Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Balint Pastor

Balint Pastor

Savez vojvođanskih Mađara

Pitanje

Zahvaljujem.

Gospodine predsedniče Narodne skupštine, gospođo predsednice Vlade, dame i gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, ja bi imao nekoliko pitanja, životna pitanja, ne radi se o visokoj politici ovog puta, nego o životnim problemima građan.

Prvo pitanje bi bilo za predsednicu Vlade - kada će se ponovo otvoriti taj tzv. malogranični prelazi? Zaista nema razloga da oni i dalje ne rade, da budu zatvoreni. Pre svega, govorim u relaciji Srbija - Mađarska, ali naravno, to se odnosi i na sve druge susedne zemlje, odnosno na naše granične prelaze sa njima.

Što se tiče granične linije između Republike Srbije i Mađarske, trenutno radi granični prelaz Horgoš 1 i granični prelaz Kelebija, dvokratno od 07.00 do 10.00 časova, i od 17.00 do 19.00 časova radi granični prelaz Bački Breg i granični prelaz Bački Vinogradi, a uopšte nisu u funkciji granični prelazi Rastina, Bajmok, Horgoš 2, Đala i Rabe.

Iz ovoga proizilazi da na području Banata nema nijednog graničnog prelaza koji bi bio u funkciji i naši građani moraju jako puno da putuju da bi prešli granicu.

Vi znate, ali zbog javnosti bih rekao da tu se ne radi, u našem slučaju, o turističkim putovanjima, već su ljudi tamo zaposleni, putuju svakog dana. I rodbinske veze su u pitanju. Ljudi su željni i inače, da govorim i o ostalim građanima, putovanja. Imunizacija je na takvom nivou da je to sada već posle više meseci i više od godinu dana moguća.

Ja znam da odgovor na ovo pitanje ne zavisi samo od Republike Srbije, već i od Mađarske, ali bih vas zamolio da zaista učinimo sve u interesu toga da ovi granični prelazi bukvalno odmah budu otvoreni, jer nema razloga da to bude drugačije.

Drugo pitanje je srodno. Nakon otvaranja ovih graničnih prelaza, kada se može očekivati da neke od njih rade od 00.00 do 24.00 časova? O ovome već godinama govorimo, pre svega za granični prelaz Horgoš 2 ili za granični prelaz Đala ili za granični prelaz Bajmok.

Za nekoliko dana će se održati 11. zasedanje Zajedničke komisije za ekonomsku saradnju Srbija i Mađarska. Da li će ovo biti tema tog sastanka, odnosno te sednice?

Treće pitanje u vezi graničnih prelaza za vas, gospođo predsednice, a možda i za ministra Momirovića - kada će započeti aktivnosti na rekonstrukciji i dogradnji graničnog prelaza Horgoš?

U našem budžetu su obezbeđena sredstva u visini od 520 miliona dinara. Građani očekuju da ti radovi započnu, jer, kao što znamo, u letnjim mesecima i preko 200 hiljada putnika pređe granični prelaz Horgoš 1 za jedan vikend, a kamioni čekaju i duže od 20 sati, tako da bih očekivao odgovor na ovo pitanja.

Hvala vam najlepše.
Hvala, gospođo predsednice.

Ja ću u svom trećem obraćanju malo da govorim o podacima u vezi ekonomske saradnje Republike Srbije i Mađarske, jer to građani treba da čuju. Mislim da su ti podaci za svaku pohvalu.

Sada bih postavio dva pitanja. Ohrabruje nas ovo što ste rekli u vezi graničnih prelaza. Zaista bi bilo bitno da se oni u prvom koraku otvore, a u drugom koraku da produžimo radno vreme onih graničnih prelaza koji u „mironodopskim“ uslovima rade od 7 do 19 sati, kako što je bitno i to da radimo i na poboljšanju putne infrastrukture onih puteva koji vode do tih graničnih prelaza. Mi smo već i o tome razgovarali. Ja bih spomenuo samo put između Bačke Topole i Bajmoka. Tako bi taj granični prelaz bio povezan kvalitetnim putem sa auto-putem Horgoš - Beograd i to je isto jako bitno za građane.

Dva pitanja koja bih postavio su sledeća. Prvo pitanje, i vi ste malopre spomenuli, odnosilo bi se na rekonstrukciju pruge Subotica – Segedin, a u drugom koraku Subotica – Baja. Pitanje je – dokle se stiglo u realizaciji tog projekta, jer kada je saradnja tako intenzivna između Srbije i Mađarske i naših građana i građana Republike Mađarske, onda treba da investiramo i u železničku infrastrukturu, a ne samo u putnu?

Kada se završi ovaj projekat rekonstrukcije pruge Segedin – Subotica, onda ćemo moći da kažemo da Segedin u poslednjih sto godina nikada nije bio bliži Subotici nego što će biti nakon završetka toga projekta.

Drugo pitanje se odnosi na to da li Vlada Republike Srbije razmišlja da intenzivira saradnju i to ne samo ekonomsku saradnju, već i političku, sa tzv. Višegradskom grupom, sa Mađarskom, Češkom i Slovačkom?

Ja bih vas samo podsetio i vas i javnost na izjave od pre nekoliko dana predsednika Češke Republike gospodina Zemana. Znamo da su odlični odnosi i sa Slovačkom, i ekonomski odnosi i politički. O odnosima sa Mađarskom smo već govorili i sa Poljskom.

Mene i kao člana Grupe prijateljstva sa Republikom Poljskom raduje onaj potez koji je Vlada povukla, odnosno ministar Selaković u vezi opoziva našeg ambasadora iz Varšave i to pokazuje kako su odlični odnosi između naše Vlade i Vlade Republike Poljske.

Ja mislim i mi smatramo da bi Republika Srbija trebala da intenzivira saradnju sa višegradskom grupom. Bilo je takvih inicijativa i od gospodina Zemana i od gospodina Orbana i to, naravno, nije protiv bilo koga. Treba da sarađujemo sa svima, ali mislim da bi najtešnje mogli i trebali da sarađujemo da sarađujemo sa te četiri zemlje, osim ovih drugih zemalja koje su nam susedi.

Hvala vam.
Gospodine predsedniče Narodne skupštine, gospođo predsednice Vlade, dame i gospodo, članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, imao bi dve grupacije pitanja za predsednicu Vlade i pokrenuću obe dve grupacije odmah u prvom obraćanju da bismo imali vremena i mogućnosti da raspravimo obe teme. Te dve teme nisu u korelaciji, ali se u ovom trenutku najbitnije za građane koje mi iz Saveza za vojvođanskih Mađara zastupamo ovde u Narodnoj skupštini.

Prva grupacija pitanje se odnosi na postupanju u vezi ilegalnih migranata. Šta država čini da bi garantovala bezbednost stanovnika Republike Srbije, malo kasnije ću izneti konkretne podatke i slučajeve, a druga grupacija pitanja se odnosi na ulaz u Republiku Srbiju sa teritorije Mađarske?

Što se tiče prve grupacije pitanja i u vezi konkretnog pitanja, šta Republika Srbija čini da bi garantovala bezbednost građana Republike Srbije, želim da kažem da je situacija alarmantna na određenim područjima Republike Srbije. Želim da spomenem dva naseljena mesta Majdan, Irabe na području opštine Novi Kneževac u severno-banatskom okrugu. To su sela od 200 ljudi. Radi se o staračkim domaćinstvima, a u tim selima se pojavljuje i konstantno boravi više od 500 migranata.

Ti ilegalni migranti ulaze ne samo u prazne kuće, nego i u kuće gde građani žive, spaljuju iz nehata te kuće, naši građani su preplašeni. Te ljude dovode tamo taksisti i mislim da država treba da postupi po tom pitanju, jer bezbednost naših građana treba da bude na prvom mestu.

Slična je situacija i na području opštine Kanjiža, na području grada Subotice i u naseljenim mestima u Zapadnobačkom okrugu.

Drugo pitanje u vezi ulaska sa teritorije Mađarske - zašto je i dalje potreban PCR test za ulazak iz Mađarske, ako to nije potrebno za ljude koji ulaze sa teritorije Severne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Bugarske, koja je isto tako članica EU, kao što je i Mađarska?

Zahvaljujem.
Gospođo predsednice Vlade Republike Srbije, hvala na odgovorima.

Krupne su teme i izuzetno osetljive i bitne i nisam imao dovoljno vremena da govorim o svemu, ali zbog toga ću sada iskoristiti drugo obraćanje, da se zahvalim pripadnicima policije, vojske i žandarmerije što su na terenu i što rade svoj posao.

Zaista svaka čast pripadnicima, i policije, i vojske i žandarmerije, ali oružane snage rade po nalogu, oružane snage rade ukoliko postoji komanda. Ja bih vas zamolio, kao što smo zamolili predsednika Vučića 13. novembra, kada smo potpisali koalicioni sporazum između SVM i SNS da naše oružane snage konstantno budu na terenu. To sam napomenuo i kada je bila rasprava u vezi izbora Vlade Republike Srbije, da smo mi nacionalna manjina kojoj ne samo da ne smeta kada su naše oružane snage na terenu, na području jedinica lokalnih samouprava gde mi u većem broju živimo, nego to i očekujemo zbog garantovanja bezbednosti naših građana.

Zamolio bih vas da pogledate malo detaljnije, da tražite podatke iz Majdana, iz Rabea i iz drugih naseljenih mesta i da kontrolišete malo više i podrobnije šta rade taksi prevoznici. To je krijumčarenje ljudima i to je ozbiljno krivično delo. Dođe vojska, policija, žandarmerija, obave ono što smo se dogovorili, ali za dva dana ili već sledećeg dana je isti broj migranata na terenu.

Vojska, policija i žandarmerija ne mogu svakodnevno tamo da provode vreme, ja sam toga svestan, ali zbog toga treba kontrolisati šta rade prevoznici. S druge strane, da li migranti uopšte imaju pravo da borave na našoj teritoriji, izuzev u prihvatnim centrima? Ja mislim da nemaju pravo. Znači, migrantima je mesto u prihvatnim centrima i to isto tako treba da se kontroliše.

Još nešto pitaju građani - da li oni mogu računati na naknadu štete? Štete su ogromne od migranata na imovini naših građana, fizičkih lica.

Što se tiče granice, ja bih vas zamolio da ubedite medicinski deo kriznog štaba, svima nama je u interesu da Korona što pre prođe i mi smo odgovorni ljudi, ali ne možemo da razumemo zašto se može bez PCR testa ulaziti iz Bugarske, a nije moguće iz Mađarske, a naši građani ne idu prvenstveno u Mađarsku zbog toga da bi kupovali ili nešto drugo, nego smo povezani raznim nitima. Tamo se deca školuju, idu na fakultet, idu na praksu. Poslovne veze su u pitanju, porodice su razdvojene i ja bih vas zamolio da ono što je funkcionisalo tokom proleća funkcioniše i sada.

Hvala lepo i zahvaljujem se predsedniku što mi je dozvolio 30 sekundi duže da govorim.
Imao bih pitanje za predsednicu Vlade u vezi ilegalnih migracija. Ja sam u nekoliko navrata već u NS RS govorio o toj temi, pošto je izuzetno važan za građane Republike Srbije, pogotovo za meštane onih naselja koja su pogođena migranskom krizom. Tačno je četiri i po godine od dana kada sam prvi put o ovoj temi u Narodnoj skupštini govori i ponovio bih neka pitanja.

Zašto Republika Srbija, nadležni organi Republike Srbije ne čuvaju južnu granicu Republike Srbije, da ti ljudi bez dokumenata ne bi ulazili u našu zemlju?

Drugo je pitanje – zašto se na ilegalne migrante zakoni Republike Srbije ne primenjuju? Zašto je moguće da ti ljudi tzv. ilegalni migranti obijaju kuće, ne samo prazne kuće, nego i one kuće u kojima ljudi stanuju? Ja bih spomenuo nekoliko naselja, Majdan, Rabe, Banatsko Aranđelovo u opštini Novi Kneževac na severu Banata, Horgoš, Martonoš i Kanjiža, u opštini Kanjiža u Bačkoj? Ti ljudi jednostavno od tih migranata, godinama ne mogu da žive.

Ja apelujem na veće prisustvo policije i moram da vam priznam gospođo Brnabić, da sam ja juče stupio u kontakt sa ministrom Stefanovićem i zamolio sam ga da policija bude u većoj meri prisutna u tim naseljima i da štiti naše stanovništvo, građane Republike Srbije. Zahvaljujući tome je policija juče i danas ceo dan prisutna u Majdanu i u Rabeu i u još nekim naseljima i radi onaj posao koji treba da radi.

Tako da pohvalim rad policije, rad MUP vezano za Majdan i Rabe u poslednjih 24 časa i apelujem na veće prisustvo policije i na to da svi nadležni organi Republike Srbije učine sve u interesu garantovanja bezbednosti građana Republike Srbije.

Ovi ljudi su ilegalni migranti, treba ih samo pogledati, većina njih ne beži od rata, to su ekonomski migranti koji žele da dođu preko nas u zapadnu Evropu, ali ne smemo dozvoliti da ugrožavaju bezbednost građana Republike Srbije.
Predsednice Vlade zahvaljujem se na odgovoru i ja sam svestan toga da Srbija niti je prouzrokovala migrantsku krizu, niti može sama da reši migrantsku krizu i uopšte se na to moj apel ne odnosi. Moj apel se odnosi isključivo na zaštitu našeg lokalnog stanovništva, jer želim da iznesem samo nekoliko podataka.

U Horgošu trenutno u naseljenom mestu Horgoš trenutno ima 300 migranata, ilegalnih migranata. Ti ljudi u Horgošu ne mogu od njih da žive, ne smeju decu da puštaju na ulicu. Ti građani, ilegalni migranti, ti ljudi, uopšte ne poštuju zakone Republike Srbije. Ne poštuju zakone zbog toga što na to nisu prinuđeni, ne poštuju zakone zbog toga što niko od njih nije legitimisan.

Moje pitanje se odnosi na to – zašto se ti ljudi ne legitimišu, kao što se legitimišu građani Republike Srbije i zna se tačno šta je posledica po Zakon o javnom redu i miru Republike Srbije ukoliko neko ne nosi lična dokumenta sa sobom, a građani Republike Srbije ili je inostrani državljanin, bilo koje druge države.

Drugo pitanje je, kako je moguće da te ljude i legalne migrante u ta naselja dovode autobusima.

Recimo, za naseljeno mesto Majdan i Rabe, ne postoje redovne autobuske linije, ne postoje. Ukoliko se radi o nekakvom specijalnom prevozu, treba da postoji putna lista. Zna se šta su obaveze privrednih društava koja se bave prevozom lica. Policija sve kažnjava koji nemaju listu putnika, tako da bi se moj apel odnosio isključivo na ta pitanja.

Kažem još jedanput, policija je odlučno reagovala danas i juče u opštini Novi Kneževac. Ja bih želeo da to bude praksa i u budućnosti i da se to proširi i na opštinu Kanjiža.

Ja znam da se MUP suočava sa ogromnim problemima zbog nedostatka ljudstva, ali apelujem na sve da zaštitimo naše lokalno stanovništvo. Recimo, Majdan i Rabe su naselja sa ukupno 170 stanovnika, to su staračka domaćinstva, migranti, ileglani migranti ulaze u te kuće, ti ljudi su preplašeni, ne mogu jednostavno normalno da žive i ja apelujem na vas da Vlada Republike Srbije sve učini u interesu zaštite naših stanovnika.

Mi smo kao što smo bili i do sada, partneri u svemu tome. Hvala.