Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Radoslav Milovanović

Govori

Poštovani potpredsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi gospodine ministre, predstavnici ministarstva, koleginice i kolege narodni poslanici, moj stav je da ne treba prihvatiti ovaj amandman. Pročitaću ga još jednom radi građana. Građani ovo treba da razumeju.
Amandman na član 5. kaže – komunalne delatnosti iz člana 2. stav 3. mogu se poveriti isključivo javnim preduzećima ili privrednim društvima sa većinskim vlasništvom Republike Srbije ili jedinice lokalne samouprave.
Ovo je vraćanje u vreme socijalizma i to centralističkog. Prihvatanje ovog amandmana bi suštinski promenio smisao zakona i tu je Vlada u pravu. Iz kog razloga? Član 9. ovog zakona o komunalnim delatnostima kaže – pod poveravanjem obavljanja komunalne delatnosti podrazumeva se vremenski oročeno ugovorno uređivanje odnosa u vezi sa obavljanjem komunalnih delatnosti ili pojedinih poslova iz okvira komunalne delatnosti između jedne i više jedinice lokalne samouprave i vršioca komunalnih delatnosti.
Šta je zaštita monopola? Član 8. kaže – jedinica lokalne samouprave i vršilac komunalne delatnosti dužni su da na zahtev ministarstva dostave izveštaj, podatke i obaveštenja u vezi sa obavljanjem komunalnih delatnosti u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
Dolazim iz istočne Srbije gde odnošenje komunalnog otpada je rešeno samo u centralnim gradskim opštinama. U opštini Kučevo samo gradska mesna zajednica i još jedna mesna zajednica imaju rešeno odnošenje komunalnog otpada. Većina komunalnih preduzeća je u krizi i oni su praktično paraziti opštinskih budžeta. Znači, veliki deo sredstava se iz budžeta, znači iz poreskih obveznika, građana, naplate komunalnih taksi, ulaže u komunalna preduzeća. Ovim zakonom se to sistemski uređuje i mislim da je ovo jedan od veoma dobrih zakona u nizu koje je ovo ministarstvo podnelo.
Sa druge strane, iskoristio bih ovu priliku da pohvalim rad ministarstva iz više razloga. Ovo ministarstvo je finansiralo izradu Prostornog plana. U opštini Braničevskog okruga, konkretno, što se tiče opštine Kučevo, o dakle dolazim, dva miliona i osamsto je ovo ministarstvo uložilo u izradu Prostornog plana. Prostorni plan je vrlo važan za sve lokalne samouprave iz prostog razloga što smo u medijima čitali da je potrebno čak devet meseci da se pribave sve dozvole i sve ono što je potrebno da bi jedan investitor počeo da radi.
Šef kabineta ovog ministarstva, Srđan Jovičić, je vrlo bio raspoložen što se tiče davanja dozvola, uputstva i ostalog. Mislim da nema poslanika koji nema njegov broj telefona.
Ono što je važno, lokacijske dozvole u ovom ministarstvu se dobijaju u roku od nedelju do dve dana i to treba da znaju građani, jer je to vrlo važno što se tiče velikih projekata.
Predlažem da svi poslanici glasaju za ovaj zakon, jer je ovo sistemski zakon koji rešava obične probleme građana i rešava ovo pitanje na duge staze.
Prihvatanjem ovakvih amandmana potpuno bi se poremetio sam smisao zakona i onda zakon ne bi bio ovakav kakav jeste. Zato ću se založiti, što se tiče bar naše poslaničke grupe, a nadam se da će i većina poslanika podržati jedan ovako dobar zakon. Hvala.
Poštovana potpredsednice Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi premijeru, poštovani članovi Vlade, koleginice i kolege narodni poslanici, za razliku od prethodnika pohvalio bih rad Vlade koja je u najtežim uslovima svetske ekonomske krize obezbedila stabilnost u zemlji, kako finansijskih tokova tako i drugih projekata.
Pohvalio bih rad Fonda solidarnosti Republike Srbije koji je brinuo o radnicima firmi u stečaju, 50 hiljada radnika firme u stečaju je dobilo sredstva od ovog fonda. Istakao bih dobar rad Fonda za razvoj Republike Srbije koji je dodelio
malim i srednjim preduzećima 12,5 milijardi dinara ove godine. Preko 550 firmi je dobilo sredstva od Fonda za razvoj.
Ono što bih želeo da istaknem jeste da, pre nego što postavim ova pitanja, a vezano je za strategiju razvoja malih i srednjih preduzeća, jeste i ukazivanja na rad lokalnih samouprava koje treba da pripreme teren i prosto da lokalne, komunalne takse prilagode trenutnim uslovima u kojima rade ove male firme.
A sada moje pitanje Vladi jeste kakva je strategija Vlade Republike Srbije, a vezana je za razvoj i opstanak malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji?
S obzirom da se mnoge stvari prepisuju ovoj vladi, nažalost, sve ono što se dešavalo ranijih godina i što sada mora da se ispravi, moje pitanje bi bilo vezano za spekulacije u medijima, vezane da se zatvorilo više od hiljadu ili na hiljade firmi, malih i srednjih. Kako bi ste to prokomentarisali?
Zahvalio bih se na odgovorima i dodao bih da je Vlada puno učinila što se tiče nerazvijenih opština u Srbiji. Dolazim iz jedne od najnerazvijenijih opština u Srbiji, opštine Kučevo gde je kamatna stopa, recimo, kod Fonda za razvoj Republike za mala i srednja preduzeća samo 1% i kada je grejs period godinu dana, a tako malo kamatna stopa, to je stvarno velika prednost.
Sa druge strane, Nacionalna služba za zapošljavanje je bila vrlo revnosna što se tiče zapošljavanja ljudi koji se nalaze na birou i koji se vode na zavodu, tako da mislim da je tu politika bila dobra. Ono što možda nedostaje to je saradnja lokalnih samouprava, ta regionalna saradnja i ta priprema nam je korisna kada dođemo u situaciju da koristimo Fondove EU. Mislim da je to moj savet svim predsednicima lokalnih samouprava, da ne budu zagledani samo u svoj atar, već da trebaju zajedno da sarađuju, jer to je i te kako značajno za nas s obzirom na period koji nas očekuje u budućnosti. Hvala.
Poštovana potpredsednice Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi gospodine ministre, predstavnici Ministarstva, koleginice i kolege narodni poslanici, pred nama su tri vrlo važna zakona od kojih je jedan od strategijskog značaja za Republiku Srbiju, a to je Predlog zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima. Druga dva zakona, Predlog zakona o dopunama Zakona o održavanju stambenih zgrada i Predlog zakona o komunalnim delatnostima, su zakoni koji se tiču svih naših građana i vrlo su važni. Razočaran sam što nema predstavnika opozicije danas kada se raspravlja o ovako važnim temama. Ovo su zakoni gde treba da postoji jedna opšta saglasnost da se oni donesu i da time našim građanima omogućimo bolje uslove za život.
Predlog zakona o komunalnim delatnostima je zasnovan na sledećim principima: efikasnost i kvalitet obavljanja komunalnih usluga, konkurencija izvođača komunalnih delatnosti, poboljšanje poslovanja izvođača komunalnih delatnosti, praćenje rezultata izvođača komunalnih delatnosti, zaštita javnog interesa, zaštita prava korisnika komunalnih usluga, obezbeđenje stabilnog finansiranja komunalnih delatnosti, postupnost u dostizanju ekonomske cene i zaštita prava na komunalne usluge najugroženijim kategorijama stanovništva.
Gotovo da nema lokalne samouprave u Srbiji koja se ne suočava sa ozbiljnim problemima u izvršavanju ovih delatnosti. Dolazim iz jedne od najnerazvijenijih opština u Srbiji, opštine Kučevo, gde od 22 mesne zajednice odnošenje komunalnog otpada je regulisano u samo dve, Kučevo i Rabrovo. U svim ostalim se praktično sami meštani dovijaju da reše taj problem.
U skladu sa ovim zakonom jedinice lokalne samouprave će obezbediti organizacione, materijalne i druge uslove za obavljanje komunalnih delatnosti i njihov razvoj. Član 8. ovog zakona obavezuje jedinice lokalne samouprave i vršioce komunalnih delatnosti da na zahtev nadležnog ministarstva, koji prati kvalitet pružanja ovih usluga, podnesu izveštaje i podatke vezane za ove delatnosti.
Član 9. ovog zakona uređuje postupak poveravanja obavljanja komunalnih delatnosti, koje lokalne samouprave određuju svojim skupštinskim odlukama. Smatram da je ovaj član vrlo važan. Prosto, kapacitet naših komunalnih javnih preduzeća je takav kakav je i nije dovoljan da pokrije sve potrebe meštana svih mesnih zajednica u lokalnim samoupravama.
Član 10. uređuje obavljanje komunalnih delatnosti za dve ili više jedinica lokalne samouprave. Zakon uređuje prava i obaveze vršilaca komunalnih delatnosti i korisnika komunalnih usluga. Član 28. definiše izvore sredstava za izgradnju komunalne infrastrukture, a član 30. sprovođenje inspekcijskog nadzora.
Na pitanje da li pozitivni efekti zakona opravdavaju troškove, može se odgovoriti da pozitivni efekti donošenja ovog zakona višestruko prevazilaze troškove iz razloga poboljšanja kvaliteta komunalnih usluga, poboljšanja konkurentnosti komunalnih firmi, kao i uspostavljanje standarda u pogledu kvaliteta komunalnih usluga.
Na ovaj zakon sam podneo jedan amandman na član 25. i o tome ću detaljno govoriti kada bude rasprava po amandmanima.
Ono što je vrlo važno definisati ovim zakonom, često puta se dešava da jedinice lokalne samouprave prilikom donošenja visine komunalnih taksi to obračunavaju paušalno. U mojoj opštini se dešava na primer da se zloupotrebljava jedna lokalna komunalna taksa, komunalna taksa za zaštitu životne sredine, pa građani, ne samo zagađivači, nego obični građani, vlasnici kuća, šupa i drugih stambenih zgrada, plaćaju vrlo visoku taksu za zaštitu životne sredine.
Znači, Vlada bi trebala svojim aktom bliže propisati obveznike komunalnih naknada, zatim, osnov za obračun iznosa za komunalne naknade, merila za obračun iznosa komunalne naknade, najviše iznose komunalne naknade, oslobođenja i druga pitanja od značaja za utvrđivanje iznosa i naplatu komunalne naknade. Naravno, jedinica lokalne samouprave utvrđuje i naplaćuje naknadu, ali je vrlo bitno koeficijente i sve ovo drugo propisati jednim aktom koji je vrlo značajan.
Drugi zakon, koji je vrlo važan za naše građane koji žive u gradovima, jeste Predlog zakona o dopunama Zakona o održavanju stambenih zgrada. Nakon otkupa stanova ovo je postao jedan ozbiljan problem sa kojim se suočavaju građani. Često se susreću sa problemima onih koji žive na nižim spratovima i onih koji žive na višim, da li se radi o prokišnjavanju ili se radi o propustima u vodovodnoj mreži i kanalizaciji. Prosto je potrebno ovim dopunama regulisati i taj segment koji, naravno, tišti sve naše građane.
Treći zakon, strategijski, je Predlog zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima. Pohvalio bih Ministarstvo za zaštitu životne sredine, rudarstva i prostorno planiranje na dobro pripremljenim zakonima. Prošlo je mnogo zakona ovu Skupštinu, neki su bili dobro pripremljeni, neki su imali manjkavosti, pa smo ih mi poslanici otklanjali. Ovo su dobro pripremljeni zakoni. Ono što je za mene kao poslanika značajno, jeste da se ovim zakonom sprečava ono što se dešavalo ranijih godina, a to je dobijanje dozvola za neke istraživačke radove, koje su mnoge firme koristile i prodavale neku robu pod izgovorom da se radi o istraživanjima. To se dešavalo u prošlosti. To se dešavalo pre desetak godina. Sa time se suočavala i moja opština u nekom periodu, pa je onda lokalna samouprava posle toga morala nakon sudskih procesa da plaća neke silne naknade i troškove za nešto što je pitanje da li je uopšte urađeno i pod kakvim uslovima je urađeno.
Poslanička grupa ZES će podržati ova tri zakona. Ona su značajna, kako za državu Srbiju, tako i za sve naše građane. Još jednom se zahvaljujem ministru Oliveru Duliću i koristim priliku da mu se zahvalim na sredstvima koja je obezbedio za izradu prostornog plana opštine Kučevo, a to je nekih dva miliona i 800 hiljada, što je vrlo značajno, jer dolazim iz jedne od najnerazvijenijih opština i jako je teško bilo da sama lokalna samouprava obezbedi sredstva za jedan tako važan projekat. Hvala.
Poštovana predsednice, poštovane kolege narodni poslanici, Predlog zakona o energetici, kao jednom od sistemskih zakona, je vrlo značajan za nas. U par reči ću se osvrnuti na sve aspekte ovog zakona. Poslednji zakon iz ove oblasti je donet 2004. godine i on je neprevaziđen u mnogim oblastima.
Šta je suština ovog zakona? On postepeno otvara tržište električne energije i gasa i stimuliše proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije. Po prvi put će domaćinstva i mali kupci dobiti pravo da biraju snabdevače gasom i strujom od 1. januara 2015. godine. Pojam malog kupca, po evropskim standardima, je preduzeće do 50 zaposlenih i sa ukupnim godišnjim prihodom do 10 miliona evra. Ovim zakonom, što ja lično podržavam, uvodi se pojam energetski ugrožen kupac, koji će imati posebnu zaštitu, imajući u vidu njegov socijalni i zdravstveni status. To znači pravo na isporuku određene količine struje i gasa, po povlašćenim uslovima, i drugačiji kriterijumi za isključenje.
Ono što je dalje važno prema odredbama novog zakona jača se uloga Agencije za energetiku kao nezavisnog regulatornog tela. U Srbiji se uvodi otvoreno tržište električne energije, odnosno berza kao i bilateralno tržište i balansno tržište energije, gde operater kupuje struju radi bilansiranja i obezbeđenja sigurnog rada sistema. Šta kaže struka? Ona definiše balansnu energiju, kao energiju potrebnu za pokrivanje odstupanja planirane i realizovane proizvodnje ili potrošnje struje, kojom se obezbeđuje stabilnost i sigurnost elektro sistema.
Novi zakon, a što je, takođe, pozitivno, pojednostavljuje procedure za realizaciju investicija i omogućuje povećanje energetske efikasnosti i povećanje investicija obnovljive izbore energije. Mislim da je propust zakona nedovoljno definisanje novih izvora energije, kao što su hibridni pogon goriva i ćelije, elektropogon, energija iz vodonika, biogoriva etanol i biodizel, nisu definisane tzv. fidin tarife za otpad, odnosno garantovane otpadne cene. Biogoriva su nova nada za smanjenje zavisnosti od štetnih goriva. Ukupan godišnji potencijal Srbije preračunato je da bi se bolje razumeo u nafti, iznosi 4,3 miliona tona nafte, a što odgovara polovini godišnjih potreba Srbije za energijom.
Ukupno ulaganje u zelenu energiju u svetu su uvećana za 32%. Kina je postala lider u zelenoj energetici. Ono što je još prednost ovog zakona je da novi zakon o energetici uvodi garancije porekla za energiju, proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. Koje su pogodnosti koje ima naša država? Godišnje se proizvede, tj. poseče u državnim šumama u Srbiji milion i sto hiljada kubika drvne mase. Nažalost, od toga 20 do 30 posto ostane u šumi, na sečinama, a to je jedna neiskorišćena mogućnost.
Primeri dobre prakse su grad Varvarin i njihov model za uštedu energije, tj. energetske efikasnosti, a koji je postao svetski model. Koliko je značajno ulaganje i koliko pojedini delovi naše zemlje to ozbiljno shvataju jeste i projekat koji sad radi Padinska Skela zajedno sa švajcarskom Agencijom za razvoj i taj projekat vredi pet miliona evra i on će omogućiti izgradnju elektrane na slam, tj. na biogorivo.
Novi zakon o energetici je sistemski zakon i to je svakako veliki iskorak napred u civilizacijskom smislu. U razradi pravnih regulativa za korišćenje obnovljivih izvora energije. Kao poslanik liste ZES podržati ovaj zakon i biću spreman da aktivno učestvujem u raspravi o amandmanima. Hvala vam.
Poštovana podpredsednice Narodne skupštine, poštovano predsedništvo, koleginice i kolege narodni poslanici, pred nama je još jedna odluka vrlo važna za jačanje integriteta Narodne skupštine Republike Srbije, a i za jačanje civilizacijskih tekovina našeg društva.

Svedoci smo svakog dana da se ovde u skupštini političke stranke dele na evropske i one koje nisu za Evropu. Ima nekih koje jesu za evropske integracije, ali na žalost, kada se donose zakoni kojima se jačaju ljudska prava i kojima se poboljšava život naših građana, oni nisu u sali kada je dan za glasanje. Uopšte nije važno da li je politička stranka zainteresovana za evropske integracije, važno je koliko je ona zainteresovana za jačanje ljudskih prava i u tom domenu tekovine ove skupštine su Zaštitnik građana, Poverenik za informacije od opšteg značaja, Agencija za borbu protiv korupcije i poverenica za rodnu ravnopravnost.

Danas imamo predlog odluke o obrazovanju komisije za izvršenje krivičnih sankcija i dobro je bilo sagledano stanje mojih prethodnika, ono kako je sada u zatvorskim ustanovama. Inače, ovo je zakonska obaveza iz januara 2006. godine, ovaj sastav Narodne skupštine je sada uvrstio u dnevni red i spreman je da ovo sprovede u delo i ja ću, kao i predstavnici DS, glasati za ovu odluku.

Šta je važno i šta je bitno, pre svega što se tiče ove odluke, a onda ću se posvetiti pitanju roda i rodne ravnopravnosti u okviru ove komisije.

Sastav ovakve komisije će biti tri člana iz Odbora za pravosuđe i dva člana iz Odbora u čijem su delokrugu pitanja iz ove oblasti, to je Odbor za rodnu ravnopravnost, rad i socijalnu politiku, Odbor za smanjenje siromaštva, za zdravstvo i međunacionalne odnose. Pošto smo malopre imali jedan deo zakonskih predloga vezan za još jednu državnu instituciju, ja ću samo par reči, a da ne skrenem iz konteksta, da pohvalim rad Ministarstva odbrane. To je dobar primer kako se reformiše jedna institucija. Malo ljudi u Srbiji zna da je na osnovu rezolucije Saveta bezbednosti UN 1325, Ministarstvo odbrane i Vlada Republike Srbije su usvojili Nacionalni akcioni plan i da smo mi, kao država, jedna od 20-ak u svetu koja je usvojila ovaj akcioni plan. Akcioni plan se bazira, pre svega, na principu uloge roda u bezbednosnim strukturama, a ono što je vrlo važno, to je jedan od sledećih zadataka Narodne skupštine, da formira nacionalni odbor koji će praktično sprovoditi nadzornu ulogu u radu ovih službi.

Druga stvar koja je vezana za rad ove komisije koju obrazuje skupština jeste, nešto je rečeno u prethodnoj diskusiji, komisija vrši kontrolu izvršenja krivičnih sankcija, sagledava stanje, status i položaj lica koja su lišena slobode, predlaže mere za otklanjanje nedostataka, ima uvid u evidenciju, razgovara sa pritvorenicima i pritvorenicama i sarađuje sa međunarodnim organizacijama.

S obzirom na značaj ovakve jedne odluke, nadam se da će svi poslanici u skupštini Srbije glasati za ovakvu jednu odluku, a ja istovremeno pozivam medije da pomognu Narodnoj skupštini Republike Srbije u svim važnim reformskim procesima. Odluka o obrazovanju ove komisije nije samo nešto što je nama neko stavio u zadatak, da bi se mi pridružili EU, to je jedna civilizacijska tekovina i tako treba posmatrati ovu tematiku.

Što se tiče aspekta roda koji je vrlo važan i koji sam hteo da stavim u centar pažnje svog izlaganja, podsećam da u Srbiji, kao i u većini zemalja u svetu, žene čine manjinu opšte zatvorske populacije. Zbog toga su sistemi izvršenja krivičnih sankcija, režimi u zatvorskim ustanovama, skoro u potpunosti dizajnirani za većinsku mušku populaciju, počev od arhitekture zatvora, režima, uslova života, procedura o bezbednosti i upotrebu mera prinude objekata za zdravstvenu zaštitu, kontakata sa porodicom, rada i ostalih oblika tretmana.

Postoji samo jedan ženski zatvor i on se nalazi u gradu Požarevcu. Samo da vam kažem da je zgrada iz 1874. godine i zahvaljujući dobrom radu upravnice tog zatvora unapređena je organizacija u samoj zatvorskoj ustanovi, ali ono što nedostaje i ono gde je potrebna pomoć države jeste povećanje broja komandirica za otprilike 20% i razvoj postpenalne zaštite. To je ono o čemu treba voditi računa. Šta će zatvoreniku ili zatvorenici nakon odlaska iz zatvora da rade i sa čime će sve biti suočeni, sa raznim izazovima od porodice do društva, od teškoće da nađu posao itd.

Vrlo je važno voditi računa o međunarodnim standardima ljudskih prava koje su primenjivane na zatvorenice. Na međunarodnom planu retko se ukazuje na specifičnost položaja žena osuđenih na kaznu lišenja slobode. Svi postavljeni standardi o položaju zatvorenika uglavnom važe za oba pola. Čak i dokumenti koji regulišu samo ženska ljudska prava, npr. konvenciju o eliminisanju diskriminacije žena i tehnička deklaracija i platforma delovanja ne sadrže odredbe koje se odnose na žene u zatvorima.

S obzirom na to da nema posebnih dokumenata za žene zatvorenice važe kao i za mušku zatvorsku populaciju univerzalna deklaracija organizacije UN o ljudskim pravima.

Na nacionalnom planu, većina zemalja usvojila je standardna minimalna pravila i u svoje zakone unela, pored ostalog odredbe koje se tiču osuđenih žena. Istraživanje ženske zatvorske populacije, istraživanja su pokazala sledeće – da su žene osuđenice uglavnom iz siromašnijih slojeva, da su nezaposlene sa nižim stepenom obrazovanja, da imaju decu koju izdržavaju, da je većina žena zatvorenica bila izložena nekom obliku nasilja i zlostavljanja pre dolaska na izdržavanje kazne, da su žene koje su bile u zatvoru mnogo više stigmatizirane i osuđivane od strane porodice i zajednice od muškaraca, da su potrebe žena u zatvoru drugačije od potreba muškaraca, s obzirom na to da jedino one brinu o deci i imaju druge obaveze u okviru porodice, da su zdravstvene potrebe žena u zatvorima drugačije od zdravstvenih potreba muškaraca i imaju veze sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem žena, da su posebno osetljive na zlostavljanje u zatvorima. U nekim zemljama visoka je stopa mentalnih bolesti među ženama osuđenicama upotreba narkotika i sklonost ka samoubistvima. Posebne potrebe imaju maloletne osuđenice, žene sa invaliditetom, žene strane nacionalnosti, žene koje pripadaju različitim manjinama.

Ono što treba da bude glavna uloga ove komisije koju će obrazovati Narodna skupština Republike Srbije jeste da se pozabavi situacijom u zatvorima, smeštajem u kazneno-popravnim zavodima, zatim da vodi brigu o rodnoj osetljivosti, da vidi da li postoje specijalne zatvorske bolnice za osuđenice, da vodi računa kako se sprovode lični pretresi, ishrana, higijenski paketi i sve ostalo, kako ide sa korišćenjem slobodnog vremena, kakva je zdravstvena zaštita, kakve su posete dece i sve one druge stvari.

Mislim da je nadležnost komisije velika, ponavljam da je to civilizacijska tekovina i da se time daje jedna nova nadležnost Narodnoj skupštini Republike Srbije. Još jednom pozivam medije da isprate sve ovakve aktivnosti Narodne skupštine Republike Srbije, da se ne bave samo poslanicima i koliko popiju kafe i koliko se parkiraju, već jednostavno da se pozabave ovakvim stvarima jer i mi kao društvo napredujemo, malopre sam pričao o Ministarstvu odbrane, mislim da ćemo donošenjem ovakvih odluka i ovakvih zakona poboljšati, pre svega ljudska prava, a i bolji život građana u našoj zemlji. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, koleginice i kolege narodni poslanici, pošto sam prozvan u govoru prethodnog govornika, samo da kažem da je tačno da je izgubila posao predstavnica SRS, ali samo bih podsetio da DS nije na vlasti u opštini Kučevo. U opštini Kučevo su na vlasti SNS, Pokret socijalista Vulin i Vlaška demokratska stranka Srbije.

Da samo kažem da su posao izgubile i članice DS. Što se DS tiče, mi smo reagovali, naravno, i medijski i na drugi način. Konkretno, što se tiče odbornice SRS, njoj je upućena i pomoć. Tako da to možete da se raspitate. Za ostalo, za vraćanje na posao, mi to nismo mogli da uradimo, nismo u vlasti i prosto nemamo takvu jednu mogućnost.

Naravno, posle narednih izbora, kada budemo preuzeli upravljanje opštinom Kučevo, ispravićemo sve te nedostatke i uspostaviti jednu normalnu klimu u našoj opštini. Zahvaljujem.
Hvala na replici.

Poštovani predsedavajući, kolege i koleginice narodni poslanici. Iako sam privatno dobar sa poslanicima i poslanicama SRS prosto ne mogu da verujem da se ovakve reči koriste u Narodnoj skupštini Republike Srbije, tj. da ja koristim bljutave izraze je li neku tobožnju neravnopravnost žena da bih nešto rekao ovde. Znači, ja mislim da se mi uopšte ne razumemo i to i jeste najveći problem i tu će verovatno biti i problem iz SRS kada dođu izbori. Prosto se nisam zalagao da bude 30% u zatvorima, priča je sasvim drugačija, priča je da žene imaju drugačije potrebe od muškaraca i vi treba da znate da se svakog drugog dana desi neko nasilje nad državljanima u Srbiji, da svake nedelje neka žena strada od nekog muškaraca i da su uglavnom to razlozi da žene budu pritvorene i da to ne može da isto. Ne može se isto tretirati, žene imaju posebne potrebe i naravno nadležnost ove komisije koju bira Narodna skupština Republike Srbije, jeste da sagleda stanje a i da vidi u kakvim uslovima žive zatvorenice, kakvi su uslovi rada ljudi koji rade u tim ustanovama. Imamo samo jedan ženski zatvor ovde u Požarevcu i trebate otići da vidite kako to izgleda.

Moja preporuka bi bila poslanicima i poslanicama SRS da češće idu na seminare, da ne bojkotuju rad odbora i da prosto vide u kakvim uslovima neki ljudi žive i rade, kakvi sve problemi postoje u nekim institucijama, nažalost nasleđeni problemi. Malo pre sam spomenuo da je upravnica ženskog zatvora primer dobre prakse kako se rešavaju neki problemi u Požarevcu, a mi smo tu da im pomognemo. Vi sami znate da mi osim što učestvujemo u pripremi današnjeg zakona, da pomažemo i građanima i da nam je to prvenstveno zadatak. I ovo nisu demagoške priče, ovo nema veze sa pričom ....
Poštovani predsedavajući, pošto sam direktno prozvan imenom i prezimenom, mislim da ovo zaista nema smisla. Znači, ne javljam se prvi put ili drugi put to možemo da proverimo u stenografskim beleškama, vrlo aktivno učestvujem i ne bojkotujem rad skupštinskih odbora, pričao o odborima ne o bojkotu rada Skupštine. Vrlo sam redovan na svim seminarima koje organizuju skupštinski odbori i tamo možete da čujete praktično šta se sve događa i gde je gušenje ljudskih prava, o tome ja govorim. To su neki osnovni civilizacijski standardi. To nema veze ni sa režimom, to nema veze ni sa strankom, to ima veze sa ljudskim vrednostima. Mi iz DS poštujemo ljudske vrednosti, poštujemo pravo manjina, poštujemo rodnu ravnopravnost. Zato se mi razlikujemo od drugih, to je poenta, to je razlika između nas i vas. Umemo da sagledamo problem, umemo da ga ispratimo i uvek predložimo neko rešenje za rešavanje tog problema. Mi smo predložili komisiju, da li vi imate konkretan neki drugi predlog kako treba kontrolisati rad u zatvorima, kako treba kontrolisati Službi državne bezbednosti, kako treba kontrolisati rad drugih institucija? Zajedno sa nevladinim organizacijama uvek smo angažovani na rešavanju problema i dok imamo predlog za razliku od drugih i predlog i spremni smo da stanemo na čelo tog tima koji rešava problem. Upravo je ovaj predlog tema današnje sednice Skupštine. To meni niko nije rekao, niti mi je iko sastavio govor. Prisustvujući ovim seminarima uočio sam sa kakvim problemima se susreću žene i ljudi čija su prava ugrožena. Hvala.
Poštovana potpredsednice, članovi predsedništva, uvaženi gospodine ministre, članovi Ministarstva, koleginice poslanici, pred nama je set ekoloških zakona, a u svom izlaganju govoriću o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode.
Koji su ključni razlozi za donošenje ovog zakona i zašto ću glasati za ovaj set zakona?
Pre toga, moram da skrenem pažnju na neke stvari koje su se desile u malopređašnjim diskusijama, prosto je neverovatno da se jeftino stiču politički poeni na jednoj ovakvoj temi.
Podsetiću da je 2008. godine donet set ekoloških zakona u Hrvatskom saboru, za koji je glasalo od 112 do 135 poslanika, od ukupno 150 koliko ih ima u hrvatskom Saboru.
Istovremeno, građani i građanke naše države i te kako su shvatili značaj akcije "Očistimo Srbiju" i samo ću podsetiti da je u toj akciji učestvovalo više od 200.000 ljudi, da su u toj akciji učestvovale škole, javna preduzeća, privatne kompanije, zaposleni u državnoj upravi, nevladine organizacije i građani.
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja proglasilo je opštinu Štrpce za najuspešniju opštinu u toj akciji, jer je čak 15% stanovništva te opštine dalo doprinos ovoj akciji.
Zašto je važno baviti se ovom temom? U svim sociološkim studijama, ističe se da zelene površine igraju važnu ulogu u životu pojedinca i pružanju osećaja zadovoljstva.
Istraživanja obavljena među stanovnicima velikih gradova pokazuju da 90% ispitanika kao najznačajniji kvalitet navodi neposrednu blizinu zelenih površina.
Tokom 12 sati trajanja dnevne svetlosti, lišće prosečno proizvede oko četiri litra kiseonika po kvadratnom metru lisne površine. Čovek prosečno potroši 175 kilograma kiseonika godišnje, što je oko 335 litara na dan.
Sada ću se vratiti zakonu o zaštiti prirode. Koji su ključni razlozi za donošenje ovog zakona? Izmenama i dopunama ovog zakona pojednostavljuje se procedura u izradi i donošenju akata zaštite prirode. Lakše se rešavaju konflikti zainteresovanih strana i pitanje obeštećenja. Treća je stvar, jača se odgovornost upravljača zaštićenih područja. Organizuje se sistem ubiranja naknade za korišćenje zaštićenih područja i postiže se uspešnije očuvanje i održivo korišćenje prirodnih vrednosti, širenje svesti u vezi sa zaštite prirode.
Koja je analiza efekata ovog zakona? Strateški cilj Republike Srbije u procesu pridruživanja EU jeste usklađivanje domaćih propisa sa propisima EU, kao i obezbeđivanje sistema za primenu donetih zakona. Primena ovog zakona treba da unapredi i poboljša preduslove za održivo korišćenje i zaštitu prirodnih resursa, na način da se uspostavi ravnoteža između aktivnosti i čoveka, sa jedne strane, i očuvanja prirode i njenih vrednosti, sa druge strane.
Koji se problem rešava ovim zakonom? Uvodi se ocena prihvatljivosti u skladu sa Direktivom o staništima i Direktivom o pticama, za planove i projekte, obezbeđuje se aktivnije učešće javnosti, obezbeđuje se režim zaštite u zaštićenim područjima, utvrđuju se zajednički elementi utvrđivanja naknade.
Koji ciljevi treba da se postignu donošenjem ovog zakona? Prvo, preciziraju se uslovi zaštite prirode, postiže se pravna sigurnost svih učesnika u postupku, stvaraju se uslovi za plansko i racionalno korišćenje prirodnih resursa, postavljaju se precizna ograničenja koja dovode do očuvanja ravnoteže u prirodi.
Izmenama i dopunama ovog zakona ne stvaraju se dodatne novčane obaveze za građane i obezbeđuje se pravična naknada pričinjene štete. Privredni subjekti dobijaju razuman rok od dve do tri godine za izradu studija i vođenja postupaka procene uticaja na životnu sredinu.
Koji su pozitivni efekti donošenja zakona? Postiže se dugoročno očuvanje prirodnih ekosistema i prirodne ravnoteže, što predstavlja opšti interes za Republiku Srbiju. Za sprovođenje ovog zakona, što je najvažnije, nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Republike Srbije.
Na ovaj set ekoloških zakona podneo sam tri amandmana koja preciznije određuju pojedine članove zakona i ja se nadam da će oni biti prihvaćeni. Smatram da iz svega navedenog treba podržati i ove izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode, kao i sve ostale zakone iz ove vrlo važne oblasti.
Meni je zaista žao što ste se vi prepoznali u ovome, ali ja sam uopšte govorio o raspravi o ovakvim zakonima gde je potrebna jedna usaglašenost i gde se to radi u drugim parlamentima.
Mi na skupštinskim odborima imamo ovakve teme i ono što je mene isprovociralo, zašto sam to spomenuo, to je kritika akcije "Očistimo Srbiju", u kojoj sam i učestvovao kao i mnogi moji zemljaci iz grada odakle dolazim, koja je bila vrlo uspešna i efekti te akcije se i dan-danas vide u opštini Kučevo odakle dolazim.
Poštovana potpredsednice, uvaženi predstavnici Ministarstva, kolege i koleginice narodni poslanici, ovim amandmanom koji je predložio Odbor 30% sredstava ostvarenih od naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta postaju prihod budžeta jedinice lokalne samouprave.
Ovim amandmanom prvi put uvodi se i lokalna samouprava u proces brige o podizanju novih šuma, kao najznačajnijeg dela sistema zaštite životne sredine.
Dolazim iz područja kojim gazduje šumsko gazdinstvo severni Kučaj, Kučevo, gde je teritorija koju pokrivaju državne šume 62.000 hektara, a privatnih šuma ima 71.000 hektara, a obuhvataju se opštine Braničevskog upravnog okruga i delom i Borskog okruga.
Zahvaljujem se predstavnicima Ministarstva koji su prihvatili ovaj amandman i smatram, kao šumarski inženjer, da je Zakon o šumama dobar i da je bitno uredio ovu oblast, vrlo značajnu, ponavljam, za zaštitu životne sredine.
Poštovana potpredsednice, poštovano predsedništvo, uvaženi ministre, uvaženi predstavnici Ministarstva, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, govoriću o Predlogu zakona o šumama, kao jednom od najvažnijih zakona u ovom setu zakona koji je danas na dnevnom redu.
Pre nego što počnem da govorim o zakonu o šumama, pohvalio bih rad Ministarstva, s obzirom da je praktično Ministarstvo izradilo 31 zakon u prethodnom periodu, da je doneto nekoliko vrlo važnih uredbi koje su korisne za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Po mom dubokom mišljenju, a s obzirom da sam šumarski inženjer i vrlo stručan da govorimo o ovom zakonu, smatram da je predlog zakona o šumama jako dobar.
Osnova za pisanje zakona o šumama jesu dve stvari. Prva je Nacionalna strategija o razvoju šumarstva, koja je doneta 2006. godine, a druga je Plan razvoja šumarstva ili Program razvoja šumarstva u narednih deset godina, pripremljen je nacrt tog programa.
Osnov za donošenje zakona o šumama je član 97. Ustava Republike Srbije, koji kaže da Republika Srbija obezbeđuje sistem zaštite i unapređenje životne sredine. Šume su na glavnom mestu u tom sistemu.
Poljoprivredne šume imaju i opštekorisne funkcije, koje spadaju u zaštitu životne sredine, očuvanje biodiverziteta, očuvanje genofonda, proizvodnja kiseonika, pročišćavanje zagađenog vazduha, sprečavanje bujica, zaštita izvorišta pijaće vode, zaštita zemljišta od erozije, stvaranje povoljnih uslova za zdravlje ljudi, povoljni uticaji na klimu, estetska funkcija, obezbeđenje prostora za rekreaciju, razvoj ekološkog i lovnog turizma i zaštitu od buke.
Koliko je važna proizvodnja kiseonika najbolje govori podatak da tokom 12 sati trajanja dnevne svetlosti lišće prosečno proizvede oko četiri litre kiseonika po kvadratnom metru lisne površine. Ako se zna da čovek potroši prosečno 300 litara kiseonika, potrebno je 80 metara kvadratnih lisne površine ili dva do tri stabla drveta za potrošnju kiseonika po jednom čoveku.
Značaj šuma kao prirodnog bogatstva tj. dela prirodnog obeležja jasno zahteva obavezujuće poznavanje njihovog stanja, što je neophodno i pri planiranju i gazdovanju šumama.
Šume u Srbiji se prostiru na površini od dva miliona i sedamsto hiljada hektara. Šumovitost je 29%. Najveću šumovitost ima severno-kučajsko i topličko šumsko privredno područje i iznosi 90%, što je optimalna šumovitost. Upravo dolazim iz opštine Kučevo koja pripada tom severno-kučajskom šumskom privrednom području. Najmanju ima golijsko područje.
Odnos državnih i privatnih šuma u užoj Srbiji je 50:50%, u Vojvodini samo 4% ima privatnih šuma, 96% je šuma u državnom vlasništvu.
Vredni šumari urade za godinu dana osnove gazdovanja za 39 gazdinskih jedinica. Novi zakon o šumama donosi, pre svega, jednu novu odgovornost - uvođenje licence za rad stručnih lica u privatnim šumama, što je vrlo bitno u sistemu gazdovanja šumama.
Šta opterećuje šumarstvo danas? Nedovoljna obraslost, u prvom redu, zatim veliki procenat zakorovljenih površina, nedovoljan obim pošumljenog zemljišta.
Novim programom predviđa se pošumljavanje na 90 hiljada hektara i ako se ostvari optimalan etat i povećanje proizvodnje u narednom periodu za 50 milina kubika drvne mase. Stvaranje komore kao jedne nove institucije i formiranje šumarskog budžetskog fonda ostvaruju se dodatni uslovi za unapređenje zakonskih pretpostavki za zaštitu unapređenja opštekorisnih funkcija šume.
Imao bih jednu sugestiju za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstvo i vodoprivrede, a ona se upravo tiče sredstava koja se ostvare od naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta. U smislu da jedan deo, a moj predlog bi bio da to bude 30% sredstava iz naknade, bude vraćen lokalnoj samoupravi i da se taj deo iskoristi za rekonstrukciju i održavanje lokalnih puteva.
Pre svega, zato što lokalni putevi dosta stradaju izvozom šumskih sortimenata u lokalne sredine i mislim da bi to bila jedna pretpostavka vraćanja lokalnoj samoupravi onog dela koji se praktično amortizuje radovima u šumi.
Ovo nije zakon na kome će se politički prepucavati pozicija i opozicija. Ovaj zakon obezbeđuje očuvanje šuma uspostavljanjem stalnog monitoringa stanja šuma i sprečava se promena namene šuma i šumskog zemljišta. Uspostavlja se jedinstvena stručna kontrola nad izvođenjem radova u šumama, kao jedinstveni informacioni sistem za šume Srbije.
Funkcionalni sistem finansiranja u šumarstvu, uspostavljanjem budžetskog fonda za šume, optimalni model organizovanja u privatnim šumama, uvođenje licenci za obavljanje stručnih poslova i osnivanje šumarske komore, bolje zdravstveno stanje šuma, smanjeni efekti tzv. staklene bašte, smanjenje negativnog efekta erozije itd. Kao poslanik poslaničke grupe ZES podržaću ovaj zakon.
Poštovani potpredsedniče, uvaženi ministre, uvaženi predstavnici Ministarstva, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, set od 13 ekoloških zakona je, pre svega, važan za poboljšanje uslova života i rada naših građana i prevazilazi uobičajene polemike i nadmudrivanja političkih stranaka.
U državi gde su na sve strane divlje deponije smeća i drugog otpada, gde je svakog dana svako od nas svedok da neki naš sugrađanin izbaci kesu s otpadom iz auta, s prozora ili u neku reku, preko je potrebno usvojiti ekološke zakone koji će zaštititi naše životno okruženje.
Da li je kasno za donošenje ovih zakona? Nije. Da li je trebalo doneti na brzinu 13 ovakvih zakona? Da, vrlo je važno.
Moj životni poziv je poziv šumarskog inženjera i ja i meštani u sredini u kojoj živim smo vrlo zainteresovani za ovu temu. Dolazim iz opštine Kučevo, koja je poznata po Žanki Stokić, Đorđu Marjanoviću i pesniku Stevanu Raičkoviću. Nažalost, u našoj opštini je gradska deponija smeća i drugog otpada na udaljenosti od samo 100 metara od izvora za vodu.
U skladu s Ustavom Republike Srbije, Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem zaštite i unapređenja životne sredine, zaštitu i unapređenje biljnog i životinjskog sveta, kao i proizvodnju i promet otrovnih, radioaktivnih i drugih opasnih materija.
Pred nama je set zakona kojima se na adekvatan način vrši usklađivanje domaćeg zakonodavstva s propisima EU, otklanjaju nedostaci uočeni tokom primene postojećih zakona, kao i usklađivanje s drugim sistemskim zakonima iz oblasti zaštite životne sredine. Težište politike zaštite životne sredine je visok nivo zaštite i njeno utemeljenje na ekonomskim principima, kako na lokalnom nivou, tako i na regionalnom i globalnom nivou.
Zaštita prirode je jedna od osnovnih oblasti u zaštiti životne sredine. Predlogom zakona o zaštiti prirode utvrđuju se mere zaštite prirode i prirodnih vrednosti, koje se sprovode utvrđivanjem i procenom stanja, zaštitom prirodnih dobara, programima upravljanja privrednim resursima u šumarstvu, poljoprivredi, rudarstvu i drugim delatnostima, zatim podsticanjem stručnog rada u oblasti zaštite prirode, obaveštavanjem javnosti o stanju prirode, kao i utvrđivanjem odgovornosti subjekata za zaštitu životne sredine.
Kod zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, jedna od novina je da nacionalnu strategiju održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara donosi Vlada. Zatim, Vlada utvrđuje kriterijume za određivanje statusa ugrožene životne sredine, kao i kriterijume za utvrđivanje prioriteta za sanaciju i remedijaciju. Predviđeno je da se programi životne sredine mogu finansirati sredstvima iz donacija, kredita i iz sredstava međunarodne pomoći.
Vlada propisuje kriterijume i određuje područja od posebnog društvenog interesa u oblasti zaštite životne sredine, kao i visinu i način plaćanja naknade za zagađivanje životne sredine, a daje se i mogućnost jedinici lokalne samouprave da propiše naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine. Utvrđena je obaveza autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave da otvore budžetski fond, u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.
Predloženim rešenjima u zakonu, obezbeđuje se odgovornost subjekata zaštite životne sredine, s jedne strane, i nadležnih organa Republike, pokrajina i lokalne samouprave, s druge strane.
Precizira se status Fonda za zaštitu životne sredine, njegovi izvori finansiranja i korišćenje sredstava. Rešava se problem nenamenskog trošenja sredstava, posebno u opštinama. Novina prilikom promene nosioca prava korišćenja zemljišta jeste da je korisnik zemljišta čije pravo korišćenja prestaje, a čija delatnost je uticala na funkcije zemljišta, dužan da izradi izveštaj o stanju zemljišta.
Smatram da će ceo set predloženih zakona u primeni doprineti jačanju zakonodavne, institucionalne, ekonomske, kao i javne svesti.
Zahvaljujem predstavnicima Ministarstva na pripremi ovih zakona i na njihovom prisustvu našem zasedanju. Podržaću set ovih zakona. Hvala vam.