Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/8500">Veroljub Arsić</a>

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka

Govori

  Dame i gospodo narodni poslanici, ja ne mogu da se načudim kratkom pamćenju pojedinih kolega ili bezobrazluku pojedinih kolega iz bivšeg režima. Kritikuju, a postavljali su za ministre ljude kojima je to bilo prvo radno mesto, postavljali su za direktore javnih preduzeća i ustanova ljude kojima je to bilo prvo radno mesto. Njihov ministar u hladu Šumarac je napisao zakon da bi imao dodatne prihode u kojima i dan danas uživa. Tako su vladali Srbijom.
Kada je u pitanju kratko pamćenje, drago mi je što sada imamo i zakon koji će da reguliše odnose o sticanju prava svojine na zemljištu i objektima „Sertida“. Stalno se spominje nekakav ugovor sa kompanijom koja sada vodi poslove „Sertida“.
Gospodine ministre, drago mi je da je ovaj zakon u proceduri i to iz više razloga. Konačno ćemo na mnoge nezakonite radnje koje su se dešavale za vreme DOS-ove Vlade koju je predvodila DS da stavimo tačku. Obećavali su i sada obećavaju transparentnost i javnost u radu i traže i postavljaju pitanja – ko upravlja, kolika mu je naknada itd.
Gospodine ministre, da li znate da je „Sartid“ privatizovan u „Sablji“ za vreme vanrednog stanja, bez prenosa sednica Narodne skupštine? Gospodine ministre, da li znate da je mesno-nadležni sud za vođenje stečajnog postupka „Sartida“ Privredni sud u Požarevcu? Gospodine ministre, da li znate da je DOS-ova Vlada predvođena Demokratskom strankom i sada milionima njihovih klonova izmestila mesnu nadležnost Privrednog suda u Požarevcu i prebacila u Beograd? Znate zašto? Da bi se tajno potpisao ugovor o prenosu imovine „Sartida“ na „US Steel“, jer to nijedan sudija u Privrednom sudu u Požarevcu nije hteo da potpiše'?
Koleginica se smeje, ali posle potpisivanja ugovora i završetka stečajnog postupka nad „Sartidom“, znači sada je privatna kompanija nije više u stečaju, tadašnji direktor Agencije za sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka otpisuje dugove „Sartida“ odnosno „US Steel“ kada je kupio preduzeće, kupio je dugove, retroaktivno otpisuje i to prema sledećim bankama „Invest banka“, „Beogradska banka“ i JU banka, iznosu od milijardu i 200 miliona dolara. To je danas nešto malo više od 3% BDP.
Imali su još da država preuzima na sebe da otplati dugove „Sartida“ prema austrijskoj banci, „Austrija bank“, nekim nemačkim bankama i drugim inostranim poveriocima u iznosu od 350 miliona dolara. To je još 1% BDP i malo više.
Da se vratimo na taj famozan sporazum oko Er-Srbija. Čija je Er-Srbija? Nije „Etihadova“. Pripada ovoj Vladi i ovoj državi i pre nego što je došao „Etihad“ i pre nego što smo imali strateškog partnera, imali smo gubitaša, a Aerodrom „Nikola Tesla“ nije imao ni dinara profita. Sada oni kukaju i plaču, što umesto nule imamo profit i deo tog profita koristimo da vratimo dugove koje su oni napravili. Kolika to maramica treba za takve krokodilske suze?
Ali, na primeru „Sartida“ se vidi njihova prava briga za državu i za građane zato što po privatizaciji „Sartida“ i stečaja morali su da otpišu sledeće, javna preduzeća, potraživanja prema „Sartidu“ odnosno prema „US Steel“, i to „Elektroprivreda Srbije“, „Železnice Srbije“ i „Dunav osiguranje“. Tako su vladali.
Sada mogu da vam spominju godine, problem sa „Sartidom“ je sledeći – neko ga je kupio za male pare, eksploatisao dok mu je odgovaralo. Mi smo prihvatili sve ranije obaveze da vratimo, a kada mu to više nije odgovaralo, jer ga je kupio maltene za džabe, vratio nam ga je za jedan evro. Kada saberemo zalihe sirovina, zalihe gotovih proizvoda, oduzmemo od 35 miliona evra za koliko je prodat „Sartid“ i oduzmemo za kredite koje smo zatekli u „Sartidu“, tačno dolazimo do nule. Do nule u koju nisu uračunate milijardu i 200 miliona dolara otpisa domaćih banaka, 350 miliona dolara stranih banaka, koje su građani Srbije vratili, i potraživanje prema EPS-u, „Železnicama“ i „Dunav osiguranju“. Tako su vodili državu.
Njima nije bio problem kao vama da se borite drugu godinu da ni jedno preduzeće u restrukturiranju ne ode u stečaj, nego da pokušate da nađete strateškog partnera. Nisu ni trepnuli. Taj režim DOS-a predvođen Demokratskom strankom, nisu ni trepnuli da „Sartid“ stave u stečaj, da bi napravili jedan ovakav marifetluk, gde je država izgubila 4,5% BDP. Sada se čudim otkud ta tolika briga za državna preduzeća, kada više nisu u vlasti, jer su pokazali kako o njima brinu dok su bili na vlasti.
Kada je u pitanju Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, što ne kažem da je referentna kamatna stopa bila veća za vreme DOS-ove vlasti, jer to su oni malo vodili, Koštunica, malo DS, ne znam jedno „s“ se nekako gubilo stvaralo, dodavalo, oduzimalo, kako je kad kome trebalo, a ne vidim razliku između njih, kamata pre donošenja ovog zakona bila je niža nego referentna kamata Narodne banke za vreme njihove vlasti na poreska dugovanja.
Znate kako su to obračunavali, 0,2% dnevno-komfornom metodom. Da objasnim šta to znači, 0,2% na dug vam obračunam danas, a onda pripišem glavnici sutra i ponovo okamaćujem. Tako su zatvarali srpska preduzeća i gušili srpsku privredu. Sada neće da podrže zakon gde je kamata na poreski dug 4,25% na osnovu referentne kamatne stope Narodne banke. Kada imate tako nisku referentu kamatnu stopu Narodne banke to je rezultat toga koliko strani i domaći investitori imaju poverenje u vašu privredu i državu. Zato su mogli samo da sanjaju na 4,25% nego su je dizali na 16% da bi banke i oni zarađivali koliko je god moguće više.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Predrag Mijatović.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik dr Mileta Poskurica.
Zahvaljujem, profesore Poskurica.
Reč ima narodni poslanik dr Boban Birmančević.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Mirjana Andrić.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Tanja Tomašević Damnjanović. Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Zoran Bojanić. Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Radojević. Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Marko Atlagić. Izvolite.
Reč ima narodni poslanik Slobodan Perić.
Reč ima narodni poslanik Branislav Blažić.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Zoran Antić.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Vesna Rakonjac. Izvolite.
Zahvaljujem.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog i jedinstvenog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika? (Ne.)
Pošto se niko ne javlja za reč, zaključujem zajednički načelni i jedinstveni pretres o predlozima zakona iz tačaka od 1. do 14. tačke dnevnog reda.
Sa radom nastavljamo sutra, u 19,00 časova.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2016. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 90 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom utvrđivanje dnevnog reda postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da su u sali prisutna 142 narodna poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine u smislu člana 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Momo Čolaković, Branko Ružić, Olena Papuga.
Saglasno članu 86. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da je ova sednica sazvana u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge zakona iz dnevnog reda koji je utvrđen u zahtevu Vlade.
Takođe, saglasno članu 86. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je do pomeranja početka ove sednice došlo zbog nemogućnosti predstavnika predlagača da prisustvuje sednici u prvobitno zakazano vreme.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine u 2016. godini, koja je sazvana na zahtev Vlade, saglasno članu 106. stav 3. Ustava Republike Srbije, člana 48. stav 3. Zakona o Narodnoj skupštini i člana 249. Poslovnika Narodne skupštine, dostavljen vam je zahtev za održavanje vanrednog zasedanja Narodne skupštine sa određenim dnevnim redom, sadržanim u tom zahtevu.
Kao što ste mogli da vidite za sednicu Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine u 2016. godini, određen je sledeći
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine;
2. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode;
3. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom;
4. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o stočarstvu;
5. Predlog zakona o potvrđivanju amandmana na Konvenciju o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu;
6. Predlog zakona o potvrđivanju izmena i dopuna Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala.
Narodni poslanik Igor Bečić, na osnovu člana 92. stav 2. i člana 150. stav 2. i člana 170. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi zajednički načelni jedinstveni pretres o - Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o stočarstvu, Predlogu zakona o potvrđivanju amandmana na Konvenciju o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu i Predlogu zakona o potvrđivanju izmena i dopuna Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala.
Da li narodni poslanik Igor Bečić želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za je glasalo – 146, protiv – dva, uzdržanih – nema, nije glasalo 10, od ukupno 158 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj predlog.
Prelazimo na rad po dnevnom redu.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da su pozvani da današnjoj sednici prisustvuju: prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine, dr Srđan Verbić, ministar prosvete, neuke i tehnološkog razvoja, dr Stana Božović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, Vera Dondur, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Aleksandar Vesić, pomoćnik ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine, Nenad Katanić i Mladen Mladenović, vršioci dužnosti pomoćnika ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine, Aleksandra Došlić, Gordana Petković i Ružica Tripić, načelnici Odeljenja Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i Mirko Novaković i Tina Janjatović, samostalni savetnici u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.
Saglasno Odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni jedinstveni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda po tačkama od 1. do 6, a pre otvaranja pretresa, podsećam vas da prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika.
Molim poslaničke grupe ukoliko to već nisu učinile da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2, članu 170. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni jedinstveni pretres o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o stočarstvu, Predlogu zakona o potvrđivanju amandmana na Konvenciju o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu i Predlogu zakona o potvrđivanju izmena i dopuna Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala.
Da li želi reč predstavnik predlagača, prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine? Izvolite.