MILUTIN ĐURIĆ

Nestranačka licnost

Poslednji put ažurirano: 06.05.2016, 09:50

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 10.11.1999.

Poštovani gospodine predsedniče, poštovani narodni poslanici, u dosadašnjoj primeni Zakona o turizmu pokazalo se da je pojedina rešenja trebalo potpunije regulisati, u cilju daljeg unapređenja razvoja turizma. Tu pre svega mislim na kvalitet usluga, ali i ispunjavanje obaveza prema korisnicima usluga. Isto tako, sadašnja rešenja, kojima je uređena ova delatnost, su u neskladu sa regulativom razvijenih zemalja turističke privrede, gde se traže veoma strogi uslovi, kako u pogledu kadrova, tako i finansijskih garancija.
Odbor za trgovinu i turizam je razmatrao Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o turizmu i smatra da ponuđena rešenja vode ka - prvo, unapređenju razvoja turizma, drugo, jačanju kvaliteta usluga, treće, pružanju adekvatne zaštite korisnicima usluga.
Ocena Odbora je da je Ministarstvo za turizam učinilo maksimum napora da ponudi najbolja rešenja i stoga smatramo da zakon treba apsolutno prihvatiti. Hvala lepo.

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 28.12.1998.

Poštovani predsedniče, poštovani narodni poslanici, Odbor za trgovinu i turizam u potpunosti podržava Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o uslovima za obavljanje prometa roba, vršenje usluga u prometu robe  i inspekcijskom nadzoru jer je u funkciji sprečavanja  sive ekonomije  i uvođenja prometa robe u regularne tokove.
To je u skladu sa opredeljenjem i programom, kako Savezne, tako i Republičke vlade. Nesumnjivo da je u praksi bilo zloupotreba u prometu roba za koje se plaćaju akcize, kao i u komisionoj i diskontnoj prodaji.
Očekujem da će predložene zakonske odredbe, o kojima je ovde i ministar govorio, kojima se prodaja proizvoda bez akciznih markica, za koje je ona propisana, smatra neovlašćenim prometom, čime se stvara pravni osnov za efikasno delovanje tržišne inspekcije znatno umanjiti izbegavanje plaćanja akciza, a u oblasti komisione i diskontne prodaje uvesti više reda, kako u cilju zaštite potrošača, tako i u cilju ravnopravnosti subjekata koji se bave prometom roba.
Realno je očekivati da će u narednom periodu biti poteškoća i u sektoru prometa robe, pa podržavamo davanje ovlašćenja Vladi za propisivanje privremenih mera za sprečavanje i otklanjanje poremećaja u prometu određenih proizvoda, kada se ti poremećaji ne mogu otkloniti merama tekuće ekonomske politike, uz uverenje da će Vlada za njima posezati samo kada je to zaista neophodno.
Ne treba zanemariti značaj ni predloženih rešenja u cilju potpunije evidencije prometa, jer je to uslov za efikasno praćenje izvršavanja poreskih obaveza. Na kraju, predloženo povećanje novčanih kazni, kao i predlog da prvostepeni prekršajni postupak vodi Ministarstvo za trgovinu, uz pretpostavku da će Ministarstvo obezbediti kadrovske i druge uslove, znatno će povećati efikasnost prekršajnog postupka za prekršaje za koje je propisana samo novčana kazna, jer se pokazalo da sudije za prekršaje zbog velikog broja predmeta nisu mogle postići potrebnu efikasnost.
U smislu izloženog, zalažem se za usvajanje predloženog zakona, čijom doslednom primenom očekujemo pozitivne rezultate na suzbijanju prvenstveno sive ekonomije, zakonitost u prometu roba, ali i zaštitu potrošača, kao i značajne fiskalne efekte. Hvala lepo.

TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 27.05.1998.

Gospodo poslanici, gospodine predsedniče, ja sam narodni poslanik iz Aranđelovca, Đurić Milutin. Želim da nešto kažem ispred Odbora za trgovinu, jer sam potpredsednik, odnosno zamenik predsednika Odbora za trgovinu i turizam, koji je razmatrao Predlog zakona koji je podnela grupa poslanika iz Kragujevca.
U Odboru sede predstavnici svih parlamentarnih stranaka i odgovor je bio jednoglasan da ovaj predlog zakona ne treba prihvatiti. Zašto ne treba?
Sigurno da u ovom predlogu zakona najznačajniji elemenat je socijalni, ali isto tako u postojećem zakonu koji je na snazi postoji jedna izuzetna socijalna komponenta, a to je da se fizička lica mogu baviti prometom robe na otvorenom prostoru, odnosno na tezgama pod veoma liberalnim uslovima. Znači, potrebno je samo da fizičko lice registruje radnju, ali radnju koja će omogućiti obavljanje i bavljenje trgovinom na takovom jednom prostoru, gde nije potreban ni poslovni prostor ni odgovarajući uslovi.
Drugi element, koji je takođe liberalan, da pri registrovanju ovih radnji nije potrebno zapošljavanje dva radnika. Na ovaj način, ako bismo prihvatili predlog, doveli bismo sve one preduzetnike koji imaju registrovane radnje u teži položaj u odnosu na fizička lica, koja bi se bavila istom delatnošću.
Ako znamo da je po donošenju ovakvog zakona već izvršeno registrovanje preko 15.000 radnji u Srbiji, znači, da je Zakon dovoljno liberalan i da je prihvaćen. Ono gde se može pomoći, pogotovo onim licima kojima ovakvo poslovanje odnosno promet robe predstavlja jedan dopunski izvor prihoda, a možda i preživljavanje.
Prvo, organi lokalne samouprave mogu dosta pomoći putem zakupa prostora, znači, sniženjem i prostora i tezgi, a isto tako i u delu propisa koji tangiraju fiskalna zaduženja, ali to je nešto što se ne odnosi na ovaj zakon, već na nešto što je u domenu i resoru drugih ministarstava. Sigurno da ako želimo, a želimo i svi se zalažemo za suzbijanje sive ekonomije i za sprečavanje šverca i svega onoga što je dosta negativno, ovakav predlog u ovakvom momentu ne bi mogli prihvatiti. Toliko. Hvala.