DUŠAN OBRADOVIĆ

Demokratska stranka

Rođen je 4. juna 1985. godine u Kragujevcu.

Završio je Prvu kragujevačku gimnaziju. Jedan je od osnivača i prvi predsednik prvog đačkog parlamenta u Srbiji. Bio je angažovan u Ministarstvu prosvete na promociji đačkog parlamentarizma.

Kao student radio je u Narodnoj kancelariji predsednika Republike Srbije, bavio se humanitarnim radom i bio jedan od organizatora sajmova zapošljavanja.

Diplomirao je na Fakultetu političih nauka.

Član Demokratske stranke postao je 2003. godine.

Politikom se aktivno bavi od 2008. godine, kada se iz Beograda vratio u rodni Kragujevac.

Na mesto potpredsednika okružnog odbora Demokratske stranke izabran je 2009. godine, a u junu 2011. i za predsednika Gradskog odbora Demokratske stranke u Kragujevcu.

Narodni poslanik u sazivu 2012-2014.
Poslednji put ažurirano: 17.02.2017, 11:17

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Četvrta sednica, Drugog redovnog zasedanja, 18.11.2013.

Poštovani ministre, koleginice i kolege poslanici, kada smo već kod toga kako će ko kada se vraća u svoju sredinu, imamo jedno stalno pitanje, s obzirom da ja dolazim iz Šumadije – kako će predstavnici SNS u Šumadiju? Činjenica jeste da zahvaljujući inicijativi DS, ali i JS smo uspeli da dođemo do toga da ipak vratimo sud u Topolu.
Ali, ono što je ostalo kao problem jeste veliki broj opština u Šumadiji. Imate opštinu Rača, opštinu Batočina koju je pominjao i moj kolega, ali u Batočini, na teritoriji od 216 kilometara kvadratnih, 13.000 stanovnika, postoji potreba makar za sudskom jedinicom. Postoje i uslovi, u smislu prostorija, ali pre svega treba znati, poznavati Srbiju i poznavati Šumadiju. Šumadija jeste prilično ugrožena, jedna opština u kojoj je 90% stanovništva seosko, koja je potpuno naslonjena na teritoriju Topole, normalno bi bilo da je okrenuta ka samoj opštini Topola, ne ka Kragujevcu. Do Kragujevca ide 40 kilometara puta, veoma lošeg puta nažalost, nismo na to naravno ponosni, ali veliki broj stanovnika Rače gravitira upravo u Topoli. Šta bi bio problem da se napravi jedna sudska jedinica koja bi bila izvedena iz tog suda?
Zaboravili ste sud koji je osnovan još 1806. godine, za vreme Vožda Karađorđa u Topoli. Zahvaljujući kolegi Kosaniću iz JS, koji je lobirao za to da, kao i DS, budete svesni negde i nekih važnih stvari koje nisu uvek tako jasno vidljive u statistikama. Bitno je da budete svesni svih geografskih, ali i političkih uslova koji su preduslov za donošenje ovakvih zakona. Ako je to čista matematika, pa ste precrtali pola opština u Srbiji, onda je to nešto na šta mi skrećemo pažnju kao veoma loše.
Opština Rača, kažem još jednom, nužno mora biti okrenuta ka Topoli. Opština Batočna koja ima veliki priliv, zahvaljujući pre svega DS, veliki priliv stranih investicija. Postoji ogromna potreba, pokazuje i broj predmeta, za postojanje jedne sudske jedinice. Zahvaljujem.

Četvrta sednica, Drugog redovnog zasedanja, 18.11.2013.

Moram da izjavim još jednom čuđenje, ali, s obzirom da ste verovatno najveći deo života proveli ipak u Beogradu, znam da sigurno niste bili svedok toga šta znači kada se neke opštine bore za institucije. Ja sve vreme govorim o sudu, a ne o sudskoj jedinici. Mi govorimo o tome da ste uspeli jednu stvar koja ima i duboku tradiciju i poštovanje…
Ako je problem za državu Srbiju predsednik suda u Topoli, u materijalnom smislu, u smislu toga da će smanjenje troškova time što ćemo smanjiti jednu platu predsednika suda u Topoli napraviti jednu poruku građanima Topole, koji danas imaju strašan problem da se dovezu do Beograda… Vi ne znate ni koje probleme, maltene egzistencijalne prirode u 21. veku nadomak glavnog grada imaju građani ove opštine.
Najlakše je reći – ne, ništa vam nismo oduzeli, ništa nismo promenili, biće vam pristupačan sud, biće sve to isto kao što je nekada bilo. To jednostavno nije istina niti za građane opštine Rača, ni opštine Batočina, a sigurno da danas nije lako ni građanima opštine Lapovo.
Ukoliko imamo predsednika iz Šumadije i čoveka koji nastavlja da zapravo koordiniše i pomaže ovu Vladu koja je za Šumadiju za godinu i po dana uradila toliko malo, da mi danas nemamo nijednu jedinu investiciju u Šumadiji, da imamo gašenje svih institucija uz najrazličitija obrazloženja, to je nešto što je rezultat Vlade u kojoj ste i vi ministar. Očigledno ste samo upali u jedan sistem koji Šumadiju dovodi u situaciju da mora da povećava sve svoje troškove da bi obezbedila osnovnu egzistenciju.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 13.11.2013.

Poštovani gospodine ministre, kolege i koleginice poslanici, danas pred nama je jedan zakon o kojem smo govorili još u maju, i ovde je prisutan kolega Mrkonjić. Osmog maja ove godine govorio sam o Zakonu o železnici i tada je gospodin Mrkonjić rekao da ćemo u roku od mesec dana usvojiti ovaj zakon. On je u proceduru ušao tek u julu mesecu. Prođe letnja pauza, prođe veliki broj zakona i evo, koji je danas datum a rok je bio negde 1. septembar postavljen od mnogih međunarodnih organizacija. Da nismo usvojili Zakon o železnici i da danas nije ovaj zakon o interoperabilnosti i bezbednosti u železničkom saobraćaju bili bi smo rupa na evropskom tepihu ili ćilim, ali činjenica je da ne bismo mogli da putujemo.
Mislim da je u najmanju ruku žalostan vaš opis, gospodine ministre, da nam vi pričate o tome šta znači interoperabilnost u kontekstu toga da će naš voz putovati van granica Srbije, čak će i naša kompozicija moći da ide do Nemačke. Da je to sredina nekog 19 veka, tada smo imali konjsku zapregu, 1850. i neke, a 1856. godine smo dobili parnu lokomotivu, da ste vi ministar u nekoj Pašićevoj vladi, pa da budete na nešto ponosni. Ne kažem da ste vi krivi za stanje u železnici, daleko od toga. Mnogo godina je uništavana.
Kada govorimo o bezbednosti u železničkom saobraćaju, krajnje iskreno treba reći da vi danas snosite najveću odgovornost za nešto što se može desiti. Zahvaljujući mnogim medijskim natpisima i željom aktuelne vladajuće koalicije da sakrije sve svoje greške i nesposobnosti, nekim dnevnim događajima smo zaboravili afere koje sada ne bih pominjao, jer su čista politika, a ovaj zakon je više operativan. Činjenica je da imamo u maju mesecu jedan problem, ozbiljan bezbednosni, u železnici. Mnogi su možda već zaboravili zbog tih silnih novinskih natpisa tunel i one probleme sa povređenom decom i onim majkama koje su davale određene izjave. Danas se niste osvrnuli. Tadašnji ministar, a danas kolega poslanik, i današnji direktor Železnice nisu ni obišli povređene. Niko više nije govorio. Danas ste mogli da kažete koliko je ljudi povređeno.
Mi usvajamo jedan moderan zakon o bezbednosti u železničkom saobraćaju i to je lepo. Znate odlično da mnogi zakoni nisu primenjivi u našoj železnici i ovo usvajamo zbog toga što moramo, kao i mnoge druge zakone, ali vi znate da mi njega nećemo moći da sprovedemo na terenu. O kojoj bezbednosti govorimo kada današnji zakoni govore o tome da građani ne mogu ni da priđu, ukoliko imaju njive ili kuće pored pruge, da pokose ambroziju, pošto je toliko zarasla pruga u Srbiji, a njih definitivno ugrožava. Znate štetne posledice ambrozije. Uskoro ćemo tražiti detektorom za metal većinu naših pruga u državi, a govorim o modernom zakonu i govorimo o vozu koji će putovati, kako vi rekoste, za Nemačku, ali i za mnoge druge države.
Berlinskim kongresom smo, hajde da kažemo našom diplomatskom aktivnošću, veoma dobro prošli, ali ko prati priču o železnici zna da smo bili uslovljeni da u roku od tri godine napravimo železnicu ka Turskoj. Pričam o 1878. godini. Šta je danas sa mnogim našim prugama? Da li je to prevaziđeno?
Dolazim iz Kragujevca i pomenuću jednu stvar, koja me je strašno čudila, vezanu za aktuelnog direktora Dragoljuba Simonovića. On se negde u prvih šest meseci svog mandata hvalio, a danas je nastavio, jednim lažnim prikazivanjem statistike, a to je da je 18% učešća u kompletnom železničkom saobraćaju putnički saobraćaj. Pohvalio se time što je poraslo učešće u putničkom saobraćaju. Da li to znači da opada privredna aktivnost, gospodine ministre? Ako teretni saobraćaj opada, niko ne treba time da se hvali. To je ona manipulacija statistikom koja često dolazi iz redova vladajuće koalicije.
Treba reći, pošto sam pomenuo da dolazim iz Kragujevca, i dovesti u vezu sa ovim, a to je da jedna od većih privrednih aktivnosti jeste sigurno proizvodnja Fijatovih vozila. Železnica Srbije nije dovoljno dobra za Fijat. Ako će Vlada da se hvali da to što smo uveli konkurenciju u železnički saobraćaj nešto što je dobro, ali sa druge strane Vlada je i dalje vlasnik Železnica Srbije i odgovorna je za njeno poslovanje, niko ne odreaguje na konstataciju da Fijat nije zadovoljan i da hoće da menja, da je promenio svog špeditera.
Danas imamo i druge probleme u Kragujevcu vezano za blokadu pruge u Kragujevcu. Možemo govoriti o tome da je Fijat na kraju morao sam da obezbedi pružne prelaze u Kragujevcu i da finansira ono što ima kao problem prolaskom kroz centar grada. Da o toj bezbednosti tek ne govorimo, da u mnogo gradova u Srbiji imamo problem bezbednosti zato što pruga nije izmeštena, zato što nije predviđena nikakva investicija.
Kada govorimo o investicijama, gospodine ministre, vi odgovarate za 18 milijardi dinara koje se Železnici uplaćuje svake godine, a od čega najveći deo odlazi za plate. Možete li da nam odgovorite šta država dobija za tu uslugu? Građani Srbije plaćaju železnice i SPS je poznata po tome što kupuje socijalni mir. Niste vi jedini to radili, ali je činjenica da nema nikakve ideje, niti ikakvog izveštaja za koji obavljeni posao je Železnica dobila 18 milijardi.
Kada govorimo o bezbednosti, pošto ovaj zakon o tome najviše govori, treba iskreno reći, gospodine ministre, ne znam kako spavate kada znate da Železnica nema sertifikat o bezbednosti, nema licencu. To vam je kao da u drumskom saobraćaju vozite ne registrovan auto, a pri tom nemate vozačku dozvolu. Znate li kolika je kazna za pravno lice ili za građanina Srbije ukoliko vozi ne registrovan auto, a nema ni dozvolu? Takvo je stanje i u našoj železnici, a vi ste kao predstavnik Vlade pre svega zadužen za ovaj resor. Želimo da nam kažete da li ste svesni odgovornosti.
Činjenica jeste da je železnički saobraćaj najbezbedniji svuda u svetu. Jedan prema sto je odnos u smrtnom ishodu, a jedan prema tri i po hiljade u povredama, ali to ne treba da vas opusti, gospodine ministre. Ne želim nikakav problem, ne želim građanima Srbije. Ovde govorimo o zakonu koji je moderan. Vi ste nam ga tako predstavili. Rekli ste nam da je to nešto što je dobro za nas, a niste nam rekli da je ovaj zakon trebao da bude usvojen zajedno sa Zakonom o železnici, ako ne i pre njega. Imali smo jedan ogroman pravni vakum. Tu je možda mala sreća što železnica sporo implementira sve, pa smo imali sreće što nije došlo do nekih ekscesa. Zakon iz 1998. godine je gotovo neprimenjiv sa onim Zakonom o železnici koji smo usvojili.
Usvajamo neke akte koji su u suprotnosti jedan sa drugim. Na to smo vas upozoravali još u maju mesecu, kada smo usvajali Zakon o železnici, da niste smeli da ga odvojite. Niste imali nikakav argument.
Ovakav zakonski predlog, ništa novo niste doneli što je moralo da bude obrazloženje što smo čekali ovoliko dugo. Jednostavno, pogubljenost ove aktuelne Vlade, bavljenja sama sobom. Znate koliko smo se bavili rekonstrukcijom Vlade. To nas dovodi u problem i u međunarodnoj komunikaciji, pa i o tom vozu koji putuje za Nemačku tako ponosno.
Činjenica je da je ovaj zakon potpuno usklađen i prepisan. Činjenica je da je ovaj zakon, zajedno sa Zakonom o železnici, bio predviđen i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju još od pre dve godine. Činjenica je da smo kasnili, ali i naši susedi su kasnili, ali svi su završili i usvojili identičan zakon, gotovo identičan zakon, naravno, prilagođen svojim kapacitetima, svi naši susedi. Svi su pre letnje pauze ovo obavili, jer su znali koji im je rok.
Što se tiče drugih zakonskih rešenja, imamo ozbiljan problem sa zakonom koji je krajnje kratak i veoma jednostavan, o izmenama i dopunama Zakona o javnim putevima. Vi ste rekli – kontrolisaćemo postavljanje pumpi. Veoma sam vas pažljivo slušao i baš ste izgovorili tu rečenicu, kao da do sada uopšte ona nije bila kontrolisana. Činjenica je da ne izgleda baš savršeno, ne samo postavljanje pumpi, benzinskih stanica u Srbiji, već mnogo stvari. Ali, isto tako je činjenica da je to do sada neko radio.
Ukoliko vi želite da uvedete eksproprijaciju određenih teritorija, odnosno nekretnine, zajedno sa određivanjem trase puta, znate, mnogo je bilo zloupotreba. Znaju svi u Srbiji da su ministri dojavljivali gde će ići put, pa ljudi kupe po bagatelnim cenama određene teritorije, znaju gde će proći put. Ali, to je mnogo teže, iako ima korupcije, mnogo teže ostvariti korupciju, s obzirom da veliki broj inženjera odlučuje gde će ići put i gde je to najbolje i kako će to sve funkcionisati.
Kada govorimo o benzinskim stanicama, ovo je izvor korupcije. Vi rekoste – ovo je odličan antikoruptivni zakon. Ovo je apsolutnizvor o korupcije. Ja ne znam gde su pripadnici SPS učili o tome šta je to borba protiv korupcije i šta je to demokratija, ali ovo je oduzimanje nadležnosti lokalnim samoupravama. Ja se slažem da je trebalo bolje propisati lokalnim samoupravama i sprečiti eventualno to što ste vi upoređivali vas i vašeg kolegu čiji će se plac kupiti. Ali, ovde će odsad, maltene, ministar odlučivati. Oduzeli ste lokalnim samoupravama. Da, korupcija će biti manja, zato što se svodi na jednog čoveka ili jednu političku partiju, ali činjenica je da imamo i dalje objektivan problem, da će država postati maltene diler nekretninama.
Znači, vi ćete eksproprijacijom uzimati imovinu i određivati gde će tačno biti teritorija za benzinsku stanicu. Ko vam daje za pravo da kažete da je to antikoruptivni zakon? Kako možete da kažete da će to biti bolje kada oduzmete lokalnoj samoupravi i novac i kada joj oduzmete i nadležnosti? Koliko god mi bili nezadovoljni time kako je to do sad radila lokalna samouprava, vaš zadatak je da to utvrdite, a ne da im oduzmete.
Primena ovog zakona će najverovatnije, pošto nije završena još uvek eksproprijacija puta od Kragujevca do Batočine, pretpostavljam, moći prvo da se primeni u tom delu puta. Ja sam Kragujevčanin i već vidim kako moj grad, ali i opština Batočina, nema mogućnost da odredi gde će biti ta benzinska stanica. Slažem se da je to možda moglo da bude i predmet korupcije, ali će to očigledno sada biti na vašim vratima, svi ti ljudi koji misle da je baš njihov plac ili da na neki način žele da odrede gde će biti benzinska stanica na ovom jednom veoma važnom putnom pravcu.
Što se tiče ostalih delova, član 6. najviše govori o tome koliko nije antikoruptivni zakon. Posle člana 6. dodaje se stav 7. u samom članu – ministar donosi propis o uslovima koje mora da ispuni podnosilac zahteva za izdavanje dozvole, o uslovima i načinu izdavanja dozvole, o vrstama dozvola, rokovima važenja dozvola, kao i o sadržaju i izgledu obrasca dozvole za obavljanje vanrednog prevoza. Da li je ovo nešto što vama deluje kao veoma demokratsko? Da li su to načela za koja se borite?
Veoma je veliko pitanje – zbog čega na kraju zakona i sami priznajete, a ima puno pitanja o usklađenosti nacrta sa propisima EU? Odredbe sporazuma i prelaznog sporazuma koji se odnose na normativu, sadržinu propisa nema. Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama sporazuma i prelaznog sporazuma nema. Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe sporazuma i prelaznog sporazuma nema. Usklađenosti sa propisima EU, nema ni po svim tačkama, nema potrebe da čitam. Da li je prevedeno na jezik EU? To mi je manje važno, ali su svi odgovori ne, zbog toga što evropska praksa ne može da prepozna ovakav model. To što ste provukli kroz osam članova ovaj zakon ili koliko ih ima, ne znači da on može da bude izopšten iz onoga što jeste naš interes, a to je priključenje i pridruživanje EU.
Imamo interesantnu stvar i u članu 7, pretposlednji član koji govori da u članu 83. zakona posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi – Vlada propisuje uslove koje mora da ispunjava tunel u pogledu bezbednosti saobraćaja. Da li će to gospodin Tasovac, Mrkić, možda stručnjak Krstić ili Udovičić odlučiti koliki će biti tunel, kako će on izgledati? Hoće li oni propisivati ili je ovo samo maska za to da će se angažovati neko telo? Pretpostavljam da ne može Vlada da bude dovoljno stručna da odredi ovakve stvari.
Pod kojim uslovima će se angažovati određena tela? Zakon treba da bude opšti, ali ne možete da uđete u situaciju da potpuno apstrahujete neke stvari koje kasnije ostavljaju ozbiljne mogućnosti za korupciju. Mislimo da je ova priča sa tunelom jedna velika simbolika ovog zakona. Kažem još jednom, zakon strašno podseća, iako je u osam članova samo stavljen na nešto što liči na ovu Vladu, a to je da provlači određena zakonska rešenja i na kraju vidimo da je to baš suprotno od onoga što ste vi u svom izlaganju rekli. On je najmanje antikoruptivan. Otvara mogućnost za jednu sferu koju građani Srbije odlično poznaju. Zna se ko u Srbiji ima mogućnosti da se bavi naftnim proizvodima i trgovinom. Imali smo puno prilike o tome da čitamo u medijima.
Ukoliko bi država imala interes da zaštiti NIS, i to bismo mogli da razumemo, ima vlasništvo. Ona bi smela da se bavi u tom delu, ali ovo zapravo predstavlja još jedan način, hajde da kažemo, uzimanja određenih nadležnosti od opštine i gradova u Srbiji, ali i otvara ozbiljnu sferu za korupciju. Toliko za sada. Nadam se da ćemo dobiti od vas neke odgovore. Kasnije ćemo izneti još neke stavove vezano za ostale zakone. Zahvaljujem.