ZORANA MIHAJLOVIĆ

Srpska napredna stranka

Rođena je 1970. godine u Tuzli. Osnovnu i srednju školu završila je u Beogradu, kao učenik generacije. Diplomirala je i doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Vanredni je profesor "Megatrend" univerziteta.

Deset godina je radila u Elektroprivredi Srbije (EPS), u Javnom preduzeću za prenos električne energije "Elektroistok" Beograd.

U periodu od 2004. do 2006. godine u Kabinetu potpredsednika Vlade Republike Srbije Miroljuba Labusa obavljala je funkciju savetnika za energetiku, šefa Odseka za energetsku i politiku zaštite životne sredine, a od 2005. do 2006. godine i šefa Kabineta.

Bila je član Upravnog odbora EPS-a od 2004. do 2007. godine.

U Vladi Republike Srpske bila je savetnik za energetiku premijera Milorada Dodika u periodu od 2009. do 2010. godine.

Obavljala je funkciju ministra energetike, razvoja i zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije od jula 2012. do aprila 2014. godine.

Od aprila 2014. do avgusta 2016. godine bila je potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Član je Predsedništva SNS i predsednik Saveta za energetiku i rudarstvo te stranke.

Objavila je tri knjige i više desetina stručnih radova.

Trenutno je na funkciji potpredsednice Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Govori engleski jezik.

Majka jednog sina.
Poslednji put ažurirano: 19.10.2018, 09:18

Osnovne informacije

  • Samostalni poslanik
  • Tuzla
  • 1970
    • Ministarka rudarstva i energetike

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Htela sam nekoliko stvari da kažem budući da ste počeli u prethodnom izlaganju oko "Rio Tinta".
Dve stvari. Prvo, da se malo vratimo u prošlost, a onda da damo i poruku građanima i građankama Srbije, ali pre svega ljudima koji žive u Jadru, Loznici, pre svega Mačvanskom Okrugu.
Dakle, prvo istraživanje, ali da ih baš lepo pobrojimo po godinama kada je to bilo. Dakle, prvo rešenje o istraživanju litijuma na teritoriji Jadra dato je prvo 2004. godine, pa je zatim dato 2005. godine, pa onda još jedanput krajem 2005. godine, pa potom 2007. godine, 2008. godine. To su sve godine kada Srpska napredna stranka nije bila na vlasti, niti Vučić, niti Brnabić, niti svi mi. Dakle, ponovo 2008, 2009. zatim april 2011, zatim decembar 2013. godine kada je potvrđeno rešenje kada više, prosto je to moralo da se uradi.
Sad, šta je važno? To jesu rešenja o istraživanju, nisu ni prva ni poslednja i dešavaju se na teritoriji Republike Srbije, ne samo za litijum nego i za neke druge vrlo važne kritične minerale koji jesu važni u našoj zemlji, ali poruka ove Vlade i poruka predsednika, i pre svega poruka Vlade Republike Srbije jeste da Vlada Republike Srbije prvo nije dala nikakvo rešenje o eksploataciji litijuma na teritoriji Jadra.
Drugo, Vlada Republike Srbije nije potpisala nijedan ugovor sa kompanijom "Rio Tinto", apsolutno nijedan. Bez obzira što svaki dan slušamo na nekim medijima ili na nekim televizijama da mora ipak da je neki ugovor negde potpisan. Ne, ništa nije potpisano, zato što kako mi radimo jeste pregledno i transparentno.
Onda kada budemo i ako budemo bilo šta od toga radili javnost Srbije će biti upoznata sa svim onim šta znači uopšte eksploatacija litijuma, kako to izgleda i kakav je uticaj na životnu sredinu, pa ako građani budu odlučili da to radimo, onda ćemo raditi, opet javno i opet transparentno.
Poruka građanima, pošto svaki dan slušamo, nije važno sad da li su samo protesti ili su to određene televizije, određene emisije, određene novine koje nam stavljaju svakojake slike iz nekih delova sveta i koji nam govore da će tako izgledati Jadar i tako izgledati Srbija, neki nadri ekolozi, nadri stručnjaci koji nam objašnjavaju kako će nestati Jadar, kako će presušiti Drina, kako će se uništiti Drina, pa će ta voda, odnosno loša voda, nekvalitetna voda, zagađena voda doći do Beograda, pa Beograd neće imati vodu, itd.
To su sve neke apokaliptične priče koje mi slušamo svaki dan. Ali, tamo ljudi žive i slušaju to, to ništa nije tačno. Svako danas u Srbiji ko izlazi u javnost i govori ove stvari govori laži zato što niko danas u ovom trenutku ne zna kako će izgledati uticaj na životnu sredinu zato što studije o proceni uticaja na životnu sredinu potencijalno eksploatacije litijuma na teritoriji Jadrana nisu završene.
Dakle, sve drugo jeste nadi priča, sve drugo je teorija. Prema tome, šta god da čujete, da će nestati Jadar, da će svi nestati iz Jadra, da mi kao država nećemo postojati su laž. Kada budu studije bile gotove onda ćemo svi da ih gledamo i svi ćemo o njima da pričamo, pa kad studije budu završene i kad ljudi budu znali tačno kako to utiče na njihov voćnjak, na vodu, na njihovu kuću, na buduće generacije, onda ćemo donositi odluke.
Prema tome, verujete u svoju državu i u svoju Vladu, to je poruka građanima. Dakle, kada studije budu gotove informacije će biti dostupne svima.
Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Što se tiče gasovoda ka Prijepolju, za sada je potpuno sigurno da krajem februara radovi počinju. Vlada Republike Srbije je pre nešto malo više od mesec dana usvojila izveštaj o ovom projektu.
Dakle, radovi će početi u februaru. Po planu bi trebalo da se završe za godinu i dva meseca i veruje da tu neće biti nikakvih odstupanja, imajući u vidu koliko je taj gasovod značajan.
Kada govorimo inače o visokonaponskoj, uopšte distributivnoj mreži i visokonaponskoj distributivnoj u tom delu Srbije, moram da priznam da je veliki novac izdvojen i u budžetu ove godine i „Elektromreže Srbije“, ali i novo preduzeće, distributivno preduzeće Srbije. Nama treba sigurno nekoliko godina da u određenim delovima Srbije učinimo, odnosno napravimo, stvorimo uslove za pravu energetsku bezbednost kada govorimo o napajanju električnom energijom. To ljudi koji žive u određenim delovima Srbije jako dobro znaju, pogotovo kada dođe zima ili dođe rano proleće, onda stalno imamo probleme sa ispadima.
U svakom slučaju, novac je obezbeđen, projekti se rade, tako da narednih godinu ili dve verujem da nećemo uopšte više pričati o tome da li je sve spremno u distributivnoj mreži.
Što se tiče rudarstva, moram da se nadovežem na pitanje prethodnog poslanika. Mislim, prvo moramo da budemo svesni da je Srbija zaista i rudarska država i da smo mi danas u ovom svetu ogromnih globalnih promena, borbe protiv klimatskih promena, moramo biti svesni da je Srbija između ostalog zemlja koja je bogata kritičnim mineralima.
Dakle, to su oni minerali koji će biti potrebni ili koji jesu potrebni za sprovođenje zelene tranzicije, odnosno zelene agende. To nije samo litijum, litijum je samo jedan od njih, ali to je bakar, to je zlato, to je antimon. Svega toga ima na teritoriji Republike Srbije i to ne u malim količinama.
Srbija je zemlja koja je nedavno otvorila rudnik „Čukaru Peki“ u Boru, koji će sasvim sigurno svojom proizvodnjom učiniti da Srbija bude druga u Evropi ne samo po proizvodnji bakra, nego i po proizvodnji zlata i to samo eksploatacijom donjeg ležišta, dakle donje zone tog rudnika.
Kreće se takođe u istraživanje gornje zone rudnika i mi verujemo da ćemo biti prvi u Evropi. Hoću da kažem, dakle, da ne treba da se stidimo toga šta sve imamo na teritoriji Republike Srbije i da mislimo da je rudarstvo nešto što nije dobro. Jeste dobro ukoliko se sprovodi po svim principima i standardima ekološkim i energetskim.
Što se tiče kontrola i rudarskih inspektora, njih u Ministarstvu rudarstva i energetike ima dovoljno, što pokazuje da je u ovoj godini napravljeno 230 inspekcijskih nalaza samo u oblasti rudarstva, da je prošle godine načinjeno negde oko 160 inspekcijskih nalaza, da kada bi smo statistički to posmatrali na kraju ove godine, to je 30% više nego nekih prethodnih godina.
Dakle, nemojte da brinete o kontroli. Ono što je važno, to je da budemo svesni da nije strašno kada se vrše istraživanja u rudarstvu, da ta istraživanja mogu da traju godinama, da kroz ta istraživanja mi saznajemo prvo šta imamo uopšte na našoj teritoriji.
Treba da znamo da na teritoriji Republike Srbije vrednost dokazanih mineralnih resursa, dakle dokazanih mineralnih rezervi je 250 milijardi evra. Dakle, to je ono što mi imamo pod zemljom. Da li ćemo, kako ćemo, na koji način, da li će to pomoći našem privrednom razvoju zavisi pre svega od nas samih, odnosno od poštovanja svih evropskih standarda. Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Vezano za poslodavce, mi smo nedavno usvojili Zakon o rodnoj ravnopravnosti. Dugo se pričalo o tome, tačnije, usvojili smo jedan moderan Zakon o rodnoj ravnopravnosti i unutar tog zakona postoji jedan čitav odeljak upravo o tome da je zabranjeno, dakle, u skladu sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, da vas poslodavac pita bilo koje pitanje vezano za vaš status ili za potencijalna pitanja da li jeste ili niste, da li želite da imate porodicu ili ne. Kažem – kažnjivo, to znači da će postojati inspekcije, da se to može prijaviti, da će takvi poslodavci sigurno snositi sankcije.
Znači, mi smo to uredili kroz zakon. Sada u narednih godinu, odnosno dve dana kada se formiraju inspekcije, to će početi i na delu da se dešava, ali prosto moramo da znamo da to više nije dozvoljeno. Nije dozvoljeno da vam traže sliku, nije dozvoljeno da vas pitaju da li imate ili nemate decu, nije dozvoljeno da vas pitaju da li želite da ih imate, nije dozvoljeno da vas pitaju ni jedno jedino pitanje vezano za vaš privatni život. Hvala.