VESNA SIMIĆ

Srpska napredna stranka

Rođena je 1966. Po zanimanju je advokatica.

Predsednica je Opštinskog odbora Srpske napredne stranke u Knjaževcu.
Poslednji put ažurirano: 20.02.2022, 11:46

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 17.11.2015.

Hvala, poštovani predsedavajući.
Obzirom da smo danas imali višečasovnu raspravu u kojoj su sve moje kolege koje su govorile pre mene iznele sve pozitivne strane kako Predloga zakona o ozakonjenju objekata, tako i Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, to se ja neću ponavljati sa njima.
Svi smo čuli koliki broj objekata je bespravno izgrađen do sada, razloge za bespravnu gradnju. Čuli smo o tome koliko je bilo pokušaja da se zakonskim rešenjima izađe iz nelegalnih tokova, međutim, do sada nije bilo pomaka, ali će ga sigurno biti sa donošenjem ovog zakona i njegovim uvođenjem u zakonsku proceduru.
U potpunosti se slažem sa uvodnim delom izlaganja gospođe ministarke kada je rekla da se radi o jednom krucijalnom zakonu, govoreći o Predlogu zakona o ozakonjenju objekata, koji će, sigurna sam, smanjiti korupciju, a to je rekla i ministarka, i čvrsto udariti na građevinsku mafiju, međutim, to je bio i cilj donošenja predloženog zakona. Neću, dakle, govoriti ni o tome da se novim zakonskim rešenjima procedura pojednostavljuje, neću govoriti o rokovima, obzirom da smo o svemu tome danas mnogo čuli.
Ono što ću radi građana Republike Srbije malo da istaknem, to je postupak ozakonjenja koji počinje popisom bespravno izgrađenih objekata na teritoriji svake opštine. Ovaj zadatak vršiće građevinske inspekcije ili, tamo gde ih nema dovoljno, posebno formirane komisije koje treba da formiraju opštinska rukovodstva. Propisan je i rok u kojem će oni morati da obave svoju dužnost i neće više moći da beže od svojih nadležnosti, kako je to bilo u ranijem periodu. Takođe, u cilju smanjenja troškova i procedure, Ministarstvo je izradilo nacrt obrasca izveštaja o zatečenom stanju koji popunjava ovlašćeno lice. Nakon stupanja na snagu ovog zakona biće sprovedena i edukacija za sva lica koja će se ovim poslovima baviti, a pored edukacije zaposlenih Ministarstvo planira da izradi poseban vodič za vlasnike nezakonito izgrađenih objekata. Sve je ovo od posebnog značaja za naše građane koji, sigurna sam, žele da njihovi objekti uđu u legalne tokove.
Što se tiče zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, ovde sam takođe danas u prethodnim raspravama čula jako dobra zakonska rešenja koja će smanjiti redove pred šalterima u ustanovama koje se bave katastrom nepokretnosti i što će takođe u znatnome olakšati našim građanima postupak ostvarivanja svojih prava.
Čuli smo da je jedna od novina predviđena ovim zakonom to da geodetsku licencu prvog stepena sada može da stekne i lice sa osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 bodova, zatim da geodetske organizacije više neće moći da vrše stručni nadzor nad radovima u oblasti uređenja zemljišne teritorije komasacijom, već samo Republički geodetski zavod.
Predloženim izmenama i dopunama Zakona smanjiće se, dakle, redovi i na taj način što je predviđeno izdavanje dokumenata u formi elektronskog dokumenta.
Ono što je uvek od posebnog značaja za građane, kada se radi o donošenju novog zakona, je pitanje koje troškove će taj zakon stvoriti građanima i privredi. U konkretnom slučaju, primena zakona neće stvoriti dodatne troškove, a proširen je i krug lica koja su oslobođena plaćanja takse.
Dakle, postavlja se i pitanje – da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o predloženim zakonskim rešenjima? Odgovor na ovo pitanje je – da. U sprovedenoj javnoj raspravi u periodu od 18. maja do 8. juna imali su prilike da se svi izjasne, i to kako udruženja struke, kao npr. Geo-udruženje, koje je dalo primedbe koje su prihvaćene i unete u tekst zakona, tako i advokatske komore, koje su dale nekoliko pozitivnih odredbi koje su takođe postale sastavni deo ovog zakone, a na šta sam posebno ponosno, obzirom da dolazim iz ove struke.
Obzirom da se radi o dobrim zakonima, o krucijalnim zakonima, o zakonima koji treba da uvedu u red materiju imovinsko-pravnih odnosa i da stanu na put sivoj ekonomiji, ja ću u Danu za glasanje podržati predložena zakonska rešenja, a sigurna sam da će to učiniti i sve moje kolege iz SNS, kao i svi dobronamerni poslanici. Hvala vam.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 04.11.2015.

Uvažene koleginice i kolege iz VSS, sa velikom pažnjom sam saslušala reference sudija koji se prvi put biraju, odnosno predloženi su za izbor na sudijsku funkciju, kao i onih kolega koji su predloženi za izbor na mesto predsednika sudova.
Šta reći? Sve čestitke svim predloženim kandidatima, obzirom da su zaista njihove reference izuzetno impozantne i govore o tome da se radi o izuzetno osposobljenim ljudima, koji su već uložili mnogo truda i rada u izgradnju svoje ličnosti sa aspekta profesije, a sigurna sam da će slediti sebe i da će ovako dobri biti i ubuduće u radu, te i da će svakodnevnim učenjem i nadalje unapređivati svoju ličnost, jer samo učenjem svako od nas, bilo kojom profesijom da se bavi, može da se unapređuje i da bude uspešan u toj materiji, a pogotovo mi pravnici, obzirom na to koliko se često menja materija iz ove oblasti.
Srećna sam i zbog toga što je predloženim kandidatima po prvi put, od dolaska na vlast Srpske napredne stranke i njenog premijera Aleksandra Vučića, data je mogućnost da budu birani na osnovu svog znanja i iskustva, moralnih i organizacionih sposobnosti, a ne na osnovu partijske pripadnosti.
Da je ovo bila ideja vodilja prilikom izbora sudija i ranije, ne bismo imali, pod znacima navoda, kako se u narodu svuda naziva „ćopavo pravosuđe“, parnice koje se vode po deset, petnaest godina ili više godina, zastarele predmete, a što sve sa sobom nosi i ogromne troškove, i to ne samo za učesnika u postupku, odnosno stranke u postupku, već i za državu, kao i ogroman broj postupaka koji se vode pred Sudom u Strazburu.
Zato sve pohvale i čestitke još jednom predloženim kandidatima, kao i premijeru koji je u saradnji sa predsednikom države, gospodinom Nikolićem, stao na put stranačkom zapošljavanju u svim segmentima, pa i pravosuđu, i velika podrška ministru Selakoviću i resornom ministarstvu, jer mu zaista treba da ispravi haos u kojem se pravosuđe našlo.
Zahvaljujući neodgovornoj politici ljudi iz bivšeg režima, koji su vodili ovo ministarstvo i sudije postavljali isključivo na osnovu partijske pripadnosti, tako da su mnogi zalutali u pravosuđe, a neki drugi sudili, a i danas sude kako bi se odužili za svoje postavljenje.
Iz svega iznetog, ja ću u danu za glasanje zdušno podržati sve predložene kandidate, a nadam se da će to učiniti i sve moje kolege iz Srpske napredne stranke. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 03.11.2015.

Poštovana ministarko sa saradnicima, uvažene kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije je predlog Zakona o jakim alkoholnim pićima. Alkohol je jednako opasan kao i droga, duvan i drugi opijati. Do skora se smatralo da su i žestoka pića, rakija, liker i vinjak, konjak, kao i vino iz iste grupe jakih alkoholnih pića. Međutim, ako se vratimo malo u prošlost setićemo se mnogih trovanja od različitih rakija šećeruša. To je pokazalo kako i koliko metil alkohol može biti opasan po život i zdravlje ljudi. Obzirom da je naša zemlja opredeljena za ulazak u EU moramo da shvatimo da proizvodnja jakih alkoholnih pića, pogotovo rakije mora biti strogo kontrolisana, a to će biti urađeno upravo ovim zakonom.
Takođe, ova materija biće regulisana upisom u registar proizvođača jakih alkoholnih pića. Sve ovo ne bi moglo biti realizovano bez potrebnih finansijskih sredstava koje su obezbeđena od strane resornog ministarstva. Zdušno podržavam ovaj zakon, obzirom na činjenicu da je do sada svako mogao da proizvodi rakiju i ako stoji da je bilo registrovano 2.048 proizvođača od čega samo 237 privrednih subjekata, a ostatak su činili individualni proizvođači. Zna se da će i posle donošenja zakona biti proizvodnje rakije na divlje u tzv. ruralnim područjima, pogotovo šljivovice, ali bi ovo bili usamljeni slučajevi u odnosu na stanje pre donošenja zakona.
Podsećanja radi, mi imamo najveći broj stabala šljiva po glavi stanovnika, odnosno blizu 40 miliona komada mada se broj stabala iz godine u godinu smanjuje zbog demografske situacije i smanjenja radno aktivnog stanovništva. Novi zakon neće biti puka registracija poljoprivrednih domaćinstava već je registrovano domaćinstvo za proizvodnju imati kompletno zaokružen tehnološki proces za proizvodnju jakih alkoholnih pića.
Inače, zakon je u potpunosti usklađen sa uredbom EU o proizvodnji i prometu jakih alkoholnih pića što je od značaja obzirom da je naša zemlja kandidat za članstvo u EU. Iz svega iznetog pozivam svoje kolege da glasaju za predlog ovog zakona jer će se njime uvesti redu u ovu materiju koja je uvek bila na marginama, a zbog toga su mnogi nedužni ljudi izgubili svoje živote. Hvala vam.