BRANKA KARAVIDIĆ

Socijaldemokratska stranka

Rođena je 23. januara 1958. godine u Pančevu. Po zanimanju je elektrotehničarka.

Radila u tehničkoj pripremi na kopu Rudnika bakra Majdanpek 26 godina.

Demokratskoj stranci se pridružila 1991. godine. U više mandata je članica Opštinskog odbora DS Majdanpek. Od maja 2005. godine predsednica OO DS Majdanpek (drugi mandat), članica Glavnog odbora DS od 2005. godine, članica Okružnog odbora DS. Jedan od osnivača Foruma žena u Majdanpeku.

Od oktobra 2005. godine obavljala je funkciju zamenice predsednika opštine Majdanpek.

Na parlamentarnim izborima 11. maja 2008. izabrana je za poslanicu u Narodnoj skupštini Republike Srbije, tada je bila zamenica člana u Odboru za industriju i članica je grupa prijateljstva sa Izraelom i Hrvatskom. Narodna poslanica i u sazivu 2012-2014.

2014. godine prelazi u Socijaldemokratsku stranku. Narodna poslanica i u X. sazivu, sve do 03. juna 2016. godine.

Udata, majka dve ćerke. Živi u Majdanpeku.
Poslednji put ažurirano: 01.12.2016, 09:06

Osnovne informacije

  • Demokratska stranka
  • Majdanpek
  • Pančevo
  • 23.01.1958.

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 02.03.2016.

Hvala gospodine predsedavajući.

Član 17. je u delu koji govori o odgovornosti za rad službenika, tako da član 17. u Predlogu zakona kaže: „Službenik je odgovoran za zakonitost, stručnost i delotvornost svog rada“. Mi smo svojim amandmanom predvideli da se doda novi stav 2. koji glasi: „Niko ne sme vršiti uticaj na službenika da nešto čini ili ne čini suprotno propisima.“

Mi smo predložili ovu dopunu. Time smo izvršili usaglašavanje sa Zakonom o državnim službenicima, tako što se u stvari dodaje eksplicitna zabrana vršenja uticaja na službenika da postupa protivno, odnosno da postupa protiv svojih dužnosti.

U vašem obrazloženju se kaže da se pozivate na član 30. Predloga zakona koji kaže da službenik je dužan da u okviru poslova svog radnog mesta postupa u skladu sa Zakonom o pravilima struke i kodeksom ponašanja, kao i da preduzima sve mere i radnje koje omogućavaju pravnim i fizičkim licima da ostvaruju svoja prava i drugim propisima garantovana prava i interese.

Mi u stvari ovde ne govorimo o službeniku u smislu njegovog rada, nego u stvari mislimo da treba dodatno zaštiti njega kao službeno lice.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 02.03.2016.

Hvala.
Član 32. govori o premeštaju i kaže: „Službenik je dužan da prihvati odgovarajuće radno mesto na koje je prema odredbama ovoga zakona trajno ili privremeno premešten“.
Mi smo priložili amandman na ovaj član, jer smatramo da se premeštaj službenika može sprovesti samo uz saglasnost službenika, osim u slučaju kada je izričito zakonom predviđeno drugačije. Ukoliko bi se prihvatilo rešenje ovog Predloga zakona prema kome je službenik dužan da prihvati premeštaj, a odredbe koje regulišu premeštaj nisu dovoljno precizne, mislimo da bi to otvorilo mogućnost zloupotreba.
Vi odbijate naš amandman i kažete da se radi o izuzetnim situacijama kada se zbog potrebe rada službenik premešta na drugo radno mesto, pa nije potrebna njegova saglasnost. Premeštaj službenika predstavlja deo ovlašćenja rukovodioca za organizovanje procesa rada. Takođe, premeštaj podrazumeva premeštaj na odgovarajuće radno mesto, te iz tog razloga nije potrebna saglasnost službenika. Mi se, naravno, ne slažemo sa time i mislimo da treba da prihvatite naš amandman.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 02.03.2016.

Hvala gospodine predsedavajući.
Član 41. govori o saglasnosti za dodatni rad, gde smo mi svojim amandmanom predložili brisanje stava 3. i 4. koji regulišu izuzetak od pravila da nije potrebna saglasnost poslodavca za dodatni rad, kada je u pitanju naučno istraživački rad, objavljivanje autorskih dela i rad u kulturno-umetničkim, humanitarnim, sportskim i sličnim udruženjima.
Predlog zakona predviđa da poslodavac može da zabrani ovakav vid dodatnog rada ukoliko onemogućava ili otežava rad službenika, odnosno šteti ugledu poslodavca, odnosno stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnost rada službenika.
Imamo primedbu na to da nisu određeni kriterijumi na osnovu kojih se može odrediti da je takav rad otežan, šteti ugledu poslodavca ili stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnog rada. Pored toga, za ovakvu vrstu delatnosti ni prema Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije nije potrebna saglasnost agencije kada su u pitanju funkcioneri, pase onda mi pitamo – zašto bi onda poslodavac mogao da uskrati ovakvu vrstu dodatnog rada.
U vašem obrazloženju su ključne reči da se ovo ne misli generalno, nego da se misli o pojedinačnim slučajevima. Međutim, naša sugestija se odnosi na to da nisu bliže određeni kriterijumi na osnovu kojih će se nekome zabraniti dodatni rad. Zahvaljujem.