Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Milena Ćorilić

Milena Ćorilić

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Govori

Poštovani potpredsedniče, poštovana ministarko sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, Predlog zakona koji se odnosi na utvrđivanje činjenica o statusu novorođenčadi za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta ima za cilj da se razreši jedan mučan problem i pitanje koje s vremena na vreme dospeva u žižu javnosti.

Neprihvatljiva je činjenica da se slučajevima nestalih beba Skupština bavila preko anketnog odbora još pre više od decenije, a da se od tada do danas ovo pitanje nije zakonski regulisalo.

Neophodno je da se činjenice o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta utvrđuju osnovni dokazi izvedeni u sudskim postupcima, što predlaže ovaj predlog zakona, zapravo je i predvideo to.

Stoga, ovaj predlog zakona predstavlja nameru da se makar nešto u ovoj oblasti pokrene sa mrtve tačke i da se roditeljima te dece u slučajevima kada je sumnja opravdana dosudi određena novčana naknada.

Mišljenja sam da se ovim rešava samo jedan broj problema koji su vezani za ovo pitanje, jer nikakva novčana nadoknada, u ma kom iznosu, ne može da nadoknadi fizički i psihički bol roditelja koji su zaista doživeli takvu nesreću da im deca budu nestala pod izgovorom da su navodno preminula.

Ceo slučaj sa nestalom decom predstavlja pravni i moralni problem. Pravo roditelja je da znaju šta im je sa decom, a protok vremena je već učinio da je do prave i potpune istine, nažalost, sada veoma teško, ako ne i nemoguće doći.

Takođe, teško je i utvrditi eventualnu krivičnu odgovornost počinilaca ovakvih nedela. Stoga sam mišljenja da se u takvoj situaciji učini ono što je realno i moguće, a ovaj zakon upravo ima takvu nameru.

Postupak koji se predlaže ovim zakonom, gde se nastojalo da se isticanje načela hitnosti i poverljivosti postupka i odredbama o oslobađanju od taksi predlagača, predlagačima maksimalno izađe u susret, a da se kroz poštovanje istražnog načela spreči odlučivanje na osnovu automatizma.

Mislim da je to sa članom 7. predloga ovog zakona određeno na jedan korektan način. Cilj ovog postupka je da se utvrdi da je novorođenče nestalo i da se na osnovu toga dosudi naknada roditeljima.

Mišljenja sam da je u članu 23. stav 1. pravno dobro regulisana nadoknada štete zbog pretrpljenog bola i straha, ali stavom 2. istog člana mislim da ne treba odrediti gornju granicu za isplatu pravične naknade od 10 hiljada evra, jer to je nešto što nema cenu. Deca nemaju cenu.

No, ovaj zakon, s obzirom na složenost problema, neće rešiti neka značajnija pitanja, a to je utvrđivanje istine do koje se mi moramo truditi i moramo doći. Možda bi utvrđivanju istine pomogle određene izmene u Porodičnom zakonu i u procesno-pravnim zakonima tako što bi se u nekim slučajevima, kada postoje zaista osnovane sumnje da je neko od te dece za koju se sumnja da su nestala još živa, uzimao DNK uzorak i upoređivao sa uzorcima onih koji tvrde da su roditelji.

Mišljenja sam da bi se onda za početak bar deo slučajeva razrešio, roditelji došli do istine i ostvarili prava da održavaju kontakte sa svojom biološkom decom.

Počinioci ovakvih nedela, ako već ne mogu da krivično odgovaraju, bar deo njih bi bio otkriven i izložen osudi javnosti. To bi bilo jedno pravedno rešenje koje bi makar malo ublažilo nepravdu koja je naneta ovim nesrećnim ljudima.

U svakom slučaju, najvažnije je da mi, kao država i društvo, stvorimo takav sistem u kome više neće postojati mogućnost da se ovakvi slučajevi bilo kada i bilo kome ponove. To je naša ljudska i moralna dužnost.

U tom smislu, poslanička grupa PUPS-a pozdravlja donošenje ovog zakona i u danu za glasanje će dati podršku za njegovo usvajanje, kako njega, tako i svih zakona koji su na dnevnom redu ove sednice. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, poštovani ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO sadrži nekoliko bitnih izmena koje predstavljaju značajan napredak u daljoj reformi penzijskog sistema.

Reforma PIO je bila neophodna radi stvaranja dugoročne ekonomske održivosti penzijskog sistema. Penzija ne sme biti socijalna, već ekonomska kategorija.

Izmene i dopune Zakona o PIO sada, a i ranije, predstavljaju rezultat višegodišnjeg ekonomskog kretanja i primene odlučni, ali nepopularnih, teških mera, naročito u oblasti fiskalne i monetarne politike. To je uslovilo da se sistem PIO već više decenija nalazi u stanju u kome nije moguće obezbediti pravnu sigurnosti i zadovoljavajući socijalni položaj sadašnjih i budućih korisnika prava iz PIO.

Zbog delovanja raznih nepovoljnih ekonomskih i demografskih kretanja u cilju da se sistem sačuva od urušavanja i bankrotstva preduzimane su određene mere da se krene sa postepenom stabilizacijom i stalnim ojačavanjem sistema. Cilj je bio poboljšanje položaja korisnika prava iz PIO.

Preduzimane su mere reforme od podizanja starosne granice za odlazak u penziju, pooštravanja uslova za odlazak u invalidsku i sticanje prava na porodičnu penziju i usklađivanje rasta penzija prema ekonomskim mogućnostima.

Penzioneri kao korisnici prava podržali su navedene mere penzijskog sistema. Sa pravom možemo reći da smo značajno doprineli kada se 2014. godine krenula sa izlaskom iz fiskalne krize u kojoj je naša država bila. To se i moglo očekivati od nas najstarijih koji smo gradili i izgradili ovu zemlju. Otuda je i bilo normalno da mi shvatimo da treba da učinimo napor za boljitak i napredak ove zemlje. Penzije su smanjene za 0,22, odnosno 22% i 0,25, odnosno 25% i taj teret podnelo je oko 700 hiljada penzionera od preko milion i 700 hiljada penzionera.

Svakako da je među predloženim izmenama i dopunama ovog Predloga zakona najbitnija ona sadržana u članu 23. koji se odnosi na obavezu usklađivanja iznosa penzije prema tzv. švajcarskoj formuli. Ovakvo predloženo zakonsko rešenje važećih odredbi zakona predstavlja značajnu promenu koja bi trebala da bude znatno povoljnija od sada važećih odredbi zakona.

Naime, novi predlog omogućuju da se penzije usklađuju sa kretanjem prosečne zarade i rasta potrošačkih cena.

Imajući u vidu da su penzije ekonomska kategorija, a ne socijalna to znači da moraju biti izvor pristojnog života u starosti. Smatramo da je ovo rešenje daleko pravednije po penzionere sadašnje i buduće.

Partija ujedinjenih penzionera Srbije kao jedna od svojih glavnih poruka kojim se rukovodi u svom delovanju je uvek isticala da se usklađivanje penzija vezuje za kretanje rasta prosečnih zarada u Republici Srbiji.

Primenom tzv. švajcarske formule očekujemo da će penzije rasti preko 5% godišnje, što bi trebalo da dovede do realnog rasta ličnog standarda i kvaliteta života korisnika prava iz PIO.

Duboko verujem da će Vlada voditi brigu o preko milion i 700 hiljada penzionera, starih ljudi i da neće dozvoliti da položaj penzionera bude ugrožen ukoliko dođe do nekih nepovoljnih kretanja prilikom primene švajcarske formule u usklađivanju penzija.

Moram da podsetim da smo u sistemu PIO imali usklađivanje penzija, naglašavam po nekoj švajcarskoj formuli. Posle 2000. godine po tadašnjoj formuli penzije su naglo opadale. Prognoza takvog kretanja bila je da bi 2010. godine prosečna penzija u odnosu na prosečnu zaradu iznosila samo 29% to nas je navelo da smo 2005. godine formirali Partiju ujedinjenih penzionera Srbije.

Pored ove ključne izmene, predloženi zakon sadrži i još nekoliko važnih promena koje se odnose pre svega na proširenje prava potencijalnih korisnika u članovima koji regulišu pravo na porodičnu penziju. Predviđeno je da će to pravo moći da ostvaruju i vanbračni partneri preminulog nosioca osiguranja. Ovakvo rešenje se obrazlaže potrebom da se ove odredbe usklade sa ustavnom odredbom o izjednačavanju braka i vanbračnih zajednica.

Svakako da je ovako izjednačavanje u ovom domenu bilo neophodno imajući u vidu da su vanbračne zajednice odavno naša realnost koja je prepoznata i u drugim pravnim oblastima.

Međutim, sa druge strane mora se imati u vidu da ovakva rešenja mogu da idu na ruku nesavesnih pojedinaca. Zarad zloupotrebe sticanja prava na porodičnu penziju do sada nisu prezali čak ni od težih rešenja, moralnih i zakonskih odredaba kroz sklapanje fiktivnih, pa i ništavnih brakova. NJih neće sprečiti novi strožiji zahtev kojim se kao uslov postavlja tri, umesto dosadašnje dve godine zajedničkog života. Zato bi sudski organi ubuduće morali da obrate veću pažnju i traže čvršće dokaze kada se u vanparničnom postupku budu pojavljivali zahtevi koji se odnose na slučajeve povezane sa ostvarivanjem prava na porodičnu penziju.

U članu 7. predviđeno je proširenje definicije invalidnosti i da na slučajeve kada policijski službenik izgubi u potpunosti radnu sposobnost za profesionalno vršenje policijskih poslova.

Takođe, u članu 15. je proširen krug osiguranika kod kojih se ostvareni staž računa sa uvećanim trajanjem i na sudije i na tužioce koji postupaju u predmetima organizovanog kriminala i ratnih zločina. Smatram opravdanim predviđene odredbe iz član 7. i 15. imajući u vidu prirodu njihovog posla i njihov broj osiguranika.

Na kraju, dozvolićete mi da samo na kratko izađem iz materije kojom se bave predložene izmene i dopune i da se osvrnem na jedan važan problem koji je vezan za rad Republičkog fonda PIO.

Poznata mi je priroda poslova, vezana za utvrđivanje prava iz ove oblasti, to je složen i naporan posao, koji iziskuje puno vremena i posvećenost za svaki konkretan slučaj.

Imajući u vidu koliki je broj predmeta ja moram da skrenem pažnju da je postojeći broj zaposlenih u filijalama Republičkog fonda mali. Razlog je odlazak u penziju i zabrana novih zapošljavanja tako da dolazi do nivoa koji može ugroziti još kvalitetniji rad zaposlenih u ovom fondu. Zato bi bilo dobro da Vlada u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu odobri zapošljavanje kadrova koji nose, ja bih rekla proizvodnju, odnosno stručnih saradnika na donošenju rešenja, utvrđivanju staža u matičnoj službi i isplati penzija kao osnovne delatnosti Fonda.

Poslanička grupa PUPS-a će u danu za glasanje podržati ovaj zakon, kao i ostale zakone koji su na dnevnom redu današnje sednice. Hvala lepo.
Poštovani potpredsedniče, poštovani ministre, narodni poslanici, Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2020. godinu sa pratećim finansijskim planovima organizacija i za obavezno socijalno osiguranje, predstavljaju jedan od najvažnijih dokumenata, kao takav i pred Vladu i pred nas narodne poslanike, stavlja dodatnu obavezu da se takvi akti dobro pripreme i temeljito razmotre.

U Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu, dati su detaljni podaci prihoda i rashoda u budžetu Srbije. Iz podataka se može videti da je u odnosu na prethodni budžet, planiran smanjeni deficit preko tri milijarde dinara.

U Predlogu budžeta za 2020. godinu, planiran je rast prihoda od naplate poreza, a istovremeno, planirano je smanjenje raznih neporeskih prihoda, kao što su vanredni prihodi.

S obzirom da se u proteklih nekoliko godina u budžetu Republike Srbije, zahvaljujući poslovanju dobrog domaćina, ostvarivao suficit, možemo očekivati da će i ovaj planirani deficit prerasti u suficit.

Očekujem da će većina kolega govoriti o raznim pojedinačnim delovima budžeta za 2020. godinu, pa bih ja svoju pažnju posvetila nekim pitanjima iz oblasti socijalnog osiguranja.

Prema finansijskom planu Republičkog fonda PIO za 2020. godinu, predviđeno je povećanje ukupnih prihoda i rashoda za 28 milijardi više u odnosu na ono što je planirano rebalansom za 2019. godinu.

Prilikom planiranja prihoda i rashoda, imalo se u vidu ekonomska moć zemlje i potreba daljeg jačanja njene ekonomske stabilnosti. U finansijskom planu za 2020. godinu, predviđeno je povećanje prihoda od naplate socijalnih doprinosa na zarade od preko 513 milijardi dinara. To je jedan od signala dobrog oporavka privrede i njenu očekivanu dalju stabilnost.

Na drugoj strani, to je svakako omogućilo planiranje smanjenja transfernih sredstava od strane Ministarstva finansija za 16 milijardi dinara, nedavno usvojenim rebalansom finansijskog plana Republičkog fonda PIO, transfer sredstava za 2019. godinu je manji za oko sedam milijardi.

To ukazuje da se ulažu značajni napori u smislu budžetske uštede i jačanje ekonomske stabilnosti Republičkog fonda PIO. Posebno je značajno ako se ima u vidu da se nepopularna mera smanjenja penzija više ne primenjuje.

Učešće budžeta u isplati penzija pre nekoliko godina iznosilo je 48,2%. Poslednjih sedam godina taj transfer sredstava se smanjuje i planirano je da u 2020. godini iznosi 22,7%.

Suprotno od toga učešće socijalnih doprinosa proteklih godina imalo je tendenciju rasta, pa je realno planirati da to učešće u 2020. godini iznosi 73,71%.

Svakako je pozitivno što je ovim finansijskim planom predviđeno povećanje sredstava koja su opredeljena za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Pri tome se imalo u vidu da predstoji izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Među predloženim izmenama i dopunama tog zakona najbitnija je ona koja se odnosi na obavezu usklađivanja iznos penzija prema tzv. švajcarskoj formuli. Primenom ove formule, usklađivanju visine penzija, očekuje se da će penzija rasti preko 5%.

U okviru prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja predviđeno je i povećanje sredstava za društveni standard. Smatram to dobrim, jer je u 2019. godini besplatno korišćenje banjskih lečilišta iz sredstava Republičkog fonda PIO ostvarilo preko 13.500 penzionera.

Pored ovih sredstava iz Republičkog fonda PIO doprinos boljem standardu najstarijih sugrađana, a njih je preko 1.700.000 mogu dati i lokalne samouprave. One bi svojim planovima za narednu godinu trebale da predvide i sredstva za pomoć najstarijoj populaciji. Službe u Republičkom fondu PIO i pored mere zabrane stalnog zapošljavanja funkcionišu zahvaljujući dobroj organizaciji rada.

Republički fond PIO je u punoj meri posvećen osnovnoj delatnosti, isplati penzija, donošenju rešenja po zahtevu, utvrđivanju staža osiguranja. O zadovoljavajućoj efikasnosti Fonda govori i ostvarenih preko 90% u rešavanju zahteva u prvostepenom postupku u zakonskom roku od 60 dana.

Finansijskim planom Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje planira se povećanje prihoda i rashoda. Istovremeno, predviđa se na osnovu dosadašnjeg kretanja i rast socijalnih doprinosa. Suprotno od toga planirano je smanjivanje za 34,01% u odnosu na plan za 2019. godinu dotacija i transfera iz budžeta. Planirano je povećanje sredstava za primarnu zdravstvenu zaštitu.

U finansijskom planu Nacionalne službe za zapošljavanje planirano je smanjenje i ukupnih prihoda i rashoda. U okviru rashoda planirano je smanjenje sredstava za ostvarivanje prava za slučaj nezaposlenosti za oko dve milijarde. To znači da se očekuje da nezaposlenost i dalje opada.

Iz datih finansijskih planova, iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja možemo zaključiti da se planiraju značajne uštede sredstava iz budžeta. Ona se mogu koristiti u druge socijalne namene.

Tu bih posebno istakla da predviđena povećanja u Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu rada koja se odnose na uređivanje i poboljšanje rada zdravstvenih ustanova, odnosno, na isplatu raznih vrsta socijalne pomoći, što znači da su predviđene uštede prema socijalnim fondovima u značajnoj meri zadržane u okvirima socijalne politike.

Stoga će poslanička grupa PUPS dati svoju podršku za usvajanje ovog budžeta i ostalih pratećih dokumenata. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, poštovani ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, paket zakona iz oblasti javnih finansija o kome se danas raspravlja predstavlja istovremeno potvrdu uspešnog vođenja ekonomske politike u prethodnih nekoliko godina, ali to je svakako instrument za dalje uspešno poslovanje. Objektivni statistički pokazatelji od kvartalnog rasta BDP do stope mesečne inflacije daju nam sliku jedne relativno stabilne ekonomije koja beleži kontinuirani rast. Ostvareni rezultati pružaju osnovu za naplatu poreskih obaveza i samim tim povećanje budžetskih prihoda.

S toga se stvorila mogućnost da se najvećem broju zaposlenih koji su direktno korisnici budžetskih sredstava, odnosno zaposleni u javnim službama izvrši povećanje zarada u rasponu od 8% do 15% počevši od zarada za novembar ove godine. Posebno značajno povećanje zarada planirano je u oblasti zdravstvene zaštite. Medicinske sestre i tehničari dobiće povećanje od 15%. Planirano povećanje koje se odnosi na medicinske sestre i tehničare je svakako opravdano imajući u vidu značaj ovog kadra u ostvarivanju zdravstvene zaštite.

Pored značaja ovog kadra u sistemu zdravstva treba imati u vidu i traženost ovog zanimanja u državama zapadne Evrope ko je zainteresovanima mogu da ponude daleko primamljivije zarade, to svakako stvara problem našem zdravstvenom sistemu. U oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja osim poboljšanja standarda zaposlenih trebalo bi razmisliti i o drugim mogućnostima kako bi se ti radnici ovde zadržali. Svakako treba nastaviti sa tendencijom stvaranja što boljih uslova u pružanju zdravstvenih usluga u domovima zdravlja, ambulantama i kliničkim centrima. U vezi sa tim treba da se podsetimo da je država ulagala značajne napore kako u izgradnji zdravstvenih objekata, na primer kliničkih centara tako i u njihovom opremanju.

Takođe, je bitno naglasiti to da se ovaj rebalans budžeta ne odnosi samo na povećanje iznosa zarada kod budžetskih korisnika. Vodilo se računa i nađena je mogućnost da se opredele i dodatna sredstva za unapređenje pojedinih socijalnih funkcija države. Može se primetiti da su nešto veća sredstva izdvojena na pojedinim pozicijama unutar Ministarstva zdravlja i Ministarstva rada koja se odnose na budžetske fondove za potrebe lečenja u inostranstvu i za ustanove socijalne zaštite. Očigledno stabilna ekonomija pružila je uslove za realizaciju socijalne politike.

Što se tiče pitanja penzija, koje su u centru interesovanja partije kojoj pripadam mišljenja sam da je dobro što se vode široki diskusije u vezi budućeg modela usklađivanja rasta penzija. Trenutno se vodi javna rasprava na nivou udruženja penzionera i stručne javnosti o utvrđivanju modela usklađivanja penzija. Po završetku rasprave i utvrđivanja modela, odnosno usvajanja za usklađivanje penzija mora se nastojati da se u narednoj godini, 2020. dosledno primeni zakon.

Ono što je svakako dobar signal je izvesno dalje smanjenje koje se uočava kod stavke namenjene transferu Ministarstva finansija prema fondu penzijskog i invalidskog osiguranja za isplatu nedostajućih sredstava za penzije. Svakako, na transfer sredstava iz budžeta u fond penzijskog invalidskog osiguranja uticalo je i pozitivno kretanje naplate doprinosa za penzije i penzijsko invalidsko osiguranje.

Učešće budžeta u isplati penzija pre nekoliko godina iznosilo je 48,2%, a danas je do 27,9%. Takođe, učešće isplaćenih penzija u BDP je ispod 11%, odnosno 10,2% što je i bila strategija.

Svakako su ovo pokazatelji jačanja stabilnosti Republičkog fonda PIO. Najavljena isplata jednokratne pomoći, od 5.000 dinara, za sve korisnike penzije, odnosno, za preko milion i 700 hiljada penzionera je dobra, a posebno za najugroženije, odnosno za penzionere sa najnižim penzijama.

Očekujemo da će Predlogom budžeta i finansijskog plana Republičkog fonda PIO za narednu godinu biti obezbeđena sredstva za povećanje visine primanja korisnika penzija.

Od ostalih rešenja, koja su ponuđena na usvajanje, smatram da je važno ono koje je sadržano u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na dodatu vrednost.

Ovim Predlogom zakona povoljnije se uređuje plaćanje PDV na robu koja se za lične potrebe otprema u inostranstvo u ličnom prtljagu, odnosno omogućeno je da se za takvu robu traži povraćaj PDV sa šest na 12 meseci od momenta otpremanja.

Ovo je logično rešenje, s obzirom da smo svi svedoci da u našu državu dolaze sve više stranih turista i da ih svakako treba još više motivisati da ovde kupuju robu. To je ekonomski višestruko korisnije, nego povraćaj dažbina na robu koja je povezana sa upravnim procedurama i formalnostima.

S obzirom da poslanička grupa PUPS nema previše vremena za diskusiju, a kako bih omogućila da i poštovani poslanik, gospodin Momo Čolaković, diskutuje želim da kažem da će poslanička grupa PUPS u danu za glasanje dati svoju podršku za usvajanje svih predloženih zakona na današnjoj sednici. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, poštovani ministri sa saradnicima, poštovani narodni poslanici.

Predlog zakona o Centralnom registru stanovništva trebalo bi da postigne nekoliko važnih ciljeva.

Najznačajnije je obezbeđivanje jedinstvene centralizovane baze podataka, odnosno tačnih i ažurnih podataka o stanovništvu Republike Srbije.

Predlog zakona o Centralnom registru stanovništva, jedan je od temelja na kojima bi trebalo da se bazira proces stvaranja i kreiranja elektronske uprave. To svakako nije moguće sa postojećim zakonskim propisima u ovoj oblasti koji su stari više godina. Objedinjavanjem podataka na savremeniji način, dobija se mogućnost boljeg uvida u strukturu stanovništva.

Naravno time i mogućnost da se više pažnja obrati na određene pojave i kretanja unutar društva.

U primeni ovog zakona građani bi dobili mogućnost da potrebe vezane za ostvarivanje određenih prava, daleko brže i lakše, realizuju da uz manje troškove i gubitak vremena obezbede potrebnu dokumentaciju. Troškovi bi se smanjili, potpuno bi se eliminisao gubitak vremena vezan za prikupljanje raznih podataka prilikom podnošenja zahteva za ostvarivanje prava, izvršavanja obaveza građana.

Primera radi od izuzetnog značaja su podaci iz Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja. Tu bi sigurno trebalo uložiti dodatan napor u smislu konkretnog povezivanja i ukrštanja sa podacima Poreske uprave ili evidencijama iz matičnih knjiga. Posebno treba poštovati dogovoreno u vezi ovih aktivnosti. Tada bi imali lako raspoložive sve podatke za odlučivanje o ostvarivanju prava iz oblasti penzijskog invalidskog osiguranja i odluke bi se mogle donositi daleko u kraćem roku i sa većom pravnom sigurnošću.

Potencijalni korisnici prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne bi morali da troše više vremena i lično obezbeđuju ogroman broj dokaza o ostvarivanju svojih prava.

Predlog zakona predviđa objedinjavanje nekoliko postojećih registara koje vode različiti državni organi iz domena svojih nadležnosti. U članu 10. Predloga zakona navedeni su sve izvorne službene evidencije i podaci koje će obrađivati. Mislim da je njihov broj sveden na pravu meru, meru koja je potrebna za ostvarivanje najvažnijih prava i dužnosti građanina što je dobro.

Svakako najkrupnije pitanje koje se postavlja u vezi sa regulisanjem jedne ovakve materije jeste pitanje zaštite podataka o ličnosti.

Činjenica je da skup značajnog broja osetljivih podataka, o ličnosti na jednom mestu stvara mogućnost da zloupotrebu različitih vrsta ili mogućnosti da do tih podataka dođu neovlašćena lica. Ali, članom 15. ovog Predloga zakona predviđeno je ko ima uvid u podatke Centralnog registra stanovništva što je dobro.

Kako se za Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, može reći da predstavlja dobru osnovu možemo se nadati da će različite potencijalne nepravilnosti u vezi sa primenom ovog zakona biti svedena na minimum.

Na tome se svakako mora raditi kako u smislu informacionom tako i fizičke zaštite. Takođe se mora uložiti trud u proveru i obuku kadrova koje će biti ovlašćeni za rukovanje i pristup tim podacima. Na tome bi se moralo insistirati prilikom usvajanja podzakonskih akata.

Drugo, mislim da bi trebalo obratiti pažnju prilikom primene ovog zakona na kvalitet podataka, koji se već nalazi u pojedinim registrima, a koji će postati deo budućeg centralnog registra stanovništva.

Naročitu pažnju treba posvetiti podacima iz jedinstvene evidencije nepokretnosti katastra poreske uprave, jer tu često ima slučajeva da postoji nesaglasnost i između tih podataka i pravog stanja na terenu, odnosno podaci koji se tamo nalaze pojedinim slučajevima stari su čak i po više decenija.

Neće biti dobro, ako se takvi podaci ne ažuriraju, a i dalje budu ukrštani sa onim iz drugih registara.

U članu 16. predviđeni su rokovi za brisanje podataka u Centralnom registru, od deset i pet godina u pojedinim slučajevima, mislim da se sama ideja o uspostavljanju ovakvog registra, kosi sa bilo kakvim brisanjem podataka, sem ako se radi o ispravljanju eventualnih grešaka.

Poslanička grupa PUPS će u danu za glasanje dati svoju podršku ovom zakonu i kao i svim zakonima koji su na dnevnom redu ove sednice. Hvala lepo.
Poštovani potpredsedniče, poštovani ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, ne želim da oduzimam previše vremena u raspravi koja se odnosi na ovu oblast koja teško da može izazvati velike ideološke razlike između poslanika.

Mislim da nema nikog ko bi iz istih razloga mogao da se protivi usvajanju ovih nekoliko međunarodnih sporazuma koji se odnose na zaštitu životne sredine. Ako se zaista želi da ta zaštita ima stvarnog efekta, za nju ne postoje političke državne granice, već naprotiv, na njoj zajednički i koordinisano moraju raditi više država na koje se ta konkretna problematika odnosi.

Što se tiče izmena i dopuna Zakona o zaštiti životne sredine, one se po svojoj formi vrlo kratko i odnose na zahtev da se poštuju uslovi za zaštitu životne sredine. Ukoliko se koriste podsticajna sredstva iz evropskih IPARD fondova i iskoristi mogućnost da se sredstva iz budžetskog tzv. zelenog fonda koriste za sufinansiranje određenih projekata za zaštitu životne sredine, mogu se očekivati dobri rezultati.

Predloženim odredbama u predloženom zakonu o izmenama i dopunama o zaštiti životne sredine suštinski se nema šta zameriti. NJihovim usvajanjem omogućiće se lakše i brže realizovanje tih projekata iz oblasti zaštite životne sredine.

Mislim da nam je upravo to i neophodno. Činjenica je da na našim prostorima postoji dosta ekoloških problema koji ne samo da ugrožavaju biljni i životinjski svet, već neposredno i naše građane.

Podsetimo se da smo bili neprijatno iznenađeni kada smo pre izvesnog vremena iz medija saznali informacije o zakopanim skrivenim buradima sa opasnim materijama.

Svakako treba pohvaliti napore koje je Ministarstvo za zaštitu životne sredine uložilo da se ti problemi otkriju i preduzmu sve mere za njihovo saniranje, ali to je, nažalost, samo vrh ledenog brega, jer postoje daleko opasniji problemi koji su čak svima i vidljivi.

Primera radi, gotovo mnogi su upoznati sa slučajem bivše Hemijske industrije „Viskoza“ u Loznici. Ja ne želim da ovde ulazim u raspravu ko je odgovoran zašto je taj nekadašnji gigant sa 12.000 zaposlenih vremenom totalno propao, niti je to tema današnje diskusije. Ono što je meni, a verujem i svim građanima tog kraja, potpuno neshvatljivo je to da se o tim napuštenim postrojenjima ne vodi dovoljno računa. Utisak je, i pored evidencije šta se sve tamo od opasnih materija još nalazi, da je sve to izloženo pomalo nebrizi i zubu vremena.

U nekoliko navrata su se iz ovog ili onog razloga u toj bivšoj fabrici dešavale različite nezgode, jer su bili ugroženi ljudski životi. Samo pukom srećom i efikasnim reagovanjem protivpožarne policije, nisu prerasle u prave ekološke katastrofe, što ne znači da tako nešto nije moguće u budućnosti.

Istina je da je grad Loznica odgovorno, savesno i blagovremeno reagovao na sve situacije u vezi sa otklanjanjem opasnog materijala i izveštavao sve odgovorne institucije, posebno Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Ali, nije u pitanju samo Loznica, jer mi imamo još takvih velikih problema sa zapuštenim ili potpuno napuštenim hemijskim fabrikama i njihovim delovima od Šapca do Prahova i od Pančeva do Kruševca.

Generacija penzionera je svojevremeno stvorila mnoge fabrike u hemijskoj i drugim industrijama, kojih danas, nažalost, nema. Molimo mlađe generacije, radno sposobne, da učine napor i saniraju, odnosno uklone ostatke tih fabrika, kako se ne bi ugrozila životna sredina i da izgrade nove.

Usvajanjem ovih izmena i dopuna otvara se mogućnost da se novčana sredstva efikasnije troše u zaštiti životne sredine.

Apelovala bih kako na ministarstvo, tako i na lokalnu zajednicu, da zajedničkim snagama počnu da rade na rešavanju ovih problema. Zapravo, tamo gde to do sada nije učinjeno, treba da se naprave konkretni planovi i projekti za saniranje potencijalnih ekoloških bombi. U tom smislu, treba da se obezbede sredstva na nivou lokala i Republike za njihovu realizaciju.

Naše građane ne interesuje ko je za to nadležan, da li je to Republika, grad, privredno društvo ili stečajne sudije i upravnici, već samo žele za sebe i svoje potomke zdravu životnu sredinu.

Mislim da su ovo veoma važna pitanja na kojima se mora kontinuirano raditi.

Poslanička grupa PUPS, kao što je već rekla koleginica, će svakako u danu za glasanje podržati usvajanje ovih zakona. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, poštovana ministarko sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, pred nama se nalazi Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom.

Iako je osnovni tekst usvojen pre pola godine, iako sam mišljenja da treba izbegavati ovakvu praksu da se zakoni menjaju u kratkom vremenskom periodu po usvajanju, u ovom slučaju se svi možemo složiti da je to opravdan potez, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da usvojeni i trenutno važeći tekst zakona još uvek nije ni počeo da se primenjuje, odnosno biće u primeni od 1. jula, gde se s toga ovakav postupak može opravdati željom da se zakonski tekst u potpunosti i poboljša pre samog početka njegove primene.

Neću se zadržavati na nekim tehničkim poboljšanjima i ispravkama koje se odnose na izračunavanje osnovice planiranih naknada i davanja. Ono što je od značaja je izmena planirana u članu 23. postojećeg zakonskog teksta, a koja se odnosi na roditeljske dodatke. Umesto dosadašnje uopštene odredbe u kojoj se predviđalo da visinu i način usklađivanja i isplatu davanja propisuje Vlada, sada će biti propisana precizna visina iznosa tih davanja. Oni su predviđeni u različitim iznosima i u dinamici isplate od jednokratne isplate od 100.000 dinara za prvo dete, pa do mesečnog davanja od po 18.000 dinara tokom 10 godina od rođenja, za četvrto dete.

Ono što je važno naglasiti je to da je izmenama istog člana predviđeno da će se ovi iznosi korigovati dva puta godišnje sa kretanjem indeksa potrošačkih cena u državi, pa će tako biti osigurani od potencijalnog obezvređivanja.

Procedura za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava je krajnje pojednostavljena i ona će moći da se ostvari, već po rođenju deteta u zdravstvenoj ustanovi elektronskim putem. Sa druge strane, u članovima 24. i 25. predviđena su i neka ograničenja, odnosno situacija u kojima će doći do obustave isplate ovih naknada, a one su vezane za elementarne zahteve, poštovanja postojeći zakonskih propisa u čuvanju i vaspitavanju dece, kao što su redovno pohađanje predškolske i školske nastave, vakcinisanje, kao i zahtev da prebivalište roditelja i dece bude u Srbiji.

U članu 12. predloženih izmena i dopuna, predviđa se da će se prava na roditeljske dodatke za decu koja su rođena u periodu od decembra prošle godine do juna ove godine uskladiti sa iznosima koji su predviđeni za decu rođenu posle 1. jula, tako da će i njihov položaj po stupanju na snagu ovog zakona biti poboljšan, što je dobro.

Imajući u vidu ovu izmenu, mislim da je dobro što su ovi iznosi sada određeni zakonom i time zaštićeni od neke olake promene ili ukidanja u budućem periodu čime se pokazuje ozbiljnost i namera da se istraje u ovoj meri populacione politike. Takođe je značajno, što se uvidela potreba da se nađe formula za zaštitu od potencijalnog obezvređivanja vrednosti tih davanja, što je od velikog značaja budućim roditeljima koji će moći sa većim stepenom izvesnosti da planiraju svoje porodične budžete. Naravno, uvek je ključno pitanje, visine i iznosa ovih davanja i da li su mogli da budu veći? Svakako bih želela, a posebno mi penzioneri bake i deke, da ovi iznosi budu što veći. Međutim, morate imati u vidu i realne mogućnosti, odnosno ekonomsku snagu za isplatu.

Takođe, ova prava novčana davanja neće isključivati stimulativne mere sa lokalnog nivoa koje, koliko znam, postoje u različitom obimu u našim opštinama. U nekim opštinama je to posebno za pohvalu, jer su dosta visoki, ne visoki, nikad ne mogu biti visoki, nego su lepi iznosi, tako da bi sve to trebalo da daje jednu pristojnu podršku koja bi trebala da ohrabri mlade ljude za stvaranje porodice i rađanje. U tom smislu poslanička grupa PUPS-a će dati svoju podršku za usvajanje ovog zakonskog predloga, kao i ostalih zakona koji se nalaze na dnevnom redu današnje sednice. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, poštovana guvernerko sa saradnicima, poštovani ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, ukratko ću se osvrnuti na neke aspekte dva zakonska predloga koja su međusobno povezana, a odnose na oblast platnih usluga.

Ova oblast bankarskog poslovanja sa pojavom interneta, savremenih sredstava elektronskih komunikacija, koja omogućuju brz protok informacija u realnom vremenu, doživela je veliku ekspanziju. Danas gotovo da nema bankarskih klijenata koji ne koriste neku od vrsta ovih usluga, odnosno imaju debitne ili kreditne kartice i koriste ih u svakodnevnom životu.

Stoga, od značaja je da se ova oblast precizno reguliše, kako u pravcu stvaranja veće sigurnosti korisnika ovih usluga, tako i u pravcu stvaranja bolje, odnosno zdravije konkurencije među samim bankama koje pružaju platne usluge.

Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o platnim uslugama donosi niz novina koje su vezane za oblast platnih računa. Narodna banka Srbije će dobiti ovlašćenje da propiše listu od najmanje deset usluga koje su povezane sa platnim uslugama, a za koje se plaćaju naknade.

Davalac usluga će najmanje jednom godišnje morati da obavesti korisnika o svim uslugama koje su povezane sa platnim računom, ali najznačajniju promenu nosi dodavanje člana 73i, kojim će se otvoriti mogućnost korisnicima ovih usluga da znatno lakše i brže, bez komplikovanih procedura i formalnosti, promene pružaoca tih usluga, odnosno izaberu drugu banku kod koje žele da otvore platni račun u roku od svega pet radnih dana.

Najveći deo tog posla, koji se odnosi na razmenu ličnih podataka i podataka o stanjima na računima, banke će obavljati u međusobnoj komunikaciji, čime će klijenti biti sigurniji da traže one davaoce usluge koji će im ponuditi povoljnije uslove za otvaranje računa, a time će se afirmisati sloboda izbora i princip konkurencije u poslovanju.

Sa druge strane, i banka će dobiti izvesne pogodnosti koje se ogledaju u jasnije definisanim mogućnostima za raskid ugovora sa korisnikom u slučaju da on koristi račun u protivpravne svrhe, ili ako se na tom računu ne vrši nikakva transakcija u određenom vremenu.

U predloženim izmenama i dopunama predviđeni su i postupci saradnje sa organima EU i odredbe koje uređuju ovu oblast, a koje će se primenjivati po pristupanju Srbije EU.

Predlog zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod platnih transakcija, na osnovu platnih kartica treba da detaljnije uredi međubankarske odnose u ovakvoj vrsti transakcija, pa se predviđaju maksimalne visine iznosa za naknade za međubankarske transakcije, kako i kao da se u jednoj platnoj kartici mogu uključiti dva ili više platnih brendova.

Ono što bi svakako trebalo pohvaliti, u predloženim zakonskim tekstovima je što u njima je jasno iskazano načelo zabrane diskriminacije klijenata, što je naročito važno za nas penzionere.

I dalje nije redak slučaj da se stariji sugrađani neretko stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale kada je reč o nezakonitim naplaćivanjima raznih provizija, otežanom ili čak i u potpunosti onemogućenom dobijanju dugoročnijih kredita i pozajmica, pa i u neizlaženju u susret prilikom dugog čekanja u redovima. Nadam se da će primenom predloženih izmena i dopuna ova praksa biti svedena na minimum.

Ako se ima u vidu da će u budućnosti sve više finansijske transakcije biti obavljene ovim putem, da je to trend koji se jasno pokazuje u razvijenim državama, uz mogućnost da se gotov novac koji danas poznajemo skoro u potpunosti potisne iz prometa, onda se usvajanje ovih zakonskih predloga, nameće kao značajan prioritet u pravcu stvaranja povoljnijih uslova poslovanja građana i privrede i ubrzanja novčanog prometa, kao i smanjenje sive ekonomije.

Zbog toga što nova rešenja obezbeđuju bolji odnos i položaj za građane, a posebno za starije sugrađane, poslanička grupa PUPS će podržati sve zakone koji se nalaze na dnevnom redu današnjeg zasedanja. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, poštovano predsedništvo, poštovani predstavnici ministarstva, poštovani narodni poslanici, Zakon o inspekcijskom nadzoru koji danas razmatramo treba da rešava sva sporna pitanja vezana za postupanje inspekcije u okviru državne uprave. Poslove inspekcijskog nadzora obavlja mali broj izvršilaca državnih službenika kod ogromnog broja subjekata nadzora, pa je velika verovatnoća da pojedine inspekcije kod pojedinih subjekata nadzora ne dolaze godinama, a naročito gde se obavlja delatnost van gradova i sedišta opština. Kada dođe neka inspekcija striktno se ograničava u okviru svojih ovlašćenja pri čemu i kada registruje nepravilnosti iz nadležnosti drugih inspekcija to ne evidentiraju svojim zapisnicima i ne obaveštavaju druge inspekcije o nepravilnostima koje uočavaju na terenu.

Ovaj zakon obavezuje sve inspektore bez obzira u okviru koje inspekcije deluje da u postupku inspekcijskog nadzora evidentiraju i nepravilnosti koje uoče iz nadležnosti druge inspekcije i da blagovremeno obaveste nadležnu inspekciju radi daljeg postupanja i preduzimanja mera. Ovim zakonskim rešenjem stvaraju se uslovi da nedostaci budu evidentirani i da će se brže otklanjati jer praktično u njihove detekcije učestvuje veliki broj službenika državne uprave, odnosno inspektora.

Primera radi, ako nadzor vrši veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija ili tržišna inspekcija, pa u postupku utvrdi da zaposleni nema obavljen sanitarni pregled logično je da to evidentira u zapisnik i da o tome obavesti nadležnu sanitarnu inspekciju. Takođe, ako nadzor vrši bilo koja inspekcija između ostalog utvrdi da zatečeno licu u procesu rada nema zaključen odgovarajući ugovor sa poslodavcem, logično je da o tome obavesti poresku upravu i inspekciju rada.

Od ovog zakona se najviše očekuje da će dati velike rezultate u pogledu eliminacije bespravnog rada, rasprostranjenog u Srbiji, a koji je pokretač sive ekonomije. Poznato je da ogroman broj građana obavlja nekakvu delatnost bez registracije kod APR, pa samim tim i državi ne plaćaju porez, a to znaju građani, u okviru, na primer, jedne mesne zajednice.

Takođe, u svakoj mesnoj zajednici, u svakom selu, zna se ko bespravno prodaje robu, ko bespravno obavlja ugostiteljsku delatnost, ko bespravno obavlja prevoz, neku proizvodnju ili zanatsku delatnost. Ali, građani ne znaju da je za obavljanje trgovine nadležna tržišna inspekcija, za obavljanje bespravnog ugostiteljstva turistička inspekcija, za bespravni prevoz saobraćajna inspekcija, za bespravnu zdravstvenu delatnost zdravstvena inspekcija, iz tih razloga dobro je zakonsko rešenje koje omogućava da sve inspekcije se uključe u bespravni rad i da se brže otkriju počinioci prekršaja i da se blagovremeno obavesti poreska uprava kako bi svi koji obavljaju delatnost plaćali i porez.

Po ovom zakonu kada inspektor nađe da je nadzirani subjekat učinio prekršaj kroz povredu zakona za koji je nadležna druga inspekcija, dužan je da na osnovu svog znanja i iskustva, da sastavi zapisnik, konstatuje utvrđene nepravilnosti i bez odlaganja prosledi nadležnoj inspekciji i koordinacionoj komisiji radi daljeg preduzimanja mera.

Kada je u pitanju neregistrovani subjekat koji se bavi delatnošću iz nadležnosti druge inspekcije, inspektor je dužan da odmah obavesti poresku upravu i inspekciju u čijem je delokrugu delatnost koju obavlja neregistrovani subjekat. Takođe, kada inspektor uoči kod nadziranog subjekta da se obavlja delatnost iz nadležnosti druge inspekcije potrebno je da preduzme hitne mere radi sprečavanja ili otklanjanja opasnosti po život i zdravlje ljudi, imovinu, životnu sredinu ili biljni i životinjski svet. Potrebno da je da odmah obavesti inspekciju u čijem je delokrugu je delatnost koju obavlja nadzirani subjekat i sektor za vanredne situacije pri MUP-u.

Neposredno po obaveštenju nadležnih organa postupajući inspektor sačinjava službenu belešku o zatečenom stanju i izvršenim obaveštenjima. Znači, da je neregistrovani subjekat ujedno i nadzirani subjekat i sve mere propisane zakonom se primenjuju iako nije registrovan kod APR.

Kada postupajući inspektor u postupku inspekcijskog nadzora kod subjekta koji je upisan u odgovarajući registar zatekne lice koje radi bez odgovarajućeg ugovora i ima sva ovlašćenja koja ima i prema neregistrovanom subjektu treba napomenuti da će se inspekcijski nadzor kod neregistrovanog subjekta vršiti bez najave pa čak i kada nije predviđen planom inspekcijskog nadzora bez izdavanja naloga za inspekcijski nadzor.

Mišljenja sam da će primena ovog zakona znatno doprineti efikasnosti rada inspekcijskog organa i boljoj saradnji imajući u vidu da su inspekcije organizovane u više ministarstava. Očekuje se da će zakon doprineti većoj stručnosti imajući u vidu da će inspektori biti na proveri znanja kroz polaganja odgovarajućeg ispita. Posebno se izašlo u susret poslodavcima koji godinama obavljaju delatnost uz poštovanje propisa, jer će imati najavljene inspekcijske posete prema planu nadzora i neće se više događati da isti poslodavci imaju u kratkom vremenskom periodu veliki broj nadzora od strane više inspekcija.

Poslodavci će imati mogućnosti da se preko interneta upoznaju sa planom nadzora, sadržajem nadzora i drugim pitanjima vezanim za postupanje inspektora.

Veliki finansijski efekat se očekuje agresivnim nadzorima u oblasti sive ekonomije, gde će bespravni rad biti znatno smanjen i sveden u realne okvire, a to su godinama i zahtevali poslodavci koji na zakonit način obavljaju svoje delatnosti.

Pored nabrojanih pozitivnih činjenica, smatram da će Zakon o inspekcijskom nadzoru dati veliki doprinos ukupnoj racionalizaciji i efikasnijem radu državne uprave, od opština, gradova, pokrajina, do državnih organa institucija.

Iz ovih razloga, poslanička grupa PUPS će u danu za glasanje podržati Zakon o inspekcijskom nadzoru.
Poštovana predsednice, poštovana ministarka, poštovani poslanici, iz Izveštaja o poplavama koje su se dogodile u našoj zemlji evidentno je da je Vlada blagovremeno reagovala od proglašavanja vanredne situacije na teritoriji Republike Srbije do preduzimanja svih mera u cilju spašavanja, pre svega, ugroženog stanovništva, a zatim i materijalnih dobara, kao i preduzimala je sve mere u prikupljanju i distribuciji pomoći u ugroženim područjima.   
Kao stanovnik grada Šapca, koji je bio jedan od najugroženijih, a odbranjen je zahvaljujući pozivu Vlade Srbije, želim da se zahvalim Vladi, pripadnicima Vojske, policiji i svima koji su došli da brane naš grad od poplava, zajedno sa građanima Šapca. Takođe, zahvaljujem se studentima, omladini, srednjoškolcima, koji su sve vreme radili na podizanju nasipa na Savi.
U su Izveštaju opisane aktivnosti koje je Vlada preduzimala za vreme vanrednog stanja od poplava. Moj grad je odbranjen od reke Save, ali delovi grada su poplavljeni, kako od atmosferskih padavina, tako i od izlivanja manjih potoka i javne kanalizacije.
Postavlja se pitanje – pored pomoći ugroženim i saniranju infrastrukture, šta je neophodno uraditi da se prilikom mogućih sledećih poplava, koje će se desiti ako se ne unaprede odvodni sistemi, jer sistem zaštite od poplava se radi kada je lepo vreme? Mišljenja sam da u svakoj opštini treba uraditi izveštaj o kritičnim mestima na kojima je došlo do izlivanja vode i koji su uzroci izlivanja i šta je potrebno uraditi da se to ne ponovi.
Kao što se može videti iz Izveštaja, Šabac je odbranjen od reke Save, ali izlivanja vode u gradu i okolini su se desila iz reke Dumače i Dobrave, Cerskog obodnog kanala, gradske kanalizacije, prodora vode iz kanalizacionog sistema Hemijske industrije „Zorka“ i bujičnih potoka u prigradskim naseljima i seoskom području. Potopljeni su samo neki delovi grada. Zato je bitno napraviti izveštaje i ostaviti zapis o tome kako i gde je neko područje poplavljeno. Prikupljanjem ovih informacija unapredilo bi se stanje i pripreme za odbranu od sledećih eventualnih poplava.
Odbrana od poplava nije samo zadatak „Srbijavoda“, već komunalnih preduzeća, policije ili vojske. To je spektar mera celog društva. Mišljenja sam da se moraju definisati nadležnosti po opštinama i gradovima gde to nije urađeno. Svi znamo da „Srbijavode“ brani od poplava od reke Save, Dunava i drugih većih reka, ali ko je odgovoran za male potoke, kanale i kanalizaciju?
Prilikom poplava pokazalo se da se neki delovi poplavljuju u većoj ili manjoj meri svake godine. Ovaj put je to bilo drastično. U razgovoru sa građanima koji žive u tim delovima, postavljali su pitanje – a zašto su nam dali gradske dozvole? Svaki grad i opština imaju površine, delove koji se vekovima plave, samo što poplave nisu svaki dan, pa se to zaboravi. Urbanizacijom tih prostora i naseljavanjem plavnih površina samo se problem odbrane od poplava uvećava.
Dakle, prilikom izrade planske dokumentacije generalnih urbanističkih projekata moraju se imati u vidu delovi grada koji se prirodno tope i u njima ne dozvoliti izgradnju, jer kuće koje su izgrađene u tim mestima teško se brane.
Takođe, neophodno je analizirati stanje kanalizacionih sistema. Većina je građena pre 50 i više godina. Gradovi su se proširili. Da li kapaciteti dovoljni, s obzirom na veću količinu vode koja u njih dolazi? Da li je potrebna rekonstrukcija? Sve su to pitanja na koja dana moramo tražiti odgovor, jer smo u poplavama uvideli sve nedostatke.
Svi sistemi odbrane od poplava koštaju mnogo, kao i njihovo održavanje, ali odbrana od poplava je posao celog društva. Zato je potrebna edukacija stanovništva i dizanje svesti o važnosti sistema odbrane od poplava.
Kada pogledate naše kanale i rečice, pa čak i velike reke, one su deponije starih šporeta, frižidera i isečenih automobila i drugog otpada. Sigurna sam da ih tamo nisu doneli ni „Srbijavode“ ni vojni, ni policija. To čine meštani koji su kada su došle poplave trpeli i posledice, potopljene kuće i dvorišta.
Ne možemo očekivati da ćemo time što ćemo odgovornog za održavanje kanala sve probleme rešiti. Ne može hiljadu da pravi štetu, a jedan da održava. Ako edukacijom građana ne podignemo svest o važnosti sistema odbrane od poplava, tada primeniti oštre mere.
Na kraju, mislim da bi svaka opština morala da napravi analizu svojih plavnih područja i istraži uzroke koji su do toga doveli, kao i da predloži mere kako bi se to unapredilo, da ne sačekamo nove poplave, već da odbranu podignemo na viši nivo.
Poslanička grupa PUPS će u danu za glasanje podržati i glasati i za Izveštaj i za Zakon o otklanjanju posledica od poplave. Hvala.