ĐORĐE KOMLENSKI

Pokret socijalista

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Đorđe Komlenski je bio narodni poslanik tri puta do sada, u 11. sazivu, od 2016. do 2020, u 12. sazivu, od 2020. do 2022, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 11. sazivu bio je šef poslaničke grupe Pokret socijalista–Narodna seljačka stranka–Ujedinjena seljačka stranka, predsednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i zamenik člana Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjnje siromaštva.

U 12. sazivu bio je član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 217 sati, 59 puta se obraćao u plenumu, nijednom nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 280 puta, od čega je za 258 glasao “za”, za osam akata je glasao “protiv”, a za 20 se izjasnio kao “udružan”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 47. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, član Odbora za spoljne poslove, Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i zamenik člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 92. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe PS - NSS - USS – RS.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1965. godine. Po zanimanju je advokat.

U Skupštini opštine Obrenovac odbornik je od 2012. godine, a u periodu od 2014. do 2016. bio je i predsednik Skupštine opštine Obrenovac.

Član je Pokreta socijalista, u kome ima funkciju generalnog sekretara.

Živi u Obrenovcu.
Poslednji put ažurirano: 12.04.2024, 08:20

Osnovne informacije

Statistika

  • 332
  • 4
  • 4 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 7 meseci i 27 dana

Poštovani gospodine Komlenski, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korup...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 10 meseci i 22 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

Pismo za narodne poslanike - Pitanja za Vladu

čeka se odgovor 6 godina i 9 meseci i 13 sati

Poštovani/a, Obraćamo Vam se, kao predstavniku/ci građana, da na sednici za postavljanje poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu (26. oktobra 2017. godine), iskoristite vaše poslaničko pravo i postavite ova pitanja predstavnicima Vlade Republike Srbije u ime nas građana.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Prvo vanredno zasedanje , 25.07.2024.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Reklamiram član 27.

Ja se zaista zapitah da li sam normalan kad sebi dozvoljavam da slušam ovakvo ponašanje u Skupštini i iz tog razloga vama zameram zašto to niste prekinuli.

Uz svo razumevanje svega onoga što vi nekoliko dana govorite da ćete pustiti da se vidi prava slika onih koji glume opoziciju u Republici Srbiji, ovo je prevazišlo sve. Ja mogu da razumem da su ovo očigledne posledice jednog katastrofalnog pada vaspitno-obrazovnog sistema u vreme kada se uvaženi kolega školovao, kada je osim u porodici, gde očigledno nije dobio nikakvo vaspitanje, mogao je možda u školi, da je malo stariji, dobiti neko vaspitanje, ali ovo je ona generacija koju smo mi ispustili tamo u drugoj polovini devedesetih godina, kada se stiču neke osnovne navike kako se ponaša, gde i na koji način šta i kako govori.

Ovakva salva uvreda i bljuvotina je povreda i dostojanstva ovog doma, a nek je na čast onima koji su sebi dozvolili da za ovakve glasaju.

Hvala.

Ne morate da se izjašnjavate u danu za glasanje.

Prvo vanredno zasedanje , 24.07.2024.

Zahvaljujem, predsedniče Skupštine, gospođo Brnabić.

Ja sam se juče pitao da li je to što neko dok je govorio o Deklaraciji koja je na dnevnom redu drži ruku u džepu pitanje medicinskog kartona ili toga što mu nije ušiven džep? Kako god, videćemo ako se bude izneo taj medicinski karton, da li tu postoje opravdavajući razlozi ili je u međuvremenu neko ušio postavu od džepa pa danas ruke više nisu u džepu. Takav čovek da govori o pristojnosti i vaspitanju, mogao je da završi gospoda boga, da završi sve moguće fakultete na zemaljskoj kugli, ali njegovo vaspitanje da u ovom domu juče govori a drži ruku u džepu, govori ili o tome da treba stalno da nosi iglu i konac, što vojska radi, ili treba da proveri svoj medicinski karton. Hvala.

Prvo vanredno zasedanje , 23.07.2024.

Zahvaljujem, predsedniče Skupštine, gospođo Brnabić.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, iako je impozantan broj tačaka dnevnog reda koje su interesantne i teško da bih u nekoj drugoj situaciji propustio priliku da govorim o Sporazumu sa Kubom, znajući koliko Kubancima, kao i nama 90-ih godina, svaka topla reč i podrška znači, koliko samo kurs dinara koji je stabilan u prethodnih dvanaest godina govori i o tome da imamo sposobnog guvernera Narodne banke Srbije, ipak ću se zadržati kao član Parlamentarnog foruma i predstavnik ovog parlamenta u njemu, Parlamentarnog foruma Republike Srbije i Republike Srpske, smatrajući da je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda nešto što je danas ipak iznad svega.

Imao sam priliku i čast da prvo učestvujem na Konstitutivnoj sednici Foruma, a potom da neposredno budemo i gosti na sednici parlamenta Republike Srpske kada je govoreno i kada se glasalo o ovoj Deklaraciji. Moram da priznam da je i tamo bilo onih kojima su otprilike isti sponzori, isti izvori finansiranja, isti nalogodavci, ali mnogo manji i bili su, čini mi se, malo vispreniji u pokušaju da temu anuliraju da je skrenu na pogrešan kolosek.

Danas ovde, izuzev nekolicine uvaženih kolega, koje su govorile o Deklaracije, govori se o tački dnevnog reda koja nije uopšte na dnevnom redu. Znači, govorimo o nečemu što nije predmet današnje diskusije. Naravno, i ja, kao i svi drugi, očekujem da će se o tome govoriti, ali pod jasnim uslovima, sa jasnim pokazateljima, sa prethodno dobro pripremljenim podacima.

Ono što me je posebno ohrabrilo jeste činjenica da, kada je u pitanju Deklaracija, se na jedan vrlo racionalan, stabilan, razuman način govorilo u parlamentu Republike Srpske, bez euforije i uz svo uvažavanje i poštovanje drugih naroda koji žive na teritoriji Republike Srpske. U Parlamentarnom forumu, kao predstavnici, nalaze se i predstavnik hrvatskog i predstavnik bošnjačkog naroda i nisam čuo ni jednu primedbu, ni pritužbu na usvajanje Deklaracije, niti migom, niti rečju, niti time da oni na bilo koji način od ove Deklaracije imaju nekakav strah.

Bilo bi jako dobro, što se mogu složiti sa nekim svojim prethodnicima da je neko davno, davno napisao nešto, da li se zvalo deklaracija ili na bilo koji drugi način, na ovakav način vrlo jasno, precizno definisao probleme koje ima srpski narod i trasirao na vrlo jasan i upečatljiv način kako iz problema izaći.

To što me posebno ohrabruje i današnja diskusija kolege Balinta Pastora, jer kada pripadnici manjinskih naroda jasno prepoznaju kvalitet nekog dokumenta, shvatajući da će njegovim usvajanjem, njegovim poštovanjem i njegovom realizacijom i njima zajedno sa nama biti mnogo bolje, a da je to tako pokazala je naša istorija. Od 1389. godine do današnjih dana srpski narod se nesebično zalagao za druge, trpeo, žrtvovao i, moramo reći, mnogo puta bio izneveren, prevaren, pa da ne kažem i ponižen. Iz tog razloga, da je ovako nešto postojalo mnogo ranije bilo bi mnogo bolje, ali bolje ikada nego nikada.

Do ove Deklaracije smo mogli da dođemo danas posle 12 godina od kada je SNS, predvođena Aleksandrom Vučićem, preuzela odgovornost za Republiku Srbiju upravo zato što su se stekli uslovi da se na jedan stabilan način o ovome može govoriti i projektovati.

Znate, samo onaj ko je dovoljno siguran u sebe, ko apsolutno zna sve svoje snage, moći, bez potcenjivanja, bez precenjivanja, može da predloži ovakav dokument. Danas je to parlament Republike Srbije i parlament Republike Srpske, kao zajednički dokument dva jako važna organa, dve srpske države, dva Pijemonta oko kojih treba da se okupimo i da nastavimo tom trasom.

Ono što je posebno važno i verujem da su to mnogi primetili jeste činjenica da se ovom Deklaracijom ukidaju i brišu sve deobe po verskoj pripadnosti srpskog naroda. Ovim ne možemo ispraviti sve one greške kroz istoriju koje su nas skupo koštale, čak i gubitka našeg naroda, ali ovim ujedno odajemo priznanje i Meši Selimoviću, i Milutinu Milankoviću, i Ivi Andriću i kažemo da se Srbi više nikada neće deliti po verskoj pripadnosti, bilo da su pravoslavci, katolici, islamske veroispovesti ili ateisti, kao što sam ja.

Ko je imao hrabrosti do li mi ovde u ovom parlamentu i ova vlast da kroz nacionalnu strategiju garantuju celovitost Republike Srpske i njenu bezbednost? To može samo država koja apsolutno zna svoju poziciju u međunarodnom okruženju, u bliskom okruženju i koja zna svoju ekonomsku snagu.

Prvi put u istoriji, istoriji srpskog naroda dve države, dve najviše državne institucije, ne istoričari, ne filozofi, ne pisci, ne stranke, pojedinci, udruženja, usvajaju ovu deklaraciju jasno definišući sve probleme koje imamo kao narod i trasirajući put kako da se prevaziđe.

Ispada kada pogledamo odnos drugih prema ovome da u ranijih 20 vekova, pa ni u 21. veku samo Srbi nisu imali pravo na ujedinjenje. Ujedinili se čak i Nemci, gubitnici u dva svetska rata, a mi koji smo uvek bili na pravoj strani istorije ispada da nemamo ta prava.

Imamo mi pravo i hoćemo da zajednički donosimo odluke koje su bitne za sav srpski narod, bitne za njegovu budućnost gde god Srbi živeli. To jeste srpski svet za koji se bori Pokret socijalista i to jeste upravo ona ideja o kojoj je govorio Aleksandar Vulin i koji smo mi zastupali.

Ne može niko reći, nažalost, danas da i general Žukov nije bio u pravu kad je rekao da nama, on je mislio na Ruse, ali ja podrazumevam da se odnosi na nas Srbe, kao deklarisane antifašiste i pobednike u Drugom srpskom ratu nikada neće oprostiti što smo oslobodili Evropu od nacizma.

Uostalom, praštali oni ili ne praštali, mislili šta mislili, radili šta god radili, dovoljno smo moćni, dobro smo sposobni, ova deklaracija dokazuje da smo dovoljno i sazreli posle svih ovih vekova i kažemo vam s poštovanjem i sigurnošću ujedinjenje je počelo i ništa ga više nikada ne može zaustaviti. Hvala.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Postaviću nekoliko pitanja. Prvo pitanje – kakav je rezultat dao Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarcima? Znači, koliko je korisnika tih kredita iskoristilo ovu mogućnost koju smo usvajanjem ovog zakona omogućili, a koliko korisnika stambenih kredita se opredelilo za nastavak vođenja sudskih sporova i eventualno, ukoliko se znaju bar pojedine prvostepene presude u međuvremenu, kako teku ti sudski sporovi?

Sledeće pitanje – da li će radna grupa za poboljšanje izbornih uslova prihvatiti inicijativu koju je Pokret socijalista izneo tokom javnih rasprava i ovih razgovora koji su vođeni pod, kako da kažem, nije ni okrilje, ali hajde uz učešće predstavnika EU, a kojim je predložila da se izmeni zakonska regulativa u tom smeru kako bi se sankcionisalo bilo kakvo plaćanje komercijalnih usluga medijima, koji nisu registrovani u Republici Srbiji, od strane učesnika koji učestvuju u izbornoj kampanji u vreme kada se izbori sprovode?

Mi smo ovaj svoj predlog morali na ovakav način da koncipiramo, jer smo trenutno u situaciji da postoji nekakvo stanovište, sa kojim se mi doduše ne slažemo, a to je da REM nema ingerencija nad tzv. prekograničnim medijima i da komisija, odnosno odbor koji će formirati Skupština Republike Srbije, takođe neće imati ingerencije nad njima. Znači, jednostavno bilo kakav vid kontrole neće postojati na tome šta se pod komercijalnim uslovima emituje sa takvih medija, a iskreno rečeno ne vidim nikakvo opravdanje da se dozvoli da politički učesnici u političkoj trci, u Republici Srbiji, novčana sredstva, između ostalog i građana Republike Srbije, troše dižući budžet i rejting i podižući nivo efikasnosti onih koji nisu registrovani u Republici Srbiji i ne plaćaju porez Republici Srbiji. Hvala.

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja , 28.11.2019.

Pitanje je bilo u prvom krugu vezano za švajcarce, za Zakon o konverziji švajcaraca, a na koje nisam dobio odgovor, ali zato je nastao ovaj nesporazum između vas i mene. Naravno da imam još pitanja.

Interesuje me, obzirom da smo u decembru mesecu, koliki broj građana Republike Srbije je ostvario pravo i mogućnost, odraslih i maloletnih lica, da se leči u inostranstvu tokom ove godine i kakvi su nam planovi i projekcije za narednu godinu i očekivanja u tom pravcu?

Šta se čini na tome da se nastavi dalje ujednačavanje sadržine udžbenika, bez obzira na to što postoji mogućnost da se oni uzimaju od različitih, tako da kažem, štampara, proizvođača ili kako god ih u ovom trenutku nazvali? Mislim da svi učenici u Republici Srbiji zaslužuju da ono o čemu oni uče u školama bude zaista ujednačeno i, iskreno rečeno, moram tu dodati da je mnogo bila bliža praksa kada je postojao jedan Zavod za udžbenike, a ne sada ovaj galimatijas onih koji mogu da štampaju udžbenike i da se ipak pojavljuju određene razlike u tim udžbenicima, kada je u pitanju materija koju učenici u pojedinim školama imaju mogućnost da čine.

Sledeće pitanje je da li mislite da rad Javnog servisa ili RTS u proteklih godinu dana opravdava predlog za uvećanjem TV pretplate, obzirom da sam i ja lično, a i mnogi građani Republike Srbije, nezadovoljni radom RTS-a? Nezadovoljni kada je u pitanju deo programa koji se odnosi na kulturu, koji se odnosi na obrazovanje, koji se odnosi na obrazovanje mladih, na prenose utakmica koje su od interesa za sve građane Republike Srbije i na još jednu činjenicu, a to je da nam je prosto neshvatljivo da se novac građana Republike Srbije pa i Javnog servisa ulaže u neke velike projekte, podigne se nivo gledanosti određenih serijala i programa, a onda ne postoji navodno ekonomski interes da se oni prate preko Javnog servisa, već to preuzimaju neke druge televizije, neki drugi distributeri u nekom drugom ili trećem serijalu toga kada to nastavi dalje.

Ja kada se sve to uzme u obzir, voleo bih da čujem ocenu da li mislite da je opravdano uvećavati sredstva sa kojima RTS treba da radi u sledećoj godini?

Petnaesto vanredno zasedanje , 25.07.2019.

Zahvaljujem predsedavajuća.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, uvažena gospođo premijeru, ja moram da iskoristim ovu priliku da pokušam da nešto što danima tražimo, kao poslanici, od Vlade Republike Srbije, na onim mogućim danima za pitanja, utorkom i četvrtkom, sada na jedan način zaokružimo tu priču.

Očigledno je neophodno da neko iskoordinira rad svih ministarstava, da bi smo definitivno razjasnili status i uslove pod kojima N1, „Nova S“ i „Sport klub“ vrše reemitovanje programa u Republici Srbiji. Ovo ne može da bude očigledno rešeno dok se istovremeno u analizu svega ovoga pored REM ne uključe i Republičko javno tužilaštvo i Ministarstvo za finansije i MUP, kao i Ministarstvo pravde.

Naime, izgleda da smo ušli u jedan vakuum prostor ili ja nešto ne razumem dobro, a to omogućava da se dešava stvar koja nije u redu. Otprilike da smo ustanovili da N1, „Nova S“ i „Sport klub“ definitivno nemaju registraciju i sedište u Republici Srbiji i to hajde da prihvatimo kao takvu činjenicu, imali smo gde i da proverimo.

Ono što je ključna stvar je pitanje da li se oni bave reemitovanjem ili zloupotrebljavaju, tako da kažem, jedan mali nedostatak koordinacije i rade na nedozvoljen način na ovom delu tržišta u Republici Srbiji.

Naime, od REM smo dobili odgovor da se programi pakuju i finalne verzije programa i N1 televizije i „Sport kluba“ rade za područja, u tri finalne verzije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, da se ta finalna verzija tih sadržaja dalje posle formiranja u studiju u Sloveniji, distribuira provajderu na teritoriji Republike Srbije.

Sa druge strane, iz Luksemburga smo dobili odgovor gde kažu da se ovi programi zaista emituju iz Luksemburga. Da bi se radilo o reemitovanju, nužno je da se ovi programi koji se kod nas emituju, emituju i u Luksemburgu ili i u Ljubljani, a mi to iz ovih odgovora koje nam je dao REM i ovih odgovora koje smo dobili iz Luksemburga ne možemo da zaključimo.

Ukoliko se ne emituju i tamo i nepromenjeni reemituju na teritoriji Srbije, onda sve ove tri firme čine ozbiljne prekršaje, oni su onda poreski obveznici u Republici Srbiji, čine niz prekršaja privrednih prestupnih krivičnih dela.

Ja vas molim da zaista organizujete ministarstva da bi smo ovo razjasnili, jer nije od malog značaja i voleo bih da znam vaše mišljenje o svemu ovome i šta možemo da očekujemo.

Peta sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.11.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Moje pitanje je upereno Vladi Srbije, MUP-u, posebno adresirano na BIA.

Naime, ovo smo već kao pitanje hteli da postavimo, ali je lepo što se poklopilo i sa današnjim natpisima u štampi, a pitanje je, obzirom da su meni kolege prevele sa engleskoga i napisali kako se to čita, da ne bih pogrešio, pošto ja engleski ne znam, vezano za firmu „Key connection media“.

Da li će BIA ispitati, vrlo zanimljivo kada se prevede sa engleskog naziv ove firme na sprski rekoše mi da on glasi „ključna veza“, da li postoji ključna veza između 1,4 miliona evra koji su uplaćeni na račun firme „Ki konekšn media“ čiji je jedan od osnivača gospodin Jugoslav Ćosić? Da li postoji ključna veza između toga kako funkcioniše N1 televizija u Republici Srbiji? Kakav je njen programski i urednički stil kada su u pitanju interesi Republike Srbije?

Naime BIA, po meni, treba da proveri sledeću stvar – da li su sredstva koja su uplaćena iz Albanije na „Ki konekšn mediu“ stigla prvo sa Kosova i Metohije, tako da je praktično iz Albanije taj novac samo reemitovan na žiro račun „Ki konekšn medie“? Vrlo zanimljivo da je ostatak sredstava uplaćen od strane američke ambasade.

Posebno što treba da bude zanimljivo jeste i Poreskoj upravi i poreskoj policiji, a to je neevidentiranje transakcija sa ovog preduzeća na fizička lica, gospodina Jugoslava Ćosića i još jedno drugo lice čije ime ne želim da pominjem, ali državnim organima će to biti vrlo jednostavno da utvrde.

Gospodo draga, došlo je krajnje vreme da mi prestanemo da zatvaramo oči pred istinom i očekujem apsolutno odgovor da li postoji direktna veza između programske politike, odnosa prema „Srpskoj listi“, istupima na televiziji N1 i svemu tome, da li postoji nekakva ključna veza o novcu koji je preko Kosova, koji je sa Kosova i Metohije preko Albanije stigao u preduzeće „Ki konekšn media“? Kao građani Republike Srbije imamo pravo na jasan, precizan i tačan odgovor, jer od istine nema razloga da iko beži.

Možda bi usput BIA mogla da se pozabavi i sa sledećim činjenicama, a to je da se nešto jako čudno dešava u preduzeću „Telekom“. Naime, dešava se u poslednjih godinu dana da kablovska veza prema korisnicima, pogotovo u Beogradu i određenim stambenim zgradama bude fizički prekinuta, da danima niko iz „Telekoma“ ne reaguje, ne dođe na lice mesta, a onda se pojave iz SBB-a koji im ponude usluge i u najkraćem mogućem roku oni postanu pružaoci usluga umesto „Telekoma“.

Možda ovo sve ne bi bilo zanimljivo kada ne bi bilo činjenice da ljudi koji su odgovorni za pravovremeno reagovanje u „Telekomu“ jedan po jedan polako ne prelaze i postaju zaposleni u SBB-u.

Ovo možda jeste krajnji trenutak da se ova Pandorina kutija razreši, utvrdimo kako sve ovo funkcioniše, da li je reemitovani novac iz Albanije, sa Kosova i Metohije preko Albanije imao direktnog uticaja na neistine koje iznose N1 televizija i oni koji je prate i očekujemo odgovor u najkraćem mogućem roku, jer bezbednost Srbije je očigledno izuzetno ugrožena. Hvala.

Osamnaesto vanredno zasedanje , 19.09.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Drugarice i drugovi, dame i gospodo, ponovo postavljam pitanje Republičkoj vladi, Ministarstvu finansija i REM-u. Pitanje se odnosi na pružaoce medijskih usluga N1, Sport klub i Nova S. Naime, u serijalu pitanja koja su postavljana Republičkoj vladi utvrdili smo ko nije nadležan da bilo šta postupa kada su u pitanju ove medijske kuće. Utvrdili smo da N1, Sport klub i Nova S nisu registrovane u Republici Srbiji, da im nisu izdate dozvole za pružanje medijskih usluga od strane regulatornog tela, da je njima dozvola izdata na teritoriji EU u Luksemburgu, a na osnovu Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji čija je potpisnica i Republika Srbija. To je ono što je utvrđeno.

Ono što nam REM, koji je očigledno nadležan za ova pitanja, nije odgovorio i na čemu ponovo insistiramo, ali tražimo odgovor jasnim, jednostavnim i prostim rečnikom, pitanje je jako precizno – da li se program N1 televizije koji se emituje u Republici Srbiji, da li je to reemitovani program i da li se on istovremeno takav emituje na području Republike Slovenije ili Luksemburga? Molim odgovor jasan i precizan da li je REM to utvrdio. Ovo pitanje postavljam zato što sumnjam, iz mnogo razloga, ne samo na osnovu gostovanja našeg uvaženog kolege Đukanovića na televiziji N1, već i na osnovu toga što sam lično proveravao preko svojih poznanika i prijatelja u Republici Sloveniji i Luksemburgu da li oni imaju na bilo koji način tamo prilike da program koji mi ovde možemo da pratimo preko N1 televizije identičan takav i istovremeno prate u tim dvema državama. Odgovor je bio negativan.

Da ne bismo svoja saznanja zasnivali na ličnim proverama, zna se ko je nadležan, a to je REM, jednostavno tražim jasan i precizan odgovor da li su oni ovo utvrdili. Ako nisu u stanju da to utvrde, neka to kažu, postoje drugi organi koji to mogu da utvrde. Pošto nismo dobili odgovor od Ministarstva finansija, iskreno se nadam da, kao i tužilaštvo koje je dostavilo odgovor, Ministarstvo finansija radi na ovim predmetima i vrši proveru da li su oni poreski obveznici ipak u zemlji Srbiji ili nisu, imaju i oni način i metodologiju da utvrde da li se radi o reemitovanju ili se ne radi o reemitovanju. Ukoliko se ne radi o reemitovanju, za šta postoji ozbiljna sumnja, onda poreska policija, finansijska policija i svi drugi nadležni organi apsolutno na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a posebno na osnovu člana 9. stav 2, u kojem se kaže – ako je simulovanim pravnim poslom prikriven drugi pravni posao, za utvrđivanje poreske obaveze osnovu će činiti simulovani pravni posao.

S obzirom na to da se radi o ogromnim sredstvima, za koje postoji ozbiljan razlog da sumnjamo da su utajena, kada je u pitanju prihod budžeta Republike Srbije, kroz porez i druge prihode koje ove kuće ne plaćaju, navodno na osnovu toga što reemituju program iz Slovenije ili Luksemburga, ili šta god već smislili u međuvremenu da prikažu, očekujem da se u skladu i sa poslednjim pitanjem koje sam postavio ovde i ovo pitanje koje postavljam ne tretira samo pitanjem, već prijavom nadležnim poreskim organima za proveru i kontrolu i krivičnu prijavu nadležnim tužilačkim organima za proveru i kontrolu. Ukoliko REM ne uradi svoj posao, onda bi i on trebalo da bude podložan proveri svog rada od strane ovih nadležnih organa koje sam pomenuo. Hvala.

Šesnaesto vanredno zasedanje , 10.09.2019.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Pitanje upućujem Republičkoj vladi sa napomenom da se verovatno odnosi i na Ministarstvo za trgovinu, turizam i telekomunikacije, Ministarstvo za kulturu i informisanje, ali mislim da bi moglo da se odnosi i na pojedine službe Ministarstva unutrašnjih poslova, koje se bave obaveštajnim i kontraobaveštajnim poslovima.

Naime, svedoci smo na učestale događaje koje ukazuju na organizovanu hrvatsku akciju sa ciljem da se prekroji istorija o srpskim žrtvama ustaškog terora i o srpskom doprinosu u borbi protiv fašizma. Naime, jedan od poslednjih događaja je došao kao udar od strane „Gugla“, odnosno od „Jutjuba“. Naime, internet novinama „Srbin info“ je skinuta emisija sa „Jutjuba“ i zabranjeno je njeno emitovanje, prelistavanje štampe, a u toj emisiji su citirali izjavu Aleksandra Vulina o žrtvama Jasenovca i drugim stradalnicima srpskog naroda tokom događaja devedesetih godina u Hrvatskoj. Oni su to prelistavanje zabranili i označili su da su prekršili „Jutjubove“ smernice za govor mržnje.

Očigledan je pokušaj da se istina o hrvatskim zločinima, o Drugom svetskom ratu, ratovima devedesetih godina prekroji. Očigledno je ova akcija jako dobro organizovana i mi, kao država, moramo hitno preduzeti nešto. Ono što ja mislim da treba, a to je da se Republička vlada pod hitno obrati „Guglu“, koji inače sedište ima u Dablinu, gde se u Dablinu nalaze i kontrolori za ovakve situacije koje pokrivaju naš region.

Prema informacijama koje imam, ograđujem se o njihovoj tačnosti, nisam imao vremena da ih proverim, ali su jako indikativne, postoje četiri kontrolora za naš region, dva su iz BiH i dva su iz Hrvatske. Da li to nešto govori? Mislim da to ozbiljno govori, jer ovo se desilo 3. septembra. Prigovor portalu „Srbin info“ je odbijen u roku od rekordnih šest sati, što se na „Guglu“ i u njihovom postupanju po prigovorima nikada do sada nije desilo. Znači, očigledan je pritisak i očigledan je uticaj i pokušaj da se sve ono što je istina o Jasenovcu i svim događajima spreči i da to dovede do autocenzure svih onih koji zavise od „Jutjub“ kanala ili uopšte od „Gugla“.

Sledi događaj iza toga, zabrana ulaska naših vojnika i kadeta, koji su pošli u Jasenovac 7. septembra da odaju počast. Navodno sporan je protokol, nedostaje prijava, što apsolutno nije istina, sve je prijavljeno i uredno. Oni su čak hteli i da ostave uniforme i da bez uniforme odu i obave svoj zadatak koji su imali, ni to im nije dozvoljeno, a inače, da podsetim, u Mathauzenu 2017. godine, čak u prisustvu ministra Aleksandra Vulina, u uniformama su odali počast žrtvama koje su se tamo desile.

Znači, ne možemo više zatvarati oči pred jednom očiglednom hajkom, jer istina je da je Jasenovac bio logor, da je to bila najgroznija fabrika smrti u vreme Drugog svetskog rata, od kojeg su se i Nemci ježili. Tamo je bilo preko 700 hiljada žrtava Srba, Jevreja, Roma, pa čak i nekih Hrvata.

Ne smemo da dozvolimo da se na ovakav način istina prekraja, da neke generacije koje prate „Jutjub“, koje prate internet ne mogu da sutra ili u perspektivi dođu do istine, jer može na ovakav način da se vrši pritisak na naše koji to iznose, da krenu sa autocenzurom. Ako ovako nešto budemo propustili, da sada reagujemo, imaćemo verovatno nalog preko „Jutjuba“ da se slavi Oluja, kao što se u velikoj meri slavi na N1 televiziji, ali ona može, ona je preko granična ili ne registrovana televizija, a možda ćemo doživeti da čujemo da Jasenovac ili drugi neki logori nisu bili fabrike smrti, nego su bila dečija obdaništa ili sirotišta, gde su deca hranjena i odgajana.

Imovinska karta

(Stubline, 15.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133000.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133000.00 RSD 01.08.2022 -
Odbornik u Skupštini Skupština gradske uprave Obrenovac Opština Mesečno 20000.00 RSD 18.08.2020 -