Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Ivana Nikolić

Ivana Nikolić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem predsedavajući. Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, kako je predmet ovog zakona između ostalog uspostavljanje dobrog sistema planiranja Republike Srbije koji podrazumeva socijalne razvojne politike, regionalni prostorni razvoj, uz racionalno korišćenje budžetskih sredstava, ovim amandmanom želim da ukažem na važnost sagledavanja značaja saobraćajnog povezivanja i dobre saobraćajne infrastrukture.

Za realizaciju investicionih planova, planova razvoja u cilju postizanja boljeg kvaliteta života građana, stvaranja ambijenta za nove investicije, za nova radna mesta, svakako je važna i dobra saobraćajna povezanost kroz sve vidove koje podrazumeva ova oblast.

Za postizanje navedenih ciljeva navešću primer odgovornog vođenja politike, odgovornog i domaćinskog delovanja rukovodstva opštine Ub. Samo u pogledu stvaranja uslova za bolji život građana i za nove investicije govore činjenice da je kroz mnoge planove upravo kao prioritet ostavljena i dobra saobraćajna povezanost. Na teritoriji opštine Ub u proteklih skoro šest godina rešavaju se infrastrukturni problemi na koje se čekalo decenijama. Da je tako, o tome govore vidljivi rezultati rada na terenu i činjenica da se građanima takav rad dopada, a to potvrđuju iz izbora u izbore na svim nivoima počev od mesnih zajednica, preko lokalnih itd. i daju podršku SNS.

Dobro rukovodstvo u opštini Ub odgovara na podršku građana dobro isplaniranim i realizacijom projekata koji su realni u interesu svih građana i uz sve to, budžet je stabilan, finansije nikada nisu bile bolje.

Dakle, dobar plan, rešavanje problema po prioritetima, dobri primenjivi zakoni, pošten i marljiv rad apsolutno obezbeđuju građanima Srbije bolju budućnost. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, ovim amandmanom želim još jednom da ukažem na važnost nacionalnog okvira kvalifikacija, a kroz isticanje značaja obrazovanja i kompetencija lica koji se bave saobraćajem.

Za poslove u vezi sa izgradnjom saobraćajne infrastrukture, koordinacijom svih vidova saobraćaja i odgovaranjem na sve izazove koje ova oblast sadrži, apsolutno je neophodan izbora dobro kvalifikovanih lica, koji su spremni na celoživotno sticanje znanja i veština, počev od upravljača vozilima, preko saobraćajnih tehničara, saobraćajnih inženjera i lica koji se bave naučnoistraživačkim radom.

Obzirom na to da je dolaskom na vlast SNS u Republici Srbiji, u poslednjih nekoliko godina postao trend otvaranje fabrika, privlačenje stranih investitora, a koji polaze od toga da ulažu u sistem gde su stabilne finansije, gde se smanjuje javni dug, gde je dobra infrastruktura, gde se ulaže u industrijske zone, gde su dobre i kvalitetne saobraćajne veze, važno je da nosioci poslova projekata svakako imaju kvalitetno primenjivo znanje i da se odgovorno ophode prema svom poslu, prema građanima.

Dobar mehanizam za razvoj privrede svakako će biti ishod i dualnog obrazovanja, koji je inicirao predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, a koje sprovodi Ministarstvo prosvete na čelu sa ministrom Šarčevićem.

Sticanje kvalifikacija kroz sistem formalnog, neformalnog i dualnog obrazovanja, a iz oblasti saobraćaja, apsolutno mogu imati mnoge koristi i biti preduslov da Republika Srbija bude prava destinacija za dobre investicije i razvoj privrede. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, ovim amandmanom želim da istaknem da je veliki značaj lica sa određenim kompetencijama ako imaju ulogu u oblasti saobraćaja. Saobraćajna infrastruktura čini osnov za razvoj privrede. Dobro saobraćajno povezivanje ključno je za razvoj lokalnih samouprava, za razvoj regiona i države u celosti.

Na ovaj zahtev apsolutno mogu odgovoriti dobrokvalifikovana lica, a istovremeno jako je važno dobro i ambiciozno rukovodstvo, u čemu će pomoći primena ovog zakona u pogledu usklađivanja podataka iz obrazovnog sistema i podataka sa tržišta rada.

Koliko je ključni element infrastruktura, u još većoj meri razvoju doprinosi ulaganje u obrazovanje. Od kako su građani Republike Srbije ukazali veliko poverenje SNS, rukovodstvo na teritoriji opštine Ub je kao prioritet prepoznalo ulaganje u obrazovanje u sve nivoe obrazovanja.

Obnovljene su skoro sve škole, izgrađeni su novi objekti, učionice su opremljene savremenim sredstvima za rad. Saradnja školskog i opštinskog rukovodstva je na najvišem mogućem nivou. O uspesima i dobrim rezultatima poslovanje u opštini Ub govori nagrada predsedniku opštine, zatim najviša ocena spoljašnjeg vrednovanja iz prošle godine našoj matičnoj školi u Ubu, a kako je stanje uverili ste se i vi, uvaženi ministre, tokom vaše posete prošle godine i ja vam se zahvaljujem na tome. Samo je u protekle dve godine u matičnu školu u Ubu uloženo 39 miliona dinara. Dakle ozbiljno pristupanje rešavanju problema i modernizaciji osnovnih elemenata za razvoj našeg društva apsolutno obezbeđuje Srbiji bolju budućnost. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, ovim amandmanom se dodatno definiše važnost nacionalnog okvira kvalifikacija koji će omogućiti unapređenje celokupnog sistema obrazovanja. Ovom priliko želim da ukažem na posebnu važnost saobraćajnog povezivanja kako bi se podržalo privlačenje direktnih stranih investicija, poboljšalo poslovno okruženje, promovisao ravnomeran regionalni razvoj i omogućio bolji pristup gradovima.

Značaj nacionalnog okvira kvalifikacija Republike Srbije ogleda se u uspostavljanju veze između zahteva rada i profesionalnih mogućnosti lica koji će vršiti određeni posao, odnosno zadovoljiti zahteve rada.

Nakon mnogo godina delovanja nekompetentnih i neodgovornih lica, čiji je rad doveo do zatvaranja fabrika, zatvaranja radnih mesta, urušavanja privrede, činjenica je da od kako su građani Republike Srbije ukazali poverenje SNS, rukovodstvo na republičkom i lokalnom nivou sve više ulaže između ostalog u infrastrukturu stvarajući uslove za što bolji kvalitet života.

Stavljajući akcenat na dobro povezivanje u svim vidovima saobraćaja, počev od drumskog, preko železničkog, telekomunikacionog, vazdušnog, za ishod se može govoriti o mnogim dobrim primerima.

Kao činjenicu za napred navedeno navešću primer iz opštine iz koje dolazim kroz jednu situaciju. U maju mesecu ove godine počinje sa radom prva fabrika u industrijskoj zoni u opštini UB u blizini Autoputa E 763 Beograd – Južni Jadran otvara se fabrika obuće „Ver difenšn internešnl“ i ovaj pogon u opštini Ub biće uloženo oko milion evra i projekcija da će broj radnika biti preko 200 sa različitim nivoima obrazovanja.

Republika Srbija prepoznala je važnost saobraćajnog povezivanja i kroz ulaganje u obrazovanje, činioca koji se bave ovim oblastima i kroz dobre projekte šalje se dobra poruka investitorima. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Uvaženi ministri, uvaženi predstavnici ministarstava, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je danas set dobrih predloga zakona, a ja ću posebnu pažnju posvetiti predlogu zakona koji na jedan sistematski način uređuje nekoliko veoma važnih oblasti sveprisutnih u današnjem društvu, a to je Predlog zakona o elektronskom elementu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju.

Ovakav predlog zakona je zaista jedan organizovan i sveobuhvatan pristup novonastalim situacijama u jednom sistemu, u jednom društvu, a sve u cilju otklanjanja nedostataka koji su uočeni primenom donetih zakona.

Naravno, ovde moram odmah da kažem da, s obzirom kako se dešavaju promene u načinu rada primenom savremenih tehnologija, neophodno je da zakon bude fleksibilan kako bi se išlo u korak sa izazovima koje nameće savremeno društvo.

Sigurna sam da je za Srbiju elektronsko poslovanje razvojna šansa. Namera je, naravno, da pratimo razvijene sisteme, da koristimo iskustva iz razvijenih evropskih zemalja sa dobrim sistemima poslovanja, koji za cilj imaju da se omogući brže i efikasnije poslovanje, da se smanje troškovi poslovanja, da se omogući bolja usluga građanima i da postoji sigurno i jeftino čuvanje dokumenata.

Digitalizacijom dokumenata postiže se veća pristupačnost dokumentima, obezbeđuje se lakše pretraživanje, korišćenje i publikovanje dokumenata, kao i pristup informacijama od javnog značaja.Dodala bih da je odličan primer kako digitalizacija utiče na razvoj zemlje Estonija. Imala sam priliku da nedavno boravim u toj zemlji, u zemlji digitalizacije, koja beleži pozitivne rezultate i benefite od primene savremenih tehnologija u poslovanju. Na primer, građanin sa svojom ličnom kartom ne samo da poseduje na njoj lične podatke, već može da koristi i da plaća javni prevoz putem te kartice, da se tu nalazi zdravstveni karton, da postoji uvid deci u školi u ocene. Samim tim, smanjuje se broj odlazaka u razne institucije, smanjuje se broj korišćenja nepotrebnih papira, samim tim troškovi i štedi se vreme.Želim da istaknem da se ovakvim predlozima zakona koji su danas na dnevnom redu postiže kontinuitet rada prethodne Vlade, a u ovim oblastima naročito akcenat je na sveobuhvatnoj reformi javne uprave. Ipak, korišćenje elektronskih usluga u Srbiji i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, iako se beleži rast. Srbija je krenula u pravcu rešavanja tih problema sa nekoliko svojih poteza, kao što su, između ostalih, i donošenje ovih zakona, uvrštavanje elektronskog poslovanja u Nacionalnu strategiju o razvoju informacionog društva, kao i projekat e-uprava.

Istakla bih takođe da su predlozi zakona koji su na dnevnom redu, a iz domena Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, neophodni da bi zakon o kome sam govorila bio primenljiv. Smatram da je jako važno da se uspostavi permanentan, održiv sistem sigurnog i stručnog usavršavanja državnih službenika i stalno poboljšavanje njihovih veština i znanja.

Na samom kraju, želim da kažem, da u cilju otklanjanja uočenih nedostataka i u cilju beleženja što boljih rezultata, da ću u Danu za glasanje svakako podržati predložene zakone. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.
Uvažena gospođo ministre, uvaženi predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je danas set dobrih predloga zakona, a ja ću posebnu pažnju posvetiti zakonu koji se odnosi na oblast koja do sada nije bila regulisana zakonskom regulativom, a to je Zakon o upravljanju aerodromima.
Usvajanjem ovog zakona konačno će biti zaokružena, odnosno kompletirana oblast, odnosno slika o vazdušnom saobraćaju. Mi imamo dobre zakone koji se i te kako primenjuju, kao što je Zakon o vazdušnom saobraćaju, kojima se uređuju pitanja, recimo, vrste aerodroma, njihova namena i sl, ali ne i oblast koja precizno govori o upravljanju aerodromima kao delatnost. Ni upravljanje aerodromima, kao delatnost, ali ni jedna druga delatnost vezana za aerodrome nije utvrđena kao delatnost od opšteg interesa, da bi se na njih primenio Zakon o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.
Usvajanjem predloženog zakona i predloženih izmena i dopuna zakona, koje su danas na dnevnom redu, otvaraju se vrata novim investicijama, aerodromima će moći da upravljaju javna preduzeća, društva kapitala i preduzetnicima.
Smatram da treba dati mogućnost svim ravnopravnim učesnicima na tržištu koji ispunjavaju određene uslove i tako im omogućiti učešće na liberalizovanom tržištu i konkurentnost, pa neka budu izabrani najbolji.
Čitajući predloge zakona jasno je da je cilj onakvih zakona razvoj i modernizacija aerodroma, pogotovo onih koji poseduju određene sertifikate, a nemaju dovoljno sredstava za dalji razvoj, ali kroz mogućnost zaključenja ugovora o koncesiji razviće i unaprediće postojeće infrastrukturu, što vodi ka povećanju broja putnika, samim tim vodi ka povećanju broja linija redovnog prevoza, što bi dovelo do poboljšanja stanja u privredi i ekonomiji.
Evidentno je da je cilj ove Vlade, odnosno osnovni zadatak napredak Srbije u svakoj sferi sa osnovnim ciljem poboljšanja životnog standarda za sve građane.
O radu Vlade u oblasti vazdušnog saobraćaja govore podaci koje je u uvodnom izlaganju izložila gospođa ministar, a to je između ostalog podatak da je pre 2013. godine broj putnika na Aerodromu „Nikola Tesla“ bio oko dva miliona, a danas je taj broj dva puta veći, a očekujem do kraja godine čak pet miliona.
Kada se govori o oblasti saobraćaja, može se slobodno reći da je svaki vid saobraćaja, počev od vazdušnog, železničkog, drumskog u usponu sa trendom povećanja broja putnika, sa povećanjem prevoza tereta, tako isto i proširenje mreže.
Reći ću još neke rekordne podatke Aerodroma „Nikola Tesla“, osim onih koji su izneti po broju putnika. Evo podatak da je više od 90% letova započeto bez kašnjenja. To je podatak iz novembra ove godine, tako da je prosečno kašnjenje smanjeno sa osam minuta na manje od šest minuta. Sledeći podatak, izvode se radovi na rekonstrukciji i adaptaciji terminala jedan na Aerodromu „Nikola Tesla“ i najnoviji podatak od juče da su započeti radovi na ojačanju međuspratne konstrukcije, što sve ukazuje da ne treba stajati, jer se potrebe na tržištu menjaju, povećavaju se kapaciteti i mi treba da stvorimo uslove da možemo da opravdamo sve veće zahteve koji se pred nas postavljaju.
Želim da istaknem da je prilikom izlaganja programa Vlade premijer izneo da je Aerodrom „Nikola Tesla“ aerodrom sa rekordnim rezultatima i da će koncesioni model upravljanja obezbediti nove investicije od najmanje 700 miliona evra, što će obezbediti dodatne prilive u budžet Republike Srbije, ali ovakav model će se primenjivati i na preko 30 malih aerodroma na teritoriji Republike Srbije. Kada kažemo mali, ne mislimo površinski mali, nego po broju putnika i da ćemo omogućiti i takvim aerodromima linije redovnog prevoza putnika.
Želim da kažem, prvenstveno zbog građana Srbije, da je prilikom jučerašnje rasprave neko od opozicionih poslanika iznosio stavove, odnosno iznosi ona mišljenja na način na koji oni tumače zakone, pa postavljaju pitanje - kako se priprema predlog zakona, da li su uključene sve relevantne institucije u pripremi predloga i da li se održavaju javne rasprave? Reći ću konkretno da za ovaj Zakon o upravljanju aerodromima, zbog hitnosti za njegovo usvajanje, nije održana javna rasprava, ali da je formirana radna grupa koja uključuje, po meni, i te kako relevantne institucije, najpre Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Direktorat civilnog društva vazduhoplovstva Republike Srbije, Aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd, „Er Srbija“, Saobraćajni fakultet, kontrole letenja Srbije i Crne Gore. To su institucije koje vrlo dobro ispituju tržište, koje imaju podatke o stanju na terenu. Smatram da je po ovakvom sastavu radne grupe ovo jedan jako dobar predlog zakona.
Na kraju, smatram da će set zakona o kojima danas raspravljamo, nakon usvajanja, dati prostor za poboljšanje kvaliteta života građana Srbije i izražavam potpunu podršku predlozima. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.
Uvaženi ministre, uvaženi predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, zadovoljstvo mi je da danas govorim o ovoj temi u danu kada raspravljamo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju.
Kada je reč o bilo kom nivou obrazovanja, smatram da treba sagledati sve okolnosti koliko je to u određenom trenutku moguće, koji utiču na jedna proces i da treba pokazati razumevanje i ružiti podršku onima kojima je potrebna.
Pred nama je danas Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, a Zakon o visokom obrazovanju iz 2005. godine, do sada je menjan nekoliko puta u smislu pojedinih rešenja. Sa svakom izmenom se trudilo da se dođe do što veće podrške studentima, kao i povećanju broja visokoobrazovanih lica u našoj zemlji i što veće iskorišćavanje finansijskih sredstava iz budžeta koji su odvojeni za njihovo studiranje. Naravno, o svemu tome vodilo se računa i da se održava određeni kvalitet visokog obrazovanja.
Sama činjenica da novi sistem studija nije bio u primeni na svim visokoškolskim ustanovama istovremeno sproveden i u svemu kako je prvobitno propisano, dovelo je do svih ovih izmena zakona, pa i do današnjeg predloga.
Smatram da ovakav predlog treba da bude prihvaćen i u pogledu produžetka roka za studente upisane na osnovne studije i studije na višim školama, jer su se na mnogim visokoškolskim ustanovama poslednjih godina dogodile značajne dinamične promene, promene planova i programa studiranja. To znači da, ako bi studenti koji studiraju po starom sistemu prešli na bolonjski proces, studiranje bi se vratilo čak nekoliko godina unazad. Praktično, oni bi dobili nove ispite, a po programu po kojima su studirali određeni broj ispita bi bio priznat, a u ovom novom programu, ti ispiti ne postoje. Praktično, oni ispiti koje su oni položili, možemo reći da im se ne bi važili.
Što se tiče predloga koji se odnosi na snižavanje broja bodova koji je potrebno ostvariti za dobijanje mogućnosti stavljanja na rang listu, na 48 bodova, i to da je na pojedinim studijskim programima iz raznih razloga, npr. uslovni predmeti ili dvosemestarni ispiti, teško ostvariti 60 bodova u jednoj školskoj godini, ali doduše slažem se da nije nemoguće ostvariti i prema podacima iz Ministarstva prosvete, činjenica je da ostvarenih 48 bodova nema finansijske efekte po budžet, s obzirom da se radi uvek o istom broju studenata koji se može finansirati iz budžeta, a što se utvrđuje odlukom Vlade, i onda se ti studenti rangiraju u okviru svojih fakulteta.
Činjenica je da svega 10% studenata uspe da ispuni zakonski uslov i prikupi 60 bodova, te da cilj Vlade nije da ih finansijski optereti, zbog čega je predloženo da granica za budžet ostane 48 bodova, i zato smatram da ovaj predlog treba da bude prihvaćen.
Takođe, napomenula bih, kada je reč o visokom obrazovanju i da postdiplomcima treba da se produži rok za završetak studija, jer to je grupa studenata za koje ne treba da se odvoje posebna sredstva iz budžeta ili neki posebni nastavni planovi, jer u suštini njihovo studiranje se svodi na eks katedre i na konsultacije sa svojim mentorima i jednostavno, ako se produži rok za studije, samo za studente na osnovnim studijama a ne i za postdiplomske, to bi na neki način bila diskriminacija koja nigde nije zabeležena u dosadašnjoj praksi. Ali nadam se da ćemo u raspravi u pojedinostima doći do najboljeg mogućeg rešenja i za ovaj nivo studija.
Pred sam kraj izlaganja, želim da napomenem da dolazim iz opštine Ub, u kojoj se dosta ulaže u sve nivoe obrazovanja, a to je do sada rezultiralo nikada većim brojem studenata na teritoriji naše opštine i nikada punijim školama.
Na kraju, istakla bih i da je premijer u izlaganju programa Vlade naveo da obrazovanje u daleko najvećoj meri doprinosi i društveno ekonomskom razvoju jedne zemlje i da predstavlja najisplativije ulaganje u dugoročno blagostanje. Smatram da između ostalog i prihvatanje ovih predloga je put ka pomenutom razvoju i pozivam sve poslanike da podrže ovaj zakon. hvala.