DUŠAN VLATKOVIĆ

Nestranačka licnost

Dušan Vlatković je rođen 1938. godine u Bačkoj Topoli. Završio je Ekonomski fakultet, govori nemački jezik, služi se ruskim. Od samog početka svoje karijere bio je funkcioner. Prvo je bio potpredsednik opštine Bačka Topola, zatim sekretar za finansije SAP Vojvodina, pa član Predsedništva SAPV. Bio je predsednik Vojvođanske banke, delegat u Skupštini SFRJ, a u to vreme i predsednik Odbora za kreditno- monetarni sistem Veća republika i pokrajina. Bio je i predsednik Izvršnog odbora Udruženja banaka Jugoslavije i član Saveta Agencije SRJ za osiguranje depozita i sanaciju banaka. Guverner je u prvom navratu bio od 1986. do 1992, a potom od 1994. ministar finansija u Vladi Srbije Mirka Marjanovića. Istovremeno je bio i član Saveta NBJ. Prvi put na mesto guvernera NBJ Vlatkovića je Skupština SFRJ izabrala 15. maja 1986. godine. Juna 1996. ponovo izabran na tu funkciju.
Poslednji put ažurirano: 19.02.2022, 19:37

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

PRVO VANREDNO ZASEDANjE, 04.02.1999.

Ubijen je 121  policijac.

TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 27.05.1998.

Poštovani poslanici, poštovani predsedniče, mislim da smo ušli u stručne detalje rasprave, kod kojih i mi koji radimo dugo godina ponekad imamo razlike i smatram da Skupština treba sigurno da raspravi i pojedine odredbe. Ovo što je rekao predsednik Odbora za finansije, mislim da je na Odboru bilo prilike i da se detaljno vodila rasprava o pojedinim rešenjima i da u suštini Skupština treba da podrži.
Predlažem da podržimo i podržaćemo - poslanici iz naše grupe. Ključno je da je rasterećenje privrede preko ovoga predloga jasno i da je zalaganje ove skupštine, posebno Sindikata, da se zarade manje opterete, odnosno da se lični dohoci manje opterete i da se drugi vidovi poreskih zahvatanja za opšte društvene potrebe nađu, ovde je predloženo i da se praktično taj princip neto - bruto, taj odnos zarada ide ispod 1 prema 1, obezbeđuje, a da detalji unutar toga su bitni. Treći princip, odnosno onaj koji je Sindikat tražio da se niže zarade, do 800 dinara, ne opterećuju ovim mehanizmom, jer su računi pokazivali, da ako bi ovaj predlog oko stope doprinosa bio ovakav kakav je dat, bez nekih korekcija, moglo bi to da se dogodi, pošto se to uključuje u osnovicu za obračun poreza.
Vlada, odnosno ministar za finansije je ovde ponovio za govornicom, a i na Odboru je to jasno rečeno, da će u saglasnosti koju daje za ove stope, voditi računa o tome da ni jedna kategorija primanja, znači posebno primanja sa nižim osnovicama, one koje su vezane za najniža primanja i primanja od 800 dinara, neće doći u situaciju da se opterete više nego što su bile, odnosno da će i one imati rasterećenje.
Mislim da to ako prihvatimo, onda i taj razlog otpada da stvaramo dalju raspravu na tom osnovu. Moramo imati poverenje prema ljudima koji stručno to treba da obave i izračunaju.
Međutim, smatram da je još bitnije od ovoga da se u reformi ukupnog ekonomskog sistema, ovaj deo sigurno jedan od veoma značajnih i možda od najznačajnijih u periodu koji je pred nama, jer je ukupan fiskalni sistem i poreski sistem, nedovoljno izučen, da upotrebim taj izraz i zbog promene i strukture naše privrede, on mora da se prilagođava.
Prema tome, ove izmene koje su vezane za ove poreze, odnosno zakone iz poreske oblasti, one će biti i dalje i mi ne treba da se plašimo, ali treba da celinu izmena i dopuna i reforme poreskog sistema sagledamo, posebno sa stanovišta jedinstvenog jugoslovenskog tržišta, koje je narušeno, koje vidimo da i u preskoj oblasti nije uređeno na način kako smo mi to želeli. Dve republike nemaju istovetne poreske zakone, posebno onaj deo poreza koji je vezan za porez na promet i za akcizne proizvode. Oko toga se vode razogovri i postoje uslovi da se uredi na nivou savezne države ili na istovetan način da urede obe republike. Mi ćemo se sigurno, kao Skupština i kao poslanici, zalagati da se to učini, a da se onda otkloni ovaj deo pitanja koja su vezana za opterećenje, s tim da naš zaključak treba da bude da i dalje treba da se smanjuje opterećenje zarada, a da se poreski tereti prenose na druge oblike oporezivanja i da se proširuje poreska osnovica.
Prema tome, podržavajući taj pristup poslanici Jugoslovenske levice, a verujem i svi ostali, glasaće za ovaj predlog izmena i dopuna, sa zaključkom da smo uvereni da će Vlada obezbediti mehanizam kojim neće doći do povećanja opterećenja ni ovih zarada koje su niže i na taj način je otklonjen i taj deo prigovora sindikata i da se poreski tereti i dalje treba da prenose u druge oblike oporezivanja, da se stvara jedinstven poreski sistem na nivou zemlje.

PRVA SEDNICA, 29.12.1997.

Poštovani predsedniče, poštovani poslanici, naša situacija nalaže da se budžet donese da bismo imali uslove normalnog finansiranja u prvom kvartalu, a i u celoj godini i zbog toga smatramo da budžet treba da se usvoji, s tim da je sigurno realna ocena da ukupan obim budžeta ne može da zadovolji ukupne potrebe kako ih procenjujemo pojedinačno, a i u celini, ali isto tako moramo da pođemo od naše ukupne ekonomske situacije i da ocenimo  da visinu budžeta i ukupne potrošnje, kako je ovde izloženo u uvodnim izlaganjima, ne bi smeli da dovedemo u nesklad prema društvenom proizvodu, oko koga je ovde izneto  da društveni proizvod i odnos ukupne potrošnje treba da budu  ispod nivoa učešća ukupne potrošnje od 48% u tom društvenom proizvodu.
Prema tome, sa stanovišta potreba sigurno da ukupan budžet nije dovoljan, ali sa stanovišta mogućnosti privrede, isto tako je jasno da on ne može da bude veći.
Novina u predlogu budžeta je da resorna ministarstva treba da u okviru namena i visine utvrđenog budžeta do prvog kvartala predlože detaljniju upotrebu sredstava datih po namenama. To je veoma bitno, da Skupština povratno bude informisana na koji način se finansijski planovi opredeljuju. Odbor za plan i finansije je utvrdio zaključkom da treba da se o tim pitanjima na adekvatan način i obavestimo.
Ako bismo pošli od pojedinačnih namena sigurno bi utvrdili da su sredstva nedovoljna i kod ličnih zarada, predviđenih za pojedine namene, a posebno kod dela intervencija za privredu, a verovatno i kod pitanja vezanih za agrarni budžet. Međutim, to sve je rezultat naših mogućnosti i zbog toga poslanička grupa JUL-a predlaže da se predloženi budžet prihvati i usvoji.