ĐORĐE KOMLENSKI

Pokret socijalista

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Đorđe Komlenski je bio narodni poslanik tri puta do sada, u 11. sazivu, od 2016. do 2020, u 12. sazivu, od 2020. do 2022, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 11. sazivu bio je šef poslaničke grupe Pokret socijalista–Narodna seljačka stranka–Ujedinjena seljačka stranka, predsednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i zamenik člana Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjnje siromaštva.

U 12. sazivu bio je član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 217 sati, 59 puta se obraćao u plenumu, nijednom nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 280 puta, od čega je za 258 glasao “za”, za osam akata je glasao “protiv”, a za 20 se izjasnio kao “udružan”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 47. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, član Odbora za spoljne poslove, Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i zamenik člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 92. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1965. godine. Po zanimanju je advokat.

U Skupštini opštine Obrenovac odbornik je od 2012. godine, a u periodu od 2014. do 2016. bio je i predsednik Skupštine opštine Obrenovac.

Član je Pokreta socijalista, u kome ima funkciju generalnog sekretara.

Živi u Obrenovcu.
Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 09:34

Osnovne informacije

Statistika

  • 332
  • 4
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovani gospodine Komlenski, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korup...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 14 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo za narodne poslanike - Pitanja za Vladu

čeka se odgovor 6 godina i 4 meseca i 22 dana

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Peto vanredno zasedanje , 06.09.2023.

Zahvaljujem, predsedniče.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, ovaj amandman je podnet sa namerom da član 4. ovog zakona upodobi nomotehničkim pravilima izrade. U svo razumevanje da je ovaj zakon pisan od samog početka praktično, od golog papira, predložio sam korekciju člana 4. i praktično brisanje jednog dela stava 1. ovog člana u kojem se pominju nazivi državnih službenika, nameštenika, zaposlenih u autonomnoj pokrajini i jedinicama lokalne samouprave.

Zašto? Zato što u nastavku tog pasusa praktično ovom odrednicom koja je preostala u predlogu amandmana gde kaže da se pod pojmom „civili“ u smislu ovog zakona podrazumevaju svi koji poseduju odgovarajuće obrazovanje, radno iskustvo, stručnu osposobljenost, znanje i veštine, odnosno kompetencije relevantne za međunarodne misije i operacije, apsolutno podrazumevaju i državni službenici i nameštenici i zaposleni u lokalnim samoupravama.

Naime, kako namera predlagača zakona nije bila da za učešće u civilnim misijama privileguje, niti je to način na koji je ovaj član 4. predložen da privileguje državne službenike, nameštenike i zaposlene u odnosu na druga lica, onda njihovo pominjanje u ovom članu može samo da dovede do dodatne konfuzije i problema prilikom tumačenja u realizaciji ovog zakona.

Još jedan dodatak u ovom amandmanu jeste da sam predložio da se jasno precizira da su civili u smislu ovog zakona punoletni državljani Republike Srbije. Zašto o ovome? Nigde u zakonu se ova odrednica ne pominje jasno, a sasvim je logično i opravdano da Republika Srbija u civilne misije može da šalje samo punoletne građane Republike Srbije. Ovo nije norma koja može da se podrazumeva i ne bi trebalo da se ova odrednica, pogotovo „punoletnim građanima, državljanima Republike Srbije“ primenjuje analognim upućivanjem na druge odredbe zakona.

Iz tog razloga vas ja ponovo podsećam i predlažem da usvojite ovu izmenu, jer ona suštinski može samo da pojednostavi, olakša i daleko preciznije omogući primenu ovog zakona. Hvala na pažnji.

Četvrto vanredno zasedanje , 25.07.2023.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, naravno da predloženi amandman ne treba usvojiti, ne samo zato što apsolutno nema nikakve logike ovakav amandman usvajati, već sada me dovodi u dilemu da li osim govora koje je ovde iznose u Skupštini, koje dobijaju od portira američke ambasade, ove amandmane im izgleda pišu i portiri američke ambasade.

Zašto ovo moram da kažem? Juče sam se ubio objašnjavajući, ali ne vredi njima govoriti, oni neće da otvore ni zakon, ni Poslovnik, niti šta bilo da bi se bar malo pomučili da to liči na nešto, da je usvojitelj jednako roditelj, i to uopšte nisu uspeli da shvate, pogotovo ne ova pojava koja je galamila do malopre. Danas ponovo slušamo jedan nonses koji piše ovolikim slovima u Jedinstvenim metodološkim pravilima za izradu propisa da ako se više od polovine članova osnovnog propisa menja, odnosno dopunjuje treba doneti novi propis.

Mi ovde čusmo jednu notornu glupost da ako je jedna trećina, a malo više od jedne trećine je predloženo za promenu, treba doneti novi propis. Znači, imamo apsolutno sada čistu situaciju posle ova dva dana rasprave u amandmanima da ovo žutaćko preduzeće jednostavno nema pojma ni o čemu govori, ni kako se u Skupštini pišu amandmani, niti o čemu govore. Važno je da napadaju. Važno je da ispunjavaju ono što im napišu portiri američke ambasade. Prema tome, ovo građanima treba da bude apsolutno jasno da njih ovo nije zanimalo. Ja mogu da razumem da ovo nije štivo koje se čita u Nici na plaži, ali je moglo da se pročita i jednom kada ga pročitate vi ga zapamtite. Znači, ili ga niste čitali, ili apsolutno ne znate ni gde ste ni ko ste, ni šta radite.

Što se vas tiče koleginice Marina, nemojte uopšte da brinete. Nikada nećete doći u situaciju da budete u odbrani Aleksandra Vučića i ne postoji ni jedan razlog da ga iko ikada uhapsi po bilo kom osnovu. Hvala.

Četvrto vanredno zasedanje , 25.07.2023.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, ja bih samo podsetio, pre nego što pređem na amandman, kratko na jednu diskusiju od pre otprilike sat vremena.

Ako neko već spočitava predlagaču zakona da treba da koristi srpski jezik, onda ne bi trebalo da koristi ni termine u diskusiji kao što su "prajm tajm", postoji vrlo jednostavno objašnjenje i opisno, da je to udarni termin. Tako da hajte da i mi malo vodimo računa o tome kada delimo lekcije predlagaču zakona. Inače, ja se slažem apsolutno sa tim da srpski jezik je dovoljno bogat i ima dovoljno izraza koji mogu da budu jasni i precizni i ne treba uvoditi strane reči u naš zakon.

Što se amandmana tiče, moj predlog se odnosi na to da se stav 10. u ovom predloženom članu briše. Naime, svaki izuzetak je rizik od nejednakosti. Zemljište u Republici Srbiji je ograničen resurs i ukoliko stav 10. bude opstao ovde, gde će se iznimno kada je u pitanju linijska infrastruktura isplaćivati, bez obzira na to što se zemljište proglasi građevinskim zemljištem, cena kao poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, može da dovede do ozbiljne nejednakosti u daljoj primeni. Mislim da to nije toliki udar na budžet Republike Srbije, o kojem bi se posebno moralo voditi računa, koliko može da nam napravi problem druge vrste.

Hipotetički, a u životu se hipotetika vrlo često dešava, može da dovede do toga da se parcela koja se kao izuzetak otkupljuje kao poljoprivredno zemljište, iako se vodi kao građevinsko zemljište, nalazi pored parcele koja će u nekom budućem periodu ili u nekom prethodnom periodu je isplaćena kao neprioritetna ili van ovog izuzetka, gde će se vlasnici zemljišta koje se nalazi u istom području naći u potpuno neravnopravnoj situaciji. Uostalom, zakon je vrlo jasan, da se naknada isplaćuje prema statusu i vrednosti zemljišta, kako je u trenutku isplate.

Mislim da je to nešto što treba usvojiti a sa izuzecima biti izuzetno oprezan, jer mislim da može da napravi veću štetu nego što može da doprinese kada je budžet u pitanju. Uostalom, rekoh, zemljište je resurs koji je ograničen i retko ko svojevoljno gubi zemljište u eksproprijaciji da bi to tako jednostavno moglo i da se prihvati. Hvala.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Postaviću nekoliko pitanja. Prvo pitanje – kakav je rezultat dao Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarcima? Znači, koliko je korisnika tih kredita iskoristilo ovu mogućnost koju smo usvajanjem ovog zakona omogućili, a koliko korisnika stambenih kredita se opredelilo za nastavak vođenja sudskih sporova i eventualno, ukoliko se znaju bar pojedine prvostepene presude u međuvremenu, kako teku ti sudski sporovi?

Sledeće pitanje – da li će radna grupa za poboljšanje izbornih uslova prihvatiti inicijativu koju je Pokret socijalista izneo tokom javnih rasprava i ovih razgovora koji su vođeni pod, kako da kažem, nije ni okrilje, ali hajde uz učešće predstavnika EU, a kojim je predložila da se izmeni zakonska regulativa u tom smeru kako bi se sankcionisalo bilo kakvo plaćanje komercijalnih usluga medijima, koji nisu registrovani u Republici Srbiji, od strane učesnika koji učestvuju u izbornoj kampanji u vreme kada se izbori sprovode?

Mi smo ovaj svoj predlog morali na ovakav način da koncipiramo, jer smo trenutno u situaciji da postoji nekakvo stanovište, sa kojim se mi doduše ne slažemo, a to je da REM nema ingerencija nad tzv. prekograničnim medijima i da komisija, odnosno odbor koji će formirati Skupština Republike Srbije, takođe neće imati ingerencije nad njima. Znači, jednostavno bilo kakav vid kontrole neće postojati na tome šta se pod komercijalnim uslovima emituje sa takvih medija, a iskreno rečeno ne vidim nikakvo opravdanje da se dozvoli da politički učesnici u političkoj trci, u Republici Srbiji, novčana sredstva, između ostalog i građana Republike Srbije, troše dižući budžet i rejting i podižući nivo efikasnosti onih koji nisu registrovani u Republici Srbiji i ne plaćaju porez Republici Srbiji. Hvala.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2019.

Pitanje je bilo u prvom krugu vezano za švajcarce, za Zakon o konverziji švajcaraca, a na koje nisam dobio odgovor, ali zato je nastao ovaj nesporazum između vas i mene. Naravno da imam još pitanja.

Interesuje me, obzirom da smo u decembru mesecu, koliki broj građana Republike Srbije je ostvario pravo i mogućnost, odraslih i maloletnih lica, da se leči u inostranstvu tokom ove godine i kakvi su nam planovi i projekcije za narednu godinu i očekivanja u tom pravcu?

Šta se čini na tome da se nastavi dalje ujednačavanje sadržine udžbenika, bez obzira na to što postoji mogućnost da se oni uzimaju od različitih, tako da kažem, štampara, proizvođača ili kako god ih u ovom trenutku nazvali? Mislim da svi učenici u Republici Srbiji zaslužuju da ono o čemu oni uče u školama bude zaista ujednačeno i, iskreno rečeno, moram tu dodati da je mnogo bila bliža praksa kada je postojao jedan Zavod za udžbenike, a ne sada ovaj galimatijas onih koji mogu da štampaju udžbenike i da se ipak pojavljuju određene razlike u tim udžbenicima, kada je u pitanju materija koju učenici u pojedinim školama imaju mogućnost da čine.

Sledeće pitanje je da li mislite da rad Javnog servisa ili RTS u proteklih godinu dana opravdava predlog za uvećanjem TV pretplate, obzirom da sam i ja lično, a i mnogi građani Republike Srbije, nezadovoljni radom RTS-a? Nezadovoljni kada je u pitanju deo programa koji se odnosi na kulturu, koji se odnosi na obrazovanje, koji se odnosi na obrazovanje mladih, na prenose utakmica koje su od interesa za sve građane Republike Srbije i na još jednu činjenicu, a to je da nam je prosto neshvatljivo da se novac građana Republike Srbije pa i Javnog servisa ulaže u neke velike projekte, podigne se nivo gledanosti određenih serijala i programa, a onda ne postoji navodno ekonomski interes da se oni prate preko Javnog servisa, već to preuzimaju neke druge televizije, neki drugi distributeri u nekom drugom ili trećem serijalu toga kada to nastavi dalje.

Ja kada se sve to uzme u obzir, voleo bih da čujem ocenu da li mislite da je opravdano uvećavati sredstva sa kojima RTS treba da radi u sledećoj godini?

Petnaesto vanredno zasedanje , 25.07.2019.

Zahvaljujem predsedavajuća.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, uvažena gospođo premijeru, ja moram da iskoristim ovu priliku da pokušam da nešto što danima tražimo, kao poslanici, od Vlade Republike Srbije, na onim mogućim danima za pitanja, utorkom i četvrtkom, sada na jedan način zaokružimo tu priču.

Očigledno je neophodno da neko iskoordinira rad svih ministarstava, da bi smo definitivno razjasnili status i uslove pod kojima N1, „Nova S“ i „Sport klub“ vrše reemitovanje programa u Republici Srbiji. Ovo ne može da bude očigledno rešeno dok se istovremeno u analizu svega ovoga pored REM ne uključe i Republičko javno tužilaštvo i Ministarstvo za finansije i MUP, kao i Ministarstvo pravde.

Naime, izgleda da smo ušli u jedan vakuum prostor ili ja nešto ne razumem dobro, a to omogućava da se dešava stvar koja nije u redu. Otprilike da smo ustanovili da N1, „Nova S“ i „Sport klub“ definitivno nemaju registraciju i sedište u Republici Srbiji i to hajde da prihvatimo kao takvu činjenicu, imali smo gde i da proverimo.

Ono što je ključna stvar je pitanje da li se oni bave reemitovanjem ili zloupotrebljavaju, tako da kažem, jedan mali nedostatak koordinacije i rade na nedozvoljen način na ovom delu tržišta u Republici Srbiji.

Naime, od REM smo dobili odgovor da se programi pakuju i finalne verzije programa i N1 televizije i „Sport kluba“ rade za područja, u tri finalne verzije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, da se ta finalna verzija tih sadržaja dalje posle formiranja u studiju u Sloveniji, distribuira provajderu na teritoriji Republike Srbije.

Sa druge strane, iz Luksemburga smo dobili odgovor gde kažu da se ovi programi zaista emituju iz Luksemburga. Da bi se radilo o reemitovanju, nužno je da se ovi programi koji se kod nas emituju, emituju i u Luksemburgu ili i u Ljubljani, a mi to iz ovih odgovora koje nam je dao REM i ovih odgovora koje smo dobili iz Luksemburga ne možemo da zaključimo.

Ukoliko se ne emituju i tamo i nepromenjeni reemituju na teritoriji Srbije, onda sve ove tri firme čine ozbiljne prekršaje, oni su onda poreski obveznici u Republici Srbiji, čine niz prekršaja privrednih prestupnih krivičnih dela.

Ja vas molim da zaista organizujete ministarstva da bi smo ovo razjasnili, jer nije od malog značaja i voleo bih da znam vaše mišljenje o svemu ovome i šta možemo da očekujemo.

Peta sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.11.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Moje pitanje je upereno Vladi Srbije, MUP-u, posebno adresirano na BIA.

Naime, ovo smo već kao pitanje hteli da postavimo, ali je lepo što se poklopilo i sa današnjim natpisima u štampi, a pitanje je, obzirom da su meni kolege prevele sa engleskoga i napisali kako se to čita, da ne bih pogrešio, pošto ja engleski ne znam, vezano za firmu „Key connection media“.

Da li će BIA ispitati, vrlo zanimljivo kada se prevede sa engleskog naziv ove firme na sprski rekoše mi da on glasi „ključna veza“, da li postoji ključna veza između 1,4 miliona evra koji su uplaćeni na račun firme „Ki konekšn media“ čiji je jedan od osnivača gospodin Jugoslav Ćosić? Da li postoji ključna veza između toga kako funkcioniše N1 televizija u Republici Srbiji? Kakav je njen programski i urednički stil kada su u pitanju interesi Republike Srbije?

Naime BIA, po meni, treba da proveri sledeću stvar – da li su sredstva koja su uplaćena iz Albanije na „Ki konekšn mediu“ stigla prvo sa Kosova i Metohije, tako da je praktično iz Albanije taj novac samo reemitovan na žiro račun „Ki konekšn medie“? Vrlo zanimljivo da je ostatak sredstava uplaćen od strane američke ambasade.

Posebno što treba da bude zanimljivo jeste i Poreskoj upravi i poreskoj policiji, a to je neevidentiranje transakcija sa ovog preduzeća na fizička lica, gospodina Jugoslava Ćosića i još jedno drugo lice čije ime ne želim da pominjem, ali državnim organima će to biti vrlo jednostavno da utvrde.

Gospodo draga, došlo je krajnje vreme da mi prestanemo da zatvaramo oči pred istinom i očekujem apsolutno odgovor da li postoji direktna veza između programske politike, odnosa prema „Srpskoj listi“, istupima na televiziji N1 i svemu tome, da li postoji nekakva ključna veza o novcu koji je preko Kosova, koji je sa Kosova i Metohije preko Albanije stigao u preduzeće „Ki konekšn media“? Kao građani Republike Srbije imamo pravo na jasan, precizan i tačan odgovor, jer od istine nema razloga da iko beži.

Možda bi usput BIA mogla da se pozabavi i sa sledećim činjenicama, a to je da se nešto jako čudno dešava u preduzeću „Telekom“. Naime, dešava se u poslednjih godinu dana da kablovska veza prema korisnicima, pogotovo u Beogradu i određenim stambenim zgradama bude fizički prekinuta, da danima niko iz „Telekoma“ ne reaguje, ne dođe na lice mesta, a onda se pojave iz SBB-a koji im ponude usluge i u najkraćem mogućem roku oni postanu pružaoci usluga umesto „Telekoma“.

Možda ovo sve ne bi bilo zanimljivo kada ne bi bilo činjenice da ljudi koji su odgovorni za pravovremeno reagovanje u „Telekomu“ jedan po jedan polako ne prelaze i postaju zaposleni u SBB-u.

Ovo možda jeste krajnji trenutak da se ova Pandorina kutija razreši, utvrdimo kako sve ovo funkcioniše, da li je reemitovani novac iz Albanije, sa Kosova i Metohije preko Albanije imao direktnog uticaja na neistine koje iznose N1 televizija i oni koji je prate i očekujemo odgovor u najkraćem mogućem roku, jer bezbednost Srbije je očigledno izuzetno ugrožena. Hvala.

Osamnaesto vanredno zasedanje , 19.09.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, ponovo postavljam pitanje Republičkoj vladi, Ministarstvu finansija i REM-u. Pitanje se odnosi na pružaoce medijskih usluga N1, Sport klub i Nova S. Naime, u serijalu pitanja koja su postavljana Republičkoj vladi utvrdili smo ko nije nadležan da bilo šta postupa kada su u pitanju ove medijske kuće. Utvrdili smo da N1, Sport klub i Nova S nisu registrovane u Republici Srbiji, da im nisu izdate dozvole za pružanje medijskih usluga od strane regulatornog tela, da je njima dozvola izdata na teritoriji EU u Luksemburgu, a na osnovu Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji čija je potpisnica i Republika Srbija. To je ono što je utvrđeno.

Ono što nam REM, koji je očigledno nadležan za ova pitanja, nije odgovorio i na čemu ponovo insistiramo, ali tražimo odgovor jasnim, jednostavnim i prostim rečnikom, pitanje je jako precizno – da li se program N1 televizije koji se emituje u Republici Srbiji, da li je to reemitovani program i da li se on istovremeno takav emituje na području Republike Slovenije ili Luksemburga? Molim odgovor jasan i precizan da li je REM to utvrdio. Ovo pitanje postavljam zato što sumnjam, iz mnogo razloga, ne samo na osnovu gostovanja našeg uvaženog kolege Đukanovića na televiziji N1, već i na osnovu toga što sam lično proveravao preko svojih poznanika i prijatelja u Republici Sloveniji i Luksemburgu da li oni imaju na bilo koji način tamo prilike da program koji mi ovde možemo da pratimo preko N1 televizije identičan takav i istovremeno prate u tim dvema državama. Odgovor je bio negativan.

Da ne bismo svoja saznanja zasnivali na ličnim proverama, zna se ko je nadležan, a to je REM, jednostavno tražim jasan i precizan odgovor da li su oni ovo utvrdili. Ako nisu u stanju da to utvrde, neka to kažu, postoje drugi organi koji to mogu da utvrde. Pošto nismo dobili odgovor od Ministarstva finansija, iskreno se nadam da, kao i tužilaštvo koje je dostavilo odgovor, Ministarstvo finansija radi na ovim predmetima i vrši proveru da li su oni poreski obveznici ipak u zemlji Srbiji ili nisu, imaju i oni način i metodologiju da utvrde da li se radi o reemitovanju ili se ne radi o reemitovanju. Ukoliko se ne radi o reemitovanju, za šta postoji ozbiljna sumnja, onda poreska policija, finansijska policija i svi drugi nadležni organi apsolutno na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a posebno na osnovu člana 9. stav 2, u kojem se kaže – ako je simulovanim pravnim poslom prikriven drugi pravni posao, za utvrđivanje poreske obaveze osnovu će činiti simulovani pravni posao.

S obzirom na to da se radi o ogromnim sredstvima, za koje postoji ozbiljan razlog da sumnjamo da su utajena, kada je u pitanju prihod budžeta Republike Srbije, kroz porez i druge prihode koje ove kuće ne plaćaju, navodno na osnovu toga što reemituju program iz Slovenije ili Luksemburga, ili šta god već smislili u međuvremenu da prikažu, očekujem da se u skladu i sa poslednjim pitanjem koje sam postavio ovde i ovo pitanje koje postavljam ne tretira samo pitanjem, već prijavom nadležnim poreskim organima za proveru i kontrolu i krivičnu prijavu nadležnim tužilačkim organima za proveru i kontrolu. Ukoliko REM ne uradi svoj posao, onda bi i on trebalo da bude podložan proveri svog rada od strane ovih nadležnih organa koje sam pomenuo. Hvala.

Šesnaesto vanredno zasedanje , 10.09.2019.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Pitanje upućujem Republičkoj vladi sa napomenom da se verovatno odnosi i na Ministarstvo za trgovinu, turizam i telekomunikacije, Ministarstvo za kulturu i informisanje, ali mislim da bi moglo da se odnosi i na pojedine službe Ministarstva unutrašnjih poslova, koje se bave obaveštajnim i kontraobaveštajnim poslovima.

Naime, svedoci smo na učestale događaje koje ukazuju na organizovanu hrvatsku akciju sa ciljem da se prekroji istorija o srpskim žrtvama ustaškog terora i o srpskom doprinosu u borbi protiv fašizma. Naime, jedan od poslednjih događaja je došao kao udar od strane „Gugla“, odnosno od „Jutjuba“. Naime, internet novinama „Srbin info“ je skinuta emisija sa „Jutjuba“ i zabranjeno je njeno emitovanje, prelistavanje štampe, a u toj emisiji su citirali izjavu Aleksandra Vulina o žrtvama Jasenovca i drugim stradalnicima srpskog naroda tokom događaja devedesetih godina u Hrvatskoj. Oni su to prelistavanje zabranili i označili su da su prekršili „Jutjubove“ smernice za govor mržnje.

Očigledan je pokušaj da se istina o hrvatskim zločinima, o Drugom svetskom ratu, ratovima devedesetih godina prekroji. Očigledno je ova akcija jako dobro organizovana i mi, kao država, moramo hitno preduzeti nešto. Ono što ja mislim da treba, a to je da se Republička vlada pod hitno obrati „Guglu“, koji inače sedište ima u Dablinu, gde se u Dablinu nalaze i kontrolori za ovakve situacije koje pokrivaju naš region.

Prema informacijama koje imam, ograđujem se o njihovoj tačnosti, nisam imao vremena da ih proverim, ali su jako indikativne, postoje četiri kontrolora za naš region, dva su iz BiH i dva su iz Hrvatske. Da li to nešto govori? Mislim da to ozbiljno govori, jer ovo se desilo 3. septembra. Prigovor portalu „Srbin info“ je odbijen u roku od rekordnih šest sati, što se na „Guglu“ i u njihovom postupanju po prigovorima nikada do sada nije desilo. Znači, očigledan je pritisak i očigledan je uticaj i pokušaj da se sve ono što je istina o Jasenovcu i svim događajima spreči i da to dovede do autocenzure svih onih koji zavise od „Jutjub“ kanala ili uopšte od „Gugla“.

Sledi događaj iza toga, zabrana ulaska naših vojnika i kadeta, koji su pošli u Jasenovac 7. septembra da odaju počast. Navodno sporan je protokol, nedostaje prijava, što apsolutno nije istina, sve je prijavljeno i uredno. Oni su čak hteli i da ostave uniforme i da bez uniforme odu i obave svoj zadatak koji su imali, ni to im nije dozvoljeno, a inače, da podsetim, u Mathauzenu 2017. godine, čak u prisustvu ministra Aleksandra Vulina, u uniformama su odali počast žrtvama koje su se tamo desile.

Znači, ne možemo više zatvarati oči pred jednom očiglednom hajkom, jer istina je da je Jasenovac bio logor, da je to bila najgroznija fabrika smrti u vreme Drugog svetskog rata, od kojeg su se i Nemci ježili. Tamo je bilo preko 700 hiljada žrtava Srba, Jevreja, Roma, pa čak i nekih Hrvata.

Ne smemo da dozvolimo da se na ovakav način istina prekraja, da neke generacije koje prate „Jutjub“, koje prate internet ne mogu da sutra ili u perspektivi dođu do istine, jer može na ovakav način da se vrši pritisak na naše koji to iznose, da krenu sa autocenzurom. Ako ovako nešto budemo propustili, da sada reagujemo, imaćemo verovatno nalog preko „Jutjuba“ da se slavi Oluja, kao što se u velikoj meri slavi na N1 televiziji, ali ona može, ona je preko granična ili ne registrovana televizija, a možda ćemo doživeti da čujemo da Jasenovac ili drugi neki logori nisu bili fabrike smrti, nego su bila dečija obdaništa ili sirotišta, gde su deca hranjena i odgajana.

Imovinska karta

(Stubline, 15.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133000.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133000.00 RSD 01.08.2022 -
Odbornik u Skupštini Skupština gradske uprave Obrenovac Opština Mesečno 20000.00 RSD 18.08.2020 -