Dame i gospodo narodni poslanici, da razjasnimo neke stvari. Ovde Vlada nije predlagač zakona, ovo je poslanički zakon. Nisam primetio da je neko od mojih kolega rekao da ne smatra teoretičare za stručnjake, ja to sigurno nisam rekao. Šta više, profesore na univerzitetima ne smatram samo prosvetnim radnicima, nego i naučnicima, a što se tiče razloga za donošenje ovog zakona, najveći akcenat je bačen na kontrolu banaka.
Narodna banka je ta koja kontroliše naše finansijske institucije. U te finansijske institucije spadaju banke, spadaju osiguravajuća društva, spadaju lizing kompanije i spadaju dobrovoljni penzioni fondovi. Oni se često finansiraju sa kapitalom koji nije domaći. Ima akcionara koji nisu akcionari iz Srbije, kao jedan drastičan primer i korupcije, a to je mnogo veći problem Srbije pred EU, nego ovaj zakon koji je usklađen sa zakonodavstvom EU, jer ako pogledate poslednju stranu Predloga zakona, pročitaćete to, i odvraćanje stranih investitora koji bi hteli da investiraju u naše finansijske organizacije.
Pročitaću samo jedan deo oko te čuvene afere koja je vezana za "Agrobanku". Agrobanka je iskazala profit za prvo polugodište 2011. godine u vrednosti od 438 miliona dinara. Samo tri meseca kasnije banka je objavila gubitak od dve 2.270.000.000 dinara, dok se u poslednjem kvartalu iznos gubitaka udesetostručio. U banci su frizirali finansijski izveštaj tako što su nenaplative kredite tretirali kao sigurne kredite. Samim tim banka nije morala da izdvaja tzv. rezerviše dodatni kapital za pokriće mogućih gubitaka i tako, po automatizmu, banka iskazuje mnogo bolji rezultat. Tako je banka veštački iskazivala dobit, a u suštini je gomilala gubitke. U investicionim krugovima je bilo poznato da je banka davala rizične plasmane, kao što je npr. jedan hotel u zabiti koji ne vredi ni milion evra, procenjivala da vredi 15 miliona evra i tom privredniku dala mnogo veći kredit nego što on može da servisira. Jednoj firmi iz sela na obali Drine odobren je kredit u iznosu od šest miliona evra, a kao obezbeđenje je banka prihvatila poslovni prostor od 1000 kvadrata koji ne vredi ni 100.000 evra.
Znači, banka je samo po ovom poslu u gubitku od 5.900.000 evra. Takođe, banka je pozajmila više desetina miliona evra "Habit farmu", preduzeću koje je sada u stečaju. Imate da su četvorica malinara podigli 50 miliona evra kredita koji ne mogu da vrate itd.
Na osnovu finansijskih izveštaja izvršena je revizija od ovlašćene revizorske kuće, o načinu poslovanja i finansijskom stanju "Agrobanke" kojoj nije odgovaralo činjenično stanje. Narodna banka Srbije prihvata izveštaj za koji svi znaju da ne odgovara stvarnom finansijskom stanju u "Agrobanci" i čak odobrava isplate dividendi, tako da je u tome problem.
Izmene i dopune ovog zakona rade se upravo zbog toga da bi se ovo sprečilo. Da ima odgovornosti guvernera govori činjenica – šta je bilo sa guvernerom koji je bio zadužen za kontrolu poslovanja banaka. On je direktno odgovoran guverneru. Da li je snosio on neke zakonske posledice za propuštanje? Da radi svoj posao kako treba, sa platom o kojoj većina građana može samo da sanja, onda ne možete da me ubedite da ni guverner nije za to znao. To je jedan od razloga što se ovaj zakon menja.
Drugi od razloga nije vezan za kontrolu banka, nego za kontrolu platnog prometa koju obavljaju banke, ali kad već postavljamo pitanje i oko toga kako nam izgleda finansijska stabilnost i šta je sa skokom evra, hajde da to malo analiziramo.
Na zasedanju, čini mi se, u septembru ili oktobru 2010. godine dali smo tačno uporedne podatke koliko je NBS emitovala deviza radi zaustavljanja evra i koliko je tih istih deviza izašlo napolje i koliko se likvidnost bankarskog sektora smanjila. Tada su nam ti podaci bili dostupni. Da li postavlja neko pitanje zašto danas ti podaci nisu dostupni javnosti? Ne postoji tabela više nelikvidnosti bankarskog sektora na sajtu NBS. Kroz tu tabelu tačno bi znali u koje svrhe banke otkupljuju devize, da li ih zadržavaju na domaćem tržištu ili iz iznose vani.
Onda, tu imaju i neke druge posledice, možemo i o tome da raspravljamo, nije sporno. Izgovor NBS jeste da poslednjim izmenama i dopunama Zakona o NBS je to povereno Ministarstvu finansija. Onda Ministarstvo finansija treba da ide od banke do banke da kontroliše njihovo devizno poslovanje, a bukvalno tehnički i jedan jedini dinar ne može da izađe iz Srbije da o tome ne zna NBS, zato što ona daje tehničku podršku. Ima mnogo toga što se sadašnjem guverneru i načinu funkcionisanja NBS može staviti na teret.
Koliko je NBS važna, ne za Vladu, nego za građane Srbije, govori samo jedan podatak. Negde pred izbore 2011. godine Vlada Republike Srbije emitovala je državne hartije od vrednosti na stranom tržištu u evrima. Reč je, činjenica, o 770 miliona evra. Znači, sada ako samo jedan dinar skoči evro, ova država samo po tom jednom kreditu duguje 770 miliona dinara više. Bili ste svedoci, znate, bili ste poslanike i u prošlom sazivu, koliko smo dali garancija na razna javna preduzeća, Elektroprivredi, Železnicama Srbije i drugim privrednim subjektima gde je osnivač Vlada Republike Srbije, za kredite sa valutnom klauzulom.
Postavlja se pitanje – ko će i odakle te kredite da vrati, pogotovo što se stalno priča o nekim ekonomskim pokazateljima koji nisu realni? Ko će da vrati 400 miliona evra gubitka Agrobanke, gde je većinski vlasnik Vlada Republike Srbije, koju baš i nije bilo briga šta se dešava sa tom Agrobankom, a guverner je dao zeleno svetlo da se sa tom praksom nastavi? Ko će to da vrati? Šta će biti sa stranim investitorima koji su u toj banci? Ima kapitala iz Slovenije i iz Austrije, i oni su oštećeni, kao i domaći akcionari. Onda dolazimo na pitanje – ko će onda u Srbiji više da investira, bilo koji cent, dolar, evro, bilo šta, ako NBS napravi ovakav propust? Onda pričamo o privlačenju stranih investicija. Ne može tako. Ovi krediti koji su dati, dati su iz korupcije.
Ostavite se te priče da su promene koje se dešavaju u Srbiji političke prirode. Onaj ko je radio svoj posao dobro i kvalitetno neće biti menjan. Evo, i danas imate predlog za zaštitnika građana koji je podržala i SNS i vladajuća većina. Nismo ga mi birali, ali smatramo da je čovek u proteklom mandatu obavljao svoj posao kako treba i biće ponovo reizabran. Verujem da je tako, jedino ako se nešto novo desi. Oni koji su radili svoj posao kako treba neće biti zamenjivani.