Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Jelena Vujić-Obradović

Jelena Vujić-Obradović

Jedinstvena Srbija

Govori

Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre sa saradnicima, gospodine Neriću, poštovani građani Srbije, poslanička grupa Jedinstvene Srbije će u danu za glasanje održaće sve predloge zakona koji su na dnevnom redu za odlučivanje, dakle radi se o setu zakona iz oblasti socijalne politike i boračkih prava.

Pre svega kao poslanik Jedinstvene Srbije, koja ima dva svoja poslanika u Odboru za rad, pohvaliću rad resornog ministarstva, kako na Odboru za rad, tako i danas ovde u ovoj načelnoj raspravi. Smatram da svi ovi zakoni koji su pred nama i o kojima odlučujemo već su na neki način isfiltrirani na Odboru za rad, i svi smo se složili i poslanici vladajuće većine, kao i poslanici opozicije da su ovo vrlo dobri zakoni.

Takođe, ono što posebno želim da naglasim jeste da Republika Srbija vodi vrlo dobru politiku na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, što se pokazalo i juče, kada je još jedna država povukla ranije dato priznanje. Dakle, radi se o Liberiji, koja je povukla ranije dato priznanje o priznavanju nezavisne države Kosovo.

To je veoma dobar put, s obzirom da je u prethodnih šest meseci pet država povuklo ovo priznanje, s obzirom da se radilo o nedovoljno informacija koje su posedovale u trenutku kada su davale ovo priznanje.

Ministar Dačić nas je obavestio da će u narednom periodu voditi pregovore sa još deset zemalja koje će isto učiniti.

Što se tiče samog zakona o podršci porodice sa decom, žao mi je što trenutno nije prisutna i ministarka bez portfelja Slavica Đukić Dejanović, ali ja se nadam da će i ministar Đorđević moći u ovom delu kada se radi o merama Strategije populacione politike da odgovori na neka pitanja koja bih mu postavila.

Dakle, Jedinstvena Srbija podržaće sve ove zakone koji se odnose na podršku porodica sa decom. I, ne bih se složila sa prethodnim kolegom koji je rekao da niko do sada u Srbiji nije sprovodio ove mere populacione politike. Mi imamo Jagodinu i Dragana Markovića Palmu, koji već 14 godina sprovodi mere populacione politike i stimuliše borbu protiv bele kuge, ispravno vođenu demografsku politiku, podršku majkama sa jednim, dvoje, troje, četvoro i više dece, kao i podršku u rađanju i podršku kada su u pitanju majke, tj. buduće majke koje vantelesnom oplodnjom jedino mogu da se ostvare u ulozi majke i gde smatramo da i država treba dati još veću podršku ovim majkama koje nisu u mogućnosti da same finansiraju ovaj način trudnoće.

Od krucijalnog je značaja što je država Srbija prepoznala značaj populacione politike i sve što radimo, radimo u cilju da nam što više mladih ostane u našoj zemlji, da što više mladih u ostane u sredini u kojoj živi, naročito u seoskoj sredini, s obzirom da dolazim iz opštine gde sa druge strane, kako postoje opštine gde postoji pozitivan trend, kada je u pitanju rađanje, kao što je Jagodina i gde imamo svake godine sve više đaka prvaka, znači, pozitivan je natalitet, imamo opštine i naročito seoske sredine gde imamo negativan trend rađanja. Ja sam ovome pričala sa ministarkom Đukić Dejanović kada smo donosili budžet, gde je rekla da će biti povećana ta sredstva da se još više ulaže u ove opštine koje imaju negativan trend u natalitetu.

Ovo je jako važno i kažem i kao poslanik i kako roditelj muškog deteta koje se školuje u našoj zemlji, gde želim da svi mladi ljudi ostanu da žive u svojoj zemlji, da imaju porod, kao, na kraju krajeva, po ugledu na naše pretke i da zadržimo ove mlade ljude različitim merama, poput ovih mera populacione politike, isto tako, i merama na neki način da se omogući majkama i deci ili porodicama sa više dece besplatno školstvo.

Tako da, ovo je jako bitno kako bi se očuvali kao nacija, jer po statističkim podacima, da nisu počele da se sprovode ove mere i da nije predložen ovako dobar zakon, Srbija bi za 40 godina nestala kao nacija.

Međutim, ono što posebno želim da pitam ministra Đorđevića, naravno, uz svo uvažavanje zakona koji je dobar, da li će primeniti mehanizme i mere kada su u pitanju majke koje već imaju jedno, dvoje ili četvoro dece i kako rešiti, da kažem, problem i tih majki u nekom dugoročnijem periodu, kao i dati veću podršku majkama sa dečicom ometenom u razvoju i dečicom sa invaliditetom, jer ovi anđeli zaista zaslužuju, kao i njihove porodice koji ulažu velike napore, još veću podršku društva?

Sve ovo su mere koje gledaju pro-futuro, to znači u budućnost, za ispravno vođenu demografsku i populacionu politiku naše zemlje.

Svakako, za nas iz Jedinstvene Srbije, porodica je stub društva. NJu čine žena majka, muškarac i deca i od toga nikada nećemo odustati, tako da se ne slažem sa natpisima koji u novinama stoje – oformićemo prvi gej u Srbiji. U periodu kada govorimo o merama populacione politike, moramo da apsolutno podržimo zdravu porodicu.

Posebno bih pohvalila i ovaj zakon koji se tiče ratnih memorijala, kao i zakon koji se odnosi na borce, ratne vojne invalide i porodice palih boraca. Zaista, borci rata koji Srbija nikada, da kažem, nije izazvala već je bila uvučena u takve ratove, oslobodilačke ratove, zaslužuju svo dostojanstvo i pažnju naše države, kao i njihove porodice. I pohvalno je to da je Ministarstvo i deci palih boraca, kao i deci boraca rata omogućilo sada u više od 40 škola, odnosno visokoškolskih ustanova besplatno školovanje, ali isto tako i da ratni vojni invalidi mogu da se besplatno leče u banjskim lečilištima.

Samo još da kažem na kraju da će poslanička grupa JS podržati sve predloge zakona.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, uvažena guvernerko sa saradnicima, poštovani građani Srbije, poslanička grupa JS, na čelu sa Draganom Markovićem Palmom, daje apsolutnu i veliku podršku u donošenju svih zakona u Narodnoj skupštini. Poslanička grupa JS podržaće i sve predložene finansijske zakone koje je podnela Narodna banka Srbije u danu za odlučivanje.

S obzirom da mi je jako malo vremena preostalo, neću obrazlagati sve zakone pojedinačno, ali ću reći da ćemo dati apsolutnu podršku svim zakonima, kao i da ćemo podržati sve sporazume o zajmu između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Dakle, radi se o sporazumima za dalji razvoj zdravstva, za razvoj javnih preduzeća i finansijskih institucija.

Građani Srbije znaju da ova vlast radi odgovorno i da sve zakone donosimo u interesu građana Srbije. Predloženi zakoni od strane Narodne banke Srbije, Ministarstva finansija pokazuju monetarnu i finansijsku stabilnost u kom pravcu ide Srbija, pokazuju da mi danas imamo dobru fiskalnu politiku, stabilnost dinara i, ono što je nama iz poslaničke grupe JS jako bitno, imamo stabilnost za dovođenje investitora i bolju sigurnost građana Srbije. Naravno, ovi zakoni koje ste predložili pokazatelj su i vašeg kontinuiranog i dobrog rada, uvažena guvernerko, i poslanička grupa svakako će sve ove zakone podržati.

Srbija je sada priznata u svetu, dakle, trebalo je dosta vremena da zadobije ponovno poverenje kako građana Srbije, ali i ostalih država koje sada imaju sasvim drugačiju sliku o našoj državi. Tako da ovi međunarodni sporazumi između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj pokazatelj su da se Srbiji veruje.

Poslanička grupa JS svakodnevno je na terenu sa građanima Srbije i najbolje poznajemo probleme sa kojima se građani suočavaju i sa kojima su se suočavali u prethodnom periodu. Veliki broj problema rešava se u kontinuitetu, kao što je povećanje plata, sada su povećane i penzije, doduše, u narednom periodu pokazaće se znatno povećanje penzija, ali isto tako postoje problemi koje moramo da rešavamo, a koji su zaostali u prošlosti.

Kao poslanik JS, moram da ukažem na činjenicu, naročito vama, poštovana guvernerko, da imamo problem još uvek zaostali, kada su u pitanju građani Srbije koji su prezaduženi u švajcarskim francima, da taj program, iako nije ova vlast odgovorna za tako nešto, iako ulaže napore da se takvi problemi reše, mi moramo da nađemo zajedničko i generalno rešenje da takav problem koliko-toliko ublažimo ili rešimo.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, koristeći svoje poslaničko pravo, prvo pitanje upućujem Ministarstvu poljoprivrede – da li država može da pomogne poljoprivrednom proizvođaču i da mu garantuje otkupnu cenu poljoprivrednog proizvoda?

Da li ćemo konačno dobiti sistemska rešenja za vremenske neprilike i sistema za navodnjavanje? Kada je u pitanju protivgradna zaštita, dokle se stiglo sa digitalizacijom protivgradne zaštite?

Četvrto pitanje iz oblasti Ministarstva poljoprivrede jeste – subvencije za male poljoprivredne proizvođače.

Evo, zašto postavljam pitanja ovoj Vladi. Potpuno smo svesni problema sa kojima se Vlada suočava i da kao odgovorno Ministarstvo mora postojati strategija i set mera.

Moja stranka je domaćinska stranka. Moja stranka podržava rad ove Vlade i podržali smo sve zakone koje ovo resorno ministarstvo dolazi, ali imam prema srpskom seljaku obavezu. Kada kažem seljak, mislim na poljoprivrednog proizvođača. S obzirom da dolazim iz opštine za koju poljoprivreda predstavlja žilu kucavicu, da postavim pitanje, kada će država jasno i glasno da izađe sa strategijom od minimum pet ili tri godine zagarantovane cene otkupa poljoprivrednih proizvoda, maline, kupine, grožđe, šljive, ali i ratarskih proizvoda?

Poljoprivrednik u tom periodu treba da se odluči šta će da proizvede i da li mu je isplativo, ali isto tako da li može da pokrije troškove poljoprivrednih proizvoda.

Pružiti sigurnost poljoprivrednom proizvođaču, a evo, reći ću vam primer iz mog kraja, od prvog roda, recimo maline, do kasnog roda maline, postoji deset otkupnih cena. Tome, složićete se, moramo stati na put. Ove godine uzdrmala je vest srpskog seljaka o veoma niskoj, enormno niskoj ceni maline. Cena poljoprivrednog proizvoda mora biti zagarantovana.

Recimo, da dam jedan primer, uvozimo luk iz Kine, a u mom podkopaoničkom kraju postoji proizvodnja luka i krompira, gde poljoprivredni proizvođač nema gde da ga plasira. Ta količina koju poljoprivredni proizvođač proizvede može da pokrije potrebe gotovo trećine Srbije.

Treća stvar koja je jako bitna, jesu subvencije za male poljoprivrednike. Subvencije na ovim konkursima, naročito kada je u pitanju nabavka mehanizacije, su veoma striktne i striktna su pravila, tako da mali broj poljoprivrednih proizvođača, naročito kada je u pitanju kraj iz koga ja dolazim, nema mogućnosti da dobije ove subvencije.

Drugo pitanje upućujem Ministarstvu kulture i informisanja. Da li će Ministarstvo kulture i informisanja podržati inicijativu zaštite poljana, jedinstvenu kulturnu baštinu u Srbiji. Poljane će samo tako postati novi reperi na turističkoj karti ne samo Župe, nego i Srbije, sa ciljem da zaštiti, obnovi, prezentuje pokretnu i nepokretnu kulturnu baštinu, da baštinu stavi u aktivnu upotrebu u skladu sa prvobitnom namenom, da bude uključen aktivno u turističku ponudu i da prezentuje poljoprivrednu proizvodnju u specifičnim uslovima Župske poljane. Župske poljane su blago koje nestaje.

Inicijativu zavičajnog muzeja Župe, na preporuku oba ministarstva, i Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva kulture i informisanja, ali i Zavoda za zaštitu spomenika, podržala je i lokalna samouprava, podržavaju i sve nevladine organizacije, ali bez podrške resornih ministarstva neće moći da se sačuva ova kulturna baština. Hvala.
Hvala, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministri sa saradnicima, na samom početku reći ću da će poslanička grupa JS u danu za glasanje podržati sve predloge zakona, kako Ministarstva prosvete, tako i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.

Ako treba posebno da obrazlažem razloge, mislim da su moje kolege prethodnici i ovlašćeni već dovoljno rekli zašto ćemo podržati ove zakone. Građani Srbije jako dobro znaju da načelni program JS i da se naš predsednik, uvaženi, Dragan Marković Palma bori za socijalnu pravdu, da se dugi niz godina borimo za bolji položaj đaka, učenika i uopšte građana Srbije, da smo se izborili za formiranje proevropske Vlade, pa samim tim sve ove zakone koji se usaglašavaju sa programima EU podržaće, naravno, JS.

Ono što posebno želim da naglasim, s obzirom da imam jako malo vremena, zbog uštede vremena, jeste da želim da se obratim ministru prosvete, gospodinu Šarčeviću. Ministarstvo prosvete ulaže velike napore u reformu obrazovnog sistema i kao poslanik koji dolazi iz unutrašnjosti, iz opštine Aleksandrovac, slobodno mogu da kažem da ministar prosvete i saradnici Ministarstva prosvete drže reč. Ministar prosvete je zajedno sa svojim saradnicima, pomoćnicima ministra prosvete održao reč i posetio opštinu Aleksandrovac povodom dana škole gde su videli tekuće probleme. Isto tako, zajedno sa Kancelarijom za investiciona ulaganja Ministarstva prosvete podržao je obnovu rekonstrukciju osnovne škole u Aleksandrovcu, isto tako i obnovu biblioteke u Aleksandrovcu.

Imamo veliku nadu da će u budućem periodu, što je veoma bitno za nas koji dolazimo iz unutrašnjosti, i sve osnovne škole u selima, da kažem seoske škole će biti obnovljene, rekonstruisane ili će se rešiti tekući problemi na terenu.

Isto tako, kada je u pitanju proces digitalizacije, jako je bitno ministre …

(Predsedavajući: Privedite kraju.)

Samo da završim.

… da deca i u manjim opštinama uporedo vremenski budu prilagođena programu digitalizacije, digitalnih udžbenika, digitalne nastave kao i deca u velikim školama. Hvala vam.
Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.

Ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama imamo tri veoma važna zakona u oblasti zdravstva, zakon o medicinskim sredstvima, Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidenciji i veoma važan zakon finansijskog ugovora, odnosno potvrđivanje ugovora između Evropske investicione banke i Republike Srbije.

Poslanička grupa JS u danu za glasanje svakako će podržati sva tri ova zakona. Građani Srbije treba da znaju da uopšte Ministarstvo zdravlja i oblast zdravstva nikada nije postiglo veće rezultate nego u prethodnom periodu. Pohvaliću rad Ministarstva zdravlja i aktuelnog ministra Lončara, jer JS na čelu sa našim predsednikom Draganom Markovićem Palmom podržala je i do sada sve prethodne zakona u oblasti zdravstva. Isto tako, prateći rad našeg skupštinskog Odbora za zdravlje obzirom da je nama porodica veliki prioritet, treba da pohvalimo i rad našeg odbora na čelu sa uvaženim kolegom Darkom Laketićem i svim kolegama koje su u ovom odboru, obzirom da su ljudi od struke. Velika važnost se daje struci, tako da ovi zakoni koji su pred nama su zaista jedni zakoni o kojima se prethodno već odlučivalo.

Možemo da kažemo s pravom da svi poslanici, a vidim da i poslanici opozicije treba da podrže ove zakone, što znači da je Srbija i zdravstvo na dobrom putu. Naravno da ne možemo da se merimo sa zapadom, ali se nadam da će i naši medicinski radnici, naši lekari, ali i pacijenti moći da vide budućnost u našoj zemlji.

U prethodnom periodu zaposleno je, samo u ovom skorijem periodu, preko 1.000 lekara, ali isto tako i preko 5.000 radnika medicinske struke i lekara poslato je na specijalizaciju i subspecijalizaciju. To je veoma važno, naročito za nas koji dolazimo iz manjih opština gde je veliki problem kada, recimo jedan lekar ode u penziju ili kada jedan lekar ode u neku drugu sredinu, kada ostajemo bez lekara u nekom dužem vremenskom periodu, da uvek imamo spreman medicinski kadar.

Isto tako, kada su u pitanju domovi zdravlja pored ovih kliničkih centara, gde je zaista pohvalno, i to pokazuje jednu stabilnost Srbije da posle dužeg vremenskog perioda kada su ovaj ugovor, da kažem da je bio u nekom statusu kvo, kada posle možda i deset godina po prvi put bivaju finansirani ovi klinički centri Srbije, gde u Nišu imamo izgradnju novog objekta, ali imamo i rekonstrukciju postojećih objekata u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu. Sve je to pohvalno i sve govori u prilog tome da veliki broj lekara, a činjenica je, jer svi ste tu iz lekarske struke, naravno i državni sekretar Meho Mehmutović i njega da pohvalim, pratila sam njegov rad i uopšte sve što je izložio na odboru.

Znači, medicinska struka ne sme da čeka i ovo će biti značajno da se veliki broj lekara uposli. Isto tako, u Srbiji postoji i 158 domova zdravlja sa bolnicama. Moramo voditi računa i o tim lokalnim domovima zdravlja, naročito o hitnim službama, da imamo, opet kažem, u tim manjim sredinama imamo veliki problem, jer postoji u nekim sredinama i nedovoljan broj lekara na ovim hitnim službama ili postoji nedovoljan broja ambulantnih vozila, tako da moramo voditi računa i o tim lokalnim samoupravama, da uvek ima dovoljan broj medicinskih radnika i da se pacijentima izlazi u susret, jer zdravlje pacijenata, zdravlje nacije mora biti na prvom mestu.

Sada kada govorimo o ovom drugom zakonu, a to je Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidenciji. To je već u stvari u praksi postojeći, da kažem, bio podzakon ili prateći zakon. Sada imamo jedno kompletno regulisanje te zakonske regulative, gde će jedna manja baza podataka biti prebačena u veću bazu podataka i vi ste ovde odredili Institut „Batut“ kao telo koje će da čuva te podatke, i veoma bitna činjenica da imamo zaštitu podataka ličnosti.

Kada su u pitanju manji domovi zdravlja, moja uvažena koleginica Aleksandra Tomić je pored 158 domova zdravlja pohvalila baš grad Jagodinu kao primer dobre prakse. Želela bih da svi domovi zdravlja u gradovima i opštinama slede ovaj primer.

Imamo i treći zakon, to je Zakon o potvrđivanju finansijskog ugovora. Treba pozdraviti značaj tih kapitalnih investicija. Ministarstvo zdravlja u tom smeru je učinilo ozbiljne pomake ka boljem. U ovom smislu, jako je bitno da doktori imaju gde da rade, da pacijenti imaju gde da se leče i da će se izgradnjom ovih novih objekata i bolnica steći uslovi da naši pacijenti, naročito kada su u pitanju teži bolesnici, a oni dolaze iz jako udaljenih sredina, kada dolaze i preko 250-300 kilometara, da imaju i putem ovih elektronskih baza podataka mogućnost da unapred zakažu svoje preglede, jer do sada je bila jako alarmantna činjenica da putuju po 200, 300 kilometara i da li će stići na red za pregled ili zakazivanje.

Isto tako, u tim novoizgrađenim rekonstruisanim objektima otvara se ponovo mogućnost za prijem velikog broja medicinskog kadra, ali isto tako ovaj kredit govori u prilog činjenici da Srbija vodi ka jednoj velikoj stabilnosti i pokazuje stabilnost i naročito napredak u oblasti zdravstva.

Na kraju, reći ću još da će poslanička grupa JS svakako u danu za glasanje podržati sva tri ova predloga zakona koji su na dnevnom redu za odlučivanje. Hvala.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Jedinstvene Srbije podržaće u danu za glasanje zakone o kojima odlučujemo.

Jake lokalne samouprave i put ka tim reformama su od izuzetnog značaja, tako da zakoni koji su pred nama i koji su u korist naših građana, odnosno korisnika usluga od strane javnih uprava, poslanička grupa Jedinstvene Srbije uvek će podržati.

Nadam se da će u budućnosti funkcionisati sve javne uprave u korist građana, a na nama je da podržimo ove zakone koje će ojačati put tih reformi.

Koristim priliku da pohvalim rad resornih ministarstava, kao i samih ministara, zakone koje ste u uvodnom izlaganju predstavili, govori u prilog profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave, a svi znamo da je potrebno vreme, poznavajući stanje na terenu, za donošenje podzakonskih akata na ove zakone, naročito kada je u pitanju Zakona o Nacionalnoj akademiji.

Predlog zakona o Nacionalnoj akademiji za javnu upravu ustrojiće princip zapošljavanja zasnovanog na stručnosti, što podrazumeva da kandidat za posao mora, pre svega da ima stručnost i znanje da bi taj posao ubuduće i obavljao. Zapošljavanje zasnovano na stručnosti je odraz demokratije i upravo zbog toga mi donosimo zakone koji će taj odraz i negovati.

Ministar Ružić u prethodnom periodu je posetio mnoge opštine i gradove. Bio je u Rasinskom okrugu, što je za mene od posebne važnosti, i što uliva poverenje da ima jednak pristup ka svim lokalnim samoupravama. Rad nekih opština je pohvalio, neke je i kritikovao, ali ja se nadam da će u budućem periodu dati jednake šanse svim gradovima i opštinama na tom putu napretka, bez obzira da li su u nekom prethodnom periodu postigli zadovoljavajuće rezultate. Tako da, ovaj nov zakon o Nacionalnoj akademiji, koji će omogućiti kadrovima, ne samo zaposlenima u lokalnim samoupravama, već i u republičkim organima, daće mogućnost da svi gradovi i opštine dobiju podjednake šanse za napretkom.

S obzirom da sam dugi niz godina bila i direktno uključena u tim nekim trenerskim poslovima sa predstavnicima lokalnih samouprava, udruženjima i građanima, dobro poznajem rad na terenu, što govori u prilog da je potrebno doneti jedan zakon o Nacionalnoj akademiji, koja će omogućiti veću stručnost, ali i ujednačeno znanje zaposlenih u javnim upravama. To će omogućiti ubrzani razvoj i motivisati i pomagati lokalne samouprave, jer činjenica je da neke lokalne samouprave nisu bile uključene na mnogim programima podrške.

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i do sada je imalo veliki broj programa podrške. Međutim, zbog nedovoljne možda stručnosti, znanja, ali i zbog neblagovremeno podnetih prijava, nisu bili uključeni ni na jednom programu, a postoji veliki broj „Exchange“ programa, evo sada ima i „Exchange 5“ program. Međutim, upravo zato što nisu ulazili u korak sa vremenom prvih programa, nisu kasnije mogli da apliciraju za neke nove programe.

Smatram da će upravo osposobljavanje ovih kadrova omogućiti da sve lokalne samouprave podjednako i na isti način mogu da idu ka tom putem napretka.

Postavila bih i pitanje ministru Ružiću - da li će pored ovih opštih i posebnih obuka za osposobljavanje kadrova postojati i posebni kriterijumi i jednak pristup za sve zaposlene ili treba objasniti lokalnim samoupravama da li će imati obavezu da podnose prijave za zaposlene i za njihovu dalju edukaciju i osposobljavanje?

Svi smo svesni činjenice da samo dobri i motivisani kadrovi, adekvatno raspoređeni, obezbediće efikasnost kakva je potrebna za širi društveni razvoj, a to će upravo pružiti ova Nacionalna akademija.

Ovim predlogom zakona definisani su program i edukacije kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, a najznačajnija novina je da će edukacija biti obavezna i za najviše funkcionere - ministre, predsednike opština, načelnike opština.

Cilj ovog zakona je da Srbija ima profesionalnu, efikasnu i ljubaznu javnu upravu, jedinstvenu bazu podataka i kadrove koji će moći da odgovore modernim i ubrzanim tokovima savremene administracije. Zakonom će se uključiti sve lokalne samouprave kojima upravljanje ljudskim resursima nikada nije bila tema i često je bila i zanemarivana.

Za razliku od lokalnih samouprava u Vladi Srbije, postoji Služba za upravljanje kadrovima, što se pokazalo veoma efikasnom i svrsishodnom. Smatram da će i uvođenjem Nacionalne akademije upravo rad sa zaposlenima u lokalnim samoupravama pokazati isti rezultat.

Verujem da, iako nam predstoji veliki rad na promeni odnosa prema poslu i pristupa prema tom poslu, polako svi postajemo svesni toga da efikasna i uslužna javna uprava postaje nešto što treba da bude standard, nezavisno od bilo kojih političkih promena. Sve što je do sada urađeno u upravljanju ljudskim resursima, bio je predpristupni korak u realizaciji kompleksnog cilja uspostavljanja sistema organizovanog stručnog usavršavanja za sve kategorije zaposlenih u javnoj upravi.

Akademija će pomoći da lokalne samouprave funkcionišu na isti način i na istim zakonskim osnovama. Potrebno je transformisati lokalnu samoupravu u modernu, sposobnu, ekonomičnu, odgovornu i pravičnu. Verujem da ćete na ovaj način pružiti jednaku šansu da osposobljeni kadrovi kroz različite programe, kojih i sada ima dosta, da blagovremeno i valjano apliciraju kod brojnih fondova, resornih ministarstava i fondova EU upravo zato što su opštine gubile pred očima brojna sredstva zbog nedovoljne stručnosti i upućenosti ka takvim tokovima.

Na kraju, reći ću još jednom da će poslanička grupa JS podržati zakone u danu za glasanje. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, danas imamo dve tačke dnevnog reda, odnosno objedinjenu raspravu i pred nama su dva veoma važna sistemska zakona – Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakon o visokom obrazovanju.

Ovi zakoni, pre svega, ne mogu da se naprave za danas ili za juče, već za budućnost našeg obrazovanja i vaspitanja naše dece. Mislim da se svi slažemo da su zakoni, reforme koje treba doneti veoma bitne i videćemo da li će u praksi imati nedostataka i da li će možda nekim kasnijim zakonima, vi to ministre i bolje vidite u praksi, da li ćemo kasnije morati neke stvari ponovo da menjamo, dopunjavamo ili ih sistemski promenimo. Ovaj zakon treba podržati.

Za nas iz Jedinstvene Srbije pitanje obrazovnog sistema je vrlo bitno i poslanička grupa Jedinstvene Srbije podržaće ovaj predlog, koji je Vlada dala, a koji je na dnevnom redu za odlučivanje, koji treba u stvari da stvori bolje uslove za obrazovanje naše dece, jer oni su u stvari zakon.

Ja ću na samom početku reći nešto što je zapažanje zajedničko za obe tačke, a gde se mora dati odgovor na neka vrlo važna pitanja, da vidimo i kasnije u skladu sa ovim amandmanima koji budu predloženi koje su to nadležnosti i da li ovaj zakon u praksi može biti prihvatljiv i u potpunosti implementiran.

Pratila sam sve faze ovog postupka u izradi nacrta zakona, zahteve studenata, fakulteta, predloge ne završnim konsultacijama, kojih mislim da je bilo sedam i da je ovaj završni bio u Nišu. Tu je postojao visok stepen saradnje svih aktera, vi ste pokazali jako veliku volju i želju da napravite promene, koje su jako bitne u ovom zakonu. Ono što mi je posebno ulilo nadu jeste da postoje visoka očekivanja i ja ne sumnjam da postoje dobra očekivanja i dobra nadanja predlagača.

Mi od 2005. godine, kada je inače donet taj prvi zakon koji je promenjen, on je menjan više puta, stvorili su se uslovi da vidimo jedan veći kvalitet u odnosu na dosadašnje zakone. Ministar prosvete u više navrata me je ubedio da treba da verujemo da želi ustvari da postavi kvalitetne temelje visokom obrazovanju i da je zadatak svih nas, odnosno taj prvi korak da vratimo đaka u središte zbivanja, što je jako bitno, jer škola i postoji zbog đaka, a sa druge strane da i našim uvaženim učiteljima, profesorima i vaspitačima vratimo taj ugled i mesto koje im je uvek pripadao, zbog čega u poslednje vreme oni često gube i samopouzdanje. O tome ću kasnije, ako budem imala vremena da nešto više kažem. To je ono što je prvo i najvažnije.

Drugo, dugo se zaboravljalo da se sa društvenim promenama i novim tehnologijama menjaju i potrebe đaka, njihov odnos prema školi i prema životu. Ovde vidim da je namera predlagača da upodobimo obrazovni sistem savremenom učeniku, jer samo tako možemo izbeći nerazumevanje i odbacivanje nastavnog programa, gubitak poverenja u svoje sposobnosti i samoznanjem, rast broja obrazovanih, ali nekompetentnih kadrova, nespremnost za tržište rada kao i sve druge negativne pojave koje su nam se usput javile.

Ako tu obrazovnu praksu ne prilagodimo savremenim zahtevima tog sistema i potrebama znanja, zajedno ćemo jednostavno izgubiti šansu za privredni oporavak, ali i za kulturu i identitet naše zemlje.

Treće, ono što je jako bitno jeste da sadržaj ovog zakona gde i ministar i Vlada i zakon insistiraju da veza sa privredom bude jača, ovde imamo jedan preduvod u to dualno obrazovanje na kome je i u više navrata i predsednik naše poslaničke, uvaženi Dragan Marković Palma govorio da ga treba uvesti, mi smatramo da treba uvesti dualno obrazovanje i da će dati efekte. Mislim da je ministar našao rešenje da poveže našu privredu sa visoko obrazovnim ustanovama, to je ta veza studiranja uz rad koja može koristiti i te kako i studentu i privredi. Zatim imamo mogućnost da visokoškolska ustanova može da osnuje privredno društvo, fakulteti i univerziteti će na taj način moći da unovče svoje znanje.

Nacrt zakona donosi mnogo novina i pored profesionalizacije upravljanja visokoškolskim ustanovama, nacrt nalaže i univerzitetima, recimo da u roku od devet meseci od stupanja na snagu novog zakona, objave konkurs za izbor menadžera, što je takođe jedna novina.

Isto tako, po našem Ustavu osnovno obrazovanje je obavezno obrazovanje. Ono što bih predložila jeste i da srednje školsko obrazovanje u nekom kasnijem periodu bude uvršteno kao obavezno obrazovanje. Zatim, ministar dobija jako velika ovlašćenja, tako da je u ovom slučaju veliki teret na njemu i preuzimanje velikih obaveza, što je sada tu malo i diskubitalno. Ovde dobija mogućnost da ministar lično poništi diplomu o stečenom visokom obrazovanju.

Ono što posebno treba pohvaliti jeste da ključ za povezivanje svih podataka o studentima u jedinstvenom informacionom sistemu prosvete, gde će biti jedinstven obrazovni broj koji se sada uvodi kao neizostavan pratilac akademaca na tom obrazovnom putu. Imamo i puno dugih novina, ali sam sa vremenom veoma slaba.

Nažalost, imamo temu koja nam se vremenom i u modernom društvu nametnula kao vaspitna mera, a to je vršnjačko nasilje.
Samo da završim još jednu rečenicu, ako nije problem.

Ono što je jako bitno, što bih želela da kažem ispred poslaničke grupe, jeste da u narednom periodu radite na tome da prilagodite da udžbenici budu dostupni svim učenicima i da pokušate da, ne da vratite, da napravite bolji projekat gde ne samo deca od prvog do četvrtog razreda ili određene socijalne kategorije, već da svim učenicima budu pristupni.
Zahvaljujem, predsedavajuća.
Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, uvaženi ministri sa saradnicima, na samom početku, a kao govornik ispred poslaničke grupe JS reći ću da poslanička grupa JS u danu za glasanje podržaće sve predloge Vlade koji su danas na dnevnom redu Skupštine, a koje je Vlada uputila Skupštini na odlučivanje. Dakle, radi se o zakonima koji ratifikuju međunarodne sporazume.
Tačka po kojoj sam se danas javila jeste veoma značajna za privredu naše zemlje, ali isto tako i za privredu opštine i gradova, a to je Predlog zakona o potvrđivanju finansijskog ugovora „Apeksa“, zajma za mala i srednja preduzeća i druge prioritete iz grupe 3B za preduzetnike i lokalne samouprave, koje je Vlada podnela Skupštini na odlučivanje po hitnom postupku, a koji su zaključeni između Republike Srbije, Evropske investicione banke i Narodne banke Srbije.
Obrazložiću i zašto ćemo podržati ovaj zakon. Razlozi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku proizilaze iz činjenice, pre svega da ne treba izaći iz kontinuiteta i da je povlačenje sredstava za finansiranje projekata malih i srednjih preduzeća i druge prioritete uslovljeno stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju finansijskog ugovora. Preduzetništvo je budućnost naše zemlje. Kredit koji je potpisan sa Evropskom investicionom bankom je sa gledišta ekonomije apsolutno opravdan.
Ova vrsta zajma po povoljnim kamatnim stopama i dugoročnim rokom otplate jeste prioritet za mala i srednja preduzeća, ali i za lokalne samouprave, jer na taj način otvaraju se nova radna mesta, stvara se jači privredni ambijent za dugoročan period, jača se ekonomija i društvo. Nama iz JS jedan od prioriteta jeste zapošljavanje i nova radna mesta.
Ovakav vid zajma jeste nešto što je u ovom trenutku najvažnije za Republiku Srbiju, jer se radi o povoljnijem zaduživanju i podsticanju preduzetništva koje mora da bude jedno od najvažnijih strateških ciljeva Republike Srbije i koji mora da nastavi svoj kontinuitet.
U Srbiji ima oko 350 hiljada, po statistici, malih i srednjih preduzeća koja su aktivna, koja zapošljavaju oko 850 hiljada ljudi i imaju potencijal da budu okosnica rasta privrede. Interes Vlade i svih građana Srbije koje predstavljamo, jeste da mala i srednja preduzeća dobro posluju i da budu jaka.
Treba napomenuti da strategijom za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća od 2015. godine do 2020. godine predviđeno je otvaranje oko 100 hiljada novih radnih mesta, a da se uvažavanjem značaja malih i srednjih preduzeća može samo konkretnim i strateškim potezima države i dobijanjem zajmova po povoljnijim kamatnim stopama, kreditima povoljnijim za preduzetnike bitno uticati na privredni rast, preporod zemlje, kao i suficit u budžetu.
Kao primer dobre prakse, navela bih grad Jagodinu koji je prepoznao značaj privrede i privrednika, značaj dovođenja investitora, značaj povoljnih zajmova. Dajući podršku malim i srednjim preduzećima, bitno podržavaju privredni i ekonomski infrastrukturni razvoj grada i zemlje u globalu, jer bez privredno jakih gradova nema ni privredno jake zemlje.
Grad Jagodina je inače doživeo munjevit ekonomsko-infrastrukturni razvoj u kome je pored gigantskih fabrika prisutan i veliki broj privatnih preduzeća, malih i srednjih preduzeća, koje grad Jagodina podržava kroz razvojne podsticajne fondove. Treba napomenuti da Jagodina prednjači u zapošljavanju i borbi za svako novo radno mesto, kao i suficitom u budžetu, jakom industrijom. U jagodinsko-industrijskoj zoni otvoreno je zadnjih desetak godina oko desetinu fabrika, a pomenula bih samo neke „Aunde“, „Vibak“, „Mobil grup“ i druge. Nastavljena je i strategija otvaranja novih fabrika i dovođenja novih investitora u budućem periodu. Sve to upotpunjuje privredni razvoj grada, ali sa druge strane i naše zemlje.
Međutim, sa druge strane, navešću primer i manjih gradova i opština, fondova i agencija koje u tim gradovima posluju, s obzirom da dolazim iz jedne manje opštine iz Aleksandrovca, jednog poznatog voćarsko-vinogradarskog područja, gde ovi fondovi nisu u dovoljnoj meri iskorišćeni.
Treba reći, a evo ja bih se obratila i iskoristila bih priliku današnjih naših gostiju i ministara, da malo više pažnje u budućem periodu obrate i na ove manje gradove, s obzirom da fondove sa manjim kamatnim stopama mogu koriste u tim manjim gradovima samo veći giganti, a za mnoga mala i srednja preduzeća ovi fondovi maltene uopšte nisu dostupni i nikada ih nisu ni koristili.
Koristili su druge pozajmice iz fondova za razvoj, fondova iz poljoprivrede, Razvojne agencije, ali ta sredstva dobijaju se tek nakon završene investicije gde im se vraća oko 40 do 50% troškova od cene bez PDV-a. Svi znamo da su to najpovoljniji krediti u odnosu na kredite koje nudi „Apeks zajam“.
Ekonomisti smatraju da su mala i srednja preduzeća razvojna šansa Srbije i mi se sa tim slažemo. Kako bismo sprečili tendenciju da se mala i srednja preduzeća više zatvaraju nego otvaraju neophodno je da država izdvoji što više sredstava za njihovo dugoročno finansiranje i zajmove po povoljnijim kamatnim stopama.
Od sredine 2002. godine Evropska investiciona banka je Republici Srbiji odobrila pet „Apeks zajmova za mala i srednja preduzeća“, preduzeća srednje tržišne kapitalizacije, prioritetne projekte, preduzetnike i lokalnu samoupravu.
Sredstva prva četiri zajma u iznosu od 565.000 evra u potpunosti su iskorišćena za realizaciju 630 kredita, a po tom osnovu planirano je i otvaranje oko 7.000 radnih mesta ili tačnije kako se tada navelo 6.920 radnih mesta, što je pozitivna strana ovih kredita i svrsishodna.
Ovaj peti „Apeks zajam za mala i srednja preduzeća“ i druge prioritete, Evropska investiciona banka odobrila je u ukupnom iznosu od 500 miliona evra, što je veoma bitno da znaju…