2015. godine bazirao se na kreiranju kompozitnog indeksa razvijenosti, odnosno na merenju pet razvojnih dimenzija - ekonomska, socijalna, demografska, obrazovna i finansijska snaga jedinica lokalnih samouprava preko reprezentativnih i transparentnih indikatora različito ponderisanih.

Metodološka rešenja izračunavanja stepena razvijenosti opština usvojena 2015. godine su kompatibilna sa evropskom praksom u ovoj oblasti, međutim Vlada novi metodološki koncept nije primenjivala u periodu od 2015. do 2021. godine, već se primenjivala lista razvijenosti jedinica lokalne samouprave iz 2014. godine koja je za rangiranje opština i gradova koristila staru metodologiju. Mapiranje stepena razvijenosti opština i gradova u Srbiji u 2019. godini bazirano je na utvrđenoj metodologiji usvojenoj 2015. godine sa aktuelnim podacima i najnovijim demografskim procesima. Rezultati primene nove metodologije za merenje stepena razvijenosti pokazatelja značajnije raslojavanje područja AP Vojvodine.

Nepovoljan rezultat je da se u grupi nerazvijenih opština grupisala polovina vojvođanskih opština. Generalno najveći broj opština koje imaju najnižu prosečnu razvijenost je iz Banata, a nasuprot ovome u grupi najrazvijenijih su samo dve banatske opštine i grad Pančevo, dok su ostali iz Srema i Bačke.

Promene u razvijenim grupama ogledaju se da je čak sedam opština iz druge prešlo u prvu grupu, ali i da je pet opština i gradova iz prve grupe skliznulo u drugu. Ima i dve opštine koje su čak u trećoj grupi. Važno je istaći da sve opštine koje su po staroj metodologiji bile rangirane u treću, sada su razvrstane u četvrtu grupu razvijenosti.

Pošto nivo razvijenosti lokalnih samouprava je osnova za podelu nenamenskih sredstava za lokalne samouprave iz budžeta Republike Srbije, kao što znamo da iz prakse, da stepen razvijenosti je bitni kriterijum kod raznih konkursa za dodelu sredstava iz raznih ministarstava, nerazvijene opštine imaju veći prioritet kod dodele sredstava. Zato je moje pitanje, kada će se primenjivati nova metodologija za merenje stepena razvijenosti lokalnih samouprava i kada će se utvrditi nova lista lokalnih samouprava po stepenu razvijenosti? Hvala vam.
Hvala.

Ispred poslaničke grupe SVM postaviću pitanje Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospodinu Branislavu Nedimoviću.

Moje pitanje se odnosi na temu zakupa poljoprivrednog zemljišta. U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu se tačno i precizno određuje kakvo zemljište se može izdati u zakup i pod kojim uslovima.

Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini se može izdati u zakup i poljoprivredno zemljište koje je u skladu sa posebnim zakonom određeno kao građevinsko zemljište do privođenja nameni, planiranoj nameni i koristi se za poljoprivrednu proizvodnju. Znači, ova zemljišta se mogu izdati.

Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini i zemljište iz člana 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu se može izdati u zakup ako je godišnjim programom zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta jedinice lokalne samouprave predviđeno za davanje u zakup. Poljoprivredno zemljište se daje u zakup javnim nadmetanjem u dva kruga, osim kod prava prvenstva zakupa i prava prečeg zakupa. Odluku o raspisivanju javnog oglasa donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi poljoprivredno zemljište u državnoj svojini u roku u 60 dana od dana donošenja godišnjeg programa uz saglasnost ministarstva.

Odluku o izdavanju u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da donese najkasnije do 1. juna tekuće godine, uz saglasnost ministarstva.

U autonomnoj pokrajini sredstva ostvarena od davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u visini od 30% prihod su budžeta Republike Srbije, u visini od 30% prihod su budžeta autonomne pokrajine i 40% prihod su budžeta jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi poljoprivredno zemljište koje je izdato.

Jedinice lokalne samouprave dužne su da ministarstvu dostave izveštaj o uplati sredstava ostvarenih od davanja zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini najkasnije do 10. novembra tekuće godine, kao i godišnji izveštaj o korišćenju sredstava za realizaciju programa za tekuću godinu do 31. januara naredne godine.

Znači, u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu precizno je određen ceo postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Moje pitanje se odnosi - šta raditi i kako postupiti ako je poljoprivredno zemljište, koje je u skladu sa posebnim zakonom određeno kao građevinsko zemljište, u trenutku izdavanja zakupa već bio priveden nameni?

Znači, zemljište je izdato u zakup. Možda je u pitanju loše tumačenje zakona. Ugovor je sklopljen sa zakupcem i na osnovu tog ugovora zakupac koristi parcelu ili poljoprivredno zemljište.

Radi se o zemljištu koje je u planu generalne regulacije naselja Senta naznačeno kao vodozahvat. Ovo zemljište je izdato u zakup, ali na njemu su bunari za pijaću vodu i snabdevaju naselje sa pijaćom vodom. Znači, zemljište je privedeno nameni. Namena mu je regulisana kao vodozahvat u planu generalne regulacije naselja. Šta raditi, kako postupiti? To je moje pitanje. Hvala vam.
Hvala.

Poštovani predsedniče, poštovani potpredsednici, dame i gospodo narodni poslanici, postavio bih pitanje u ime poslaničke grupe SVM ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, gospodinu Tomislavu Momiroviću.

U okviru programa Republike Srbije i Mađarske u razvoju graničnih prelaza i obezbeđenju lakše komunikacije građana između Republike Srbije i Mađarske 2019. godine je otvoren novi granični prelaz Rabe-Kibekhaza. U cilju ovoj programa je da obezbedi nesmetan prelaz građana obe zemlje iz jedne u drugu zemlju, ostvarivanje najkraće putne veze između velikih urbanih sredina Mađarske i Republike Srbije, odnosno najkraćih putnih veza između velegradova, kao što je Kikinda, Segedin i putnih veza između mađarskih regiona kao što je Čongrad, Bekeš, sa našim okrugom Severnog Banata.

Otvaranjem ovog graničnog prelaza kod Rabea, obezbeđen je kao što sam rekao najkraći put od Kikinde do Segedina, odnosno ostvaruje se veza naših građana sa autoputevima Mađarske i indirektno sa autoputevima EU.

Treba da istaknem da imamo još jedan mali granični prelaz gore na Severu Banata, a to je preko Novog Kneževca kod Đale, Đale-Tisasiget, ali ovaj novi granični prelaz koji je otvoren kod Rabea je dao šansu da naši građani 30km manje putuju da stignu do Mađarske. Znači, ovaj put je kraći od Kneževca, jer preko Kikinde moraju ići u Čoku, pa u Kneževac, pa na Đalu, a ovaj put direktno vodi do Rabea.

Jedini problem je momentalno da u ovom trenutku neadekvatno stanje jedne putne infrastrukture što je između naselja Crna Bara i Banatsko Aranđelovo. Ovo neadekvatno stanje, i to blago rečeno, jer ovaj put izgleda kao poljski put. To je put koji je dužine 17 kilometara koji direktno povezuje Kikindu preko naselja kao što sam rekao Crna Bara, Banatsko Aranđelovo sa Rabejom.

Kao što znamo u budžetu Republike Srbije za ovu godinu predviđeno je dosta para za izgradnju velikih putnih infrastruktura, kao što su autoputevi, obilaznice, ali ima i predviđenih para za rekonstrukciju i obnovu lokalnih puteva.

Moje pitanje – da li je Ministarstvo predvidelo u ovom planu rekonstrukciju ovog puta? Znači, put između Banatskog Aranđelova i Crne Bare.

Kao što znamo, do 5. maja je bila javna rasprava na temu „Nacrt prostornog plana Republike Srbije“ za period od 2021. do 2035. godine.

Poslanička grupa SVM je dala više sugestija i primedbi na Nacrt ovog prostornog plana koji je bio u javnoj raspravi. Uzimajući u obzir činjenično stanje ovog puta, zvani 104/2a, to je kao što sam rekao na relaciji Crna Bara-Banatsko Aranđelovo, jedna od naših sugestija i primedbi se odnosi baš na ovu putnu infrastrukturu.

Tražili smo da se uvrste i aktivnosti na putnom pravcu Rabe, Banatsko Aranđelovo, Crna Bara, Kikinda, kao jedna od veza sa Mađarskom. Kao što sam rekao dužina ovog puta je 17 kilometara otprilike, ulaganje bi iznosilo sedam miliona evra i tehnička dokumentacija izrade ove putne infrastrukture je već u završnoj fazi. Hvala.
Hvala.

Poštovani predsedniče, poštovani potpredsednici, narodni poslanici, dame i gospodo, ja bih postavio pitanje u ime poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara ministru omladine i sporta gospodinu Udovičiću. Tema je iz sporta, a odnosi se na izradu nacionalne strategije razvoja sporta.

Prethodna Vlada u avgustu 2019. godine je odlukom formirala jednu radnu grupu koja je imala zadatak da izradi novu sportsku strategiju za našu zemlju za period od 2020. do 2030. godine. Članovi ove radne grupe su, više od 30 članova ima, iz raznih ministarstava i nadležnih institucija, iz međunarodnih organizacija, iz civilne sfere i naravno iz medija.

Zadatak im je bio da se u roku od šest meseci od formiranja ove radne grupe izradi nacionalna strategija razvoja sporta. Ova radna grupa je imala nekoliko sastanaka, ali nažalost nije došlo do toga da se ispuni dati zadatak. Treba znati da nam je poslednja strategija rađena od 2014. do 2018. godine. Znači, rok je četiri godine, period je četiri godine, moglo bi se reći – to je jedan olimpijski ciklus, u vezi roka. Ova nova strategija bi trebalo da se izradi na deset godina. Znači, to je neka novina, pozitivna novina i ovaj period je dva i po olimpijska ciklusa. To je dobro i za sport, za razvoj sporta i za razvoj samih sportista.

Kao što sam rekao, ne znamo dokle se stiglo sa ovim zadatkom. Pitanje je – da li ova radna grupa još radi, da li je formirana nova radna grupa za izradu nacionalne sportske strategije? Ako jeste, onda koji je dati rok za izradu ove strategije i za koji period se radi ova nova sportska strategija?

Zašto je važna izrada nacionalne sportske strategije? Kao što znamo, ovde u ovoj strategiji se daju osnovni prioritetni ciljevi, kao što je razvoj sporta dece i omladine, kao i školskog sporta, onda razvoj rekreativnog sporta, da bi se što više naših građana bavilo sportom, razvoj i unapređenje samog vrhunskog sporta, razvoj i unapređenje sportske infrastrukture. Ova nacionalna ili prethodne nacionalne strategije su osnov za izradu strategija naših nacionalnih sportskih saveza, granskih sportskih saveza, u gradovima i u lokalnim samoupravama.

Lokalne samouprave, po zakonu, nakon donošenja nacionalne sportske strategije moraju doneti svoje strategije za godinu dana. Znači, od završetka objavljene nacionalne sportske strategije godinu dana imaju da je izrade. Jer šta je problem? U lokalnim samoupravama osnova finansiranja samog sporta je sportska strategija te lokalne samouprave.

Treba znati da u Srbiji ima 87 nacionalnih sportskih saveza. Imamo saznanja da su neki sportski savezi počeli da izrađuju svoje strategije na deset godina. To je pozitivno jer u ovome što mi znamo novina je u tome da sada mlađe sportiste imaju u vidu, da ovi mladi, talentovani sportisti od 14 i 15 godina su kao ciljna grupa, jer ovi sportisti za narednih desetak godina će činiti reprezentaciju naše zemlje na međunarodnim takmičenjima, kao što je balkansko prvenstvo, mediteransko prvenstvo, evropsko prvenstvo ili svetsko i naravno i Olimpijske igre.

(Predsednik: Moram samo da vas upozorim da završite.)

Još dve rečenice.

Svaka zemlja je ponosna i svaki sportista je ponosan na medalje koje su osvojene na ovim međunarodnim takmičenjima, kao naravno i na Olimpijadi koja se sada ove godine održava u Tokiju, 2028. godine u Los Anđelesu, a 2032. godine se još ne zna. Hvala.