Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/8764">Elvira Kovač</a>

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara

Govori

Zahvaljujem, uvaženi potpredsedniče.

Predsedništvo, predsedniče pokrajinske Vlade, potpredsedniče Vlade, saradnice iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u ime Odbora za evropske integracija posle sednice održane juče i rasprave od dva predloga zakona, želimo da naglasimo da pregovarački proces u pristupanju Srbije Evropskoj uniji je pokazao, nažalost, da postojeća rešenja, znači u do sada važećim zakonima od 2009. godine, nisu usaglašena sa relevantnim zakonodavstvom EU i to prevashodno, u odnosu na primenu principa, ravnopravnog tretmana muškaraca i žena u pristupu i nabavci roba i usluga u implementaciji načela jednakih mogućnosti i jednakog tretmana žena i muškaraca u vezi sa pitanjima zapošljavanja, samozapošljavanja i obavljanja zanimanja.

Ono što je sada značajno, o čemu smo juče razgovarali i što je Odbor konstatovao, je da je Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije naš pravni sistem sada konačno usklađen sa sekundarnim izvorima prava EU i to Direktivom 43 od 29. juna 2000. godine o sprovođenju principa jednakog postupanja, bez obzira na rasno ili etničko poreklo, Direktivom 78 od 27. novembra 2000. godine, Opštem okviru za jednako postupanje sa građanima prilikom zapošljavanja na radu, izuzetno značajno.

Kada pričamo o drugom predlogu zakona, Predlogu zakona o rodnoj ravnopravnosti, i on je usklađen sa Direktivom Saveta 113 od 13. decembra 2004. godine, o primeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama o pristupu robama i uslugama, Direktivom 54 Evropskog parlamenta i Saveta od 5. jula 2006. godine o primeni načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i zanimanja, kao i Direktivom 41 Evropskog parlamenta i Saveta od 7. jula 2010. godine o primeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni, naravno, svesni toga da je zapravo dugoročni cilj donošenja potpunog novog zakona o rodnoj ravnopravnosti uspostavljanje, unapređenje, održavanje rodne ravnopravnosti i svesni smo da će se ona zapravo meriti indeksom rodne ravnopravnosti, odnosno indeksom rodne ravnopravnosti EU koja je zapravo u primeni u Republici Srbiji već od kraja 2018. godine.

Iz ugla evropskih integracija želela bih još da naglasim značaj akcionih planova. Naime, ključne politike antidiskriminacije rodne ravnopravnosti čine treći deo posebnog Akcionog plana za izuzetno značajno Poglavlje 23 o osnovnim pravima. Kao što znamo, on je revidiran u drugoj polovini prošle godine i upravo revidiranim Akcionim planom je predviđeno, tada je Vlada prihvatila obavezu da će se do kraja prošle, 2020. godine, znači, do četvrtog kvartala, ipak malo kasnimo, prošle godine finalizirati sledeće aktivnosti, upravo to što sada radimo – izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije, usvajanje nove strategije prevencije i zaštite od diskriminacije i, naravno, značajnog pratećeg akcionog plana, usvajanje potpuno novog zakona o rodnoj ravnopravnosti, što će, nadam se, da se desi krajem ove ili početkom sledeće nedelje, razvoj nove nacionalne strategije i akcionog plana za sprečavanje nasilja nad ženama u porodici i partnerskim odnosima jer je ta strategija, kao što znamo, davno istekla.

Raduje nas što je 22. aprila ove godine Vlada usvojila Strategiju za sprečavanje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici za period od 2021. do 2025. godine.

Sloboda jednakosti i zabrana diskriminacije je u neraskidivoj vezi sa onim što danas čini osnov identiteta EU, a to je privrženost principima slobode, demokratije, poštovanja ljudskih prava, osnovnih sloboda i vladavini prava, koji su sadržani u preambulama kako Mastrihtskog ugovora iz 1992. godine, tzv. Ugovora o EU, tako i Lisabonskog ugovora koji je, kao što je poznato, stupio na snagu 2009. godine.

Ugovor o EU iz Lisabona definiše ravnopravnost polova sa multidimenzionih aspekata. Pre svega, u članu 2. ovog ugovora stoji da su jednakost i poštovanje ljudskih prava osnivački principi EU. Lisabonski ugovor o EU takođe utvrđuje obaveznu primenu Povelje o osnovnim ljudskim pravima, stoga je Odbor za evropske integracije dao pozitivno mišljenje na ove predloge zakona. Hvala na pažnji.
Zahvaljujem se, ovlašćenom predstavniku poslaničke grupe SPS.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu, prof. dr Marko Atlagić.
Zahvaljujem se ovlašćenom predstavniku poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu.
Poštovani narodni poslanici, pošto nemamo više prijavljenih ovlašćenih predstavnika ili predsednika, prelazimo na listu govornika.
Reč ima narodna poslanica prof. dr Misala Pramenković. Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Selma Kučević.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima ministarka Čomić.
Izvolite.
Zahvaljujem se ministarki za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Reč ima narodni poslanik dr Milorad Mijatović.
Zahvaljujem se dr Mijatoviću.
Reč ima predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.
Izvolite.
Zahvaljujem se predsedniku Pokrajinske vlade.
Idemo dalje.
Reč ima potpredsednika Narodne skupštine narodna poslanica Marija Jevđić.
Zahvaljujem se potpredsednice Narodne skupštine.
Reč ima ministarka Čomić.
Izvolite.
Zahvaljujem se ministarki za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Reč ima Marija Jevđić, pojašnjenje.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima Gordana Čomić.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Borisav Kovačević.
Privodite kraju, molim vas.
Zahvaljujem, poštovani potpredsedniče.

Predsedništvo, potpredsedniče, predsedničke Pokrajinske vlade, poštovana ministarko sa saradnicima, kao što je uvaženi predstavnik poslaničke grupe SVM, gospodin Balint Pastor, kada je govorio o jednom predlogu zakona, najavio ja ću o ostalima.

U ime poslaničke SVM najpre ću krenuti o izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, jer smatramo da je to jedan od važnih koraka uspostavljanja proširenja sistema digitalizacije, kao što smo to čuli, u obrazovanom sistemu.

Ovo je novi krug u sistemu digitalizacije u obrazovanju, koji se inače koristi i kod upisa u predškolske ustanove, ustanove osnovnog obrazovanja. Ovde se pojednostavljuje zapravo prijava učenika za prijemni ispit i za upis u srednje škole. Vrlo je pohvalno da se u sistem eUprave, postepeno proširuje i usklađuje sa realnim potrebama raznih resora, kao i stanovništva, kako bi zaista korisnici, zapravo sami roditelji u konforu svojih stanova, jednostavno, kod kuće prijavili svoju decu, bez stajanja u dugačkim redovima. Kažem, vrlo je značajno da se to nekako izjednačuje da se proširuje polako, od predškolskih ustanova, osnovnih, sada pričamo i o srednjim školama.

Videli smo nedavno kada je uvažena premijerka, potpredsednik Vlade, ministar, kada su predstavljali moju srednju školu i kada su oni rekli da ćemo sada bez odlaženja, kako su oni rekli, na sedam različitih mesta, jednostavno jednim klikom uspeti da prijavimo svoju decu za polaganje prijemnog ispita u o određena specijalizovana odeljenja gimnazija i umetničkih srednjih škola.

Novina u posebnom vođenju baze podataka su da se, ono što je za nas izuzetno značajno, vode podaci o osetljivim grupama, kojima se pri upisu u srednje škole mogu obezbediti određene mere afirmativne akcije, iliti pozitivna diskriminacija, a to su kao što znamo, učenici romske nacionalnosti, ili učenici sa smetnjama u razvoju, ili sa invaliditetom, te se zapravo, ovim predloženim izmenama i dopunama predlaže dopuna postojećeg

Svi mi znamo da je u skladu sa Ustavom Republike Srbije izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti dobrovoljno, ali, ipak jedinstveni informacioni sistem prosvete, sadrži sve relevantne podatke o kojima SVM više puta govorio u ovom visokom domu i za koje smatramo da su izuzetno značajni, a to su maternji jezik, jezik na kojem ta osoba pohađa nastavu. Naravno, da ovi podaci mogu da ukažu i na nacionalnu pripadnost tako da se uvođenjem jedinstvenog obrazovnog broja uvodi realno sagledavanje analize podataka sistema prosvete vezano i za nacionalne manjine, što mi svakako podržavamo.

Da podsetimo, smatramo da je veliki korak u razvoju službene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina činjenica da je elektronski sistem upisa, odnosno vođenje evidencija kao što su eVrtić, eUprava, eUpis, odnosno eŠkola, eDnevnik i tako dalje, pa i nedavno predstavljen spomenuti portal „Moja srednja škola“, oni zapravo svi omogućuju korišćenje onlajn platforme i na jezicima nacionalnih manjina i to na svih osam jezika nacionalnih manjina kojima se realizuje celokupna nastava, odnosno na onim jezicima koji su u službenoj upotrebi u određenoj opštini.

To je zaista jedno od zalaganja i SVM, a eto moram i da spomenem našu koleginicu Mariju Viček, državnog sekretara u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Naime, zaista poslednjih nekoliko godina, kao što je to i uvaženi ministar spomenuo u uvodnom izlaganju napravljena jako, jednostavno se stvorila jako dobra saradnja između Kancelarije za informacione tehnologije elektronsku upravu Vlade Republike Srbije i samog Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja, što mi u SVM smatramo kao dobar primer i da može da bude primer koji bi trebalo nekako da se raširi na ostale segmente eUprave kako bi svi segmenti platforme bili dostupni na jezicima nacionalnih manjina.

U izveštajima o napretku Republike Srbije u procesu evrointegracija i sprovođenju akcionih planova za Poglavlje 23 i 24 Evropska komisija je kao što sam to spomenula danas u kratkom izlaganju kao predsednica Odbora za evropske integracije, ocenila da su neophodne izmene Zakona o zabrani diskriminacije, kao i donošenje potpuno novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti kako bi se oni u potpunosti uskladili sa pravnim tekovinama EU. Zbog toga nas izuzetno raduje ova današnja rasprava, mene posebno, što končano imamo pred nama i Predlog zakona o rodnoj ravnopravnosti.

To sam spomenula jutros da važeći Zakon o ravnopravnosti polova nije bio u dovoljnoj meri usaglašen sa pravnim tekovinama EU, ali ni sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i odredbama relevantnih direktiva Evropske komisije, kao i opšte prihvaćenim standardima, Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, davne 1979. godine i tzv. Istambulske konvencije, Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. To je konvencija iz 2011. godine čiju godišnjicu smo nedavno proslavljali.

Nadležno ugovorno telo UN za ekonomska, socijalna, kulturna prava, kao i za ljudska prava istakli su potrebu institucionalnog jačanja zaštite od diskriminacije, a tzv. EKRI ili ti Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije, u okviru svojih raznih izveštaja i smernica ukazivala je zaista na značaj osnaživanja kapaciteta poverenika za zaštitu ravnopravnosti upravo proširivanjem nadležnosti tog poverenika.

Definicija segregacije. Segregacija je svaki akt kojim fizičko ili pravno lice razdvaja bez objektivnog i razumnog opravdanja druga lica ili grupu lica na osnovu ličnog svojstva. Dobrovoljno odvajanje od drugih lica na osnovu ličnog svojstva ne predstavlja segregaciju. Naime, ova oblast je definisana u sistemu obrazovanja i vaspitanja na način da se ne smatra segregacijom izdvajanje učenika u grupi, odeljenju, odnosno ustanovi ukoliko je to posledica specifičnosti ustanove u skladu sa zakonom. Za Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja segregacija je svaki akt, radnja ili propuštanje da se izvrši radnja, odnosno svako neosnovano odvajanje pripadnika određene grupe od drugih lica ili grupa lica.

Zašto govorim o tome? Za poslaničku grupu Savez vojvođanskih Mađara je posebno značajno da se zaista vodi računa o kontekstu i razumevanju suštine pojma segragacije, da ne bismo došli u situaciju da pravo pripadnika nacionalnih manjina na obrazovanje na njihovom maternjem jeziku bude ugroženo ili, ne daj bože, karakterisano kao sagregacija, posebno imajući u vidu da se u našem sistemu u 189 ustanova obrazovanja i vaspitanja nastava ostvaruje na jednom od osam jezika pripadnika nacionalnih manjina. Osam nacionalnih zajednica u Republici Srbiji ostvaruje pravo na celokupno obrazovanje na svom maternjem jeziku. Ovaj broj možemo i da proširimo na 16 nacionalnih zajednica koji zapravo pohađaju grupe izbornog programa maternji jezik – govor, sa elementima nacionalne kulture u osnovnim školama.

Komiteti UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava i za ljudska prava ukazali su na potrebu jačanja nacionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost, eliminisanje diskriminacije na osnovu pola, odnosno na osnovu roda, otklanjanje nasilja u porodici, kao i sprovođenje posebnih mera za povećanje zastupljenosti žena u državnoj upravi, lokalnoj samoupravi i generalno u procesima odlučivanja.

Pravo na ravnopravnost i nediskriminaciju je prethodni uslov da se dođe do jednakih mogućnosti za sve, između ostalog i kroz razvijanje antidiskriminacionih mehanizama za sprovođenje mera iz oblasti zabrane diskriminacije, institucionalnih okvira za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, uspostavljanje sistema evidencije, izuzetno značajno za zaštitu diskriminacije i rodno osetljivih statistika, nadzor nad primenom zakona, kao i primenu različitih analiza i metodologija.

Zabrana diskriminacije se vezuje za garanciju pojedinih prava i sloboda.

Podsetila bih sve nas da svi izveštaji međunarodnih organizacija, Evropske komisije, Zaštitnika građana, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, potvrđuje da kada pričamo o oblasti osnovnih prava, da je institucionalni zakonodavni okvir dobar za poštovanje temeljnih prava, ali da je potrebno obezbediti njegovo dosledno i efikasno sprovođenje, da treba ojačati nezavisne institucije za zaštitu ljudskih prava i nekoliko puta podvučeno, garantovati njihovu potpunu nezavisnost.

Kao što je poznato, u skladu sa preporukama Evropske unije, 2020. godine predloženo je uvođenje kvote, tada uz borbu i naše bivše koleginice narodne poslanice i svih nas, Ženske parlamentarne mreže, uvedena je kvota od 40% za manje zastupljeni pol. Zato što svi sada pitaju šta ovaj zakon donosi, kada pričamo o izborima i o kandidovanju žena, Narodna skupština je početkom prošle godine, znači 8. februara, donela zakon o izmeni Zakona o izboru narodnih poslanika, kao i Zakon o izmeni i dopuni Zakona o lokalnim izborima i, kao što svi mi znamo, već smo imali izbore, na osnovu ovih zakona, Zakona o izboru narodnih poslanika, predviđeno je da na izbornoj listi mora biti najmanje 40% manje zastupljenog pola, što znači da među svakih pet kandidata najmanje dvoje kandidata treba da budu predstavnici manje zastupljenog pola.

Isto takva je situacija i sa Zakonom o lokalnim izborima, koji navodi da na izbornoj listi mora biti takođe 40% manje zastupljenog pola, takođe među svakih pet kandidata na ovim listama najmanje dva kandidata moraju biti pripadnici onog pola koji je manje zastupljen.

Znači, što se ovoga tiče, ovaj zakon ne donosi novine, već pojačava sve ovo, mada su, kako vidim, svi malo uplašeni.

Novine se odnose na uvođenje kazni za političke stranke. I to je postojalo u dosadašnjem zakonu, ali i političke stranke moraju voditi računa koliko će imati predstavnica manje zastupljenog pola u njihovim rukovodećim strukturama.

Polako da zaključim, svakako da poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara podržava što se Predlogom zakona o rodnoj ravnopravnosti predviđa stvaranje jednakih mogućnosti za učešće i ravnopravni tretman žena i muškaraca u vrlo širokoj oblasti – 22 različite oblasti, kao i mere za suzbijanje i sprečavanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, nasilja prema ženama i generalno nasilja.

Raduje nas što smo posle 2009. godine, posle blizu 12 godina, došli do izmena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije, a svakako pohvaljujemo i novi korak samog ministarstva za upis i za prijavu na prijemni ispit, digitalizaciju u svim sferama, ali, opet, uvek moramo voditi računa i o specifičnosti nacionalnih manjina.

Posebno nas raduje što imamo još jedan predlog iz Vojvodine koji će svakako biti i prihvaćen ovde u ovom visokom domu. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem se ovlašćenoj predstavnici poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu.
Poštovani narodni poslanici, da vas obavestim o planiranom radu danas, glasanje se očekuje negde pred kraj dana, oko 18.00 časova.
Sledeći je Milija Miletić, koji se naknadno prijavio.
Izvolite.