ĐORĐE KOMLENSKI

Pokret socijalista

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Đorđe Komlenski je bio narodni poslanik tri puta do sada, u 11. sazivu, od 2016. do 2020, u 12. sazivu, od 2020. do 2022, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 11. sazivu bio je šef poslaničke grupe Pokret socijalista–Narodna seljačka stranka–Ujedinjena seljačka stranka, predsednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i zamenik člana Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjnje siromaštva.

U 12. sazivu bio je član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 217 sati, 59 puta se obraćao u plenumu, nijednom nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 280 puta, od čega je za 258 glasao “za”, za osam akata je glasao “protiv”, a za 20 se izjasnio kao “udružan”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 47. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, član Odbora za spoljne poslove, Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i zamenik člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 92. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe PS - NSS - USS – RS, da bi po gašenju ove grupe postao deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. U maju 2025. postao je deo novoformirane poslaničke grupe ZDRAVA SRBIJA - POKRET SOCIJALISTA. Član je Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, i zamenik člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Takođe, član je Radne grupe za unapređenje izbornog procesa i član Parlamentarnog foruma Republika Srbija – Republika Srpska.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1965. godine. Po zanimanju je advokat.

U Skupštini opštine Obrenovac odbornik je od 2012. godine, a u periodu od 2014. do 2016. bio je i predsednik Skupštine opštine Obrenovac.

Član je Pokreta socijalista, u kome ima funkciju generalnog sekretara.

Živi u Obrenovcu.
Poslednji put ažurirano: 12.05.2025, 14:56

Osnovne informacije

Statistika

  • 332
  • 4
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 5 godina i 10 meseci i 17 dana

Poštovani gospodine Komlenski, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korup...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 7 godina i 1 mesec i 12 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo za narodne poslanike - Pitanja za Vladu

čeka se odgovor 7 godina i 11 meseci i 20 dana

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.10.2025.

Zahvaljujem, predsedniče Skupštine gospođo Brnabić.

Ovo ne treba prihvatiti prosto iz jednog razloga, jer je zakon o kojem raspravljamo predvideo jedinu mogućnost koja može pomiriti upravo taj sukob svojinsko-pravnih odnosa i potrebe da se evidentira vlasništvo nad pojedinim objektima.

Što se tiče primedbi vezanih za rok od pet godina ako gledamo iz praktičnog ugla i ponašanja sudova u Srbiji, ja mogu da to na neki način i razumem, ali pošto je sudstvo postalo nezavisno i samostalno mi ipak ovde predstavljamo zakonodavni organ, pa gospoda iz sudova u budućem vremenu neka vode računa da onako kako je zakonodavac propisao stvore uslove svojim radom i angažovanjem da se predmeti reše u tom roku ili neka snose direktno posledice materijalno-pravne zbog svog nereda.

Znači, ne možemo mi neznanje i nerad pravosuđa da predviđamo i pravdamo kroz zakone koje donosimo. Ovo je način da mi polako i objasnimo gospodi iz pravosuđa da se ne mešaju u politiku nego da rade svoj posao, a zakonodavnim delom poslom i politikom treba da se bavi parlament. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 09.10.2025.

Zahvaljujem, predsedniče Skupštine gospođo Brnabić.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, poštovani ministre i uvažene kolege, nisam mislio da u ovom delu govorim o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju ili o Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, ali očigledno je to nužno.

Stvarno ne razumem pojedine kontradiktornosti kada ih čujem u ovoj sali. Kaže se – rokovi su prekratki, ne može da se stigne u tim rokovima, a onda zapošljavaće se novi ljudi da reše ove predmete. Znači, neko ko je predložio ovako kratke rokove, onda je znao i računao s metodologijom kojom mora i sa kojim brojem ljudi mora da pristupi da bi ovo rešio. Agencija ni slučajno neće biti arbitar, ona je samo neko ko će imati ovlašćenje da evidentira da li su ispunjeni uslovi ili nisu ispunjeni uslovi za upis, za evidentiranje vlasništva na nekoj nepokretnosti. Sve što je sporno radiće sudovi.

Kažemo – rok je prekratak za sudove. Pa šta? Ako sudovi ne budu završili posao u roku od pet godina zbog suđenja u razumnom roku i štete koju budu pričinili strankama, imaće mogućnost da ih tuže i da ishoduju naknadu štete i dajte da to bude napokon jedanput princip nečega. Nećemo se mešati u sudske odluke, pustili smo pravosuđe da bira samo sebe, da odlučuje samo o sebi. E pa, izvolite, gospodo iz pravosuđa, zakonodavni organ vam kaže da imate rok od pet godina da pravosnažno rešite imovinski spor. Kakve će biti posledice toga ako to ne uradite, o tome će odlučivati oni koji budu pretrpeli direktnu štetu. Vodite računa šta radite. To što je neznanje zavladalo našim pravosuđem, a uvuklo neznanje za sobom i javašluk, to se ne može ispraviti na drugi način, osim ličnom materijalnom odgovornošću, čak u krajnjem slučaju za loše postupanje. Ne vidim da država treba da plaća naknade štete zato što je nekog sudiju mrzelo da zakazuje suđenje, da vodi postupke i ostalo. Prema tome, agencija koja će raditi, ona samo izdaje potvrdu.

Ne vidim ni da će ovo loše i negativno uticati na one ljude koji su zidali i gradili da bi stekli stambenu jedinicu. Možda u odnosu na njih i nije pravično. Recimo, moj otac, laka mu zemlja, on je platio sve komunalije, a ja sam morao da radim ozakonjenje zato što je on sazidao kuću manju od one koja je bila u projektu i nije se slagala projektna dokumentacija jedna s drugom. Ali sam ja lično, a i svi ljudi koji su zidali kuće, koji su platili sve poreze i doprinose, naknade za zemljište i ostalo, spremni da oproste svojim sugrađanima koji su se tako borili da završe svoje kuće i da imaju gde da žive ili da kupe nekakav stan.

Ovaj zakon ne prašta onima koji su zidali za prodaju. Oni su kažnjeni ovim zakonom žestoko, jer će morati da plate i više nego što bi platili, u slučaju da su išli kroz regularnu proceduru u potpunosti.

Ima ovde nekih stvari o kojima treba razgovarati. Možemo mi da pričamo o tome koliko je dostupno tih investitora, prevaranata i ostalo danas, ali ono o čemu mi treba da povedemo računa i u raspravi u pojedinostima i u praksi sutra i kroz podzakonske akte jeste da oni ljudi koji se nominalno vode kao investitori, a u suštini nisu to radili da bi prodavali i preprodavali stanove, već su zbog ugovora o zajedničkoj izgradnji oni nominovani kao nosioci dozvole, pa čak i nosioci kupoprodajnih ugovora, ne dođu u situaciju da budu u istom košu sa onima koji su trebali da plate kao suinvestitori, da plate sve dažbine, da izgrade, a da oni dajući plac na kojem nije bilo mogućnosti da je neko drugi upisan u nekim fazama kao nosilac građevinske dozvole, nego je samo onaj koji je upisan kao korisnik, da time reše stambeno pitanje sebe i svoje porodice na kvalitetniji način. E, te koji nisu trčali za profitom, nego za rešavanjem, o tome mora posebno da se vodi računa, onda elemenat socijalne pravde može da bude u potpunosti ispunjen u celosti.

Rokovi su kratki, a ja mislim da rokovi uopšte nisu kratki. Ovo stanje u kojem smo mi danas sa ovom količinom objekata na kojima nije evidentirano ko je vlasnik traje već četrdesetak i kusur godina. Vreme je da se preseče. To je jedna od najzgodnijih pozicija da se pokaže da nema igranja sa državom i nema ćara na nezakonitom poslu.

Jedna od retkih stvari za koju ja čestitam gospodinu Dinkiću dok je bio ministar, ako je to baš i njegova zasluga, ali nema veze, neka bude njegova zasluga, kada je poslednji put jasno i glasno najavio da je to poslednja preregistracija vozila sa tablica iz Crne Gore ili iz Belog Manastira ili odakle i da država više nikada neće dozvoliti takav način registracije vozila u Srbiji. I posle toga zaista nije toga ni bilo.

Mi iz poslaničkog kluba Zdrava Srbija – Pokret socijalista ćemo glasati za ovaj zakon. Nadamo se da će on biti još za nijansu bolji kada budemo završili raspravu po amandmanima. Da bi ovaj rezultat imao pun efekat, to podrazumeva sledeće – očekujem da će najkasnije za godinu dana krenuti masovna rušenja svega onoga što ne sme i ne može da bude po ovom zakonu evidentirano, da svaki novi ašov koji bude zaboden, svaki novi stub koji bude postavljen bez građevinske dozvole istog trenutka bude srušen i podneta krivična prijava.

Šta će uraditi sudovi sa tim? Verovatno će neko dobiti doživotnu robiju, a neko neće dobiti ništa jer nemamo ujednačenu praksu, imamo takvo stanje kakvo jeste. Ono što je do ovog doma treba da ga uradi na maksimalno dobar način. Skrivanje iza masovnog kršenja zakona i matematika - neće mene, mora da izađe iz naših glava da bismo se vratili jednom pristojnom i normalnom životu. Ovo jeste jedna od sfera, pored mnogih drugih, koja je mnogima u Srbiji, kada vide da mnogi krše zakon reklo – pa mogu ja s njima, što bih ja poštovao zakon.

Nije ljudima baš svojstveno da vole da poštuju propise, ali poštuju ih onda kada shvate da je država odlučna. Ovo je prilika da mnoge procese u Srbiji preokrenemo i to je osnovni razlog, pored ovoga svega što sam rekao, zašto ću glasati za ovaj zakon. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 09.10.2025.

Zahvaljujem.

Verujte, dugo sam se razmišljao da li reagovati, jer kad neko ovakav pokuša da uvredi Aleksandra Vulina, pitanje je da li ima kakve svrhe reagovati, jer to ne dotiče ni one što sede oko njega zbog sitne kinte, a kamoli nekog ko zna da je Aleksandra Vulina sam Vladimir Vladimirovič Putin odlikovao.

Više sam se javio zbog toga da ispunim molbu Udruženja mašinskih inženjera, koji kažu – molim te, prvom prilikom objasni da ta osoba ne da nema obraz, ne da nema mašinski mozak, nego nema mozak uopšte, jer kaže, ako neko kao on može da tvrdi da je neko lopov, a pokrao je novac od mosta, za izgradnju Mosta na Adi. Gradio taj most bez građevinske dozvole, koji ide nikuda i nigde. Da o kulturi priča onaj ko je rijaliti program uvukao u Srbiju, da o dobroti priča onaj ko je tukao tasta, suprugu, kuče. A ono što nikako ne može da sakrije, jeste da je tukao čoveka u Ralji dok je bio gradonačelnik, koji ga je samo pristojno pitao kad će biti vodovod u Ralji.

Čovek koji je ucenjivao i naredio svojim potčinjenima dok je bio kradonačelnik, pardon, gradonačelnik Beograda, da honorare isplaćuju honorarcima tako što ih nateraju da nađu nekog preduzetnika koji je paušalac i da ga preko njih isplati, da ne bi mu odbio poreze i doprinose, jer on neće da ih plati, iako su obećani. Kad neko takav govori, kažu gospoda iz udruženja, molimo vas kažite da ovo sa mašinskim mozgom i načinom razmišljanja ljudi koji su mašinski inženjeri nema nikakve veze, jer to je čovek i bez obraza i bez mozga. Hvala.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Postaviću nekoliko pitanja. Prvo pitanje – kakav je rezultat dao Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarcima? Znači, koliko je korisnika tih kredita iskoristilo ovu mogućnost koju smo usvajanjem ovog zakona omogućili, a koliko korisnika stambenih kredita se opredelilo za nastavak vođenja sudskih sporova i eventualno, ukoliko se znaju bar pojedine prvostepene presude u međuvremenu, kako teku ti sudski sporovi?

Sledeće pitanje – da li će radna grupa za poboljšanje izbornih uslova prihvatiti inicijativu koju je Pokret socijalista izneo tokom javnih rasprava i ovih razgovora koji su vođeni pod, kako da kažem, nije ni okrilje, ali hajde uz učešće predstavnika EU, a kojim je predložila da se izmeni zakonska regulativa u tom smeru kako bi se sankcionisalo bilo kakvo plaćanje komercijalnih usluga medijima, koji nisu registrovani u Republici Srbiji, od strane učesnika koji učestvuju u izbornoj kampanji u vreme kada se izbori sprovode?

Mi smo ovaj svoj predlog morali na ovakav način da koncipiramo, jer smo trenutno u situaciji da postoji nekakvo stanovište, sa kojim se mi doduše ne slažemo, a to je da REM nema ingerencija nad tzv. prekograničnim medijima i da komisija, odnosno odbor koji će formirati Skupština Republike Srbije, takođe neće imati ingerencije nad njima. Znači, jednostavno bilo kakav vid kontrole neće postojati na tome šta se pod komercijalnim uslovima emituje sa takvih medija, a iskreno rečeno ne vidim nikakvo opravdanje da se dozvoli da politički učesnici u političkoj trci, u Republici Srbiji, novčana sredstva, između ostalog i građana Republike Srbije, troše dižući budžet i rejting i podižući nivo efikasnosti onih koji nisu registrovani u Republici Srbiji i ne plaćaju porez Republici Srbiji. Hvala.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2019.

Pitanje je bilo u prvom krugu vezano za švajcarce, za Zakon o konverziji švajcaraca, a na koje nisam dobio odgovor, ali zato je nastao ovaj nesporazum između vas i mene. Naravno da imam još pitanja.

Interesuje me, obzirom da smo u decembru mesecu, koliki broj građana Republike Srbije je ostvario pravo i mogućnost, odraslih i maloletnih lica, da se leči u inostranstvu tokom ove godine i kakvi su nam planovi i projekcije za narednu godinu i očekivanja u tom pravcu?

Šta se čini na tome da se nastavi dalje ujednačavanje sadržine udžbenika, bez obzira na to što postoji mogućnost da se oni uzimaju od različitih, tako da kažem, štampara, proizvođača ili kako god ih u ovom trenutku nazvali? Mislim da svi učenici u Republici Srbiji zaslužuju da ono o čemu oni uče u školama bude zaista ujednačeno i, iskreno rečeno, moram tu dodati da je mnogo bila bliža praksa kada je postojao jedan Zavod za udžbenike, a ne sada ovaj galimatijas onih koji mogu da štampaju udžbenike i da se ipak pojavljuju određene razlike u tim udžbenicima, kada je u pitanju materija koju učenici u pojedinim školama imaju mogućnost da čine.

Sledeće pitanje je da li mislite da rad Javnog servisa ili RTS u proteklih godinu dana opravdava predlog za uvećanjem TV pretplate, obzirom da sam i ja lično, a i mnogi građani Republike Srbije, nezadovoljni radom RTS-a? Nezadovoljni kada je u pitanju deo programa koji se odnosi na kulturu, koji se odnosi na obrazovanje, koji se odnosi na obrazovanje mladih, na prenose utakmica koje su od interesa za sve građane Republike Srbije i na još jednu činjenicu, a to je da nam je prosto neshvatljivo da se novac građana Republike Srbije pa i Javnog servisa ulaže u neke velike projekte, podigne se nivo gledanosti određenih serijala i programa, a onda ne postoji navodno ekonomski interes da se oni prate preko Javnog servisa, već to preuzimaju neke druge televizije, neki drugi distributeri u nekom drugom ili trećem serijalu toga kada to nastavi dalje.

Ja kada se sve to uzme u obzir, voleo bih da čujem ocenu da li mislite da je opravdano uvećavati sredstva sa kojima RTS treba da radi u sledećoj godini?

Petnaesto vanredno zasedanje , 25.07.2019.

Zahvaljujem predsedavajuća.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, uvažena gospođo premijeru, ja moram da iskoristim ovu priliku da pokušam da nešto što danima tražimo, kao poslanici, od Vlade Republike Srbije, na onim mogućim danima za pitanja, utorkom i četvrtkom, sada na jedan način zaokružimo tu priču.

Očigledno je neophodno da neko iskoordinira rad svih ministarstava, da bi smo definitivno razjasnili status i uslove pod kojima N1, „Nova S“ i „Sport klub“ vrše reemitovanje programa u Republici Srbiji. Ovo ne može da bude očigledno rešeno dok se istovremeno u analizu svega ovoga pored REM ne uključe i Republičko javno tužilaštvo i Ministarstvo za finansije i MUP, kao i Ministarstvo pravde.

Naime, izgleda da smo ušli u jedan vakuum prostor ili ja nešto ne razumem dobro, a to omogućava da se dešava stvar koja nije u redu. Otprilike da smo ustanovili da N1, „Nova S“ i „Sport klub“ definitivno nemaju registraciju i sedište u Republici Srbiji i to hajde da prihvatimo kao takvu činjenicu, imali smo gde i da proverimo.

Ono što je ključna stvar je pitanje da li se oni bave reemitovanjem ili zloupotrebljavaju, tako da kažem, jedan mali nedostatak koordinacije i rade na nedozvoljen način na ovom delu tržišta u Republici Srbiji.

Naime, od REM smo dobili odgovor da se programi pakuju i finalne verzije programa i N1 televizije i „Sport kluba“ rade za područja, u tri finalne verzije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, da se ta finalna verzija tih sadržaja dalje posle formiranja u studiju u Sloveniji, distribuira provajderu na teritoriji Republike Srbije.

Sa druge strane, iz Luksemburga smo dobili odgovor gde kažu da se ovi programi zaista emituju iz Luksemburga. Da bi se radilo o reemitovanju, nužno je da se ovi programi koji se kod nas emituju, emituju i u Luksemburgu ili i u Ljubljani, a mi to iz ovih odgovora koje nam je dao REM i ovih odgovora koje smo dobili iz Luksemburga ne možemo da zaključimo.

Ukoliko se ne emituju i tamo i nepromenjeni reemituju na teritoriji Srbije, onda sve ove tri firme čine ozbiljne prekršaje, oni su onda poreski obveznici u Republici Srbiji, čine niz prekršaja privrednih prestupnih krivičnih dela.

Ja vas molim da zaista organizujete ministarstva da bi smo ovo razjasnili, jer nije od malog značaja i voleo bih da znam vaše mišljenje o svemu ovome i šta možemo da očekujemo.

Prvo vanredno zasedanje , 30.07.2024.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Pitanje je Ministarstvu pravde - Da li je Ministarstvo dobijalo pritužbe na rad sudije Mirjane Ilić i da li je iste dostavljale predsedniku Višeg suda u Beogradu na izjašnjenje, te ako jeste, kakve je odgovore dobilo? Suština tih primedbi je da ta sudija već 20 meseci nezakonito i suprotno pozitivnim zakonskim propisima, zloupotrebom nepostojećeg instituta službene beleške sprečava da Krivično veće tog suda odluči o predlogu za suđenje u odsustvu u predmetu poznatom kao optužnica za Petrovačku i Prijedorsku cestu.

U skladu sa sudskim poslovnikom, koji donosi upravo ministar pravde, ako Ministarstvu do sada nije bilo dostavljeno pritužbi na rad imenovane, onda moje današnje pitanje tretirajte kao pritužbu i molim vas da mi u skladu sa Poslovnikom dostavite povratnu informaciju u odgovarajućem roku. Hvala.

Peta sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.11.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Moje pitanje je upereno Vladi Srbije, MUP-u, posebno adresirano na BIA.

Naime, ovo smo već kao pitanje hteli da postavimo, ali je lepo što se poklopilo i sa današnjim natpisima u štampi, a pitanje je, obzirom da su meni kolege prevele sa engleskoga i napisali kako se to čita, da ne bih pogrešio, pošto ja engleski ne znam, vezano za firmu „Key connection media“.

Da li će BIA ispitati, vrlo zanimljivo kada se prevede sa engleskog naziv ove firme na sprski rekoše mi da on glasi „ključna veza“, da li postoji ključna veza između 1,4 miliona evra koji su uplaćeni na račun firme „Ki konekšn media“ čiji je jedan od osnivača gospodin Jugoslav Ćosić? Da li postoji ključna veza između toga kako funkcioniše N1 televizija u Republici Srbiji? Kakav je njen programski i urednički stil kada su u pitanju interesi Republike Srbije?

Naime BIA, po meni, treba da proveri sledeću stvar – da li su sredstva koja su uplaćena iz Albanije na „Ki konekšn mediu“ stigla prvo sa Kosova i Metohije, tako da je praktično iz Albanije taj novac samo reemitovan na žiro račun „Ki konekšn medie“? Vrlo zanimljivo da je ostatak sredstava uplaćen od strane američke ambasade.

Posebno što treba da bude zanimljivo jeste i Poreskoj upravi i poreskoj policiji, a to je neevidentiranje transakcija sa ovog preduzeća na fizička lica, gospodina Jugoslava Ćosića i još jedno drugo lice čije ime ne želim da pominjem, ali državnim organima će to biti vrlo jednostavno da utvrde.

Gospodo draga, došlo je krajnje vreme da mi prestanemo da zatvaramo oči pred istinom i očekujem apsolutno odgovor da li postoji direktna veza između programske politike, odnosa prema „Srpskoj listi“, istupima na televiziji N1 i svemu tome, da li postoji nekakva ključna veza o novcu koji je preko Kosova, koji je sa Kosova i Metohije preko Albanije stigao u preduzeće „Ki konekšn media“? Kao građani Republike Srbije imamo pravo na jasan, precizan i tačan odgovor, jer od istine nema razloga da iko beži.

Možda bi usput BIA mogla da se pozabavi i sa sledećim činjenicama, a to je da se nešto jako čudno dešava u preduzeću „Telekom“. Naime, dešava se u poslednjih godinu dana da kablovska veza prema korisnicima, pogotovo u Beogradu i određenim stambenim zgradama bude fizički prekinuta, da danima niko iz „Telekoma“ ne reaguje, ne dođe na lice mesta, a onda se pojave iz SBB-a koji im ponude usluge i u najkraćem mogućem roku oni postanu pružaoci usluga umesto „Telekoma“.

Možda ovo sve ne bi bilo zanimljivo kada ne bi bilo činjenice da ljudi koji su odgovorni za pravovremeno reagovanje u „Telekomu“ jedan po jedan polako ne prelaze i postaju zaposleni u SBB-u.

Ovo možda jeste krajnji trenutak da se ova Pandorina kutija razreši, utvrdimo kako sve ovo funkcioniše, da li je reemitovani novac iz Albanije, sa Kosova i Metohije preko Albanije imao direktnog uticaja na neistine koje iznose N1 televizija i oni koji je prate i očekujemo odgovor u najkraćem mogućem roku, jer bezbednost Srbije je očigledno izuzetno ugrožena. Hvala.

Osamnaesto vanredno zasedanje , 19.09.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, ponovo postavljam pitanje Republičkoj vladi, Ministarstvu finansija i REM-u. Pitanje se odnosi na pružaoce medijskih usluga N1, Sport klub i Nova S. Naime, u serijalu pitanja koja su postavljana Republičkoj vladi utvrdili smo ko nije nadležan da bilo šta postupa kada su u pitanju ove medijske kuće. Utvrdili smo da N1, Sport klub i Nova S nisu registrovane u Republici Srbiji, da im nisu izdate dozvole za pružanje medijskih usluga od strane regulatornog tela, da je njima dozvola izdata na teritoriji EU u Luksemburgu, a na osnovu Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji čija je potpisnica i Republika Srbija. To je ono što je utvrđeno.

Ono što nam REM, koji je očigledno nadležan za ova pitanja, nije odgovorio i na čemu ponovo insistiramo, ali tražimo odgovor jasnim, jednostavnim i prostim rečnikom, pitanje je jako precizno – da li se program N1 televizije koji se emituje u Republici Srbiji, da li je to reemitovani program i da li se on istovremeno takav emituje na području Republike Slovenije ili Luksemburga? Molim odgovor jasan i precizan da li je REM to utvrdio. Ovo pitanje postavljam zato što sumnjam, iz mnogo razloga, ne samo na osnovu gostovanja našeg uvaženog kolege Đukanovića na televiziji N1, već i na osnovu toga što sam lično proveravao preko svojih poznanika i prijatelja u Republici Sloveniji i Luksemburgu da li oni imaju na bilo koji način tamo prilike da program koji mi ovde možemo da pratimo preko N1 televizije identičan takav i istovremeno prate u tim dvema državama. Odgovor je bio negativan.

Da ne bismo svoja saznanja zasnivali na ličnim proverama, zna se ko je nadležan, a to je REM, jednostavno tražim jasan i precizan odgovor da li su oni ovo utvrdili. Ako nisu u stanju da to utvrde, neka to kažu, postoje drugi organi koji to mogu da utvrde. Pošto nismo dobili odgovor od Ministarstva finansija, iskreno se nadam da, kao i tužilaštvo koje je dostavilo odgovor, Ministarstvo finansija radi na ovim predmetima i vrši proveru da li su oni poreski obveznici ipak u zemlji Srbiji ili nisu, imaju i oni način i metodologiju da utvrde da li se radi o reemitovanju ili se ne radi o reemitovanju. Ukoliko se ne radi o reemitovanju, za šta postoji ozbiljna sumnja, onda poreska policija, finansijska policija i svi drugi nadležni organi apsolutno na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a posebno na osnovu člana 9. stav 2, u kojem se kaže – ako je simulovanim pravnim poslom prikriven drugi pravni posao, za utvrđivanje poreske obaveze osnovu će činiti simulovani pravni posao.

S obzirom na to da se radi o ogromnim sredstvima, za koje postoji ozbiljan razlog da sumnjamo da su utajena, kada je u pitanju prihod budžeta Republike Srbije, kroz porez i druge prihode koje ove kuće ne plaćaju, navodno na osnovu toga što reemituju program iz Slovenije ili Luksemburga, ili šta god već smislili u međuvremenu da prikažu, očekujem da se u skladu i sa poslednjim pitanjem koje sam postavio ovde i ovo pitanje koje postavljam ne tretira samo pitanjem, već prijavom nadležnim poreskim organima za proveru i kontrolu i krivičnu prijavu nadležnim tužilačkim organima za proveru i kontrolu. Ukoliko REM ne uradi svoj posao, onda bi i on trebalo da bude podložan proveri svog rada od strane ovih nadležnih organa koje sam pomenuo. Hvala.

Imovinska karta

(Stubline, 15.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133000.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133000.00 RSD 01.08.2022 -
Odbornik u Skupštini Skupština gradske uprave Obrenovac Opština Mesečno 20000.00 RSD 18.08.2020 -