Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/8189">Predrag Marković</a>

Govori

Dakle, nisam bio tu, ali to što ste citirali jeste osnov za repliku. Izvolite, gospodine Petroviću. Molim vas, tri minuta. Izvolite.
Hvala vama. Pošto nema rasprave, Skupština će, u pravu ste naravno, Skupština koja je iznad svih tih delova izvršne vlasti, odlučiće, potpuno ste u pravu.

Dakle, pošto je Narodna skupština završila raspravu o svim tačkama dnevnog reda, saglasno članu 81. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, određujem 22. juni 2005. godine, odmah, kao dan za glasanje.

Pošto na početku ove sednice nismo imali kvorum za glasanje i za usvajanje zapisnika, molim vas, prelazimo prvo na usvajanje zapisnika sa prethodnih sednica, jer smo rekli da ćemo na usvajanje zapisnika preći u danu za glasanje, a što je sada, pre početka samog glasanja.

Dostavljeni su vam:

- zapisnik 3. sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 17, 21, 22, 23, 24, 29, 30, 31. marta, 5, 6, 12, 13, 14, 19, 20, 21, 25. i 26. aprila, 10, 11, 12, 16, 17, 18, 19, 20. i 23. maja 2005. godine,

- zapisnik 4. sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 24. maja 2005. godine,

- zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 30. maja 2005. godine,

- zapisnik sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 30. i 31. maja, 1. i 2. juna 2005. godine.

Pošto današnjoj sednici prisustvuje više od 126 narodnih poslanika, konstatujem da postoji kvorum za usvajanje zapisnika sa prethodnih sednica.

Obaveštavam vas da je proverom u službi za poslove Administrativnog odbora utvrđeno da tom odboru niko od narodnih poslanika nije dostavio u pisanom obliku primedbe na zapisnike sa navedenih sednica.

Prelazimo na odlučivanje o zapisnicima.

Stavljam na glasanje zapisnik 3. sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 17, 21, 22, 23, 24, 29, 30, 31. marta, 5, 6, 12, 13, 14, 19, 20, 21, 25. i 26. aprila, 10, 11, 12, 16, 17, 18, 19, 20. i 23. maja 2005. godine.

Za 129, nisu glasala 62, od 191 narodnog poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik 3. sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 17, 21, 22, 23, 24, 29, 30, 31. marta, 5, 6, 12, 13, 14, 19, 20, 21, 25. i 26. aprila, 10, 11, 12, 16, 17, 18, 19, 20. i 23. maja 2005. godine.

Stavljam na glasanje zapisnik 4. sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 24. maja 2005. godine.

Za 128, protiv dva, uzdržan jedan, nisu glasala 74, od 205 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik 4. sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 24. maja 2005. godine.

Stavljam na glasanje zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 30. maja 2005. godine.

Za 129, protiv dva, nije glasalo 76, od 207 poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 30. maja 2005. godine.

Stavljam na glasanje zapisnik sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 30. i 31. maja, 1. i 2. juna 2005. godine.

Za 127, uzdržan jedan, nije glasalo 79, od 207 poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština usvojila zapisnik sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, održane 30. i 31. maja, 1. i 2. juna 2005. godine.

Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ODLUKE O PRESTANKU FUNKCIJE SUDIJI USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRBIJE

Pošto je Narodna skupština obavila jedinstveni pretres o Predlogu odluke, a pre prelaska na odlučivanje podsećam vas da, prema članu 174. stav 3. Poslovnika, Narodna skupština odlučuje o izboru, odnosno razrešenju ili prestanku funkcije svakog sudije Ustavnog suda Republike Srbije pojedinačno, tajnim glasanjem, ukoliko ne odluči da glasanje bude javno.

Predlažem da se o Predlogu odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda Srbije odlučuje javnim glasanjem - upotrebom elektronskog sistema za glasanje.

Stavljam na glasanje ovaj predlog.

Za 128, nisu glasala 84, od 212 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da se o Predlogu odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda Republike Srbije odlučuje javnim glasanjem - upotrebom elektronskog sistema za glasanje.

Stavljam na glasanje Predlog odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda Republike Srbije.

Za 129, nisu glasala 84, od 213 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Predlog odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda Republike Srbije.

Prelazimo na 2. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA POSLOVNIKA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE

Pošto je Narodna skupština obavila jedinstveni pretres o Predlogu odluke, pre prelaska na odlučivanje o amandmanima podsećam vas da su narodni poslanici Žarko Obradović i Zoran Anđelković, na sednici Administrativnog odbora, povukli amandman koji su zajedno podneli na član 9. Predloga odluke.

Konstatujem da su sastavni deo Predloga odluke postali amandmani narodnih poslanika: Predraga Markovića na članove 4. i 11, amandman kojim se predlaže dodavanje novog člana 11a, 15. i amandman kojim se predlaže dodavanje novog člana 25a; Vojislava Milajića na član 9; Žarka Obradovića i Zorana Anđelkovića na članove 10, 16, 18. sa ispravkom i 26.

Prelazimo na odlučivanje o amandmanima.

Na član 1. amandman je podnela poslanik Nataša Jovanović.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Dobili ste izveštaj Zakonodavnog odbora da su svi amandmani pravno mogući.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 86, protiv 124, uzdržan jedan, nije glasalo 6, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 2. amandman je podnela poslanik Vjerica Radeta.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 87, protiv 125, uzdržan jedan, nisu glasala četiri, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 8. amandman je podneo poslanik Nemanja Šarović.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 88, protiv 124, uzdržan jedan, nisu glasala četiri, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 10. amandman je podneo poslanik Paja Momčilov.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 88, protiv 122, uzdržan jedan, nije glasalo 6, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 88, protiv 123, uzdržan jedan, nije glasalo 5, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 11. amandman je podneo poslanik Božidar Koprivica.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 85, protiv 107, uzdržanih 18, nije glasalo 7, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 12. amandman je podneo poslanik Zoran Krasić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 83, protiv 123, uzdržana dva, nije glasalo 9, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 13. amandman je podnela poslanik Gordana Pop-Lazić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 86, protiv 121, uzdržan jedan, nije glasalo 9, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 14. amandman je podneo poslanik Milan Marković.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 87, protiv 120, uzdržan jedan, nije glasalo 9, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 14. amandman je podneo poslanik Sreto Perić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 87, protiv 119, uzdržan jedan, nije glasalo 10, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 15. amandman je podneo poslanik Miljko Četrović.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, Administrativni odbor predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 83, protiv 121, uzdržana dva, nije glasalo 10, od 216 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 15. amandman je podneo poslanik Dušan Petrović.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 88, protiv 124, uzdržan jedan, nisu glasala četiri, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 16. amandman je podneo poslanik Radiša Ilić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 88, protiv 121, uzdržan jedan, nije glasalo 7, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 18. amandman je podneo poslanik Zoran Antić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 87, protiv 122, uzdržan jedan, nije glasalo 7, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 19. amandman je podneo poslanik Milan Marković.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 88, protiv 122, uzdržan jedan, nije glasalo 6, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 21. amandman je podneo poslanik Milan Marković.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 91, protiv 120, uzdržan jedan, nije glasalo 5, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 22. amandman je podneo poslanik Milorad Mirčić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 89, protiv 121, uzdržan jedan, nije glasalo 6, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 26. amandman je podneo poslanik Milan Marković.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 88, protiv 124, uzdržan jedan, nisu glasala četiri, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 27. amandman je podneo poslanik Zlatan Jovanović.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 87, protiv 123, uzdržan jedan, nije glasalo 6, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Narodni poslanik Gordana Čomić podnela je amandman kojim predlaže da se posle člana 27. doda novi član 27a.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 23, protiv 116, uzdržanih 64, nije glasalo 13, od 216 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 28. amandman je podneo poslanik Zoran Krasić.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 86, protiv 119, uzdržan jedan, nije glasalo 11, od 217 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Na član 30. amandman je podneo poslanik Vjerica Radeta.

Predlagač nije prihvatio ovaj amandman, a Administrativni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 85, protiv 121, uzdržan jedan, nije glasalo 9, od 216 narodnih poslanika.

Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Pošto smo završili odlučivanje o amandmanima, stavljam na glasanje Predlog odluke o izmenama i dopunama Poslovnika Narodne skupštine u celini.

Za 127, protiv 65, nije glasao 25, od 217 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština ubedljivom većinom usvojila Predlog odluke o izmenama i dopunama Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije.

Prelazimo na 3. tačku dnevnog reda: – ZAHTEV PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE DA NARODNA SKUPŠTINA REPUBLIKE SRBIJE, SAGLASNO ČLANU 84. STAV 1. USTAVA REPUBLIKE SRBIJE, PONOVO GLASA O ZAKONU O VLADI

Stavljam na ponovno glasanje Zakon o Vladi, na zahtev predsednika Republike Srbije da Narodna skupština Republike Srbije, saglasno članu 84. stav 1. Ustava Republike Srbije, o tom zakonu ponovo glasa.

Stavljam na ponovno glasanje Zakon o Vladi.

Za 120, protiv 25, nije glasao jedan, od 155 poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština ponovo izglasala Zakon o Vladi.

Prelazimo na odlučivanje Narodne skupštine o povredama Poslovnika, na koje su u toku sednice ukazali narodni poslanici.

Pošto je u toku sednice ukazano na povrede Poslovnika Narodne skupštine, podsećam vas na odredbu člana 96. stav 4. Poslovnika, prema kojoj ako i posle objašnjenja predsednika Narodne skupštine narodni poslanik ostane pri tvrdnji da je Poslovnik povređen, Narodna skupština će bez pretresa odlučiti o tom pitanju u danu za glasanje.

Saglasno navedenoj odredbi Poslovnika, prelazimo na odlučivanje.

Narodni poslanik Milan Marković, na sednici 21. juna 2005. godine, u 13,45 časova, ukazao je na povredu člana 157. Poslovnika o radu Narodne skupštine.

Molim da Narodna skupština odluči da li je povređen navedeni član Poslovnika.

Protiv 123, nije glasalo osam, od 131 narodnog poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da nije povređen navedeni član Poslovnika.

Narodni poslanik Aleksandar Vučić, na sednici 21. juna 2005. godine, u 13,48 časova, ukazao je na povredu člana 157. Poslovnika o radu Narodne skupštine.

Molim da Narodna skupština odluči da li je povređen navedeni član Poslovnika.

Protiv 122, nije glasalo devet, od 131 narodnog poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da nije povređen navedeni član Poslovnika.

Narodni poslanik Zoran Krasić, na sednici 21. juna 2005. godine, u 13,50 časova, ukazao je na povredu člana 156, a u vezi sa članom 133. Poslovnika o radu Narodne skupštine.

Molim da Narodna skupština odluči da li je povređen navedeni član Poslovnika.

Protiv 122, nije glasalo 8, od 130 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da nije povređen navedeni član Poslovnika.

Narodni poslanik Nemanja Šarović, na sednici 21. juna 2005. godine, u 13,55 časova, ukazao je na povredu člana 96. Poslovnika o radu Narodne skupštine.

Molim da Narodna skupština odluči da li je povređen navedeni član Poslovnika.

Protiv 120, nije glasalo 10, od 130 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da nije povređen navedeni član Poslovnika.

Narodni poslanik Milorad Mirčić, na sednici 21. juna 2005. godine, u 15,50 časova, ukazao je na povredu člana 100. Poslovnika o radu Narodne skupštine.

Molim da Narodna skupština odluči da li je povređen navedeni član Poslovnika.

Protiv 123, uzdržan jedan, nisu glasala četiri, od 128 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da nije povređen navedeni član Poslovnika.

Pošto je Narodna skupština obavila razmatranje svih tačaka dnevnog reda i odlučivanje o njima, saglasno članu 95. Poslovnika, zaključujem sednicu Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini. Hvala.

(Sednica je završena u 17,45 časova.)
Prelazimo na rad sednice Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, sazvane za 22. juni 2005. godine.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini.
Obaveštavam vas da, prema službenoj evidenciji, današnjoj sednici prisustvuju 202 narodna poslanika.
Radi utvrđivanja kvoruma za rad Narodne skupštine, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da su u sali prisutna 124 narodna poslanika i da, prema tome, postoji kvorum za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Goran Svilanović i Leila Ruždić-Trifunović.
Saglasno članu 80. stav. 2. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, obaveštavam vas da sam ovu sednicu sazvao u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 80. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz dnevnog reda, koji je u svom zahtevu za održavanje vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije utvrdila Vlada Republike Srbije.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, koje je sazvano na zahtev Vlade Republike Srbije, saglasno članu 79. stav 3. Ustava Republike Srbije i članu 162. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, dostavljen vam je zahtev za održavanje Sedmog vanrednog zasedanja, sa utvrđenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.
Kao što ste mogli da vidite, na ovom zasedanju za koje je dnevni red utvrdila Vlada Srbije, ispred sebe imate 45 zakonskih predloga.
D n e v n i r e d :
1. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama,
2. Predlog zakona o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu,
3. Predlog zakona o izmeni Zakona o Visokom savetu pravosuđa,
4. Predlog zakona o izmenama Zakona o sudskim taksama,
5. Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala,
6. Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine,
7. Predlog zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehničkog kriminala,
8. Predlog zakona o visokom obrazovanju (povučena tačka),
9. Predlog zakona o osiguranju depozita,
10. Predlog zakona o Agenciji za osiguranje depozita,
11. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju,
12. Predlog zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje,
13. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama,
14. Predlog zakona o Agenciji za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije,
15. Predlog zakona o izmenama Zakona o garancijskom fondu,
16. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskom lizingu,
17. Predlog zakona o javnom dugu,
18. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zaduženju JP "Elektroprivreda Srbije" kod nemačke finansijske organizacije KFW,
19. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta obnove železnica,
20. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po kreditu Vlade Republike Poljske za finansiranje Projekta obnove elektroprivrede Srbije,
21. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske zajednice za izmirenje dospelih a neplaćenih ugovornih obaveza prema Evropskoj investicionoj banci,
22. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta hitne sanacije saobraćaja,
23. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje obnove puteva u Republici Srbiji,
24. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta evropskih puteva B-Srbija i Crna Gora,
25. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske banke za obnovu i razvoj (buduća modernizacija i unapređenje sistema za upravljanje vazdušnim saobraćajem),
26. Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske banke za obnovu i razvoj (Program rekonstrukcije opštinske infrastrukture opštine Subotica),
27. Predlog zakona o izmenama Zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta upravljanja elektroenergetskim sistemom,
28. Predlog zakona o restrukturiranju duga po NFA i TDFA izdavanjem obveznica Republike Srbije,
29. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost,
30. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji,
31. Predlog zakona o izmenama i dopunama Carinskog zakona,
32. Predlog zakona o Carinskoj tarifi,
33. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje,
34. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama,
35. Predlog zakona o izdavanju doplatne poštanske marke,
36. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju,
37. Predlog zakona o zaštiti konkurencije (povučeno),
38. Predlog zakona o oglašavanju (povučeno),
39. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu,
40. Predlog zakona o Zaštitniku građana (povučeno),
41. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar,
42. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o registraciji privrednih subjekata,
43. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju,
44. Predlog zakona o državnoj upravi (povučeno),
45. Predlog zakona o državnim službenicima (povučeno).
Narodni poslanik Miloljub Albijanić, na osnovu člana 86. i člana 136. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se o srodnim tačkama obavi zajednički načelni pretres.
Prvu grupu čine:
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama,
- Predlog zakona o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu,
- Predlog zakona o izmeni Zakona o Visokom savetu pravosuđa,
- Predlog zakona o izmenama Zakona o sudskim taksama,
- Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala,
- Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine,
- Predlog zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehničkog kriminala (tačke 1. do 7. tačke dnevnog reda).
Druga grupa:
- Predlog zakona o osiguranju depozita,
- Predlog zakona o Agenciji za osiguranje depozita,
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju,
- Predlog zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje,
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama,
- Predlog zakona o Agenciji za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije,
- Predlog zakona o izmenama Zakona o garancijskom fondu,
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskom lizingu (tačke 9. do 16. dnevnog reda).
Treća grupa tačaka:
- Predlog zakona o javnom dugu,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zaduženju JP "Elektroprivreda Srbije" kod nemačke finansijske organizacije KFW,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta obnove železnica,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po kreditu Vlade Republike Poljske za finansiranje Projekta obnove elektroprivrede Srbije,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske zajednice za izmirenje dospelih a neplaćenih ugovornih obaveza prema Evropskoj investicionoj banci,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta hitne sanacije saobraćaja,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje obnove puteva u Republici Srbiji,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta evropskih puteva B-Srbija i Crna Gora,
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske banke za obnovu i razvoj (buduća modernizacija i unapređenje sistema za upravljanje vazdušnim saobraćajem),
- Predlog zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske banke za obnovu i razvoj (Program rekonstrukcije opštinske infrastrukture opštine Subotica),
- Predlog zakona o izmenama Zakona o davanju kontragarancije Republike Srbije Srbiji i Crnoj Gori po zajmu Evropske investicione banke za finansiranje Projekta upravljanja elektroenergetskim sistemom,
- Predlog zakona o restrukturiranju duga po NFA i TDFA izdavanjem obveznica Republike Srbije (tačke 17. do 28.).
Četvrta grupa, zajednički načelni pretres o sledećim tačkama:
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost,
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji,
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Carinskog zakona,
- Predlog zakona o Carinskoj tarifi,
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje,
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama,
- Predlog zakona o izdavanju doplatne poštanske marke (tačke 29. do 35. dnevnog reda).
Da li narodni poslanik Miloljub Albijanić želi reč? (Ne.) Hvala.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Za 126, protiv dva, nije glasao jedan, od ukupno 129 prisutnih narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto je predloženo da se jedan broj predloga zakona iz dnevnog reda sednice razmatra po hitnom postupku (tačke 16, 25, 26, 27, 31, 32, 34, 44. i 45.), nadležni odbori, ukoliko to već nisu učinili, podneće izveštaje u toku trajanja sednice.
Nećemo sada preći na dnevni red, ne samo zato što je 17,50 sati, nego zbog toga što je neophodno da se svi poslanici detaljno upoznaju sa odredbama Poslovnika koji će, kao što znate, tokom sutrašnjeg dana već stupiti na snagu. Zbog toga, po članu 84. stav 2. Poslovnika, zbog važnosti zakona koji su na dnevnom redu i potrebe da svi budu upoznati sa Poslovnikom, nastavak je u petak, u 10,00 sati. Hvala vam.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini.

Obaveštavam vas da, prema službenoj evidenciji, današnjoj sednici prisustvuju 202 narodna poslanika.

Radi utvrđivanja kvoruma za rad Narodne skupštine, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje. Zahvaljujem.

Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da postoji kvorum za rad Narodne skupštine.

Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Dejan Rajčić, Goran Svilanović i Leila Ruždić-Trifunović.

Saglasno članu 80. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, obaveštavam vas da sam ovu sednicu sazvao u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 80. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz dnevnog reda, koji je u svom zahtevu za održavanje Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije utvrdilo 96 narodnih poslanika.

Dostavljeni su vam i zapisnici sa prethodnih sednica, ali po elektronskom izveštaju u ovom času nije prisutno 126 narodnih poslanika, tako da ćemo se u danu za glasanje obaviti usvajanje zapisnika.

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini, koje je sazvano na zahtev 96 narodnih poslanika, saglasno članu 79. stav 3. Ustava Republike Srbije i članu 162. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, dostavljen vam je zahtev za održavanje Šestog vanrednog zasedanja, sa utvrđenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.

Kao što ste mogli da vidite, za Šesto vanredno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini utvrđen je sledeći

D n e v n i r e d:

1. Predlog odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda Republike Srbije, koji je podneo Odbor za pravosuđe i upravu;

2. Predlog odluke o izmenama i dopunama Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbiji, koji je podneo narodni poslanik Predrag Marković;

3. Zahtev predsednika Republike Srbije da Narodna skupština Republike Srbije, saglasno članu 84. stav 1. Ustava Republike Srbije, ponovo glasa o Zakonu o Vladi.

Rad prema dnevnom redu.

Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ODLUKE O PRESTANKU FUNKCIJE SUDIJI USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRBIJE

Primili ste Predlog odluke koji je podneo Odbor za pravosuđe i upravu.

Podsećam vas da, prema članu 156. stav 3, a shodno članu 90. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to još nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.

Saglasno članu 156. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram jedinstveni pretres o Predlogu odluke.

Da li predstavnik predlagača Jovan Palalić, predsednik Odbora za pravosuđe i upravu, želi reč? (Ne.)

Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? Da, narodni poslanik Aleksandar Vučić, zamenik predsednika poslaničke grupe.
Hvala vam. Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, u ovom uvodnom delu ću svakako odgovoriti na neka pitanja koja su postavljena povodom moguće povrede poslovnika. Dozvolite mi pre toga, nisam dobar govornik, da potražim razumevanje od svih vas, jer imam tremu.
Ovo je drugi akt u ovom sazivu koji obrazlažem. Predlažem ga na isti način, posle detaljnog razgovora sa šefovima poslaničkih grupa i dobijanja, naravno, jasnih sugestija sa čime se slažu, sa čime se ne slažu, za šta bi da glasaju, za šta ne bi da glasaju. Ali, ono što je važno, dakle, razgovori sa šefovima poslaničkih grupa su trajali dugo.
Budući da predsednik Skupštine predstavlja sve poslanike, svakako nemam nameru da iznosim podatke za šta se koji šef poslaničke grupe zalagao, jer bi to bilo nekorektno; isto kao što sam ovaj predlog onda potpisao sam, mada su na njemu radile i stručne službe. Naravno, u njega su ugrađene sve one primedbe koje su rezultat višegodišnjeg upoređivanja rada ove skupštine sa nekim drugim parlamentima, i konačno, samog rada i efikasnosti rada ove skupštine. Ali, držim se pravila da kada ste predsednik nečega, onda ne smete da govorite u ime stranke, inače ste vi loš predsednik i ne ispunjavate svoju dužnost.
Dakle, ni na jedan način sa ove govornice ne govorim sada stranački. Molim vas za razumevanje, jer sve argumente koje sam čuo u prethodna tri meseca, koliko su trajali pojedinačni razgovori o ovome, možda neću zastupati zato što su ostali u manjini, a ne mogu ni da ih iznosim u javnost, ali će, pretpostavljam, šefovi poslaničkih grupa iznositi svoje dodatne motive i stavove vezane za ovaj predlog.
Na meni je samo da kažem koji su sve motivi bili za izmenu ovog poslovnika, kratko sam u ovoj skupštini. Zahvaljujem se gospodinu Krasiću na lepim željama, ali nadam se da neću biti suviše dugo, onoliko koliko to vi odlučite – dozvolite mi da kažem koji su motivi i u kom smeru su onda išle promene Poslovnika i zašto.
Prvi motiv jeste onaj koji stvarno može dvostruko da se tumači i već je prilikom povrede Poslovnika na njega ukazivano, a to je motiv efikasnosti. Zašto je važno da Skupština bude efikasna? Zbog toga što ova skupština, kao jedini predstavnik svih građana, (ne postoji više nijedna institucija koja predstavlja sve građane, to je samo Narodna skupština) mora da bude u temelju svih promena u društvu. A pošto se traži da se to društvo menja, onda mora i ona da se menja ponekad bolno, ali ono što je važno, ona mora da ostvaruje promene na zakonit način.
Promene koje se ne rade po zakonu, onda se po pravilu i pod pritiskom stvarnosti vrše uredbama, vrše se formiranjem privremenih tela, i onda se nađemo u situaciji da se međusobno okrivljujemo, svađamo, delimo društvo, delimo državu. Nemojte zameriti, smatram, duboko poštujući parlamentarizam, da je ovo (ovde) mesto gde mi treba da raspravimo, a ne da se svađamo. Za svađu uvek ima mesta i na drugim skupovima, u medijima, stranačkim skupovima, a ovde je neophodno da se stvore uslovi da svi mogu, svaki poslanik, a posebno poslanička grupa da učestvuju u tačno određeno vreme, dakle, poštujući način na koji građani žive, a ne žive dobro, i najmanje veruju da žive dobro.
Dakle, moramo da poštujemo ta ista pravila, njihovo vreme, i da bude jasno od kada do kada je rasprava, čega; ne svađa, da se omogući da svi poslanici, jer nije rad samo na sednici, rad je, pre svega, u poboljšanju zakona, dakle, na odborima, u pripremi zakona, u pisanju amandmana, u lobiranju za te amandmane i tu gde je ključni veliki rad –utiču da bismo dobili kvalitetne zakone.
Naravno, zahvaljivao sam se tokom cele prethodne godine i smatram da je i sada trenutak da se još jednom zahvalim svim poslanicima, jer samo odgovornošću svih bilo je moguće da ovaj saziv parlamenta u toku jedne godine donese najviše zakona u istoriji parlamentarizma u Srbiji, ali je ključno i kakvi su to zakoni, koliko su kvalitetni.
O tome ni na jedan način ne treba da govorim, naravno, ne morate ni vi pojedinačno. Imamo nepristrasnu ocenu. Pogledajte ocenu Studije izvodljivosti. Ona jeste pozitivna, ali ono što je važnije, ona je tačna. Ona konstatuje da su demokratski procesi zastali 2002. godine, potpuno su bili ukočeni 2003. i tek aktivnošću zakonodavnog tela, Skupštine Srbije, oni su otkočeni i omogućeno je da se velikim brojem kvalitetnih zakona stigne do te pozitivne ocene.
Naravno, unutra, iako je ta ocena tačna, piše i šta sve nedostaje u radu ovog parlamenta, od tehničkih sredstava, od stručnih službi, za koje ova skupština nema novca niti prostora; vi dobro znate u kakvim uslovima radite, ne moram to da vam pojašnjavam, ali građani često ne znaju: dakle, u potpuno neprimerenim uslovima da bi se donosili kvalitetni zakoni.
Zato smo mi morali da usvojimo samo deo preporuka za poboljšanje rada ove skupštine, ali sam zahvalan što je ovo što je predloženo u Poslovniku dobilo podršku od strane OEBS-a, iskazanu rečima: "U ime OEBS-ove misije u Srbiji i Crnoj Gori, želeo bih da izrazim podršku Predlogu za izmenu Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije".
Sve one kojima je stvarno stalo da se radi po evropskim standardima, naravno da će ovo osokoliti da ubrzano priđu izmeni ovog poslovnika, i da i ova skupština počne da radi onako kako rade skupštine u Nemačkoj, Engleskoj, Mađarskoj, Francuskoj i da ne nabrajam. Dakle, sa jedne strane, da se omogući poslaniku da utiče na donošenje zakona, a sa druge strane da se omogući da Skupština kontroliše izvršnu vlast.
Zbog toga smo mi u ovom predlogu, radi efikasnosti, stavili čitav niz predloga i amandmana. Još jednom kažem mi, jer nemam pravo da prisvajam dobra rešenja. Optužujte me za loša. Tu vam stojim na raspolaganju. Dakle, da Skupština omogući da se svakog dana radi od 10,00 do 18,00 sati i da se na taj način izbegne opstrukcija.
Stvarno ne volim tu podelu i protiv sam svih podela, ali sam posle današnje diskusije na Administrativnom odboru prihvatio da moram povremeno da govorim i o vladajućoj koaliciji – pošto ne moraju predstavnici opozicionih stranaka da obezbeđuju ono što se zvalo kvorumom.
To istovremeno otvara mogućnost vladajućoj koaliciji da i ona opstruira početak rada, na taj način što neće biti 84 poslanika na početku radnog dana. Ako se tako nešto dešava, to mora da se sankcioniše. To mora da bude vidljivo građanima Srbije.
Sa druge strane, ne smeju da se spreče poslanici opozicionih stranaka da oni stvore taj uslov, jer će se sada po ovom predlogu u dva navrata proveravati da li postoji 84 poslanika na početku radnog dana. Naravno da nije nikakav problem da to urade, bilo predstavnici opozicije, bilo vladajuće koalicije, ali će biti vidljivo ko je stvarno došao, ko radi.
Sankcija je, po amandmanu koji sam predložio, i to posle razgovora i primedbi dve poslaničke grupe, a posebno detaljnih razgovora sa predstavnicima Socijalističke partije Srbije, da posle jednog sata, dakle provere od 10 časova do 11 časova, za slučaj da još uvek nema 84 poslanika, predsednik, umesto da otpočne radni dan, otkazuje sednicu i pomera početak za 24 sata.
Naravno, sankcije snose, s jedne strane, oni koji su želeli da opstruiraju rad, pa da počne rad u 14,00 časova posle podne, ali i svi oni koji nisu došli, jer sasvim sigurno, posle te konstatacije, niko neće moći da naplati dnevnice, troškove putovanja, kao i hotel gde je prenoćio, jer bi to bilo apsurdno, to ne može "ni jedan" građanin u Srbiji.
Počinje rad Skupštine, i to je prvi deo efikasnosti, na način na koji se počinje u svakom preduzeću, na način na koji se otvara samoposluga. Ne možemo mi da se ponašamo onako kako ne želimo da se drugi ponašaju prema nama. To nije pitanje prava. Kad dođete u samoposlugu i oni kažu, jeste da piše na vratima da radi od 9,00 do 20,00 časova, ali ne radi, jer jedan koji je blizak sa direktorom još nije došao, ili jedan koji je protivnik direktora još nije došao, eno ga stoji tu ispred, neće da uđe, pa vi navratite kasnije, biće hleba.
Kako biste organizovali život? Ova skupština treba da organizuje celu državu, jer ova skupština predstavlja građane Srbije. Isto tako, ko je pomenuo danas pivo na Administrativnom odboru, nas dvojica, dakle, neko me je pitao nedavno, šta se dešava u onoj reklami za jedno pivo gde postoji neka mašina i traka, gde se radi; neko je ušao i uključio tu traku. Neće moći to pivo da bude isporučeno dok ne stignu kamioni koji to raznose, da to stigne u prodavnice, da to neko kupi. Ali, zamislite da ispred te fabrike stoje ljudi, pričaju ili svađaju se oko svojih političkih razlika i sprečavaju da uđe onaj ko je zadužen za mašinu, da se to proizvede, da uključi mašinu.
U svakom slučaju, moraju da se nađu mehanizmi. Ovde je čitav niz mehanizama ponuđen da sednice počinju na vreme. Ako ne počnu, da budu sankcionisani oni koji to sprečavaju i na taj način sprečavaju predstavnike opozicije ili vladajuće koalicije da počnu da rade.
Drugo, moguće je planirati vreme, i vaše vreme, ali i vreme građana, koji hoće da provere kako ih vi zastupate.
Često se dešavalo da kao rezultat različitih opstrukcija, nepočinjanja rada parlamenta, vi se nađete u situaciji da kažete stvarno je neophodno da ovaj zakon što pre bude donet, recimo, da se smanji PDV; imamo sada jedan takav zakon, koji direktno utiče na kvalitet života; ili, da se uspostave carinski propisi, i to je na dnevnom redu sledeće sednice, da bi se smanjio platni deficit ove zemlje.
Naravno da su onda često poslanici u situaciji da kažu, evo, mi nećemo da učestvujemo u načelnoj raspravi, skratićemo vreme načelne rasprave da bi zakon što pre došao, pa se i međusobno šefovi poslaničkih grupa dogovaraju o nekoj važnosti. To je jako dobro, to je parlamentarizam, ali građani ne čuju koji su razlozi, a nema više toga da će jedna stranka ili jedna koalicija imati apsolutnu većinu u Skupštini.
Razlikuju se razlozi zašto neko glasa. Moguće je da za ovaj poslovnik, koji priželjkujem, glasaju svi poslanici, ali iz potpuno različitih razloga. Oni bi te razloge mogli da objasne građanima. Nema razloga da oni vrše ma koju vrstu lišavanja onih koji su za njih glasali, lišavanja argumenata, zbog toga da bi se ubrzano doneo neki zakon.
Zna se, Skupština radi od 10,00 do 18,00 sati. Mogu da izračunaju kada će neki zakon načelno da se razmatra i da bude na dnevnom redu. Mogu poslaničke grupe da obaveste svoje birače i da kažu, sasvim izvesno, ponedeljak ili utorak, u periodu od 10,00 do 18,00 sati ćete čuti detaljno ono što mediji nisu hteli da prenesu, jer je bio samo načelni stav.
Svakako ćete biti u mogućnosti da na taj način obavežete svoje biračko telo da dobro razume argumente kojim ga branite. Kako ćete ih obavestiti, ako sam dobro čuo dobacivanje? To zavisi od sposobnosti poslaničkih grupa. Verujem da su sve poslaničke grupe sposobne da to urade i sa ove govornice, kao što sada ja obaveštavam da će to biti moguće.
Drugo pitanje efikasnosti. Šta vama vredi da vi efikasno donosite zakone, ako ne mogu sve poslaničke grupe da utiču na kvalitet tih zakona. Mi sada imamo zvaničnu ocenu o kvalitetu zakona koje smo doneli prethodne godine kao saziv.
Ali, šta će biti ubuduće, a imamo čitav niz neophodnih zakona, pre svega zbog naših građana, a potom i zbog međunarodnih obaveza, koje ova skupština mora da donese da bi se radilo po zakonu, a ne da se radi na neki drugi način, mimo zakona.
Da bi se to omogućilo, ovde je razdvojena rasprava u načelu od rasprave u pojedinostima. Na taj način je omogućeno suštinski da se dva puta utiče na amandmane. Zatim, budući da ne postoji otpočinjanje radnog dana, ono što se zvalo radnim kvorumom tokom rasprave, jer za svako glasanje mora da postoji Ustavom predviđena većina, jedina moguća, dakle, sada se otvara mogućnost da poslanici idu i utiču na zakone. Njima ne može da manipuliše čak ni njihova poslanička grupa, time da oni treba da sede i da čuvaju kvorum.
Oni mogu, jer će zbog velikog broja zakona odbori stalno raditi, i po ovom predlogu, ali i prema amandmanu koji je u međuvremenu podnet, svaki poslanik, dakle ono što je do sada postojalo, da povodom svakog amandmana govore pet minuta na sednici. Prvo na odboru poslanik vrši pritisak, pre svega na predlagača, a to je, po pravilu, Vlada i lobira da jedan amandman bude usvojen.
Pošto se često dešava da pravi argumenti budu predočeni i poslanicima i javnosti tokom načelne rasprave, razdvaja se načelna rasprava od rasprave u pojedinosti, najmanje 24 časa. Za to vreme odbor ponovo zaseda i može da usvoji i da predloži amandman, što do sada nije bilo moguće, jer odbor jeste skupština u malom. Takođe, saziv na taj način može da ukaže predlagaču put za izglasavanje tog amandmana. Do sada je često bilo opravdanje predlagaču da kaže – mi bismo usvojili ovaj amandman, samo da je on malo drugačiji, da su dve reči izostavljene; e, odbor će izostaviti te dve reči, sada ima pravo.
Isto tako, predlagač nema opravdanja da kaže – ne znam kako to utiče na druga ministarstva, treba mi najmanje jedan dan da se raspitam, ljudi nisu tu, ne bih smeo nešto da poremetim, pa se desi da nam se vraćaju neki delovi zakona, na koje je u načelnoj raspravi ovde ukazivano, po pravilu, često od predstavnika opozicije, da se vraćaju dopune zakona kroz nekoliko meseci.
Na ovaj način nema potrebe da se troše sredstva građana, to se radi odmah, jer se ostavlja vreme da se predlagač sada raspita da li to utiče na druga ministarstva, na ukupan budžet Srbije, na ostale zakonske akte, da li postoji neka prepreka. Taj amandman, kada dođe rasprava o pojedinostima, može lakše da bude usvojen.
Svi ovi razlozi, naravno, idu ka tome da se stvore uslovi da se obezbedi što veće učešće poslanika u donošenju zakona, u popravljanju zakona, ali isto tako da poslanik ne bude ni na jedan način izmanipulisan, bilo Poslovnikom, bilo pritiskom dnevnih aktivnosti, bilo pritiskom svoje poslaničke grupe.
Naravno, sem razloga koji su navedeni, i zbog toga pretpostavljam gospodin Mihailović nije odgovarao na povredu Poslovnika, jer su navedeni razlozi za hitan postupak ovaj predlog formalno dat po hitnom postupku da bi građani znali – predlog je upućen poslanicima, pretpostavljam, a verujem da imaju odgovorne šefove poslaničkih grupa, da su ih oni još pre dva meseca upoznali sa detaljima razgovora, ali ako nisu, ovaj predlog je upućen 4. juna, a danas je 21. Dakle, 17 dana je on poznat.
Želeo sam, kao predlagač, da omogućim da se do samog početka načelne rasprave daju amandmani. To omogućava samo hitan postupak. Dakle, to je dodatni razlog, da svaki poslanik na ono što uoči može dati amandman. Mnogi su to uradili, zahvaljujem im. Najveći deo amandmana koji su dati, kao što ćete videti, jesu usvojeni, svi oni koji su bili u skladu sa ovim načelima.
Drugo načelo je načelo kontrole izvršne vlasti. Imam puno razumevanje da često ova govornica služi ne samo za propagiranje svojih stavova, već zbog različitih vrsta nemogućnosti kontrole dela izvršne vlasti da se odavde, ne u formi poslaničkog pitanja, već u formi diskusije, povodom amandmana ili u načelnoj raspravi, u stvari koristi za javno postavljanje pitanja nekome ko je u izvršnoj vlasti.
Naravno, pošto mene interesuje, duboko verujem i većinu vas, kvalitet života građana i kvalitet zakona koji se donose, treba ostaviti mogućnost da se u ovom zakonodavnom procesu svaki minut koristi za argumentaciju za zakon.
Ali, zato se sada omogućava šefovima poslaničkih grupa, koji daju predloge, i predsednik Skupštine najmanje jedanput mesečno – a zahvaljujem se onima koji su dodatno precizirali amandman; bilo je dva predloga, prihvatam ovaj koji skraćuje taj rok – dakle, najmanje jednom u 30 dana saziva ovde javnu sednicu, gde pozvani ministri moraju da se odazovu i da odgovaraju direktno na poslanička pitanja.
Dakle, građani su u prilici da čuju i pitanja i odgovor, jer građanin je sposoban sam da zaključi, nema potrebe da čuje pitanja jednog dana (kroz diskusiju o amandmanu), a da sutra u medijima, novinama, TV dnevniku, čuje posle nekoliko dana odgovor nekog ministra. Ministre je birala ova skupština i oni moraju, po najboljoj tradiciji parlamentarizma, ne samo da budu prisutni kada se raspravlja o zakonima koje su predložili, već moraju i najmanje jednom mesečno, na zahtev šefova poslaničkih grupa, a na poziv predsednika Skupštine, da ovde sede i da odgovaraju. Molim vas, tokom diskusije, da vodimo računa o materijalima koje smo dobili.
Time je učinjeno sve da se, s jedne strane, omogući razdvajanje ovde dve funkcije, dakle, zakonodavne i kontrolne u okviru ovog najvišeg tela vlasti u zemlji – još jednom kažem: telo koje predstavlja sve građane – da bi se postigla efikasnost i jednog i drugog. Unutra su ugrađeni i predlozi, ovoga puta se posebno zahvaljujem pojedinačno gospođi Čomić, gospodinu Krasiću, gospodinu Krstinu, gospodinu Nikoliću, na čitavom nizu ukazivanja tokom prethodnih godinu dana. Neke stvari koje poslovnički nisu definisane, sada su poslovnički definisane. Veliko je zadovoljstvo da je sada moguće da jedan deo nesporazuma, koji se javlja tokom sednice, bude otklonjen.
Duboko verujem da svako od vas želi da učini ovaj poslovnik i rad ove skupštine još odgovornijim, efikasnijim, da daje bolje rezultate za građane, a da troši manje novca – na tome radimo. Takođe, znam da ove promene, koje su u skladu sa evropskim standardima, koje su u skladu sa potrebama Srbije, sigurno nisu ni blizu konačne i dovoljne, i sigurno postoji čitav niz nepredviđenih okolnosti koje će se pojaviti. Zbog toga verujem da će ovaj ili neki drugi saziv u ovom smeru nastaviti da radi na izmenama Poslovnika.
Ali, ovaj smer mora da bude poštovan, jer koliko god bili dovitljivi, mi moramo da vodimo računa o onima koji su birali svoje poslanike ovde, o onima koji plaćaju poslanike ovde i moramo da primenimo ista pravila koja se odnose i na građane Srbije.
Mnogima od nas je ovde ponekad teško, ne slažu se sa nekim stavovima, nemaju dovoljno novca, imaju problem sa svojim porodicama, imaju problem sa poslom, ali moraju da rade posao za koji su izabrani, jer se na isti način ponašaju građani Srbije!
Mnogi od njih nemaju ni posao, mnogi od njih naravno da nemaju para, imaju različite probleme, ali oni ujutru moraju da idu da zarade u okviru datih mogućnosti. O tim mogućnostima mi ovde odlučujemo.
Skrenuo bih pažnju na još jednu, po meni, vrlo važnu stvar, mada mi je tokom razgovora na Administrativnom odboru skrenuta pažnja da to možda i nije toliko važno. Vi znate da smo mi zemlja u tranziciji i da mi možemo mnogo toga da izgovorimo, ali ne možemo sve da postavimo.
Pošto smo deo "regiona", pošto smo deo Evrope, pošto učestvujemo u čitavom nizu zajedničkih procesa, naravno, oni se ne dešavaju preko noći, već se i tamo poštuje demokratska procedura, a ne diktatura, kakvu i mi želimo da poštujemo ovde, dakle, čitav niz odluka, pa i stvaranja obaveza naše države, ugovara se mesecima, a nekada i godinama.
Oko toga se prave različiti skupovi, na njima se prezentuju moguća rešenja, stavljaju se primedbe i to jeste neka vrsta diplomatije. Na kraju, posle godinu ili dve usledi rešenje koje nameće neku obavezu.
Često, video sam to u prethodnih godinu dana, pojave se sada predstavnici koji treba da odrade tu obavezu. Kao predsednik Skupštine sam bio više puta u situaciji da mi se prezentira da je neko preuzeo obavezu da će Skupština Srbije da izglasa nešto ili da donese neki zakon, a Skupština Srbije o tome ne zna ništa. Proverim u stručnoj službi, nema traga. Dakle, nema parlamentarne diplomatije.
Ljudi putuju, učestvuju u nekim dogovorima, zaključe da to nije njihova obaveza, pa i ne moraju da se izbore, da daju neke primedbe, ne moraju da pomognu da se izbori drugačiji status za Srbiju, jer to nije njihova obaveza.
Oni su deo nekih drugih organa i u okviru toga imaju važnije prioritete, a ovi su sekundarni i ne odnose se na njih, pa se ne odnose ni na ovu godinu, nego dolaze na red kroz dve ili tri godine. Na kraju, ovde izabrani poslanici dobiju to tokom dnevnog reda i treba o tome da se izjašnjavaju. Ne može tako!
Ova skupština na ovaj način stvara mogućnost planiranja vremena svojih parlamentarnih delegacija, koje će svakako učestvovati na svim skupovima na kojima se pripremaju važne odluke za državu Srbiju i za njene građane.
O tome će se, takođe, poslanici ove skupštine sporiti, i na odborima i u javnosti, ali imaće informaciju. Ni građani Srbije, ni narodni poslanici neće biti zatečeni informacijom.
Postoji čitav niz rešenja koja se unutra nalaze, koja će biti, pretpostavljam, predlog podrške ili kritike tokom rasprave, i na raspolaganju sam da pružim dodatna pojašnjenja o motivima, razlozima i argumentima zbog čega je do nekih izmena došlo.
Ali se unapred zahvaljujem svima koji će primedbe izneti, jer verujem da, kakvu god političku poruku želimo da pošaljemo, u suštini mi, nezavisno od onoga što se nekada pod izazovom TV kamere izgovori, svakako želimo dobro građanima Srbije, a to onda znači dobro ovom sazivu, dobro ovom telu, najvišem zakonodavnom telu. Na toj dobroj volji vam se unapred zahvaljujem i hvala vam i za ono što smo do sada uradili.
Stvarno je mogao neko pogrešno da protumači priču koju sam ispričao o pivu. To je anegdota. Samo da svima bude jasno: uvek je to problem šta želite da uradite i koliko smo mi dovitljivi, pa se time hvalimo; a onda sam to ispričao.
Zbilja, u jednu fabriku piva naš gastarbajter je došao, zaposlio se, uvodi ga u posao čovek iz naših krajeva, Nemac, koji tu već radi i kaže: "Ovo je jedna komplikovana mašina, to je traka za pivo, ali postoje različite pozicije, moraš stalno da šetaš i da proveravaš te pozicije".
I onda mu pokaže kako, i kaže: "Nisu baš neka primanja, 19 maraka je na sat, ali za slučaj, ne daj bože, kada se pokvari, onda je još manje, onda je 15 maraka na sat i onda mora odmah da se odmakneš od mašine, da pređeš u ovaj drugi deo, da tu sediš i da piješ pivo i da sačekaš da se mašina popravi, ali gubiš četiri marke po satu".
Naš gastarbajter je, naravno, obišao okolo, pogledao, vratio se i sav srećan rekao: "Slušaj, shvatio sam, znam način kako da je pokvarim; kažem, a što bi pokvario mašinu; pa kaže – onda za 15 maraka sedim i pijem pivo".
Pitanje je, šta hoćemo? Ako hoćemo da mašina radi, da proizvodnja ide, da jača zemlja, onda uspostavite pravila. Morate stalno da radite, krećete se, proveravate pozicije. Ako hoćete da pijete pivo i da vas neko za to plaća, možete za to da budete dovitljivi, ali će zemlja stradati.
To je anegdota koja je bila ispričana na Administrativnom odboru i zahvaljujem se što mi je pružena prilika da je ponovim, kao što se, takođe, zahvaljujem na prilici da podsetim da i latinski jezik ima promenu po padežima i da se u duhu one rečenice, koja je trebalo da se prevede, ne kaže "ego" nego "igo".
Upravo se po tome razlikujemo. Mora da se poštuje zakon, ovo je Parlament i prvo morate da kažete kako poštujete zakon, ali onda iznosite i dodatne argumente.
U ovom predlogu jasno su navedeni i članovi koji se menjaju, neko je rekao da nisu navedeni. Prosto mi je neverovatno da ljudi ne čitaju do kraja. Navedeni su članovi koji se menjaju.
Šta se menja? Obrazloženje: navedeni su pravnički razlozi za hitan postupak i to je pitanje samopoštovanja. Poštujem narodne poslanike i polazim od toga da su oni to pročitali, ali da je njihovo istupanje političke prirode i da se zbog toga kaže – ne znam kako je moguće da je tražen hitan postupak, te iznosim dodatni motiv, jer je ovaj zakonski već zadovoljen.
Ali, pri tome uvek kažem "ja". Znate zašto? Zato što časni ljudi snose ličnu odgovornost. I ako nešto nije u redu u ovom predlogu, rekao sam, za to ja snosim odgovornost.
Za sve što je u redu zahvaljujem se svima koji su pomogli da to bude u redu. Oni od kojih se razlikujem, a nadam se da se svi međusobno razlikujemo, zato smo ovde da kao rezultat tih različitosti u diskusiji dođemo do nečega što je zajedničko i što je bitno za građane.
Dakle, razlikujemo se po tome što podržavam da snosi odgovornost neko "lično" i nema razloga da se krije iza nekog mi – i zato uvek kažem: ja sam ovo predložio i stajaću do kraja na toj poziciji za sve što predlažem.
Hvala mnogo na delu primedbi koje sam čuo. Postaje mi još jednom, ali sada zajedno sa svima vama, jasno gde su mogući nesporazumi u tumačenju Predloga izmene Poslovnika. Ali, pre toga da razdvojimo teme.
Jer, zbilja dolazim iz privrede, kao što je to hteo da kaže gospodin Mirčić, ja volim ono što ljudi rade, dakle, poštujem ono što pričaju, činim sve koliko je u mojoj moći da se uspostave jasna pravila i da ljudi iznesu svoje stavove, ali poštujem ono iza čega stoje i što su javno zastupali na sednici. Vidim da postoji čitav niz nerazumevanja, a ovde se čak pominju i plate, što se ni na jedan način ne uređuje Poslovnikom.
Razumem ako treba i za neku od sledećih sednica, a stojim vam svima na raspolaganju, kao i stručna služba, da vam prezentujemo podatke ko koliko dolazi, koliko novca na osnovu toga je podigao. To je, uostalom, obaveza na osnovu Zakona o dostupnosti informacija. Isto kao što očekujem da će svi koji su, zastupajući jedan meni vrlo jasan i razumljiv politički stav i objašnjavajući da će polovinu svojih primanja nekome poklanjati, da javnosti pokažu kome su to poklonili. Ja o tome nisam pričao, ali sam spreman da pokažem gde idu moja primanja.
Vrlo je važno da budemo dosledni, jer se više puta govorilo o tome. Vi ste potpuno u pravu kada govorite o poverenju u institucije. Nema poverenja u institucije, o tome je i reč.
Kad smo ušli u ovu skupštinu, agencija koju ste citirali, koja je izmerila i rekla, poverenje u Skupštinu Republike Srbije je 4,5% u maju 2005. godine, to je ona ista agencija koja je merila i u decembru 2003. godine, te je rekla to je 1,6% poverenja u Narodnu skupštinu. E, tako se menjaju stvari.
S jedne strane, to je ono: statistika naša dika. Možemo da kažemo: strašno je, samo 4,5% veruje u instituciju Skupštine Srbije; a možemo da kažemo: sjajno je, tri puta više ljudi danas veruje u ovaj saziv nego u prethodni. Zašto je to tako? Ne znam. Ali, pretpostavljam da utiče činjenica na koji način svi ovde predstavljate svoje stranke, ali i svoje birače.
Zbog toga je, naravno, bilo neophodno da, kada se menjate, kada menjate Poslovnik, vodite računa o tome kakvi se rezultati postižu, a kakvi rezultati mogu da se prezentuju.
Istina je, slika o parlamentu je drugačija, ona se gradi godinama u drugim zemljama.
Meni niko nije odgovorio na pitanje koje sam postavio u razgovorima koje smo imali u prethodna dva meseca. Kad god je bilo rečeno, pobogu, poslanik u Francuskoj, to mnogi od vas znaju, jeste neko ko je na najvišoj mogućoj skali društvenih vrednosti. On je, naravno, tako i plaćen. On uživa takav ugled.
Moje protivpitanje je bilo, a zašto onda, jer i mi to želimo, ne uvedemo one standarde koji su u tim zemljama, da na isti način radi, da mu se ostavlja vreme u kome će podnositi izveštaj onima koji su ga birali, da mu se omogući da stvarno utiče na zakon, a da ne vodimo računa baš o tome kakva je trenutna slika, nego da tu sliku promenimo?
Zbog toga su ovde predlozi, gde se omogućava svakog dana od 10,00 do 18,00 sati da se obraćate javnosti, da iznosite svoje argumente, svi mi međusobno, ali naravno često se ne vidi kako neki proizvod nastaje. Izvinite, molim vas, o uspehu jedne firme ne možete da donosite ozbiljan zaključak na osnovu toga kako je ona opremila izlog, a inače ne vidite kako se pravi taj proizvod, koliko je teško, koliko ljudi na tome radi, kako su slabo plaćeni, da dođu do toga.
Ovom izmenom je omogućeno, to treba otvoreno reći, da svi poslanici dolaze u priliku, i duboko verujem da hoće da iskoriste tu priliku, da aktivno rade, mada neće biti aktivno viđani u tome; umesto situacije koju sada imamo: evo je sjajna kamera koja pokazuje rad. A šta da rade ljudi posle 15,00 sati? Da li mogu da koriste kompjutere, da li mogu odavde da koriste stručnog saradnika, da li mogu da proveravaju uporedno kako je to rešeno u nekim drugim zakonima, da bi zbog svojih građana, zbog svojih glasača, popravili nešto i insistirali na nekom amandmanu? Ne mogu.
Znači, to je lažna slika. Ljudi sede ovde u klupama. Vi dobro znate koliko vam je tesno. Morate da čitate novine. Stalno govorim, kad su otvorena vrata, vidi se sa ovog mesta gde sedi gospodin Mihailović, jedan normalno građen čovek, sitan sam, lako je meni, normalno građen poslanik, kad prekrsti nogu, ceo red se pomera. Ne postoji slika o tome u javnosti.
Vi samo vidite da su to neka pomeranja. Stičete utisak da ljudi ne rade. Time se dodatno ruši parlament. Šta je cilj rušenja parlamenta? Da se prizove neki drugi model vlasti, diktatura.
Moraju da se stvore načini da poslanici mogu da rade, da utiču i, naravno, na adekvatan način da predstavljaju, ali nije cilj samo da predstavljaju svoju politiku, nego je, pre svega, cilj da utiču da se zakoni promene i da budu što kvalitetniji.
Verujem da će posle ove rasprave većina poslanika za to biti, a svakako ću, kao i do sada svaki put poštovati odluku te većine.
Pretpostavljam da je to bio trenutak mog obraćanja kada ste vi, gospodine Vučiću ulazili, pa verovatno niste znali na šta se odnosi. Naravno da se ne odnosi na vaše i izlaganje gospodina Petrovića. Na taj način nikada ne komuniciram sa poslanicima. Govorilo se o tome kako i zašto se stvara slika poverenja i slika javnog mnjenja, šta su ciljevi. Dakle, ko god da je mogao da pomisli da verujem da se neko ovde zalaže za diktaturu svojim ponašanjem, naravno da ne verujem.
Još jednu zahvalnost, gospodinu Petroviću, za pitanje ustavnosti jedne odredbe. Još jednom ću proveriti. Mislim da ste na tragu nečega što je i meni bilo sumnjivo, ali ćemo proveriti. Hvala mnogo.
Obavestio sam inače sve, kao predlagač prihvatam da je rasprava po poslaničkoj grupi, za svaki amandman – 15 minuta. Svaka čast, vrlo vispreno, sjajno izračunato koliko sekundi pripada jednom poslaniku. Ali, tu sam govorio o cilju.
Na isti način kažemo kako će svi građani, a svi plaćaju koji su zaposleni, kupuju neke kartice GSP, da uđu u autobus; njima je uskraćeno pravo. 450.000 ljudi živi na Novom Beogradu, kako da uđu u autobus? Jednostavno, tako što se međusobno poštuju, poštuju pravila igre, pravila saobraćaja i ulaze onoliko koliko može da ih stane.
Poštujem svakog poslanika i ne polazim od situacije kako je moguće da u načelu o nekom zakonu – a sada imamo takav Poslovnik, zatekao sam ga, ne znam ko ga je izglasao – svaki poslanik jedne grupe, kada bismo tako računali, može da govori minut i šest sekundi.
Sasvim je logično pitanje, na ovako inteligentnu i tačnu računicu, kako je moguće da se govori u načelu, recimo o Zakonu o budžetu reći sve za minut; ili, kao što je više puta rečeno, povodom komplikovanih zakona o zdravstvu.
U načelu postoji ova srazmera, pa onda kažete, ako poslanička grupa koja ima 50 poslanika govori 50 minuta, onda ona koja ima 30 govori 30 minuta.
Žao mi je, u načelu može tako. Time se ne remeti efikasnost Skupštine, ali se vidi veličina jedne stranke. Kod amandmana je u pitanju nešto drugo.
Dakle, veličina se ogleda u tome što svi oni, kojih ima više, mogu više amandmana da podnesu, mogu oko tih amandmana da više lobiraju, ali ne sedeći ovde, nego tamo gde se stvarno zakoni menjaju.
Na kraju je pitanje: koliko druge poštujete. Ja poštujem svakog poslanika. Verujem da je sposoban, jedan poslanik, da za 15 minuta objasni amandman. To nije zakon, to je amandman.
Takođe, verujem, ako je to dovoljno ubedljivo, priključiće se tome i poslanici iz drugih poslaničkih grupa i ukupno vreme za jedan amandman biće, recimo, u ovom sazivu, 185 minuta, ako sam dobro sračunao.
Znači, 185 minuta po jednom amandmanu; ako ne, onda je u pitanju možda neki drugi cilj. Mislim da je nama cilj da taj amandman koji predlažemo ne bude amandman da bismo o njemu pričali, nego da on proizvede efekat. Na taj način ne možemo da sabiramo, ako je prvi cilj u pitanju.
Što se tiče Ustavnog suda, naravno, forma zahteva Ustavnog suda, iz odluke, koju ste vi pročitali, zadovoljena je. Dakle, kao i kod načelne rasprave, i ovde formalno mogu svi poslanici, ali znate kako – u pravosuđu, u pravnim aktima postoji tzv. idealni kvadrat. Imate 50 naslednika, a 30 kvadrata, naravno, ne možemo da odgovorimo na pitanje kako njih 50 da živi u 30 kvadrata. Ali, oni su svi vlasnici idealnog dela. Ne može prvih troje da uđe, da zauzme 30 kvadrata i za ostale nema mesta, nego to mora – ili da se proda, ili na neki drugi način da se dođe do načina na koji je to deljivo.
I ovde je propisana samo procedura, da se dođe do načina da se preko amandmana ubedi predlagač ili većina u Skupštini da neki amandman izglasa. Hvala. To je bio motiv, a da li se u tom motivu pogrešilo, ako jeste – žao mi je.
Sasvim je jasno ovo o čemu govorim. Nikada ne poredim Narodnu skupštinu, nego kažem da bi takva vrsta postavljanja dileme ličila na ovu vrstu dileme. To je potpuno jasno.
Još jednom podsećam: dilema da li može 450.000 ljudi da stane u autobus – ne može. Ako kažemo: hajde da bude malo veći autobus – ne može. Ali, ako manji autobusi nailaze redovno, prevešće se ljudi. Dakle, ovde je isto bilo pitanje kako može realno poslanik za nekoliko sekundi da kaže sve o amandmanu. Time ne mislim da kažem da ste vi išta loše pitali. Naprosto, postavili ste jasnu dilemu, ali postoje jasne dileme u životu i postoje jasne mogućnosti.
Većina građana ove države zna da ne može da sastavi kraj sa krajem, u odnosu na to što realna potreba deteta postoji, realna potreba roditelja, majke, nego prave dobar raspored. Pa imamo porodice koje uspevaju da naprave dobar raspored sa 20.000 i koje ne uspevaju, ali 20.000 i dalje nije dovoljno. Koliko god delovalo dobro svima onima koji ne primaju 20.000, a takvih je tek većina u ovoj zemlji, nije dovoljno kako god to rasporede.
Moramo da se ponašamo kao građani koji su nas birali i da tražimo način kako da rasporedimo raspoloživo vreme, a da donesemo što više zakona, da što više doprinesemo našoj zajedničkoj kući – Srbiji, a ne da po svaku cenu insistiramo na podelama.
Vi ste pokazali da to možete do sada i još jednom se zbog toga zahvaljujem svima i ne želim ovim metaforama ni na jedan način ma koga da povredim, nego samo da pojasnim sa čime smo se svi mi suočili kada smo razgovarali o tome kako da ojačamo prava poslanika, a da povećamo efikasnost Skupštine.
Još jednom kažem, o tome smo razgovarali svi u želji, prvo, da vidimo da li je moguć konsenzus, a posle jasnog izjašnjavanja da konsenzus baš i nije moguće zbog političkih razloga, jer se šalju različite poruke.
Ali je vrlo važno da ova skupština usvoji jedan novi poslovnik koji će omogućiti rad, kojim možete da budete zadovoljni. Rad tokom prvih šest meseci ove godine identičan najefikasnijem radu prethodnog saziva za godinu dana, ali ne možete da budete zadovoljni, jer samo za početak pregovora, o kome je malopre govorio predsednik jedne poslaničke grupe, neophodno je još toliko zakona.
Mi moramo, kao odgovorni ljudi, da nađemo način, uz sve političke razlike, naravno, treba da se raspravljamo, ali da nađemo način da to i uradimo, a da to budu kvalitetni zakoni i da budu u interesu građana. Hvala vam.
Zahvaljujem. Da se slučajno ne bi dogodilo da imamo sumnju da je u ovaj predlog poslovnika ubačeno nešto što može da dovede u pitanje ozbiljnost rada, a pri tome je u pitanju pravovremena obaveštenost svih, zbog ovih promena koje slede, a to je, ovoga puta, nepostojanje obaveze da samoj sednici sve vreme prisustvuje određeni broj poslanika.
Dakle, rečeno je da postoji mogućnost po ovom predlogu da se produži rad. Kao što znate, to pitanje nije bilo regulisano prethodnim Poslovnikom, ni Poslovnikom pre toga. Izgleda i ja sam to nasledio kao nešto što se izglasa na osnovu onog stava koji kaže da Skupština može da donosi odluke itd. Ovde se sada to definiše, kao i čitav niz pitanja koji nije bio definisan, a ukazano je od strane poslanika kako može da se definiše.
Definisano je na taj način shodno sistemskom rešenju. Ne možete da pitate 126 poslanika. Ali, zbog toga što ne možete da pitate 126 poslanika za odluku, da nastavite rad posle 18,00 časova, to vam ne daje pravo da to zloupotrebite. Uvek ima ljudi kojima može da padne na pamet, evo, nimalo nisam iznenađen da sam i malopre čuo tu ideju, uzmete pa raspravljate 15 tačaka tokom noći.
Izvinite, molim vas, toliko sam častan čovek da sam odmah intervenisao i u dogovoru predložio da ovo bude mera koja je na korist Skupštine, što znači da postoji jasna restrikcija: može da se produži rad samo do završetka tačke koja je na dnevnom redu i na taj način što se najkasnije do 16,00 časova dakle, dva sata pre završetka rada, Skupština o tome obaveštava.
To znači, ako je to rasprava u pojedinostima, da vam ne promakne mogućnost da predstavite svoje amandmane. Imate dva sata vremena da obavestite svog poslanika da dođe, da bi pojasnio stav koji će da predstavi, jer većina amandmana se podnosi, kao što znate, u ime poslaničke grupe. Ali, ne može rad da se produži za dve tačke dnevnog reda, kao što je to do sada moglo.
Isto tako, i do sada je po Poslovniku bilo moguće i predsednik je samo o tome obaveštavao navodeći razlog, da se radi drugim danima, osim utorka, srede i četvrtka. Dakle, ovo je samo zadržano. Unutra su samo ugrađeni mehanizmi. Mislim da ovo služi da pojasnimo međusobno, meni je žao što je došlo do ovih svađa malopre, šta se želi i da vidimo šta se može.
Moram ponovo da pribegnem jednoj metafori. Kada imate dobar promet u prodavnici, a prodavnica radi do 18,00 časova, kad se završi radno vreme, zar vi mislite da svi odmah zaključaju vrata i odu. Ne, onoliko koliko je ostalo posla, toliko se uradi: da se počisti, da se pripremi obračun, da se to preda, da se plati porez, pa nekada se radi do 19,00, a nekada se radi do 20,00 časova. Svi zaposleni to rade.
Isto tako i ova skupština, ako je ostalo tog dana još nešto da se završi – završiće, radiće do 18,15 časova, radiće do 18,20 časova. Ne pada na pamet nikome da su poslanici nešto drugo nego i ostali građani. Za njih važi isto pravilo: završiće onaj posao koji je na dnevnom redu i sutra ujutru će početi novo radno vreme. Hvala.
Duboko sam rastužen, gospodine predsedavajući, dame i gospodo, što u pokušaju da se, međusobno se poštujući, ali poštujući građane koji su nas birali, dogovorimo o načinu na koji ćemo raditi da bismo što bolje, ali i što efikasnije predstavili njihovu volju, čitav niz primedbi koje sam danas čuo, nažalost, po meni, govori o međusobnom nerazumevanju. Zbog toga sam u jednom trenutku jasno rekao, svakako podržavam i sve ću učiniti, i ne samo ovim predlogom, da se omogući rasprava, a ne da se omogući svađa. (Poslanici SRS napuštaju sednicu: Šest sati je.) Naravno, čuli smo, šest sati je, svakako ćemo ovog časa završiti.

Niko od naših građana nije u situaciji na taj način napusti svoje radno mesto dok ne obavi svoj posao i zbog toga smo ovde predložili čitav niz načina da se omogući da svi poslanici svih poslaničkih grupa završe svoj posao u ime građana koji su ih za to birali. Sutra ćemo nastaviti i nadam se da ćemo čuti još mnogo konstruktivnih primedbi. Unapred kažem, u odnosu na ono što je predloženo, ni na jedan način nije sprečena opstrukcija. Stvoren je čitav niz mogućnosti za političku opstrukciju, ali je sprečena opstrukcija rada parlamenta i donošenja zakona. Hvala vam.

&nbsp;
Dame i gospodo narodni poslanici, dobar dan. Nastavljamo rad sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini.
Obaveštavam vas da, prema službenoj evidenciji, današnjoj sednici prisustvuje 213 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja kvoruma za rad Narodne skupštine, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Zahvaljujem. Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno više od 130 poslanika i da postoji kvorum za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Miloš Aligrudić i Gordana Čomić.
Pošto smo obavili raspravu o tačkama dnevnog reda ove sednice, prelazimo na odlučivanje.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG AMANDMANA NA USTAVNU POVELjU DRŽAVNE ZAJEDNICE SRBIJA I CRNA GORA, SA PREDLOGOM ZAKONA ZA SPROVOĐENjE AMANDMANA I I II NA USTAVNU POVELjU DRŽAVNE ZAJEDNICE SRBIJA I CRNA GORA
Pošto je Narodna skupština obavila pretres Predloga amandmana na Ustavnu povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora, sa Predlogom zakona za sprovođenje amandmana I i II na Ustavnu povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora, prelazimo na odlučivanje o svakom od ovih akata pojedinačno.
Stavljam na glasanje Predlog amandmana na Ustavnu povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Za 136, nisu glasala tri, od ukupno 139 prisutnih narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Predlog amandmana na Ustavnu povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Stavljam na glasanje Predlog zakona za sprovođenje amandmana I i II na Ustavnu povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Za 140, ukupno 140 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Predlog zakona za sprovođenje amandmana I i II na Ustavnu povelju državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Prelazimo na 2. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA
Pošto je Narodna skupština obavila pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, u načelu.
Za 125, nije glasalo 13, ukupno 138 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu.
Pošto je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu, prelazimo na odlučivanje o amandmanima.
Podsećam vas da su sastavni deo Predloga zakona postali amandmani Vlade Republike Srbije na član 3, amandman da se posle člana 4. doda član 4a. i amandman na član 6.
Na član 1. amandman je podneo poslanik Zoran Krasić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 67, protiv 124, uzdržan jedan, nije glasalo osam, od 200 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman je podneo poslanik Veroljub Arsić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 123, uzdržan jedan, nije glasalo osam, od 201 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo Dragoljub Stamenković.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 71, protiv 124, nije glasalo osam, od 203 poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo poslanik Zoran Krasić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 70, protiv 123, uzdržan jedan, nije glasalo devet, od 203 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 5. amandman je podnela poslanik Vjerica Radeta.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 124, uzdržan jedan, nije glasalo osam, od 202 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman je podneo poslanik Nemanja Šarović.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 123, uzdržan jedan, nije glasalo 10, od 203 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 7. amandman je podnela poslanik Nataša Jovanović.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 124, uzdržan jedan, nije glasalo sedam, od 201 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Momir Marković.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 123, uzdržan jedan, nije glasalo 7, od 200 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 10. amandman je podneo poslanik Goran Cvetanović.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 120, uzdržan jedan, nije glasalo 10, od 200 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 120, uzdržan jedan, nije glasalo 10, od 200 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 12. amandman je podneo poslanik Božidar Koprivica.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 68, protiv 122, uzdržan jedan, nije glasalo 9, od 200 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 13. amandman je podneo poslanik Zlatan Jovanović.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 69, protiv 122, uzdržan jedan, nije glasalo 7, od 199 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Pošto smo završili odlučivanje o amandmanima, pristupamo glasanju o Predlogu zakona, u celini.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, u celini.
Za 125, nisu glasala tri, od 128 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama.
Prelazimo na odlučivanje Narodne skupštine o povredama Poslovnika na koje su u toku sednice ukazali narodni poslanici.
Pošto je u toku sednice ukazano na povrede Poslovnika Narodne skupštine, podsećam vas na odredbu člana 96. stav 4. Poslovnika, prema kojoj ako i posle objašnjenja predsednika Narodne skupštine narodni poslanik ostane pri tvrdnji da je Poslovnik povređen Narodna skupština će, bez pretresa, odlučiti o tom pitanju u danu za glasanje.
Saglasno navedenoj odredbi Poslovnika, prelazimo na odlučivanje.
Narodni poslanik Tomislav Nikolić, na sednici 30. maja 2005. godine, u 15,50 časova, ukazao je na povredu člana 135. Poslovnika Narodne skupštine.
Molim da Narodna skupština odluči da li je povređen navedeni član Poslovnika.
Za 75, protiv 121, nije glasalo 6, od 202 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da nije povređen navedeni član Poslovnika.
Narodni poslanik Žarko Obradović, na sednici 30. maja 2005. godine, u 17,50 časova, ukazao je na povredu članova 89, 98. i 101. Poslovnika Narodne skupštine.
Molim da Narodna skupština odluči da li su povređeni navedeni članovi Poslovnika.
Za 93, protiv 104, uzdržan jedan, nisu glasala tri, od 201 narodnog poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština odlučila da nisu povređen navedeni članovi Poslovnika.
Pošto je Narodna skupština obavila razmatranje svih tačaka dnevnog reda ove sednice i odlučivanje o njima, saglasno članu 95. Poslovnika, zaključujem sednicu Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini.
Sada, pošto smo zaključili sednicu, moja molba je, odmah, šefovi poslaničkih grupa, sastanak u kabinetu predsednika. Hvala vam. Da bismo se dogovorili o sledećoj sednici.
Dame i gospodo narodni poslanici, dobar dan. Nastavljamo sednicu Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini.

Obaveštavam vas da, prema službenoj evidenciji, današnjoj sednici prisustvuje 115 narodnih poslanika.

Radi utvrđivanja kvoruma za rad Narodne skupštine, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.

Zahvaljujem. Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da postoji kvorum za rad Narodne skupštine.

Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Miloš Aligrudić, Gordana Čomić, Esad Džudžević, Vladan Vučićević, Snežana Lakićević-Stojačić, Boško Ristić i tokom prepodneva Velimir Stanojević.

Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG AMANDMANA NA USTAVNU POVELjU DRŽAVNE ZAJEDNICE SRBIJA I CRNA GORA, SA PREDLOGOM ZAKONA ZA SPROVOĐENjE AMANDMANA I I II NA USTAVNU POVELjU DRŽAVNE ZAJEDNICE SRBIJA I CRNA GORA (nastavak)

Reč ima narodni poslanik Momir Marković, a posle njega narodni poslanici Vojislav Milajić i Nataša Jovanović. Skrećem pažnju da je 15 minuta na raspolaganju, da biste rasporedili vreme.
Hvala. Reč ima narodni poslanik Vojislav Milajić. Imate još 11 minuta na raspolaganju. Izvolite.