BOŽIDAR ĐELIĆ

Nestranačka licnost

Rođen je 1. aprila 1965. u Beogradu.

Diplomirao je 1987. godine na francuskoj poslovnoj školi i pariskom Institutu političkih nauka.
Po zanimanju je magistar ekonomskih nauka, bankar.

Od 1991. do 1992. godine je radio kao savetnik Vlade Poljske u oblasti privatizacije i makroekonomske reforme. Bio je savetnik ministra finansija Lešeka Balceroviča i direktora varšavske berze.

Od 1992. do 1993. godine bio je savetnik vršioca dužnosti predsednika Vlade Ruske Federacije Jegora Gajdara, potpredsednika Vlade i ministra privatizacije Anatolija Čubajsa, kao i ministra finansija Borisa Fjodorova.

Od 1993. do 2000. bio je partner u konsultantskoj firmi Mekenzi & Co, u Parizu i Silicijumskoj dolini, gde se specijalizovao kao savetnik za oblasti finansijskih institucija i medija.

Oktobra 2000. je imenovan za šefa ekspertskog tima potpredsednika Savezne vlade SRJ, Miroljuba Labusa, zaduženog za izradu ekonomskog programa. Na tom mestu je ostao do decembra 2000. godine.

25. januara 2001. je izabran za ministra finansija u vladi Zorana Đinđića. Od strane časopisa „Vreme“ je proglašen za čoveka godine 2001. godine. U oktobru 2002. godine, Svetski ekonomski forum iz Davosa imenovao ga je za jednog od „mladih svetskih lidera za narednih pet godina“.

Bio je kandidat za poslanika na listi Demokratske stranke za vanredne izbore, ali nije ušao u parlament.

Za vanredne izbore 2007. godine Đelić je bio istaknut kao kandidat za premijera na listi Demokratske stranke. Međutim, kako je jedan od uslova Demokratske stranke Srbije za formiranje koalicione vlade bio da premijersko mesto pripadne dotadašnjem premijeru Vojislavu Koštunici, Đeliću je pripalo mesto potpredsednika zaduženog za evropske integracije. Za potpredsednika Vlade Republike Srbije izabran je 15. maja 2007. godine.

Nakon vanrednih izbora od 11. maja 2008. godine je formirana nova vlada sa premijerom Mirkom Cvetkovićem od 7. jula u kojoj je Božidar Đelić potpredsednik Vlade za evropske integracije i ministar za nauku i tehnološki razvoj.

9. decembra 2011. godine Božidar Đelić je podneo ostavku na mestu potpredsednika Vlade Republike Srbije.
Poslednji put ažurirano: 17.02.2017, 11:08

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 26.12.2013.

Hvala, gospodine predsedavajući.
Poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, želim da podržim amandman mog kolege Mikovića, iz razloga što već 10 godina imamo sistemski Zakon o osiguranju koji očigledno imaju sistemsku grešku, a to je da mogućnosti našeg sektora osiguranja da odvoji različite vidove osiguranja, naročito životno od neživotnog, očigledno prevazilazi kapacitet tog sektora. Samim tim najava Vlade da će doneti neki novi zakon u suštini možda jeste odgovor na taj sistemski problem. Međutim, kao u skoro svemu, ova Vlada ne kaže šta je problem, ne kaže kako namerava da ga reši, nego od nas po ko zna koji put očekuje da odložimo stvari.
Vi ste bili ovde, gospodine Krstiću, pre koji dan i tražili ste podršku ovog doma da se odloži primena jednog poreskog zakona, pa vidimo da ćete možda izgubiti direktora poreske uprave sutra. Videćemo. Šta će biti sa ovim sektorom osiguranja? To je veliko pitanje znajući šta se dešava u „Dunavu osiguranje“, a on je i dalje lider na našem tržištu, osigurava veliki broj javnih preduzeća. Vidimo da i ona partija koja je vodila to preduzeće je ušlo u neki sukob, jer je direktorka smenjena. Vidimo da oni koji su pre koju godinu kupili „broja dva“, a to je italijanski partner, odavno prodaje to preduzeće, za sada bez uspeha. Vidimo da drugi lideri iz sveta, uprkos nekim najavama, ili ništa ne rade, ili ulaze na naše tržište na jedan veoma, veoma ograničen način.
Strah me je da je ovo odlaganje kao sve što radi ova Vlada. Setili ste se u pet do 12 da ćete uskoro prekršiti zakon. Da niste usvojili jedan drugi amandman, o kome naravno neću pričati ovde, vi bi bili u velikom zakonskom problemu. Amaterizam u vođenju javnih finansija, u vođenju ekonomske politike globalno, to ne može biti samo vaš problem, ali to postaje problem celog našeg društva. Zbog toga prihvatite ovaj amandman, jer mislim da ovaj amandman može da ubrza i one napore koje ste sami najavili, a to je da se donese kvalitetno rešenje. Jer, očigledno je da, imajući u vidu celokupnu ekonomsku situaciju u našoj zemlji, nema šanse da bilo ko ubrizga nužni kapital da osiguravajuća društva, ne samo sledeće godine, nego za dve do tri godine ispune one uslove koje smo u nešto boljim vremenima, kada smo se mnogo brže nego što je sada slučaj približavali evropskim standardima, odredili za sektor osiguranja.
Na kraju, naši amandmani imaju za cilj da vidimo da li ova Vlada namerava u sledećim nedeljama i mesecima da se stvarno bavi reformama o kojima govori, ili je ovo odlaganje, kao i sve drugo, samo najava izbora. Hvala.

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 10.12.2013.

Hvala.
Ja sam direktno pomenut. Stvarno nemamo nameru ovde da polemišemo, ali upravo smo čuli pokušaj da virus optuži lek za bolest. Šta je drugo od toga, kada posle vladavine Miloševića, Šešelja, Nikolića, Vučića, Dačića, nađete Srbiju gde je prosečna plata manja od 50 evra? Šta je to od virusa kada nađete zemlju gde ne funkcioniše finansijski sistem, gde samo veoma dobro povezani ljudi mogu da dobiju uopšte bilo kakav kredit. Šta je to drugo od zemlje koja je najsiromašnija u Evropi, koja je izgubila 67% njenog BDP i 56% njene industrijske proizvodnje? Šta je to od virusa, kada vam ulicama idu ljudi povezani sa organizovanim kriminalom, vrše otmice određenih ljudi, njihove dece? Šta je to drugo od kada imate švercere cigareta koji imaju 80% ukupnog tržišta? Šta je to od onda kada imate situaciju gde je skoro cela nafta u rukama švercera, koje posle toga ucenjuju, koji ubijaju novinare? Do dana današnjeg ne znamo koji su ti odredi smrti. I opozicione političare i oni koji su morali da beže za sopstvenu kožu. Da li moramo danas, 2013. godine da slušamo lekcije od tih ljudi, onih koji posle toga u javnim preduzećima, koja ovde napadaju, uspevaju da naprave i dalje afere? Ko je upropastio „Galeniku“?
Te 24 privatizacije, to nije bilo tokom vlade Zorana Đinđića, to je bilo posle. Time se bavite. Bavite se onim što i dan danas radite Srbije, a nas vidite kao lek i ponovo će biti potreban lek našoj zemlji. U to smo uvereni.

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 10.12.2013.

Hvala, gospodine predsedavajući.
Poštovani ministre, poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, juče ste, ministre, tokom izlaganja argumenata DS se nervozno smejali i na kraju ste rekli da vam je sve to što mi kažemo smešno. Zbog toga ću početi sa nekoliko primera onoga što nama nije smešno, pa bih voleo da vidim da li je to vama i dalje smešno.
Gospodine ministre, da li je vama smešno to što nama nije smešno vaša zakonska odluka da svi zaposleni i svi penzioneri, nezavisno od toga kolika im je plata i penzija, imaju pad kupovne moći bar za 10% u sledeće tri godine?
Ako meni ne verujete, da citiram vašeg kolegu potpredsednika Ljajića, koji je rekao da je prosečna korpa onoga koji uđe u bilo koju prodavnicu u našoj zemlji za mandata ove Vlade pala sa 500 dinara na 354 dinara. To je pad od 27%. Da li vam je to smešno? Demokratskoj stranci to nije smešno.
Da li vam je smešno to što ste u vašem budžetu zaboravili po prvi put u poslednjih 12 godina da stavite prebijenu banku, jedan dinar za aktivne mere zapošljavanja? Da li je to smešno što smo mi to primetili i kritikovali?
Da li je vama smešno to što smo se borili protekle nedelje, bez prisustva vaših poslanika, da suluda odredba Zakona o platama, koja je mogla da dovede do toga da od 1. januara budu otpušteni svi profesori, osim redovnih na fakultetima? Da li je to smešno? Da li je smešno to što smo se borili protiv toga i naterali vas da to promenite? Nama to nije smešno.
Da li je vama, gospodine ministre i onima koji su sada spremni da glasaju za ove zakone, smešno to što se ovim budžetima, suprotno onome što čujemo, predviđa devalvacija dinara sa sadašnjih 114,9, koliko je bilo jutros, na 118,8 koliko ste zacrtali u budžetu za sledeću godinu i čitavih 127 dinara po evru u 2016. godine u proseku. Da li vam je to smešno? To je 7% devalvacije za sve one koji imaju kredite. Nažalost, većina njih je i dalje u deviznom znaku.