Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Đorđe Komlenski

Đorđe Komlenski

Pokret socijalista

Pitanje

Zahvaljujem, predsedavajući.

Postaviću nekoliko pitanja. Prvo pitanje – kakav je rezultat dao Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarcima? Znači, koliko je korisnika tih kredita iskoristilo ovu mogućnost koju smo usvajanjem ovog zakona omogućili, a koliko korisnika stambenih kredita se opredelilo za nastavak vođenja sudskih sporova i eventualno, ukoliko se znaju bar pojedine prvostepene presude u međuvremenu, kako teku ti sudski sporovi?

Sledeće pitanje – da li će radna grupa za poboljšanje izbornih uslova prihvatiti inicijativu koju je Pokret socijalista izneo tokom javnih rasprava i ovih razgovora koji su vođeni pod, kako da kažem, nije ni okrilje, ali hajde uz učešće predstavnika EU, a kojim je predložila da se izmeni zakonska regulativa u tom smeru kako bi se sankcionisalo bilo kakvo plaćanje komercijalnih usluga medijima, koji nisu registrovani u Republici Srbiji, od strane učesnika koji učestvuju u izbornoj kampanji u vreme kada se izbori sprovode?

Mi smo ovaj svoj predlog morali na ovakav način da koncipiramo, jer smo trenutno u situaciji da postoji nekakvo stanovište, sa kojim se mi doduše ne slažemo, a to je da REM nema ingerencija nad tzv. prekograničnim medijima i da komisija, odnosno odbor koji će formirati Skupština Republike Srbije, takođe neće imati ingerencije nad njima. Znači, jednostavno bilo kakav vid kontrole neće postojati na tome šta se pod komercijalnim uslovima emituje sa takvih medija, a iskreno rečeno ne vidim nikakvo opravdanje da se dozvoli da politički učesnici u političkoj trci, u Republici Srbiji, novčana sredstva, između ostalog i građana Republike Srbije, troše dižući budžet i rejting i podižući nivo efikasnosti onih koji nisu registrovani u Republici Srbiji i ne plaćaju porez Republici Srbiji. Hvala.
Pitanje je bilo u prvom krugu vezano za švajcarce, za Zakon o konverziji švajcaraca, a na koje nisam dobio odgovor, ali zato je nastao ovaj nesporazum između vas i mene. Naravno da imam još pitanja.

Interesuje me, obzirom da smo u decembru mesecu, koliki broj građana Republike Srbije je ostvario pravo i mogućnost, odraslih i maloletnih lica, da se leči u inostranstvu tokom ove godine i kakvi su nam planovi i projekcije za narednu godinu i očekivanja u tom pravcu?

Šta se čini na tome da se nastavi dalje ujednačavanje sadržine udžbenika, bez obzira na to što postoji mogućnost da se oni uzimaju od različitih, tako da kažem, štampara, proizvođača ili kako god ih u ovom trenutku nazvali? Mislim da svi učenici u Republici Srbiji zaslužuju da ono o čemu oni uče u školama bude zaista ujednačeno i, iskreno rečeno, moram tu dodati da je mnogo bila bliža praksa kada je postojao jedan Zavod za udžbenike, a ne sada ovaj galimatijas onih koji mogu da štampaju udžbenike i da se ipak pojavljuju određene razlike u tim udžbenicima, kada je u pitanju materija koju učenici u pojedinim školama imaju mogućnost da čine.

Sledeće pitanje je da li mislite da rad Javnog servisa ili RTS u proteklih godinu dana opravdava predlog za uvećanjem TV pretplate, obzirom da sam i ja lično, a i mnogi građani Republike Srbije, nezadovoljni radom RTS-a? Nezadovoljni kada je u pitanju deo programa koji se odnosi na kulturu, koji se odnosi na obrazovanje, koji se odnosi na obrazovanje mladih, na prenose utakmica koje su od interesa za sve građane Republike Srbije i na još jednu činjenicu, a to je da nam je prosto neshvatljivo da se novac građana Republike Srbije pa i Javnog servisa ulaže u neke velike projekte, podigne se nivo gledanosti određenih serijala i programa, a onda ne postoji navodno ekonomski interes da se oni prate preko Javnog servisa, već to preuzimaju neke druge televizije, neki drugi distributeri u nekom drugom ili trećem serijalu toga kada to nastavi dalje.

Ja kada se sve to uzme u obzir, voleo bih da čujem ocenu da li mislite da je opravdano uvećavati sredstva sa kojima RTS treba da radi u sledećoj godini?
Zahvaljujem predsedavajuća.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, uvažena gospođo premijeru, ja moram da iskoristim ovu priliku da pokušam da nešto što danima tražimo, kao poslanici, od Vlade Republike Srbije, na onim mogućim danima za pitanja, utorkom i četvrtkom, sada na jedan način zaokružimo tu priču.

Očigledno je neophodno da neko iskoordinira rad svih ministarstava, da bi smo definitivno razjasnili status i uslove pod kojima N1, „Nova S“ i „Sport klub“ vrše reemitovanje programa u Republici Srbiji. Ovo ne može da bude očigledno rešeno dok se istovremeno u analizu svega ovoga pored REM ne uključe i Republičko javno tužilaštvo i Ministarstvo za finansije i MUP, kao i Ministarstvo pravde.

Naime, izgleda da smo ušli u jedan vakuum prostor ili ja nešto ne razumem dobro, a to omogućava da se dešava stvar koja nije u redu. Otprilike da smo ustanovili da N1, „Nova S“ i „Sport klub“ definitivno nemaju registraciju i sedište u Republici Srbiji i to hajde da prihvatimo kao takvu činjenicu, imali smo gde i da proverimo.

Ono što je ključna stvar je pitanje da li se oni bave reemitovanjem ili zloupotrebljavaju, tako da kažem, jedan mali nedostatak koordinacije i rade na nedozvoljen način na ovom delu tržišta u Republici Srbiji.

Naime, od REM smo dobili odgovor da se programi pakuju i finalne verzije programa i N1 televizije i „Sport kluba“ rade za područja, u tri finalne verzije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, da se ta finalna verzija tih sadržaja dalje posle formiranja u studiju u Sloveniji, distribuira provajderu na teritoriji Republike Srbije.

Sa druge strane, iz Luksemburga smo dobili odgovor gde kažu da se ovi programi zaista emituju iz Luksemburga. Da bi se radilo o reemitovanju, nužno je da se ovi programi koji se kod nas emituju, emituju i u Luksemburgu ili i u Ljubljani, a mi to iz ovih odgovora koje nam je dao REM i ovih odgovora koje smo dobili iz Luksemburga ne možemo da zaključimo.

Ukoliko se ne emituju i tamo i nepromenjeni reemituju na teritoriji Srbije, onda sve ove tri firme čine ozbiljne prekršaje, oni su onda poreski obveznici u Republici Srbiji, čine niz prekršaja privrednih prestupnih krivičnih dela.

Ja vas molim da zaista organizujete ministarstva da bi smo ovo razjasnili, jer nije od malog značaja i voleo bih da znam vaše mišljenje o svemu ovome i šta možemo da očekujemo.
Zahvaljujem.

Imam pitanja ponovo za premijera, predsednika Vlade.

Mi smo već pre jedno dobranih osam, devet meseci u ovom domu razgovarali o tome da je zaista nužno da se plate sudija za prekršaje usklade sa platama sudija redovnih i specijalizovanih sudova. Mislim da smo to razgovarali o tome kada je bio budžet u pitanju, pošto očigledno, i tada smo se složili, a i iz izjava koje sam čuo od gospođe ministra, vezano za usklađivanje tih plata, ja više neću pitati da li ima uslova i potrebe, nego kada ćemo to uraditi, jer zaista, ti ljudi su dobili maksimalne obaveze koje podrazumevaju sudijske funkcije, ali njihova prava nisu do kraja ispoštovana.

Mislim da je to jedna od naših ozbiljnih obaveza kada je u pitanju nezavisnost pravosuđa, a da to možemo da gotovo sa izmenom i dopunom tri ili četiri člana zakona dovedemo u red. Ja ne znam da li su finansije problem ili šta drugo, ali ne vidim razloga zbog čega se sa rešavanjem ovog toliko čeka.

Interesuje me, kada je u pitanju izdavačko preduzeće „Prosveta“ a.d. Beograd, Knez Mihailova 12 koje se trenutno nalazi u programu unapred pripremljenog programa restrukturiranja, odnosno oporavka od pljačkaške privatizacije koja nažalost nije poništena, nego je samo raskinuta, šta Vlada Srbije, kada je u pitanju ova zaista institucija od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju, može da učini kada su u pitanju dve stvari? Jedna stvar je rekonstrukcija knjižare „Geca Kon“, za koje su oni dobili od Republičkog zavoda za spomenike kulture nalog da izvrše rekonstrukciju, popravku i sve ostalo, šta Vlada može da učini da im obezbedi odgovarajuća sredstva za to i da li će Ministarstvo privrede i Vlada podržati njihovu molbu i zahtev za odobrenje kredita koji bi im omogućio da jednostavno svoje poslovanje usklade do kraja i stanu na noge i da bar u ovoj minijaturi očuvamo jednu istorijsku instituciju koja je nekada imala 700 zaposlenih? Zna se šta je prosveta značila na ovim područjima.

Nažalost, posledica pljačkaških privatizacija jeste da je neko ko je kupio bez ikakvih posledica prodao ogromne prostore u Čika Ljubinoj, ogroman broj drugih objekata koje su imali, doveo ih na rub propasti. Dobro je što je bar taj ugovor raskinut, ali mislim da imamo obavezu da iznađemo mogućnosti da u ova dva pravca im pomognemo da stanu na noge.
Zahvaljujem predsedavajuća.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, uvažena gospođo premijeru sa saradnicima, ja imam sledeća pitanja i prvo pitanje je upućeno predsedniku Vlade, gospođi Ani Brnabić – kakvi se rezultati očekuju od prodaje udela u RTB Boru i kakav to uticaj to treba da ima kako na sam Bor, njegovo okruženje i na celokupnu privredu Republike Srbije?

Obzirom da nema ministra pravde ovde, onda ću i sledeće pitanje morati da uputim vama kao predsedniku Vlade i ministru finansija, obzirom da je i iz vaših domena ovaj deo, a to je – dokle se stiglo sa budućim zakonskim izmenama koje treba da obezbede potpunu materijalnu ravnopravnost sudija za prekršaje sa svim ostalim sudijama u Republici Srbiji, obzirom da su sudije za prekršaje ostavljene imenovane kao sudije, znači dobile su taj rang i status, ali njihove plate i zarade nisu izjednačene sa ostalim sudijama? Zato mislim da je pitanje i za predsednika Vlade, ali i za ministra finansija.

Ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, obzirom da je ove godine izdvojeno dve milijarde dinara za podsticaje u poljoprivredi, a da je neka moja laička procena da je bar pet milijardi dinara u ovom trenutku potrebno da bi se obezbedila isplata svima onima koji su zainteresovani za nabavku novih mašina, da li je zatražen taj novi prostor u budžetu i da li će biti obezbeđen, jer mislim da to može da donese mnogo dobrog poljoprivredi?

Ministru zdravlja pitanje – dokle se stiglo sa rekonstrukcijama kliničkih centara? Znamo da je Klinički centar u Nišu otvoren, interesuje me u kojoj fazi rekonstrukcije se nalaze bolnice u Vranju, Prokuplju, Leskovcu, domovi zdravlja i u ostalim gradovima Srbije, gde je ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu neophodno?

Ministru finansija i ministru kulture pitanje vezano za program upravljanja javnim finansijama od 2016. do 2020. godine, kojim je predviđeno ukidanje prava raspolaganja sopstvenim prihodima ustanovama kulture, interesuje me dokle se stiglo sa sprovođenjem ove mere i kakvi su rezultati toga i kakav uticaj imaju na stabilan i kontinuiran rad ovih ustanova?

I, ministru unutrašnjih poslova, zanima me da li postoji barem neki preliminarni presek i pregled rezultata novog zakona o bezbednosti saobraćaja posle ovih pet, šest meseci primene?
Zahvaljujem predsedavajuća.

Uz svo uvažavanje kolegama iz SRS ja ću zamoliti ministra poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede da nam kaže, obzirom na uvoz jeftine ribe, rečne ribe iz inostranstva, šta Ministarstvo planira da bi zaštitilo domaće proizvođače i da li se nešto čini ili planira u cilju obnove ribljeg fonda u rekama i jezerima Republike Srbije i kakvi se podsticaji mogu očekivati u ovoj oblasti.

Ministarstvo finansija, a od ministra ne dobih odgovor vezano za sredstva vezana za kulturu i korišćenje sopstvenih sredstava za kulturu, pa bih ga zamolio da to odgovori. Obzirom da neću imati mogućnost na potpitanje, ja ću samo pitati da li se pored tih efekata planira i nekakva vrsta obaveze povećanja budžetskog priliva od strane lokalnih samouprava prema institucijama kulture kako bi svoju delatnost mogle nesmetano da obavljaju.

Naime, činjenica je da su neke lokalne samouprave, tipa Zrenjanina i drugih gradova to učinile iz svojih sopstvenih budžeta i tamo ustanove kulture ne smetano rade, ali je činjenica da neke druge lokalne samouprave to nisu uradile. Mislim da to treba imati odgovarajuće zakonske ili podzakonske akte koji će to regulisati.

Pored toga vas moram pitati da li Ministarstvo finansija razmišlja kako će na drugi način urediti procenu vrednosti imovine kao osnovice za naplatu poreza na imovinu, ne samo zbog tog segmenta već zato što je to jedan od bitnih elemenata za obračun buduće zakupnine od 1. januara koju treba da plaćaju tzv. zaštićeni podstanari, pa ću žargonski upotrebiti taj neko stručni naziv.
Verujem da ćete imati prilike da čujete što šta pametno.

Dame i gospodo, drugarice i drugovi, uvaženi članovi Vlade, poštovani premijeru gospođo Brnabić, najpre želim da vam čestitam više nego uspešnih prvih 100 dana rada ove Vlade.

Kada smo glasali za vas kao premijera i vaš predlog sastava Vlade Republike Srbije, apsolutno smo bili sigurni da ćete nastaviti uspešan put oporavka Srbije koji je počeo 2012. godine. Ono na šta mi iz Pokreta socijalista posebno ponosni jeste vaša odluka da jedno od najvažnijih ministarstava, Ministarstvo odbrane poverite našem predsedniku Aleksandru Vulinu. Naša ocena je da je pored izuzetno pozitivnih rezultata u oblasti privrede, finansijske konsolidacije, stvaranje uslova za nove investicije, za očuvanje političke stabilnosti, za očuvanje stabilnog kursa, očuvanje političke i vojne neutralnosti, izuzetno značajno jačanje snage Vojske Republike Srbije i podizanje njene borbene gotovosti i ispunjavanje svih očekivanih obaveza koje su pred nju postavljene.

Od tih prioritetnih zadataka posebno je uočljivo da Vojska Srbije je uspešno angažovana na obezbeđenju administrativne linije prema AP KiM i kontroli kopnene zone bezbednosti. Nadasve je izuzetna kontrola i suvereniteta vazdušnog prostora Republike Srbije, zaštita bezbednosti državne granice Republike Srbije prema Republici Bugarskoj i Republici Makedoniji, koje zajedno realizuju Vojska Srbije i MUP.

Vidi se da jedan od ključnih prioriteta na kojima se radi jačanje operativnih sposobnosti Vojske Srbije, a to jasno ukazuju realizovane vežbe komandi jedinica logorovanja Vojske Srbije, sprovedena je osnovna i specijalisitčka obuka za više od 1.000 vojnika na dobrovoljnom služenju vojnog roka, opremanje i modernizacija i naoružanje vojnom opremom, opremanje 1.500 vojnika snage Vojske Srbije za hitno reagovanje, nabavka šest migova 29 itd.

Rezultati takvog angažovanja su više nego uočljivi i merljivi, jer je 470 pripadnika Vojske Srbije učestvovalo u realizaciji osam multinacionalnih vežbi, na bojnom gađanju ciljeva pripadnici 250. raketne brigade su ostvarili stoprocentne pogotke na poligonu „Šabla“.

S obzirom da samo zadovoljan vojnik može dati još bolje rezultate, interesuje me šta će u narednom periodu Vlada Republike Srbije, Ministarstvo odbrane činiti na poboljšanju standarda pripadnika Vojske Srbije, uvećanju broja pripadnika Vojske Srbije kroz prijem novih profesionalnih vojnika i posebno me interesuje do kog nivoa je podignut stepen rentabilnog rada namenske industrije?
Zamolio bih vas da nam kažete u kakvom stanju je deo budžeta koji je namenjen za finansiranje Ministarstva odbrane za 2017. godinu i da li tu ima dovoljno sredstava za sve ono što je namenjeno i planirano da se dovrši?

Da nam kažete, ukoliko znate, ali mislim da bi time u svakom slučaju Vlada trebala da se pozabavi, gde su završila sredstva koja potiču od uništavanja 500 tenkova i haubica, 220 oklopnih vozila, 20.000 lakog naoružanja, 282 tenka, 220 transportera, 1.100 protivavionskih topova, 26 višecevnih bacača, da li su ta sredstva završila u vojnom budžetu, da li su uopšte naplaćena? Da li su korišćena za podizanje nivoa i standarda Vojske Srbije ili su možda nekim slučajem korišćena za ubrzanu gradnju na vračarskim pašnjacima?

Pored toga vas molim da nam kažete u budućem periodu, obzirom na rezultate koje su naši vojnici ostvarili na gađanju ciljeva na poligonu „Šabla“, na međunarodnim vojnim igrama 2017. godine u disciplinama tenkovski viapon i poljska kuhinja, 2017. godine u Ruskoj Federaciji na poligonu „Alabino“, gde je naš Mladen Nikić iz Druge brigade proglašen za najboljeg komandira tenka u konkurenciji od 57 posada iz 19 zemalja, ko je njega naučio tome?

Da li su ga naučili možda generali iz Brisela, generali sa Vest Pointa, ili je ta saznanja imao prilike da stekne od naših, proverenih, čestitih i najpoštenijih ratnih generala, generala Lazarevića, Delića, Šljivančanina i svih onih koji su nosili na najčestitiji mogući način uniformu vojske u vreme bombardovanja 1999. godine?

U kom smeru će ići njihova dalja obuka i njihovo unapređenje? Očigledno da ni to što vojska nije bila finansirana na odgovarajući način, nije umanjilo želju i volju pripadnika Vojske Srbije za sticanjem znanja i za postizanjem izuzetnih rezultata.

U kojoj meri i na koji način će se i dalje širiti saradnja između Vojnomedicinske akademije i civilnog sektora i da li postoje mogućnosti da se obim usluga koje Vojnomedicinska akademija pruža u civilnom sektoru, još više proširi i time proširi standard svih naših građana?
Zahvaljujem predsedavajući.

Dobro je što je napokon tzv. i samozvana elita prestala 2012. godine da vodi Srbiju u propast, a kakva su oni elita govori i to, jer elitom smatraju lažnog Zaštitnika građana, propalog predsedničkog kandidata koji je na Pravnom fakultetu u Beogradu na rimskom pravu imao ocenu sedam, iz istorije države i prava osam, iz ustavnog prava 6, iz uvoda u građansko pravo šest, iz krivičnog prava šest, iz političke ekonomije sedam, iz porodičnog prava sedam, iz društveno-političkog sistema osam, iz organizacije udruženog rada šest, iz radnog prava sociologije šest, međunarodnog privatnog prava sedam, građanskog procesnog prava šest.

Za njih je to elita, a nije elita Aleksandar Vučić koji je iz uvoda u građansko pravo imao devet, iz ustavnog prava 10, iz krivičnog prava devet, iz političke ekonomije 10, iz porodičnog prava 10, iz obligacionog osam, iz međunarodnog javnog devet, iz naslednog prava 10, autorskog prava 10, iz društveno-političkog sistema 10, iz organizacije udruženog rada 10, iz međunarodnog privatnog prava 10, građanskog procesnog prava 10.

Ta elita, takozvana, srećom je otišla u prošlost i ta elita neće određivati ni ko će biti elitni predavači na Vojnoj akademiji i ko će našim pitomcima prenositi svoja znanja, i očigledno neće ispuniti želje svojih finansijera i nalogodavaca, a to je da Srbija pređe sa puta neutralne, samostalne i nezavisne zemlje. Hvala.