Poslanik nije ni u jednom radnom telu.
| 03.03.2016. |
|
||
| 29.02.2016. |
|
||
|
Nema informacija o predloženim aktima.
Želim da reklamiram i da zloupotrebljavam, ali mislim da svako ko je slušao raspravu u petak popodne, možda vi niste bili prisutni, je prepoznao mene u ovom obraćanju. Tako sam se ja prepoznala.
Govorim da nije Poslovnik. Saslušajte ljude koji su u ovoj sali, dakle replika. Samo da razjasnim.
Niko iz vladajuće većine ne blokira proces izbora Saveta članova REM-a, niko, ni Savez vojvođanskih Mađara, ni niko.
(Predsedavajuća: Dopustite potpredsednici da govori.)
Činjenica je, u potpunosti se slažem sa 99% onog što je uvaženi prethodni govornik rekao, ali da razjasnimo, niko iz vladajuće većine ne blokira, saznaćemo u sredu ili kad već, ko će kako da glasa.
Savez vojvođanskih Mađara samo moli da se razmotri da ova dva kandidata koji su trenutno nisu kandidati većine nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Pitajte te savete. Dakle, samo zbog toga molimo da se za njih ne glasa, da se izabere savet od osam članova, a za devetog člana da se ponovi procedura. Molim da ne zloupotrebljava niko ono što sam ja ovde izgovorila.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Na osnovu direktnog spominjanja, poslaničke grupe iliti stranke SVM da raščistimo nekoliko stvari i loše tumačenje prethodnih govornika.
Zaista je pravo narodnih poslanika i svih poslaničkih grupa da u danu za glasanje, koje će najverovatnije biti u sredu, po sopstvenom ophođenju na osnovu svega što je ovde rečeno se izjasne i nadamo se izaberu savet REM-a.
Ja bih volela da se ovde ne zloupotrebljava ništa što SVM izgovara, jer ja sam i na javnom slušanju, na javnom intervjuu, i u svom obraćanju ovlašćenog predstavnika i ovde kada god imam prilike naglasila, dakle, problem je što u Republici Srbiji imamo 24 nacionalnih saveta nacionalnih manjina. U jednoj od kategorija oni su predlagači, 20 nacionalnih svata nacionalnih manjina ne želi ove kandidate koji su sada pred nama, već je njihov predlog drugačiji. Četiri nacionalna saveta, odnosno njih dva žele ovo, dvoje se ne izjašnjavaju. Mislim da smo zaslužili, da su predstavnici nacionalnih manjina zaslužili da ih neko sasluša.
Činjenica je da je na Odboru za kulturu i informisanje doneta drugačija odluka. Savez vojvođanskih Mađara je i tamo glasao protiv, naš predstavnik, uvaženi kolega član Odbora, narodni poslanik Akoš Ujhelji, ali mi i dalje smatramo i o tome govorimo javno i u medijima i bilo gde da mi tražimo pravdu za nacionalne savete.
Zbog toga sam ja molila, ne samo koalicione partnere, već i opozicione stranke da ukoliko su me saslušali i čuli da razmisle u danu za glasanje i ne glasaju u kategoriji predlagača nacionalnih saveta nacionalnih manjina.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem, uvažena potpredsednice.
Predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, ne dozvoljavamo da neko zloupotrebljava Savez vojvođanskih Mađara.
Dakle, još jednom – mi ne blokiramo ovaj proces. Kandidat koji je bio u ovom procesu, i u prvom i u drugom pokušaju, Bodžoni Ištvan, nije član naše stranke već istaknuti medijski ekspert koji je svoj životni vek, više decenija, posvetio tome. Radio je i u Mađarskoj i u Srbiji. Ima izuzetno iskustvo.
Dakle, ja nisam pričala o njemu uopšte zato što, nažalost, procedura koju su izigrali svi uz pomoć i dela opozicije i nevladinih udruženja i tzv. nezavisnih novinarskih udruženja i međunarodne javnosti je dovelo do toga da taj kandidat, da njegovo ime sada nije pred nama.
Savez vojvođanskih Mađara ovim danima otvoreno priča o pogrešnoj proceduri, kako je izigran ovaj sistem. Ja sam se nadala da me je jedna i druga strana sa izuzetnom pažnjom saslušala.
Dakle, 15 nacionalnih saveta je glasalo za tog mađarskog kandidata i bošnjačkog kandidata. Dvadeset nacionalnih saveta nacionalnih manjina je izdalo saopštenje, pisalo pismo, jer ovde svi spominju pisma jedne strane, pa da pričamo otvoreno i o drugoj strani, i Kvinti i EU i svima, ali to nije bilo bitno tim slobodnim medijima sa druge strane da se otvoreno priča o tome, već se napada SVM da tobože blokira proces. Sada se priča o tome da tobože nama odgovaraju samo Mađari.
Nama odgovaraju svi. Mi poštujemo izuzetno pripadnike svih nacionalnih manjina. Glasali smo i za bošnjaka koji se, „baj d vej“, na početku predomislio. O tome treba da se razmisli, kako je moglo da dođe da toga.
Zaista ne dozvoljavam da se iznose ovakve neistine o stranci kojoj pripadam više od dve decenije.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedniče, predsedništvo, predsednice Vlade, članovi Vlade, pre sedam-osam dana evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Oliver Varhelji je predstavio ambasadorima zemalja članica Evropske unije tzv. „non-paper“, primenu revidirane metodologije za Srbiju i Crnu Goru. Ovaj dokument je zapravo razrada u februaru prošle godine predstavljenog dokumenta „Jačanje procesa pristupanja, kredibilna EU perspektiva za zapadni Balkan“, kojim je zapravo načelno predstavljena nova metodologija.
Komesar Varhelji je tada naglasio da „non-paper“ sadrži četiri osnovna principa: princip kredibilnosti procesa, drugi kao snažnijeg političkog upravljanja procesa, treći – ubrzanja dinamike pristupnih pregovara, kao i četvrti princip – predvidivosti procesa.
Suština nove metodologije, kao što smo to čuli i kao što već znamo, je zapravo to pregovaranje ne po poglavljima, već po klasterima, ali zapravo najveća novina koja postoji, samo što je sada definisana, je jača politička kontrola od strane visoke politike, kao i da je pojačavanje te uslovljenosti sa jedne strane dobro zbog nagrađivanja, ali sa druge strane je to kažnjavanje, znači mogućnost vraćanja procesa pregovora ako nema napretka. Kao što sam spomenula, ono što bi trebalo da bude dobro su konkretne nagrade u vidu veće finansijske podrške ili uključivanja u neke od internih politika.
Imajući u vidu izuzetnu kompleksnost ovog procesa, da on zaista već predugo traje, da kada pričamo samo, na primer, o pripremi izveštaja o skriningu, naravno ne računajući Poglavlje 31, samo da se izradi i usvoji izveštaj sa skrininga je bilo potrebno 15,6 meseci, da izveštaj sa skrininga za Poglavlje 31 nije usvojeno ni nakon šest i po godina, da ni nakon 56 meseci Srbija nije ispunila prelazna merila za poglavlja 23 i 24, a sada je naglašeno da nijedno poglavlje neće biti zatvoreno ukoliko se ne ispune upravo ova prelazna poglavlja. Znamo, ne predstavlja nikakvu novinu politička kontrola ovog procesa i znali smo da će ova fundamentalna poglavlja biti još nadjačana.
Konkretno pitanje poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara je ne da li je Vlada spremna za primenu ove nove metodologije, već da li je Vlada konkretno pripremljena za tu prvu, nadamo se što raniju, međuvladinu konferenciju na kojoj će se tačno definisati kako će to izgledati, dinamika monitoringa, konkretno preciziranje primene metodologije, planiranje sektorskog pristupa i da li možda postoji šansa da otvorimo ne jedno, već više klastera. Znamo da su sva poglavlja iz prvog klastera već zapravo otvorena. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Ja ću nekako simbolično iskoristiti tri i dva minuta u tri minuta i onda posle mene i onako nećete imati vremena za komentar, ali pošto uvažena predsednica Vlade spomenula, mislim da sada, pošto ovog momenta objavljuju rezultate glasanja da će Evropski parlament je ovih dana, tačnije konkretno o Srbiji raspravljaju danas o Izveštaju zapravo Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta u Srbiji koji je moramo to naglasiti nikada nije bio ovako obiman, ali nikada nije bio ni ovako politički nastrojen i kritičan.
Mislim da je jako, jako čudan. Primedbe u potpunosti izlazi iz okvira pregovaračkih poglavlja. To nije izveštaj. Mnoge stvari nisu vezane za Evropske integracije Srbije. Vrlo je zastareli naprotiv, birokratske fraze su koje ne prepoznaju realnost Srbije.
Jedan od najgorih primera koji ćete mi dozvoliti da baš konkretno prikažem je na primer tačka 41. koja apeluje na Vladu Srbije da građanima pruži sve relevantne informacije o pandemiji kao i vakcinama i dovode se u pitanje statistički podaci vezani za Kovid 19, dok smo čuli da smo mi zapravo trenutno, kada pričamo o procentu vakcinacije na milion stanovnika prvi u Evropi, sedmi u svetu, a kada pričamo o zemljama članicama Evropske unije procenti su mnogo niži, imaju mnogo više problema.
Srbija je zemlja u kojoj građani mogu da biraju od četiri vakcine, tako da ima, ovo je samo jedan jedini primer jel ima jako puno kritika i ako mogu u ime poslaničke grupe SVM da naglasim da smo svi mi svesni da je ovaj Izveštaj u ovakvoj formi zbog političkih snaga u Evropskom parlamentu, zato što više i Pipilit i Evropska narodna partija, bez obzira da su naši koalicioni partneri mi u IPP sa njihovim dugogodišnjim partnerima nemaju većinu i upravo zbog toga je trebalo napraviti neki širi kompromis koji je ispao takav kakav je, ali da naglasim da su poslanici mađarskog FIDESA upravo zbog jako dobrog odnosa, kako FIDESA, tako i Mađarske i Republike Srbije, ako mogu tako da kažem ipak smo mi neki most su glasali protiv ovog Izveštaja, zato što smatraju da on zaista nije na mestu i zato što oni žele iskreno da pomognu što brže učlanjenje Republike Srbije u Evropsku uniju, ali mislim da je to u interesu svih nas pa tako i vojvođanskih Mađara, Mađarske nacionalne manjine koju mi ovde zastupamo i da kažem da Narodna skupština i posebno Odbor za evropske integracije Narodne skupštine je spreman da i dalje radi, naravno u saradnji uz koordinaciju sa predsednikom parlamenta i sa Vladom Republike Srbije na ispunjenju svih naših obaveza. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, poštovana predsednice.
Predsedništvo, predsednice i članovi Vlade, moje pitanje se tiče strategije podsticanja rađanja. Naime, ovu strategiju je Vlada Republike Srbije donela je još 16. marta 2018. godine. U okviru nje i konkretno posebno cilja dva, usklađivanja rada i roditeljstva, kao pojedinačan cilj navedeno je usklađivanje roditeljskog i profesionalnog domena. Jedna od aktivnosti predviđenih za realizaciju tog cilja je tzv. uvođenje licence, podržavajuće za porodične obaveze, za firme koje poštuju obaveze i ritam roditelja.
Moje konkretno pitanje je da li su preduzete konkretne mere u cilju realizacije pojedinačnog cilja usklađivanja roditeljskog i profesionalnog domena? Koje su te mere? Koji i kakvi su efekti do sada preduzetih mera? Posebno, koji su efekti uvođenja licence podržavajuće vrlo rogobatno formulisano, za porodične obaveze, jer mi to razumemo kao femili, frendli za firme koje poštuju obaveze i ritam roditelja?
Pitanje bih postavila, ako je moguće, samoj predsednici Vlade, ministru za rad, boračka i socijalna pitanja, u drugom krugu i samoj ministarki zaduženoj za populacionu politiku i dodatna pitanja. Pošto u samoj strategiji stoji da su nosioci za realizaciju pojedinačnog cilja u ovoj strategiji upravo Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvo privrede, Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, i smatram da su autori strategije vrlo dobro definisali da zapravo ova tri ministarstva budu nosioci realizacije cilja usklađivanja roditeljskog i profesionalnog domena zato što je zaista kompleksno ovo pitanje, jer su posledice demografskih promena evidentnog starenja našeg stanovništva, smanjenja stope fertiliteta, migratornih procesa.
Znači, sve to zajedno su zaista vidljivi u svim oblastima života, kako ekonomije, socijalne i zdravstvene politike, samim tim se nekako menjaju i menja poslovno ponašanje, kulturne navike, drugačija je nekako tražnja za uslugama i proizvodima, menja se ka pojedinim vrstama usluga.
Činjenica je da demografi već duži niz godina, da ne kažem decenijama, upozoravaju na posledice fenomena nedovoljnog rađanja u Srbiji, nažalost, i zalagali su se za strateški pristup države, zato je dobro što mi imamo ovu Strategiju za podsticanje rađanja, prirodni priraštaj, za to je potrebno 2,1 dete. Cilj zapravo ove strategije je 1,85 deteta po ženi, a trenutne brojke su nažalost svega 1,48. Zahvaljujem.
Zahvaljujem uvažena predsednice.
Predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SVM želela bih da postavim pitanje vezano za populacionu politiku ili ti za probleme sa demografijom, sa kojom se nažalost svi suočavamo.
Za SVM je od posebnog značaja da se problem populacione politike rešava na više nivoa. Kao što je poznato, menjali smo Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom nekoliko puta. Mi smo svakog puta glasali za te izmene i dopune, jer povećavali smo zapravo roditeljski dodatak i donete su mnoge pozitivne stvari.
Podsetila bih sve nas da danas iz republičkog budžeta posle prvog deteta se dobija 500 hiljada dinara, za drugo dete 600 hiljada dinara u 24 rate, za treće dva miliona 280 hiljada u 120 rata, a za četvrto čak tri miliona i 180 hiljada u 120 rata. Međutim, bez obzira na sve to vidimo na terenu da samo povećanje roditeljskog podatka ne donosi adekvatna poboljšanja, dakle, ne povećava se rađanje.
Kako to rešiti? Kao što sam u samom uvodu rekla, za nas je značajno sa jedne strane da sa nacionalnog nivoa ima ovoliko izdataka, dodataka i pomoći. Sa druge strane, Autonomna pokrajina Vojvodina takođe pomaže porodicama sa decom. Postoje razne mogućnosti i razni projekti, kao i same jedinice lokalnih samouprava. Situacija je vrlo šarolika.
Međutim, sami finansiji dodaci nisu dovoljni. Statistike pokazuju da u jedinicama lokalnih samouprava više dece se rađa tamo gde je na primer besplatan vrtić. Dakle, sve je više lokalnih samouprava gde se u to obezbeđuje, odnosno određene druge stvari.
Vidimo u medijima prateći da je i sam predsednik Republike ovih dana izjavio, što je činjenica, da je Srbija prva u regionu po visini roditeljskog dodatka i svakako pozdravljamo napore i ministarke za brigu o porodici, kao i ministarke bez portfelja.
Želimo da naglasimo, kao što je to poznato, da je model naše matice, Mađarske, izuzetno dobar, i pored finansijske pomoći postoje mnoge, kao što je na primer, i međugeneracijska solidarnost, jer statistike takođe pokazuju da bi se više porodica odlučilo za drugo i treće dete kada bi imali više mogućnosti pomoći, kako mi to kažemo, baka servisa, dakle, od njihovih roditelja, odnosno od baba i deda. U Mađarskoj je to delimično rešeno time što ukoliko bake i deke rade imaju mogućnost izostanka radi čuvanje.
Tako da je naš predlog da sve više intenzivira saradnja koja je očigledno dobra na svim nivoima, ali i po pitanju porodične politike, demografije i načina kako zaista doći do toga da mladi parovi dobiju više dece i da svesni toga da ne to ne može da se vidi za nekoliko godina već je potrebno pet i 10, ali da se poveća broj dece, jer svesni smo toga da nažalost sama činjenica da se manje njih rađa i odliv mozgova dovodi do vrlo negativne slike.
Dakle, još jednom pozdravljamo napore koje čini i predsednik Republike i sama resorna ministarka i nadamo se da će saradnja sa Mađarskom po ovom pitanju biti što intenzivnija.
Konkretno pitanje se odnosi upravno na to, jer mislim da nije dovoljno poznato javnosti šta resorno ministarstvo čini, koje mogućnosti i projekte ka lokalnim samoupravama, upravo u cilju poboljšanja demografske slike Srbije, koja je značajna za sve građane, a posebno i za Vojvođanske Mađare. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, kao što je poznato, 1. jula ove godine Slovenija je preuzela predsedavanje Savetom EU, pod sloganom „Zajedno. Otpornost. Evropa“. Budući da je stav slovenačkog predsedavanja da nema EU bez više zajedništva i više Evrope, kao i da je, kao što znamo, Slovenija tradicionalno za proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana, očekivano se konačno, nakon dužeg vremena, pitanje proširenja EU našlo konkretno među definisanim prioritetima predsedavanja.
Dakle, polazeći od ovog, a i od nekoliko činjenica, kao što je da je na Prvoj međuvladinoj političkoj konferenciji koja je održana nedavno, tačnije 22. juna ove godine, praktično konačno zaista počela primena nove metodologije proširenja i na pregovarački proces Republike Srbije i da je potvrđeno da prema ovoj novoj metodologiji Srbija otvorila prvi klaster, čiju osnovu čine osnovna prava, da je takođe činjenica je je prema novoj metodologiji Republika Srbija spremna za otvaranje dva klastera, za otvaranje klastera tri – konkurentnost i inkluzivni rast, kao i četiri – zeleni dogovor i održiva povezanost, koji su u potpunosti pripremljeni u skladu sa novom metodologijom, kao i da su nedavno u proteklih nekoliko nedelja usvojene još četiri pregovaračke pozicije, dakle, pregovaračke pozicije za četiri poglavlja, konkretno, 10, 15, 16 i 19, da je Srbija zaista jako posvećena jačanju regionalne saradnje, kroz nekoliko inicijativa, najznačajnije su mini Šengen i Berlinski proces, da se iskreno radi na procesima političke stabilizacije i ekonomskog jačanja celog regiona, uz brojne inicijative, najavljen je i početak izgradnje „Auto-puta mira“ između Niša i Merdara, da npr. istraživanje Saveta za regionalnu saradnju predstavljenu u Tirani ove godine, konkretno 10. juna, na Samitu lidera Zapadnog Balkana, pokazuje da veliki procenat, 77% građana, veruje da regionalna saradnja jača Zapadni Balkan, kako politički, tako i bezbednosno i ekonomski, i ono što je značajno, o čemu smo čitali ovih dana, da je u 7. tački Manifesta o budućnosti EU, Viktor Orban, predsednik Vlade Mađarske posebno naglasio da nema prosperiteta EU bez članstva Republike Srbije, kao i da su prošle godine predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i premijeri, slovenački i mađarski premijer zajedno složili da žele jaku i kompetitivnu Evropu koja je dom različitih naroda.
Moje pitanje koje želim da postavim, kako ministarki tako i Ministarstvu za evropske integracije, a i samoj predsednici Vlade Republike Srbije je - da li tokom slovenačkog predsedavanja, dakle, u drugoj polovini ove godine, možemo očekivati dodatnu političku dinamiku i konačno važne konkretne korake koji će značiti merljiv, konkretan napredak Srbije, pa i celog regiona zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU?
Dalje, da li pored ekonomskih stvari, ekonomske podrške, ne manje značajnog, izuzetno važnog ekonomskog investicionog plana, koji će obezbediti socijalno-ekonomski napredak i oporavak Srbije i regiona, možemo konačno da očeku9je postizanje i političkog konsenzusa između 27 zemalja članica EU za otvaranje klastera tri i četiri, kao snažnog impulsa i nedvosmislene podrške reformama koje Republika Srbija sprovodi? Zahvaljujem.
Zahvaljujem poštovani potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici.
Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost utvrđuje kao ciljanu vrednost da sve žene na selu budu pokrivene zdravstvenim i penzijski osiguranjem. Od kolikog je ovo značaja, govori između ostalog i podatak da duže od godinu dana kod lekara nije bilo 16,5% žena na selu, odnosno da skoro 2% žena nikada nije ni bilo na zdravstvenom pregledu.
Izuzetno važan korak su i odluke Ustavnog suda od kraja prošle godine, tačnije od 3. decembra 2020. godine kojima je Ustavni sud Srbije utvrdio da nisu u saglasnosti sa Ustavom određene odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, koja s jedne strane to su odredbe koje isključuje pravo na naknadu plate ili zarade roditelja za vreme odsustva sa posla radi posebne nege, znači nege bolesnog deteta, u slučaju da je već ostvareno pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica.
Drugo pitanje. Takođe odredbe koje je Ustavni sud Srbije proglasio protivustavni se odnose na majke poljoprivrednice osiguranice.
Savez vojvođanskih Mađara je od samog stupanja na snagu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom koji smo ovde usvojili u julu 2018. godine ukazivao na određene diskriminatorske odredbe ovog zakona, koje između ostalih, ženama poljoprivrednicama se naknada po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta obračuna na drugačiji način i po drugim uslovima, znači od onoga što je slučaj sa ostalim ženama.
Napravljena je razlika prilikom utvrđivanja lica koja imaju pravo na naknadu, pa je tako predviđeno da naknadu može ostvariti žena koja je 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode po osnovu zaposlenja, samostalne delatnosti, ugovora o delu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima, dok je za žene koje su poljoprivrednice osiguranice kao uslov za sticanje naknade predviđeno da su one osigurane ne 18 već 24 meseca pre rođenja deteta.
Upravo zbog toga smo početkom marta ove godine, ovde u ovom visokom domu, sam ja u ime poslaničke grupe SVM postavila pitanje, tražila obaveštenje od Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, u toku pripreme predviđenog Nacrta o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Raduje nas da je ovaj predlog prošao Vladu Republike Srbije i da se on trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri i da ćemo negde u poslednjoj nedelji ovog meseca raspravljati o ovom predlogu i da će se konačno na ovaj način ispraviti nepravda, znači razlika koja je napravljena između žena poljoprivrednica koje dobiju decu i onih koje su osigurane po nekom drugom osnovu. U svakom slučaju će to biti 18 meseci.
Ali nezavisno od rođenja i nege deteta, žene poljoprivrednice svakog dana rade skoro sat vremena više od muškaraca, s tim što za žene sve statistike ukazuju na to da 60% svog vremena se bave tzv. neplaćenim poslovima i dodatno 17,8% žena poljoprivrednica nema zdravstveno osiguranje. Najčešće su naravno one zdravstveno osigurane preko svojih partnera, supruga, a u malom broju lično, kao poljoprivrednice osiguranice, to je tek svaka deseta ili još manje, negde oko 9% tih žena. Žena su manjina među zaposlenima na imanju, žene čine 55% nezaposlenog ruralnog stanovništva i 74% neplaćenih pomažućih članova poljoprivrednih gazdinstava. Broj gazdinstava registrovanih na žene, prema podacima Uprave za agrarna plaćanja je sada već recimo porastao na 26%, uvek je bio ispod 20%. procenat muškaraca koji su vlasnici poljoprivrednog zemljišta je dva puta veći od procenta žena, a čak 88% seoskih kuća u seoskim područjima pripadaju muškarcima, znači vlasnici su muškarci.
Znamo da je na pokrajinskom nivou uvedeno nekoliko mera da se upravo ispravi ova neravnopravnost. Upravo zato je naše pitanje, odnosno obaveštenje koje tražimo pošto je ovo multisektorsko pitanje od Ministarstva poljoprivrede, ali i od ministra bez portfelja zaduženog upravo za selo, pa i od Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i socijalna pitanja koja su te mere koje su predviđene za žene poljoprivrednice kako bi se koliko, toliko one motivisale i izjednačile ove razlike između žena i muškaraca na selu. Hvala.
(Beograd, 30.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Potpredsednik Skupštine | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 120000.00 | RSD | 02.08.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 37300.00 | RSD | 01.08.2022 - |