BRANKO RUŽIĆ

Socijalistička partija Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Branko Ružić je do sada šest puta bio biran za narodnog poslanika. Prvi put je izabran za poslanika u petom sazivu, od 2001. godine. Sledeći put je izabran u osmom sazivu, 2008. godine, kao i u devetom sazivu, 2012. godine, desetom sazivu, 2014. godine, i 11. sazivu, 2016. godine. Posle pauze od dva saziva, ponovo je izabran za narodnog poslanika u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U osmom sazivu bio je predsednik poslaničke grupe SPS-JS, kao i član stalne delegacije Narodne skupštine Republike Srbije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, gde je bio član Političkog komiteta i član Komiteta za ljudska prava.

U devetom sazivu takođe je bio predsednik poslaničke grupe SPS-JS, podneo je ostavku pre kraja saziva zbog preuzimanja ministarske funkcije, poslanički mandat mu je prestao 29. avgusta 2013.

U 11. sazivu takođe je bio predsednik poslaničke grupe SPS-JS, i podneo je ostavku pre kraja saziva zbog preuzimanja ministarske funkcije.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao deveti na listi Ivica Dačić – Premijer Srbije, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 14. 12.1975. godine u Zemunu. Išao je u Osnovnu školu Bora Stanković na Banjici. Završio je XII beogradsku gimnaziju. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, smer Međunarodni odnosi, gde je obavljao i funkciju prodekana studenta četiri godine.

Od 2004. do 2006. godine bio je poslanik u Skupštini Državne zajednice Srbija i Crna Gora. U tom sazivu je bio i član Odbora za evropske integracije Skupštine Državne zajednice Srbija i Crna Gora kao i član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope u Strazburu.

U reformisanoj Vladi, septembra 2013. godine, postavljen je na mesto ministra bez portfelja zaduženog za evrointegracije.

Obavljao je funkciju ministra državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije od 29. juna 2017. godine do 28. oktobra 2020. godine, kada je izabran za prvog potpredsednika Vlade i ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Na funkciju ministra prosvete u Vladi Republike Srbije izabran je 26. oktobra 2022. godine. Skupština Srbije je 29. maja 2023. konstatovala njegovu ostavku, čime je ona formalno stupila na snagu.

Član je Socijalističke partije Srbije, gde je obavljao funkcije predsednika omladine, potpredsednika Glavnog odbora i predsednika Izvršnog odbora stranke, kao i portparola stranke.

Potpredsednik je Socijalističke partije Srbije.



Poslednji put ažurirano: 18.02.2024, 13:47

Osnovne informacije

  • Samostalni poslanik
  • Beograd
  • Zemun
  • 14.12.1975.
  • diplomirani politikolog za međunarodne odnose

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Šesnaesto vanredno zasedanje, 04.02.2022.

Zahvaljujem, poštovani potpredsedniče Narodne skupštine.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici iskoristiću priliku da danas predstavim nekoliko predloga koji će, sa jedne strane doprineti razvoju dualnog obrazovanja u oblasti vazduhoplovstva u Srbiji, a sa druge strane, ono što je još važnije, omogućiti nesmetane procese i osiguranje kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja.
S obzirom da ste juče razmatrali, ako se ne varam, Predlog zakona kojim se potvrđuje okvirni Sporazum o zajmu između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije, ja bih, ukoliko dozvolite, ipak se osvrnuo na ovu jučerašnju tačku, imajući u vidu da je veoma značajna sa aspekta dualnog obrazovanja.
Radi se o Centru za obuku za dualno obrazovanje. Ono što želim da kažem u uvodu, to je da ukažem ukratko na rezultate i planove Ministarstva na razvoju dualnog obrazovanja, jer je važno da i vi, kao predstavnici građana i građanki Srbije, ali naravno i građani koji prate ovaj prenos, imate ili imaju kompletnu sliku o tome ka čemu težimo kada je razvoj ovog dela obrazovnog sistema u pitanju, kako biste razumeli zbog čega i vaše potvrđivanje ovog zakona u ovom cenjenom domu je izuzetno važno.
Dakle, dualno obrazovanje u našem obrazovnom sistemu živi već šest godina. Tokom ovog perioda kroz srednjoškolsko dualno obrazovanje prošlo je 10.000, kroz 54 različita dualna programa, a 150 srednjih škola i lokalne samouprave su sarađivale sa skoro 900 različitih kompanija na ovom polju.
Dualno obrazovanje je od ove godine dostupno i u visokom obrazovanju. Devet visokoškolskih ustanova je krenula sa realizacijom dualnog modela studija, 32 studentska programa su akreditovana, 150 studenata studira po dualnom modela studija, 75 kompanija učestvuje u realizaciji dualnog modela studija.
Kada je dualno obrazovanje u pitanju učili smo, naravno od najboljih u ovoj oblasti, od Nemaca, Austrijanaca, Švajcaraca koji u svojim obrazovnim sistemima kroz ovaj model obrazovanja pripremaju mlade za svet rada. Zahvaljujući Zakonu o dualnom obrazovanju i Zakonu o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju usvojenim ovde u parlamentu doprineli smo izgradnji temelja na kojima gradimo ovaj sistem.
U razvojnom smislu naš nacionalni model dualnog obrazovanja pokazuje izuzetne rezultate u svim područjima rada u kojima je uvedena … rezultate u oblasti vazduhoplovstva, industriji koja predstavlja sam vrh tehnologije, ne samo u Evropi, nego naravno i planetarno govoreći. Razvili smo 11 novih dualnih obrazovnih profila koji ispunjavaju standarde Agencija za vazduhoplovnu bezbednost Evropske unije EASE.
U prilog tome da smo uspeli da razvijamo dobar model govori i činjenica da je svetski poznata kompanija, upravo iz ove oblasti, iz oblasti avio industrije, MTU, odlučila da ulaže novac u Srbiju, između ostalog, i zbog našeg obrazovnog sistema koji može da ponudi odgovarajuće kadrove i da bude komplementaran jednoj prestižnoj firmi na svetskom nivou.
U smislu razvoja dualnog obrazovanja, logičan nastavak je bila odluka Vlade Republike Srbije iz maja meseca prošle godine o osnivanju Visoke strukovne škole vazduhoplovne akademije i formiranju vazduhoplovnog Trening centra u Vršcu.
Prošlog oktobra prvi studenti krenuli su na Visoku strukovnu školu Vazduhoplovna akademija. Studijski programi u ponudi su vazduhoplovno mašinstvo, vazdušni saobraćaj i kontrola letenja.
Odobrena su po 24 mesta, od kojih su četiri budžetska za pilote, 14 budžetskih mesta za inženjere, održavanje vazduhoplova i dva budžetska mesta za kontrolore letenja.
Učenici i studenti koji se obrazuju za profile u oblasti vazduhoplovstva uče po dualnom modelu. Učenje kroz rad se pored radionica Vazduhoplovne akademije u Beogradu odvijaju u Trening centru Vazduhoplovne akademije u Vršcu koji je Vlada Srbije takođe preuzela prošle godine i time smo zaokružili jednu viziju o stvaranju jedinstvenog centra za obrazovanje i obuku pilota, kabinskog osoblja, aviomehaničara i naravno, inženjera i kontrolora leta.
Okvirni Sporazum o zajmu između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije za projektni zajam - Centar za obuku za dualno obrazovanje potpisan je u Beogradu i u Parizu 27. januara 2022. godine, čime je odobren zajam u iznosu od 20 miliona evra, članom 3. Zakon o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu i Zakon o budžetu Republike Srbije za 2022. godinu, odobreno je zaduživanje kod Banke za razvoj Saveta Evrope.
Glavni ciljevi projekta su rekonstrukcija i opremanje dva Centra za obuku, jednog u Beogradu, drugog, kao što ste čuli, u Vršcu, za potrebe vazduhoplovnog obrazovanja u Srbiji po modelu, naravno, dualnog obrazovanja.
Ova investicija će omogućiti da stvorimo dodatne uslove za obrazovanje vazduhoplovnih kadrova u Srbiji i regionu, i pomoći u obezbeđivanju karijere za buduće pilote, kontrolore leta i druga srodna zanimanja.
Još jedan važan aspekt jeste da se navedeni projekat može posmatrati kao pilot projekat za razvoj dualnog obrazovanja na akademskom nivou, što je prioritet za Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, u skladu sa Zakonom o dualnom obrazovanju, čime se širi lepeza mogućnosti za akademsko obrazovanje mladih ljudi.
Cilj ovog projekta je svakako da ojača poziciju naše države Srbije u vazduhoplovnom obrazovanju i obuci, ali i šire u sektorskoj industriji i uslugama i to ne samo na evropskom tržištu, već i širom sveta.
Projekat ima za cilj da pomogne Srbiji i da preuzme istaknutu ulogu u sprovođenju Vazduhoplovne strategije, koju je EU usvojila 7. decembra 2015. godine, a čiji je cilj povećanje konkurentnosti i održivosti cele industrijske mreže vazdušnog saobraćaja EU, posebno stvaranje visoko kvalitetnih radnih mesta u vazduhoplovnom sektoru inovacijama, digitalnim tehnologijama i fokusom na energetsku nezavisnost i politiku klimatskih promena usmerenu na budućnost.
Očekuje se, naravno, da će projekat takođe ojačati Beograd kao regionalno središte vazduhoplovnih usluga uopšte.
Kada je Vršac u pitanju, plan je da se rekonstruiše i opremi studenski smeštaj, prostorija za učenje i rekreaciju i dve zgrade sa učionicama za formalnu obuku, zatim i objekti civilnog vazduhoplovstva, kao i da se nabavi nova oprema, tačnije jednomotorni helikopter i dva dvomotorna aviona sa simulatorom leta i sistemom video-nadzora, dok u Centru za obuku u Beogradu planiramo rekonstrukciju zgrade u kojoj će se nalaziti simulator leta i nabavku kompletnog simulatora letenja Erbas A320, koji je, naravno, komplementaran i našoj nacionalnoj avio-kompaniji.
Oba centra ćemo modernizovati i to digitalizacijom procesa školovanja i obuke i nabavkom vozila neophodnih za putovanje između centara.
Direktnu korist od realizacije ovog projekta imaće, naravno, do 1.500 studenata koji će moći da se obrazuju u visokoj školi nakon što počne da radi punim kapacitetom u periodu pet godina nakon pokretanja.
Mladi izvan Beograda, ali i susednih zemalja, takođe će imati koristi od projekta, jer će smeštajni kapaciteti ugostiti studente iz svih delova Srbije i regiona, uključujući i one koji dolaze iz nerazvijenih područja.
Procene su da će između 50% i 60% učenika doći van Beograda, dok će 250 do 300 tih učenika biti smešteno u renoviranom studenskom domu.
Ukupni troškovi projekta procenjuju se na 39,1 milion evra, uključujući zajam banke od 20 miliona evra, koji čini do 55% ukupne vrednosti projekta, a ostatak sredstava obezbeđujemo iz budžeta Republike Srbije.
Iz zajma banke finansiraju se građevinski radovi i oprema, nameštaj i određene usluge, dok Republika Srbija finansira nabavku zemljišta, imovine i građevinske radove.
Na kraju bih želeo da naglasim da je Vazduhoplovni trening centra u Vršcu deo šire vizije od 12 regionalnih trening centara za dualno i neformalno obrazovanje. Trenutno, pored Vazduhoplovnog trening centra u Beogradu i Vršcu, intenzivno se radi na razvoju regionalnih trening centara u Valjevu, Subotici, Vlasotincu i Šapcu.
Uvaženi narodni poslanici, kao što znate, naša obaveza jeste da omogućimo mladim ljudima da se školuju po najvišim standardima i da im znanje koje steknu omogući da sutra budu korisni članovi zajednice, naravno da ostvare svoje lične ambicije, karijerne ciljeve.
Ono što je država uradila i što će uraditi u pogledu obrazovanja u oblasti vazduhoplovstva je revolucionarna promena koja je rezultat promišljanja i velikog rada koji su obrazovanje u ovoj oblasti uveli u sistem formalnog obrazovanja Srbije, a podsetiću da je pre ovih poteza obrazovanje u ovoj oblasti bilo samo na nivou obuka.
Potvrđivanjem ovog predloga zakona omogućavate da Srbija dođe do sredstava za ulaganja koja će unaprediti uslove za obrazovanje naše dece, ali i postaviti Srbiju na svetsku mapu centara za obrazovanje u oblasti vazduhoplovstva, s obzirom da će to biti tek treći centar na teritoriji čitave Evrope.
Što se tiče druge teme iz oblasti obrazovanja, koja je svakako krovna i, rekao bih, ima mnogo širi obuhvat i veliki značaj, tema koju danas razmatramo su dve odluke koje omogućavaju funkcionisanje sistema obrazovanja, odnosno obezbeđivanja kvaliteta u visokom obrazovanju. To je Predlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju i Predlog odluke o izboru članova Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje.
Kao što znate, prošle godine u ovom domu su usvojene izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 10. jula 2021. godine.
Ovaj propis, između ostalog, donet je jer je bilo potrebno izmeniti i dopuniti jedan broj odredbi koje se odnose na sistem obezbeđenja kvaliteta u visokom obrazovanju u cilju uspostavljanja odgovarajućeg pravnog okvira da Nacionalno akreditaciono telo u potpunosti ispuni evropske standarde i smernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, pre svega u pogledu nezavisnosti u postupanju i donošenju konačnih odluka o proveri kvaliteta u visokom obrazovanju.
Ono što je takođe projektovani cilj mog tima i mene kada se nalazimo u Ministarstvu prosvete to je da ponovo stekne status punopravne članice u okviru Evropske asocijacije za obezbeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju, ENKA, a što je od značaja za pozicioniranje Republike Srbije u evropskom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja.
Promene koje smo tada uneli u ovaj zakon omogućile su veću nezavisnost dva tela koja su ključna za obezbeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju, dakle Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju i Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje.
Veća nezavisnost ogleda se i u tome što članove Upravnog odbora Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, odnosno članova Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje birate upravo vi.
Sada je predviđeno da Upravni odbor Nacionalnog akreditacionog tela ima devet članova koje imenuje Narodna skupština Republike Srbije, vodeći računa o zastupljenosti pripadnika oba pola i to po sledećem kriterijumu. Dakle, dva člana iz reda redovnih profesora univerziteta na predlog KONUS-a, odnosno Konferencije univerziteta, jednog člana iz reda profesora strukovnih studija, na predlog konferencija akademija i visokih škola, jednog člana na predlog studentskih konferencija, dva člana na predlog Privredne komore Srbije i tri člana na predlog Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Nacionalni savet za visoko obrazovanje ima 17 članova koje bira Narodna skupština, vodeći računa, naravno, o zastupljenosti pripadnika oba pola i to po sledećim kriterijumima. Dakle, šest članova iz reda istaknutih redovnih profesora, vrhunskih stručnjaka u zvanju naučnog savetnika, odnosno umetnika sa međunarodno priznatim radovima ili osvedočenim doprinosom nacionalnoj kulturi, vodeći računa o zastupljenosti obrazovno-naučnih, odnosno obrazovno-umetničkih polja, kao i zastupljenosti univerziteta na predlog konferencije univerziteta, dva člana iz reda profesora strukovnih studija, na predlog konferencije akademija strukovnih studija i visokih škola, sedam članova iz reda vrhunskih stručnjaka, odnosno umetnika sa međunarodno priznatim radovima i to je, naravno, na predlog ministarstva nadležnog za poslove visokog obrazovanja, dakle Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i dva člana na predlog Privredne komore Srbije.
Danas vam, nakon sprovedene zakonom predviđene procedure, dostavljamo objedinjene predloge za imenovanje članova Upravnog odbora Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju, odnosno predlog članova Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje.
Kao što ste videli, predloge su, naravno, u skladu sa kriterijumima, dostavile sve relevantne institucije i organizacije za sistem visokog obrazovanja, što ovaj proces čini svakako inkluzivnim, transparentnim i nezavisnim. Radi se o eminentnim ljudima koji su u svojim sferama zaista ne samo referentni, nego rekao bih i veoma priznati.
Ja vas zato pozivam da u danu za glasanje podržite ove predloge i time omogućite da se procesi u visokom obrazovanju i samo očuvanje i unapređenje kvaliteta u visokom obrazovanju unapredi i zato očekujem od vas punu podršku za ova tri predloga.
Hvala najlepše.

Četrnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 21.12.2021.

Zahvaljujem, poštovani predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije.
Uvaženi potpredsednici, dame i gospodo narodni poslanici, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je u ovom mandatu pred vas izlazilo sa nekoliko zakonskih predloga koje smo smatrali važnim i neophodnim za uređenje oblasti koje se nalaze pod našom ingerencijom, isključivo osluškujući potrebe zaposlenih u prosveti i nauci, naravno i građanki i građana Srbije, težeći bržoj evropskoj integraciji, stvarajući bolje uslove za razvoj pojedinaca i društva u celini.
Danas smo pred vama sa šest zakona, sa molbom da ih zajedno razmotrimo i da, naravno, u nadi da ih u konačnom epilogu i usvojimo uz vaše predloge i sugestije, a da za sobom u ovom kratkom mandatnom periodu ostavimo kvalitetnije obrazovanje na svim nivoima i veće mogućnosti da građani Srbije u svojoj zemlji razvijaju ideje i rade na dobrobit zajednice u kojoj žive.
Dozvolite da na početku, a po tačkama dnevnog reda sednice, objasnim ukratko razloge za donošenje ovih zakona. Dakle, uvaženi narodni poslanici, pred vama je Predlog zakona o inovacionoj delatnosti. Kao što znate, inovaciona delatnost je po prvi put uređena u Republici Srbiji sistemskim Zakonom o inovacionoj delatnosti 2005. godine, koji je tada definisao prirodu inovacione delatnosti, donošenje godišnjih programa, vrstu projekata i način njihove realizacije kroz programske aktivnosti, kao i organizacionu strukturu nosilaca inovacione delatnosti. Nakon toga, 2010. i 2013. godine, sprovedene su i dve izmene i dopune predmetnog zakona bez promena suštinskog karaktera ovog akta.
Prema planu rada Vlade Republike Srbije za 2021. godinu, predviđeno je donošenje novog zakona o inovacionoj delatnosti kojim se omogućava uključivanje inovacionog sistema Republike Srbije u Evropski istraživački prostor i Inovacionu uniju. Inovacioni sistem se usmerava prema istraživanjima koja za rezultat imaju inovativne proizvode i procese koji podstiču privredni i društveni razvoj, a planira se i otklanjanje prepreka za pristup finansijskim sredstvima i daje se podsticaj transferu tehnologija u privredu.
Glavni ciljevi Evropske unije u oblasti nauke, istraživanja, inovacija usmereni su na jačanje naučnog i tehnološkog sistema, kao jednog od ključnih činilaca održivog privrednog razvoja, i na taj način se obezbeđuje kvalitetan okvir za sprovođenje naučnih istraživanja i razvoj inovacija, dok se posledično teži podsticanju konkurentnosti i rasta privrednih aktivnosti.
Republika Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, sprovodi potrebne reforme i aktivnosti kako bi se priključila Evropskom istraživačkom prostoru, tako da smo se prilikom izrade ovog Predloga zakona o inovacionoj delatnosti oslanjali na primere dobre evropske prakse.
Navešću samo neke od promena i novina koje smo predložili. Dakle, pre svega, definisani su novi subjekti nacionalnog inovacionog sistema. To su inovativni subjekti, startap centri, nosioci inovacione delatnosti, i spinofovi, zatim subjekti inovacione infrastrukture, naučno-tehnološki parkovi i organizacije za podršku startapovima i investitori u inovacionu delatnost, poslovni anđeli, odnosno fizička lica koja ulažu u sopstveni novac u inovacije.
Predviđeno je uspostavljanje mreže naučno-tehnoloških parkova. kao savetodavnog tela u okviru Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Reformisanje registra inovacione delatnosti, tačnije, predviđeno je uspostavljanje novog registra subjekata nacionalnog inovacionog sistema. Takođe se ističe značaj upravljanja intelektualnom svojinom nastalom u okviru naučno-istraživačke organizacije, uz usklađivanje sa propisima koji regulišu tu oblast.
Prepoznata je uloga i značaj startapa, kao i spinofa, osnovanih iz naučnoistraživačkih organizacija sa ciljem komercijalne eksploatacije inovacija. Proširene su takođe nadležnosti Fonda za inovacionu delatnost, što se odnosi upravo na već pomenuti novi registar subjekata nacionalnog inovacionog sistema, dakle, Fond za inovacionu delatnost će voditi ovaj novoformirani registar.
Imajući sve ovo u vidu, nadam se da ćemo dobiti vašu podršku za usvajanje ovog predloga zakona.
Kada je reč o predloženim izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, u najvećoj meri je izvršeno usklađivanje sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, i to sa već postojećim odredbama, kao i sa predloženim izmenama i dopunama koje su pred vama.
Usaglašavanje se odnosi na odredbe koje se tiču procesa uvođenja državne mature i tu moram da podsetim da nam je namera da državna matura u krajnjem epilogu ima naravno sertifikacioni karakter, odnosno potvrdi stečeni nivo znanja učenika u srednjim stručnim, umetničkim školama, a naravno i gimnazijama, ali i kvalifikacioni karakter, u smislu prolaska i upisa na određenu visokoškolsku ustanovu.
Vi znate da je Komisija za praćenje aktivnosti uvođenja državne mature u obrazovni sistem, koju sam formirao, jer je ovo projekat koji zahteva temeljne pripreme svakog segmenta realizacije, na čijem čelu je državna sekretarka prof. dr Marijana Dukić Mijatović, donela odluku o pomeranju roka za primenu državne mature na 2022/23. godinu za trogodišnje srednje škole, odnosno na 2023/24. za opštu umetničku i stručnu maturu.
Upravo navedena komisija je izašla sa predlogom za izmenu Zakona o srednjem obrazovanju, kao neophodnom koraku u procesu realizacije ovog strateški važnog projekta jer, kao što znate, tu se radi o 62, 63 ili 64 hiljade svršenih srednjoškolaca koji svakako imaju pravo da unapred znaju pod kojim uslovima će upisivati svoje željene fakultete.
Izmene ovog zakona odnose se i na kontinuitet sa osnovnom školom za učenike čije zdravstveno stanje zahteva pohađanje škole od kuće ili se nalaze na kućnom ili bolničkom lečenju, kao i dodatno preciziranje kada je nastava na daljinu u pitanju.
Izmena se donosi zbog potrebe da organizacija pripremne nastave za polaganje ispita kojima se završava srednje obrazovanje bude usklađena sa svim propisima u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Dodatno se uređuje i deo zakona koji se odnosi na upis učenika koji su osnovno obrazovanje i vaspitanje ili jedan od poslednja dva razreda osnovnog obrazovanja i vaspitanja završili u inostranstvu ili u stranoj školi registrovanoj u Republici Srbiji, kao i upis radi prekvalifikacije, dokvalifikacije, specijalističkog ili majstorskog obrazovanja.
Pored toga, izmenama je predloženo da redovan učenik koji pohađa program internacionalne mature može da pohađa i deo programa za smer gimnazije ili obrazovni profil u svojstvu redovnog učenika i ovom izmenom omogućava se učeniku da stekne uporedo dva programa srednjeg obrazovanja i vaspitanja, ukoliko iskaže zahtev za time, a regulisano je ocenjivanje i pravo izlaska na državnu maturu.
Treći predlog zakona o kojem danas imam potrebu da govorim je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju čije se izmene vrše u cilju usaglašavanja sa odredbama zakona kojim se uređuju osnove sistema obrazovanja i vaspitanja radi unapređivanja pojedinih rešenja u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Izmene, odnosno dopune zakona odnose se na mogućnost ostvarivanja programa na stranom jeziku, odnosno dvojezično na stranom jeziku i na srpskom jeziku ili na stranom jeziku i na jeziku nacionalne manjine, u smislu usklađivanja ranije norme sa potrebama prakse i novom podzakonskom regulativom kojom se uređuje i mogućnost učenja stranog jezika na predškolskom uzrastu pohađanjem kurseva kao usluge koju ostvaruje predškolska ustanova.
U skladu sa pravilnikom koji propisuje ostvarivanje različitih oblika i programa vaspitno-obrazovnog rada i drugih oblika rada i usluga koje ostvaruje predškolska ustanova, odluku o izboru i realizaciji usluga donosi organ upravljanja ustanove, na osnovu procene pedagoškog kolegijuma i mišljenja saveta roditelja. Sledom navedenog, suštinski se neće ograničiti pravo dece da u zajednici vršnjaka u igri i planiranim situacijama učenja kroz pohađanje programa usluga čiji kvalitet cene stručni organi ustanove i koja za vaspitača realizuju stručnjaci za učenje stranog jezika razvijaju, naravno, i osnov za učenje drugih stranih jezika.
Norma koja se odnosi na ostvarivanje programa vaspitno-obrazovnog rada na jeziku nacionalne manjine, odnosno dvojezično na jeziku nacionalne manjine i na srpskom jeziku ostaje neizmenjena, osim što se njena primena usklađuje sa postojećim zakonskim rešenjem po kome se statutom predškolske ustanove utvrđuje jezik ostvarivanja vaspitno-obrazovnog rada.
U cilju usklađivanja sa Zakonom osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, izvršena je dopuna člana zakona kojim se propisuje evidencija o detetu, a povodom Jedinstvenog obrazovnog broja, dakle, podatak koji je JOB, unosi si se u evidenciju koju ustanova vodi u štampanom ili elektronskom obliku, kao i obrasce javnih isprava koje izdaje. Dozvolite, naravno da podsetim da je JOB identifikacioni broj koji ćemo u našem sistemu obrazovanja koristiti da uz njega vodimo podatke o učeniku sa ciljem da kroz razvoj učenika, dakle, od najranijeg obrazovanja do tržišta rada razumemo i da li pružamo adekvatno obrazovanje i menjamo ga po potrebi. Jedino, samo stalnom programu i stalnim unapređenjem možemo voditi naše obrazovni sistem napred.
Kada govorim o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, moram da naglasim da smo predloženim izmenama i dopunama želeli da blagovremeno stvorimo uslove za efikasnu i stručnu pripremu za realizaciju ispita kojima se završava određeni nivo obrazovanja, a tu mislim naravno na završni ispit na kraju osnovnog obrazovanja i vaspitanja i završni ispit u srednjem obrazovanju i vaspitanju i na opštu, stručnu ili umetničku maturu.
Uvođenje opšte stručne i umetničke mature kao završnih ispita koji treba da podignu kvalitet srednjeg obrazovanja i vaspitanja i da služe kao ulaz u visoko obrazovanje bilo je planirano Strategijom razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine, a zakonom o izmenama dopunama Zakona o srednjem obrazovanju iz 2021. godine propisano je između ostalog da se počne od školske 2022/2023. godine u školi polaže završni ispit srednjeg stručnog obrazovanja i vaspitanja u skladu sa zakonom, a da će opštu, stručnu i umetničku maturu učenici prvi put polagati počev od školske 2023/2024. godine, što sam inače i naveo govoreći malopre o državnoj maturi.
Radi pripreme realizacije navedenih ispita bilo je neophodno da propišemo nove nadležnosti za Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, odnosno da se formira centar za ispite, a što je u skladu sa Akcionim planom za period od 2021. do 2023. godine za sprovođenje Strategije razvoja obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji do 2030. godine. Kako bi se u okviru jedne institucije stvorili preduslovi za pripremu i sprovođenje nacionalnih ispita kojima se stiče određeni nivo obrazovanja kao i naravno međunarodnih ispitivanja.
Zatim, i da uvedemo u okviru jedinstvenog informacionog sistema prosvete novi informacioni sistem kojim će Centru za ispit obezbediti neophodne podatke za obradu rezultata ispita i podatke učenicima i licima koje sprovode ispite, kao da i da dobijene rezultate isporuče visoko školskim ustanovama radi upisa i na visoko obrazovanje. Takođe, da se u cilju podizanja kvaliteta i obezbeđivanja objektivnosti i sprovođenje ispita kao novo rešenje precizno propiše mogućnost podnošenja prigovora na ispite kojima se stiče određeni nivo obrazovanja, s obzirom da rešenja u važećem zakonu nisu precizirala ovu mogućnost i da se problem u praksi rešavao donošenjem stručnih uputstava.
Posebno radi usaglašavanja sa Strategijom razvoja obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji do 2030. godine u delu koji se odnosi na zahteve u pogledu obezbeđivanja kvaliteta u sistemu obrazovanja i vaspitanja dat je izričit pravni osnov za propisivanje standarda kompetencija za nastavnike, vaspitače, stručne saradnike i direktore kao i za nedostajuće standarde kompetencija za sekretara ustanove, kao i standarde kvalifikacija.
Razumevajuću ulogu u obrazovno-vaspitnih ustanova radi razvijanja nacionalnog identiteta učenika, kao i svesti i osećanja pripadnosti Republici Srbiji predloženo je da se na početku obrazovno-vaspitnog rada koji se ostvaruje u toku školske godine koja počinje 1. septembra intonira himna Republike Srbije.
Radi uređivanja sistema pred univerzitetskog obrazovanja i vaspitanja propisan je izričit pravni osnov za osnivanje obrazovno-naučnih centara, pored toga je izvršeno i preciziranje pojedinih odredaba zakona za koje je u toku primena, utvrđeno je da je to neophodno ili koje su ostvarile nedoumice i dovodile do različitog postupanja u praksi. Na primer, pitanje u vezi sa verifikacijom ustanove i programima koji se ostvaruju upisom u školu, ocenjivanjem organa upravljanja, sekretarom ustanove, prijemom u radni odnos, učešćem u radu stručnih organa.
Posebno Predlog zakona sadrži zaštitne odredbe kojima se utvrđuje pravo na rad bez licence u predškolskoj ustanovi za medicinske sestre pod određenim uslovima kao i pravo da nastavnici, vaspitači i stručni saradnici koji su u skladu sa ranijim važećim propisima zasnovali radni odnos u ustanovi, za učesnike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, bez uverenja o stručnoj defektološkoj osposobljenosti, da mogu da obavljaju obrazovno-vaspitni rad i dalje ukoliko ispunjavaju određene uslove.
Što zakonom o izmenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju vrše se izmene i dopune u cilju usaglašavanja sa odredbama zakona kojim se uređuju osnove sistema obrazovanja i vaspitanja, a radi unapređivanja pojedinih rešenja u oblasti osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Novine, odnosno te izmene i dopune zakona odnose se na osnovne muzičke škole gde izuzetno mogu da ostvaruju i program srednjeg muzičkog obrazovanja i vaspitanja. Uvođenje ove mogućnosti znači racionalnije, efikasnije postupanje u situacijama kada na teritoriji jedinice lokalne samouprave postoji osnovna muzička škola, a na drugoj strani postoji i veliko interesovanje da učenici nastave srednje muzičko obrazovanje.
S obzirom na to da zakonom nije predviđena mogućnost da se osnovna škola verifikuje za ostvarivanje programa srednjeg obrazovanja pristupa se osnivanju srednje muzičke škole u tim slučajevima kao drugog pravnog lica, što nije racionalna i efikasan način u odgovoru na potrebe i interesovanja učenika.
Napominjemo da je prema izmenama zakona propisano trajanje osnovnog obrazovanja i vaspitanja tako što osnovno muzičko obrazovanje i vaspitanje umesto dve do šest godina traje četiri do šest godina u skladu sa novim planovima i programima nastave i učenja za muzičke škole. Dopunama zakona o obrazovno vaspitni rad od petog do osmog razreda može da se organizuje i u kombinovanom odeljenju.
Precizirali smo i obaveze roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika da osim što je dužan da obezbedi da učenik redovno pohađa nastavu, dužan je i da obavesti školu o razlozima eventualnog izostajanja učenika sa nastave iz razloga što postoji i objektivne okolnosti u kojima roditelj ne može u roku od tri dana da obezbedi da učenik nastavi da redovno pohađa nastavu.
U vezi sa završnim ispitom propisano je da učenik osmog razreda polaže završni ispit na jeziku na kojem je ostvarivao obrazovno vaspitni rad. Izuzetno završni ispit učenika osmog razreda na zahtev roditelja može da polaže na drugom jeziku ako je to u najboljem interesu učenika.
Kao i malo pre pomenuto i u ovom zakonu definisali smo bolju evidenciju podataka o obrazovanju učenika povodom Jedinstvenog obrazovnog broja, odnosno JOB-a. Podatak koji je JOB unosi se u evidenciju koju škola vodi u štampanom ili elektronskom obliku, kao i obrasce javnih isprava koje izdaje.
Izvršena je dopuna zakona novim članom koji se odnosi na priznavanje stranih školskih isprava tako što se predviđa da stranu školsku ispravu priznaje ENIC/NARIC centar iz razloga blagovremenog i pravilnog postupanja škola, odnosno roditelja učenika.
Na kraju, uvaženi narodni poslanici, u setu predloga zakona iz nadležnosti Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja nalazi se i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o prosvetnoj inspekciji. Aktuelni zakon je stupio na snagu 14. aprila 2018. godine i on je istakao posebnosti i postupke i položaj inspekcije u oblasti obrazovanja u odnosu na zakon koji je na opšti način uređuje inspekcijski nadzor i znatno podigao i unapredio kvalitet inspekcijskog nadzora u obrazovanju. Tokom trogodišnje primene praksa je ukazala na potrebu unošenja nekoliko konkretnih novina koje će proširiti delovanje prosvetne inspekcije i sveobuhvatnije unaprediti sistem inspekcijskog nadzora u Republici Srbiji u oblasti obrazovanja.
Predlog izmene i dopune Zakona o prosvetnoj inspekciji u najkraćem najpre se odnosi na preciziranje odredaba koje su sadržane u posebnim zakonima koji su doneti u međuvremenu, a propisuju nadležnosti prosvetne inspekcije u vršenju nadzora nad primenom istih zakona kao što su Zakon o nauci i istraživanjima, Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije i Zakon o dualnom modelu obrazovanja u visokoškolskim ustanovama, kao i u drugim oblastima u kojima je propisana nadležnost prosvetne inspekcije. Izmene se odnose na mogućnost nabavke službene odeće i obuće za republičkog prosvetnog inspektora, odnosno pokrajinskog prosvetnog inspektora, odnosno gradskog ili opštinskog prosvetnog inspektora. Takođe, izmene i dopune se odnose i na preciziranje pojedinih zakonskih odredbi koje se odnose na prosvetnog inspektora ovlašćenja i poveravanje poslova inspekcijskog nadzora opštinama, odnosno gradovima, odnosno pokrajinama u smislu preciziranja ovlašćenja republičkog prosvetnog inspektora na osnovu zakona.
U tom kontekstu nadam se da ćemo i kroz raspravu u pojedinostima proći kroz vaša pitanja i na kraju imati usvojen ovaj set zakona koji će unaprediti, uveren sam, kvalitet obrazovanja koji pružamo mladim naraštajima, kao i veće mogućnosti za istraživanja i inovacije u Srbiji. Hvala vam na pažnji.

Četrnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 21.12.2021.

Zahvaljujem, potpredsednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Upravo na tragu onoga što je i koleginica Gojković rekla, bez želje da ulazimo ili zalazimo u političku ravan, jer je evidentno da je pozadina čitave ove priče upravo u tome, želim da istaknem da svi mi u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, na čelu sa mnom, osećamo ponos upravo iz razloga što smo prvom preporukom 1. septembra ove školske godine uveli obavezu intoniranja himne, kao jednog od tri najvažnija državna simbola, u skladu sa najvišim pravnim aktom naše zemlje, dakle Ustavom Republike Srbije. Takođe, osećam ponos i zbog ovog predloga koji će sada i normirati ovu čast, a ne obavezu.
Ono što zaista začuđuje, to je da prosto neki narodni poslanici ne čitaju ni postojeće odredbe postojećih zakona, kao što je Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koji u članu 8. tačka 15. i 16. jasno govore o tome šta su ciljevi obrazovanja i vaspitanja, pa između ostalog razvoj i poštovanje rasne, nacionalne, kulturne, jezičke, verske, rodne, polne i uzrasne ravnopravnosti, tolerancije i uvažavanja različitosti. To jedinstvo različitosti i to bogatstvo koje Republika Srbija ima, sa 22 nacionalna saveta nacionalnih manjina, sa većim brojem od tog broja nacionalnih manjina koje žive u harmoniji na teritoriji Republike Srbije jesu naša dragocenost. Zato mi zaista nemamo niti jedan razlog da na negativan način govorimo o svemu ovome, već upravo afirmativno.
Takođe, ovaj član Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja govori o tome da su ciljevi obrazovanja razvijanje ličnog i nacionalnog identiteta, razvijanje svesti i osećanja pripadnosti Republici Srbiji, poštovanje i negovanje srpskog jezika i maternjeg jezika, tradicije i kulture srpskog naroda i nacionalnih manjina, razvijanje interkulturalnosti, poštovanje i očuvanje nacionalne i svetske kulturne baštine.
Mi možemo samo da budemo ponosni upravo i sa aspekta svetske kulturne baštine, jer mi smo ti koji baštinimo tu jedan deo svetske kulturne baštine upravo kao narod, a ta naša kulturna baština je često na udaru upravo onih koji ovakav narativ koriste, nažalost, evo i u najvišem zakonodavnom domu u Republici Srbiji.
Ako uzmemo u obzir činjenicu da preko 45.000 učenika u Srbiji nastavu pohađa na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji, ako uzmemo u obzir da je preduniverzitetsko, tako i univerzitetsko obrazovanje dostupno na srpskom jeziku i jezicima nacionalnih manjina uz potpuno poštovanje međunarodnih standarda u ovoj oblasti, ukoliko u uzmemo u obzir sve one zakone i setove zakona koji su doneti upravo vezano za prava nacionalnih manjina i očuvanje njihove tradicije, jezika i pisma, službene upotrebe jezika i pisma, ukoliko uzmemo u obzir šta su sve referentne međunarodne organizacije rekle i koliko su pohvala iznele na račun Republike Srbije i zakonodavnog okvira, i ne samo okvira, već i primene tih istih zakona i tih odredbi tih zakona u praksi, gde u mnogo većem obimu odudaramo i od mnogih država-članica Evropske unije, onda mi zaista nije jasno kada slušamo takav narativ ovde u ovom domu, kada nas maltene neko izjednačava sa nacizmom.
Pa da li je to normalno? Da li to zaslužuje izvinjenje ili ukoliko nije moguće to izvinjenje, onda barem sankciju, u skladu sa Poslovnikom o radu ovog najvišeg doma? Takve stvari su nedopustive u jednoj ozbiljnoj demokratskoj državi i društvu. Jer ako se preko ovakvih stvari prelazi, onda mi dozvoljavamo da neki pojedinci devalviraju sve ono što i ova Vlada i ova država i njen predsednik rade u ovom prethodnom periodu.
Što se tiče intoniranja himne, pored ponosa koji zaista lično osećam, presrećan sam zbog toga što je taj deo i 1. septembra naišao na odobravanje ne samo u sredinama gde živi većinski narod, nego i u mnogim drugim sredinama gde žive naši građani i građanke predstavnici nacionalnih manjina.
Voleo bih da vidim šta rade učenici u Nemačkoj, kada se intonira himna „Dojčland, Dojčland iber ales“ ili u Austriji, Švajcarskoj gde se, takođe većinski narod i konfesionalna pripadnost afirmišu u mnogim tekstovima tih himni, pa nisam primetio da se pripadnici jednog, od ovde pomenutog naroda, odnosno pripadnika nacionalnih manjina, koji žive na teritoriji Republike Srbije, tome oštro i žustro suprotstavljaju? Pa, nemojte onda da priznajete te himne, pošto takođe živite i u tim državama. Nemojte ovde nama da držite pridike i da docirate,
da li mi imamo pravo da čuvamo svoj identitet. Pa, naravno da imamo.
Ponavljam, ne bih želeo da ulazim u tu političku ravan, ali imao sam potrebu da reagujem i da vas zamolim još jednom da barem na objektivan način sagledavate sve ono što i ovo ministarstvo i Vlada Republike Srbije radi na polju i udžbenika, i omogućavanje mnogo boljih uslova rada u obrazovnom sistemu, i zapošljavanja nastavnika i dobijanja licenci, jer ne zaboravite vi ove traktate možete da držite i ovde, pošto je ovo demokratska država, pri tome ja i dalje smatram da ovo treba da bude sankcionisano, možete to da radite i na ulici, ali ne zaboravite da svi vi živite u ovoj zemlji. I vi ste, upravo pripadnici nacionalne manjine, koja ima identična prava, kao i svi ostali građani i građanke koji žive na ovoj teritoriji, pa tako i pravo na rad i zapošljavanje i u obrazovnom sistemu i na svakom drugom mestu.
Zahvaljujem se, apelujem, mogu i da vas zamolim da u koliko je to moguće izjavite jedno izvinjenje, za sve ono što ste rekli, a ticalo se i himne Republike Srbije, ali onog drugog dela, u kome ste poredili ovo društvo i ovu državu sa ozakonjenjem nacizma, fašizma, ne znam više čega, što ste pomenuli. Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Beograd, 16.06.2016.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 110500.00 RSD 16.04.2016 - 03.06.2016.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 110500.00 RSD 03.06.2016 -