SABINA DAZDAREVIĆ

Stranka demokratske akcije

Rođena je 1982. godine.

Po zanimanju je diplomirana inženjerka elektrotehnike.

Narodna poslanica u X sazivu od 2014 do 2016. godine.
Poslednji put ažurirano: 30.11.2016, 16:07

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Drugo vanredno zasedanje, 02.02.2016.

Hvala poštovani predsedavajući.
Gospodine ministre sa saradnicima, koji niste tu, dame i gospodo narodni poslanici, danas raspravljamo o novom Zakonu o sportu. Ovaj zakon ima nekoliko prednosti u odnosu na prethodni, koji se primenjuje od 2011. godine, i verujemo da će on imati pozitivne efekte na građane koji žele da se bave sportom, kako profesionalno, tako i rekreativno.
Ovi pozitivni efekti proističu, pre svega, iz toga da je zakon proizašao iz činjenice da je Srbija na evropskom putu, te da je u tom smislu rađen tako da bude u skladu sa dokumentima međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene nacije i Savet Evrope, kao i sa dokumentima Evropske unije.
Poštovani ministre, u vašem uvodnom izlaganju ste pomenuli da su poslednjih par godina sportisti naše zemlje postigli veliki bum što se tiče međunarodnih takmičenja. Ovde moram da pomenem i nekoliko sportista iz Sandžaka koji su postigli, i još uvek postižu, izuzetne rezultate kada su u pitanju međunarodna takmičenja. Tu je, pre svega, naša cenjena atletičarka Amila Terzić, koja je osvojila čak tri medalje u prošloj godini, zatim tu su Osmir Kolašinac, profesionalni bacač kugle, Adem Ljajić, koji je fudbaler i reprezentativac Srbije, kao i Muamer Hukić, koji je višestruki svetski šampion u boksu, i mnogi, mnogi drugi. Ovo su ljudi zbog čijih ličnih uspeha i pobeda, mi kao narod Sandžaka takođe osećamo uspehe i pobedu. U ovom smislu je potrebno da konstantno tražimo talente, a da bismo ih pronašli i prepoznali, složićete se sa mnom, moramo da imamo bolju sportsku infrastrukturu.
Takođe, kada govorimo o sportistima iz Sandžaka, ovde moram da pomenem da su tokom katastrofalnih poplava, koje su zadesile Srbiju u maju 2014. godine, direktor ustanove za sport iz Tutina sa još 24 sportiste, učestvovali u sanaciji vrtića od poplava u Svilajncu. Ovo je još jedan pokazatelj da su sportisti tu ne samo kada treba da se bave sportom, već i kada treba da se pokaže humanost na delu.
Kada govorimo o saradnji Ministarstva sa jednom malom lokalnom zajednicom kao što je Tutin, pre svega, moram da pohvalim uloženi trud Ministarstva i vas lično, koji ste prvi ministar omladine i sporta koji je posetio Tutin i koji se lično uverio u stanje sportske infrastrukture u ovom gradu, te da su uz podršku Ministarstva urađeni projekti trim staze i multifunkcionalnog terena u ovom gradu.
Takođe, u Sjenici ste iz fondova Norveške ambasade uradili teren za mali fudbal, što je izuzetna stvar i na čemu su vam građani ova dva grada izuzetno zahvalni.
Međutim, ovo nije dovoljno. Prilikom vaše posete Tutinu ste se uverili kakvo je stanje sportskih objekata, te znate da deca i sportisti u ovom gradu skoro da nemaju gde da se bave sportom. Sportska hala koja je započeta 2002. godine, a koja se nalazi u blizini dve osnovne škole u kojima je preko 2.000 učenika, još uvek nije završena. Ovi đaci praktično nemaju gde da se bave sportom. Takođe, ukoliko bi ova hala bila završena, pored učenika ovih škola, mogli bi da je koriste i sportisti rekreativci u večernjim satima i vikendom.
Isti je slučaj i sa Sjenicom koja takođe ima problem nedostatka sportskih objekata za učenika i srednjoškolce, a takođe i problem sa izgradnjom Ski centra „Žari“, koji predstavlja jedan kapitalni projekat na državnom i regionalnom nivou. Osim „Biatlon centra“, u okviru ovog centra koji je izgrađen, a koji je finansiran iz budžeta opštine Sjednica, i pored obećanja iz Ministarstva, do sada ovde ništa nije urađeno. Ovde ću takođe pomenuti još jedan projekat koji je od velike važnosti, a to je Projekat kampa na Pešteri, koja zbog svoje nadmorske visine predstavlja idealnu lokaciju za pripreme za bazične sportove, što je i tim iz Ministarstva koji je posetio ovu lokaciju takođe potvrdio.
S obzirom na problem lokalnih samouprava da nemaju dovoljno novca da investiraju u razvoj sporta, ono što biste vi kao ministar omladine i sporta mogli da uradite je da nam date konkretne odgovore u vezi projekata koje sam napred pomenula. Prilikom vaše posete Tutinu obećali ste 2017. godinu kao godinu završetka sportske hale, a ovu 2016. godinu kao godinu u kojoj će se uraditi krovna konstrukcija na ovom objektu. Takođe, Kamp na Pešteri i Ski centar „Žari“ u Sjenici, koji su od ključnog značaja pre svega za ekonomski razvoj ovog regiona, moraju biti uvršteni u budžet Republike Srbije ili se moraju naći drugi izvori finansiranja, kako bi Ministarstvo u saradnji sa lokalnim samoupravama realizovali ove projekte.
Na kraju ću još jednom napomenuti da je ovaj zakon dobar iz razloga što je u mnogome proistekao iz činjenica na terenu, odnosno na osnovu problema sa kojima se lokalne vlasti i drugi odgovorni suočavaju i njima je definisan jedan novi način saradnje između Ministarstva sporta i jedinice lokalne samouprave.
Verujem da ćete iskoristiti ove prednosti zakona, te da će se planirani i započeti projekti sportske infrastrukture u Sandžaku uskoro i završiti, te da ćemo vas ovim povodom ponovo ugostiti.
Na kraju bih rekla da ćemo mi iz poslaničke grupe SDA Sandžaka podržati ovaj zakon u danu za glasanje. Želimo da čestitamo i vama i vašim saradnicima na njegovoj izradi i svakako se nadamo da on neće ostati samo mrtvo slovo na papiru, već da će biti implementiran. Zahvaljujem.

Prvo vanredno zasedanje, 26.01.2016.

Hvala, poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, svoje prvo pitanje upućujem ministarki građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture gospođi Zorani Mihajlović, a vezano je za regionalne putne pravce Tutin-Pazarište-Novi Pazar, Novi Pazar-Senica i Tutin-Vuča, granica sa Crnom Gorom.
Regionalni put Tutin-Novi Pazar predstavlja jedan od najlošijih na teritoriji čitave Republike. Napravljen je 60-ih godina prošlog veka i od tada na njemu nije rađeno apsolutno ništa na poboljšanju stanja kolovoza i elemenata puta. Na ovoj deonici evidentirano je više od 20 klizišta, od kojih je samo nekoliko sanirano. On je u veoma lošem stanju i, kao takav, predstavlja opasnost za odvijanje saobraćaja. Ovaj put svakodnevno koristi više od hiljadu stanovnika Tutina, pre svega učenika i studenata, kao i zaposlenih, kako bi stigli do svojih škola, fakulteta i radnih mesta.
Što se tiče putnog pravca Tutin-Vuča, on predstavlja vezu sa susednom nam državom Crnom Gorom i na njemu se nalazi granični prelaz Vuča. Potpuno je neshvatljivo da jedan međudržavni putni pravac na kojem se nalazi granični prelaz može da bude makadamski, a to je upravo slučaj sa ovim putnim pravcem. Za razliku od nas, deonica ovog puta koja se nalazi na teritoriji Republike Crne Gore je asfaltirana i potpuno funkcionalna.
Kada govorimo o ovim putnim pravcima, moram da vas podsetim da su dve vlade, Vlada Republike Srbije i Vlada Republike Turske u pregovorima obezbedile kredit od strane turske izvozne banke pod izuzetno povoljnim uslovima radi revitalizacije putne infrastrukture u Sandžaku, tačnije radi revitalizacije ovih putnih pravaca. Putevi čine osnovu razvoja jedne sredine. Kako je preko 50% putne mreže na teritoriji opštine Tutin, koja je uglavnom u nadležnosti države, u katastrofalnom stanju, ovaj nerazvijeni i zapostavljeni deo zemlje gubi svaku šansu za razvoj i postaje još nerazvijeniji i još siromašniji.
Moje pitanje ministarki građevinarstva glasi – zašto još uvek nije započeta rekonstrukcija izgradnje ovih putnih pravaca? Kada planirate početak radova i kada planirate završetak radova na ovim putevima?
Svoje drugo pitanje upućujem ministru pravde gospodinu Nikoli Selakoviću. Prošlo je više od pet godina od kada su, Zakonom o sedištima i područjima sudova javnih tužilaštava, opštini Tutin ukinuti Osnovni sud, Prekršajni sud i Javno tužilaštvo.
Tutin je opština koja ima skoro 40 hiljada stanovnika, teritorije 741 kilometar kvadratni, opština koja ima dovoljan broj predmeta za potpuno samostalan rad ovih sudova. To je pogranična opština u kojoj mogu i treba da se rešavaju slučajevi iz člana 308. Zakona o prekršajima, odnosno u slučajevima gde je potrebno voditi takozvani skraćeni postupak. Tutin je opština sa izuzetno lošom putnom infrastrukturom, o čemu sam govorila u prvom delu svog izlaganja, gde je ljudima potrebno da pređu više od 70 kilometara da bi obavili neku potrebu u sudu.
Zakon iz 2010. godine, kojim su ukinuti Osnovni sud, Prekršajni sud i Javno tužilaštvo, u Tutinu se pokazao izuzetno lošim rešenjem, te iz ovog razloga pitam gospodina Selakovića – zašto jedna opština koja je naseljena pretežno Bošnjacima, dakle jednim manjinskim narodom, koja ima sve potrebne preduslove, ne može da ima svoj osnovni sud, zašto ne može da ima svoj prekršajni sud i svoje javno tužilaštvo? Zašto kršite Ustav i zakone Republike Srbije kada su u pitanju osnovna prava nacionalnih manjina? Zašto građankama i građanima Tutina ne vratite sudove i tužilaštvo? Zahvaljujem.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 11.12.2015.

Hvala, poštovani predsedavajući.
Uvaženi ministri, dame i gospodo narodni poslanici, našim amandmanom predlažemo da se u budžet Republike Srbije uvrsti nekoliko stvari koje su bitne za razvoj regiona Sandžaka.
Našim amandmanom predlažemo da se u budžet Republike Srbije uvrsti nekoliko stvari koje su bitne za razvoj regiona Sandžaka. Naime, prvo, radi se o budžetu nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Kada govorimo o nacionalnim većima, nacionalna veća su kao i narodni poslanici su birani u direktnim neposrednim izborima, a u budžetu su svrstani kao nevladina organizacija. Smatramo da se moraju pod hitno izvršiti promene u budžetu u nazivima kada se nacionalna već moraju nazvati organima manjinske samouprava, a ne nevladine organizacije i da se 21 nacionalnom veću dodele sredstva u budžetu Republike Srbije onoliko koliko im pripada.
Na sednici održanoj 19. novembra 2015. godine, na sednici koordinacije nacionalni savet nacionalnih manjina održanoj u Ečkoj je zaključeno i zatraženo od Vlade Republike Srbije da se Zakonom o budžetu za 2016. godinu, predvide sredstva u iznosu od 0,05% od ukupno planirani budžetskih sredstava, pa u tom smislu i predlažemo, a mi smo predložili gore navedeni iznos.
Dalje, podsećamo da u Srbiji ima 46 ekonomski nedovoljno razvijenih opština u kojima živi preko 930.000 stanovnika, koji čine nacionalni dohodak je ispod polovine proseka, republičkog proseka. U Sandžaku gde trenutno žive Bošnjaci, građani se suočavaju sa visokim stepenom nezaposlenosti, a u nekim opštinama, kao što je opština Tutin, taj stepen iznosi i preko 60%.
Elektroenergetska komunalna i putna infrastruktura su u katastrofalnom stanju iz ovih, a iz mnogih drugih razloga koji su čisto egzistencijalne priroda tražimo da u budžet Republike Srbije uđu sredstva za konačnu i kompletnu rekonstrukciju, regionalnog puta Novi Pazar – Tutin, kao i puta Novi Pazar – Sjenica koji su užasno u lošem stanju, a posebno kada govorimo o putu Novi Pazar – Tutin koji je više puta godišnje u prekidu zbog odrona i klizišta, a koji na dnevnom nivou koristi nekoliko hiljada ljudi, pre svega učenika i studenata, kao i zaposleni koje svakodnevno koriste ovaj putni pravac da bi stigli do svojih škola, fakulteta ili radnih mesta.
Radom na putnoj infrastrukturi i obezbeđivanjem sredstava za izradu projektne dokumentacije iz oblasti komunalne i elektroenergetske infrastrukture, stvorili bi se preduslovi da se o ovakvim projektima konkuriše kod predstupnih fondova EU. Ovo je važno iz tog razloga što opštine nemaju dovoljno sredstava, odnosno nemaju mogućnosti za finansiranje izrade ovih projektne dokumentacije ili za finansiranje ovih projekata, a bez projekata ne mogu dobiti sredstva koja već postoje u fondovima EU.
Uvrštavanjem naših predloga u budžet Republike Srbije bismo pokazali da imamo volje da osposobimo region Sandžaka na taj način da možemo da budemo ravnopravni u mogućnostima razvijanja, da budemo ravnopravni u mogućnostima privlačenja domaćih i stranih investicija, odnosno da budemo ravnopravni sa građanima Srbije iz drugih regiona. Zahvaljujem.