Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Jelena Vujić-Obradović

Jelena Vujić-Obradović

Jedinstvena Srbija

Obaveštenja i objašnjenja

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, u matici, dijaspori i rasejanju, dozvolićete mi da u okviru prava za postavljanje poslaničkih pitanja, a u cilju očuvanja srpskog jezika, srpske kulture i tradicije, postavim poslaničko pitanje Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao jednu sponu i dobar znak, pokazatelj i most kojim se srpstvo ujedinjuje.

Opstanak srpskog jezika, srpske kulture, srpske ćirilice, predstavlja u svetu važan znak kako bi očuvali naš jezik, našu kulturu i našu tradiciju svih Srba u Dijaspori i rasejanju, i kako bi mogli van nastave koju uglavnom pohađaju na jeziku zemalja u kojoj se nalaze, da pohađaju dodatnu nastavu gde će moći da uče srpski jezik.

Bez podrške matice, mislim na mlađe generacije, teško će biti da se odupru asimilaciji i očuvanju svog jezika, tradicije i običaja.

Verujem da će naša ministarstva i Kancelarija za Dijasporu, kao i Odbor za Dijasporu, najpre napraviti jasnu sliku o broju naših građana Republike Srbije koji se nalaze u Dijaspori i dece koja imaju potrebe za pohađanjem te nastave, najpre zemalja koje su više ugrožene od strane većinskog naroda, kao što su Albanija, Mađarska i Slovenija, a zatim i zemalja u kojima više žive građani Republike Srbije.

Ulaganjem Srbije u rad dopunskih škola u inostranstvu, dajemo priliku našoj Dijaspori da očuva srpski jezik, kulturu i tradiciju.

Treba izraziti posebno zadovoljstvo zbog činjenice da je interesovanje dijaspore za učenjem srpskog jezika iz godinu u godinu sve veće i da je Srbija među retkim državama koja finansira rad dopunskih nastava.

Pitanje koje postavljam Ministarstvu kulture i informisanja odnosi se na donošenje Pravilnika o ostvarivanju obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu koji bi trebalo da unapredi kvalitet nastave i funkcionisanje dopunskih škola kako bi svoj deci u dijaspori dali podjednaku šansu da očuvaju maternji jezik, kulturu i tradiciju kao i svoju veru?

Drugo pitanje koje postavljam, takođe Ministarstvu kulturi i informisanja, s obzirom da je ministar prosvete, gospodin Šarčević, potpisao dokument zajedno sa ministrom u Republici Srpskoj odnosi se na definisanje saradnje Srbije i Srpske za uvođenje škola srpskog jezika u dijaspori, kao i okupljanje što većeg broja Srba u tim školama koje žive u dijaspori, a u cilju je očuvanja nacionalnog identiteta srpskog naroda.

Tom prilikom napravljen je dogovor o potpisivanju Sporazuma ili Memoranduma kojim će se tačno definisati naredni koraci zajedničkog pristupanja Srbije i Srpske i zajedničkog delovanja prema dijaspori kako bi se ušlo i u proces digitalizacije nastave na srpskom jeziku.

Takođe, drugo pitanje koje postavljam Ministarstvu privrede, a odnosi se na Srbe u dijaspori jeste - kada će biti konačno stvoren pravilnik ili dokument kojima će biti propisan i jasni uslovi u ulaganju i promenjeni uslovi koji su u korist državljana Republike Srbije u dijaspori, promenjeni uslovi o ulaganju kapitala u Republiku Srbiju?

Republika Srbija nikada nije stvorila bolje uslove zahvaljujući dobroj politici, predsednika Aleksandra Vučića, izuzetno dobroj politici koju vodi ministar Dačić, politici okupljenoj koaliciji socijalista i Jedinstvene Srbije.

Ovom prilikom zaista želim da pozovem sve Srbe u dijaspori, s obzirom da danas donosimo vrlo važan zakon i razgovaramo o izborima, izbor o cenzusu, da u što većem broju izađu na naredne izbore.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem poštovani potpredsedniče.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije postaviću dva poslanička pitanja ispred poslaničke grupe JS.

Prvo i veoma važno pitanje i poruka Dragana Markovića Palme, predsednika JS, koji se osvrnuo na sinoćno dešavanje prebijanja mladića srpske nacionalnosti u Podgorici. Povodom brutalnog prebijanja mladića srpske nacionalnosti samo zato što je Srbin i drugačijeg mišljenja, predsednik JS, narodni poslanik i predsednik Skupštine grada Jagodine, Dragan Marković Palma, pitao je vlast u Crnoj Gori, ali se obraćamo i Ministarstvu spoljnih poslova u promeni postojećeg mišljenja - da li je na taj način, samo zato što je drugačijeg mišljenja i drugačije nacionalnosti otvorena turistička sezona u Crnoj Gori i da li prebijanje mladića srpske nacionalnosti govori o politici mržnje, koja se vodi prema Republici Srbiji, a koju vodi sadašnji predsednik Crne Gore Milo Đukanović?

Ubeđeni smo da narod u Crnoj Gori ne misli isto kao i Milo Đukanović i da i Crnogorci koji se nalaze u Republici Srbiji, ali i isto tako i svi stanovnici u Crnoj Gori treba da se okrenu protiv takve politike, kao i politike mržnje i otimanja srpskih crkava.

Što se tiče drugog pitanja, na ovo pitanje svakako morali smo da ukažemo jer ovo su već dešavanja koja hvataju maha, koja govore o politici mržnje prema Republici Srbiji i prema građanima srpske nacionalnosti u Crnoj Gori.

Drugo poslaničke pitanje postaviću Ministarstvu zaštite životne sredine, ministru Trivanu i državnom sekretaru Kariću, s obzirom na poziciju, na pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 i pripremu najvažnijeg strateškog dokumenta u oblasti zaštite životne sredine, želela bih da postavim dva važna pitanja, a odnosiće se na izradu ovog dokumenta koji će kasnije dokumenti na nacionalnom i lokalnom nivou biti sublimirani, da obrate pažnju na pitanje regionalnih deponija i zakonske izgradnje mini hidroelektrana.

Poslaničko pitanje uz obrazloženje problema s obzirom da sam poslanik koji dolazi iz Kopaoničkog kraja, koji obuhvata sa jedne strane Rasinski okrug, a sa druge strane Raški okrug i opštine Brus, Aleksandrovac, Rašku, Vrnjačku Banju, jako važno pitanje jeste pitanje regionalnih deponija, ali pre rešavanja pitanja regionalnih deponija moram da ukažem na činjenicu da nije rešeno ni pitanje lokalnih deponija iako je u planu izgradnja regionalne deponije negde na teritoriji opštine Trstenik, ove opštine nisu uključene u domen ove regionalne deponije.

U delegaciji JS, koju je predvodio Dragan Marković Palma, mi smo imali u Beču sastanak sa kompanijom „Por“ i tom prilikom smo i obrazložili ove probleme koja je vrlo zainteresovana da u saradnji sa Republikom Srbijom rešava ovaj problem regionalnih deponija i tom prilikom je kompanija „Por“ zbog dobrih odnosa sa našim predsednikom Draganom Markovićem Palmom i donirala jedan kamion smećar JS, koja je preko našeg poslanika i odbornika JS u Vrnjačkoj Banji Vojislava Vujića i donirana opštini Vrnjačka Banja.

Tako da ovim pitanjem pre svega lokalnih deponija Ministarstvo apsolutno mora da se pozabavi jer ovaj problem ne može da se reši već više od 20 godina na lokalnom nivou i smeće je veliki zagađivač, pali se, baca se u reke i to je veliki problem ovog dela gde se nalazi Nacionalni park Kopaonik i apsolutno zaštićeni deo prirode.

Što se tiče drugog pitanja, koje je veoma važno, i koje je pokrenulo Udruženje Ekoklub „Željin“ iz Aleksandrovca je ste pitanje mini hidroelektrana, ali ne u domenu da one ne treba da budu izrađivane, već da izvođači radova u skladu sa projektima i procedurom to rade, zato što u ovom delu Kopaoničke regije, gde se nalaze planine Kopaonik, Željin, Goč, Jastrebac imamo i sada veliko arheološko nalazište „Koznik“.

Radi se o brdsko-planinskim rekama sa prvom klasom vode, čistih reka gde dolazi do totalne obustave vode nepravilnom gradnjom i do totalnog uništavanja prirode, ali isti tako i zdravih šuma i kada se krče šume dolazi do obrušavanja puteva, zemljišta i kamenog dela puta, što ugrožava kako lokalno stanovništvo, tako i turiste koji dolaze sve više u ovaj deo Srbije, Kopaonika i gore pomenutih planina, ali se uništava i prirodno bogatstvo, kako biljnog, tako i životinjskog sveta.

Vrlo je alarmantno i zaista sam više puta ukazivala i ministru Trivanu da dođe da poseti ovaj deo Kopaoničke regije kako bi moglo na ovoj strategiji da bude obuhvaćen i da se zaustavi i ovaj proces uništavanja prirode.

Tako da pitanje koje sam postavila odnosi se na izradu strategije u okviru pregovaračkog Poglavlja 27 da i ovaj deo Nacionalnog parka Kopaonika bude obuhvaćen što pre u okviru strategije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, danas pitanje postavljam Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja, a u cilju podrške srpske poljoprivrede, srpskog sela i poboljšanja položaja žena na selu.

Mi ne smemo kao društvo da zaboravimo na srpsko selo, ne smemo da dozvolimo da se srpska sela gase, moramo više ulagati u srpsko selo i kako da poboljšamo težak položaj života žena na selu.

S obzirom da sam poslanik koji dolazi iz srca poljoprivrednog područja, iz Aleksandrovačke Župe, Kopaoničkog i Rasinskog okruga, od prvog dana od kada sam u Narodnoj skupštini zalagala sam se za rešavanje problema i poboljšanja položaja poljoprivrednika, naročito u brdsko-planinskim područjima i poljoprivrede u jugozapadnoj i jugoistočnoj Srbiji.

Poslanička grupa JS i naš predsednik Dragan Marković-Palma daje vrlo značajne savete i predloge kada je u pitanju poboljšanje položaja poljoprivrednika i u lokalnim samoupravama gde učestvujemo u vlasti, poljoprivrednike oslobađa plaćanja poreza na poljoprivredno zemljište, plaćanja poljoprivrednih tezgi i uopšte poboljšanja njegovog položaja.

Međutim, postoje lokalne samouprave koje nisu u mogućnosti da se same izbore sa problemima koje vremenske neprilike i nepogode donose, tako da u tim lokalnim samoupravama potrebna je veća podrška ministarstva u cilju poboljšanja i rešavanja problema, naročito kada je u pitanju ulaganje u protivgradnu zaštitu i ulaganje u sisteme za navodnjavanje. Jedino ovim merama koje Ministarstvo poljoprivrede može da sprovede naročito povećano u ovim brdsko-planinskim predelima možemo da sprečimo da poljoprivreda, naročito kada su u pitanju voćnjaci, vinogradi, zatim, malinjaci, gde je potrebno u slučaju prirodnih katastrofa duži vremenski period da se one oporave, a u određenim slučajevima i ne mogu da budu oporavljene.

Drugo pitanje koje postavljam Ministarstvu poljoprivrede, tiče se podrške takođe poljoprivrednicima, da li država može da garantuje otkupnu cenu poljoprivrednih proizvoda u nekom kvartalno dužem vremenskom periodu kako bi poljoprivredni proizvođač mogao u ovom periodu kada planira da kažem, zasade i u šta želi da ulaže, mogao da se odluči koji poljoprivredni proizvod želi da proizvodi i isplativost tog poljoprivrednog proizvoda.

Drugo pitanje upućujem Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, tiče se poboljšanja položaja žena na selu. Kao poslanik koji dolazi iz unutrašnjosti uvek želim da ukažem da život žena u gradu i u Beogradu nije isti kao život žena na selu. U prethodnom periodu položaj žena na selu dosta je izjednačavan sa položajem žena u gradu i to je pravljen najveći problem jer nije se obraćala posebna pažnja na sasvim drugačije potrebe i uslove i da kažem, na rodnu ne ravnopravnost koje žene na selu i otežanim uslovima imaju potrebe da Ministarstvo za rad, socijalnu politiku posebnom strategijom i merama potpomogne ovim ženama. Tako da pitanje koje postavljam Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku jeste, dokle se stiglo sa strategijom unapređenja položaja žena na selu, ekonomskog osnaživanja žena i informatičke pismenosti? Zahvaljujem.
Hvala predsednice, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, poštovani građani Srbije, danas poslaničko pitanje, a kao poslanik ispred poslaničke grupe JS posvetiću deci sa teškoćama u razvoju.

S obzirom da smo i koleginica Marija i članovi Odbora za rad, socijalna pitanja jako dobro znamo sa kojim problemima, i na to nam ukazuju roditelji sa decom sa teškoćama u razvoju suočavaju, ali i njihovi roditelji.

Poslaničko pitanje uputiću Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, odnosno prosvete, a tiče se pedagoških asistenata. Danas se često govori o deci sa teškoćama u razvoju i njihovoj uključenosti u vaspitno-obrazovni sistem. Svakako da je inkluzivni proces postao je sastavni deo osnovnih i srednjih škola, ali sve više i vrtića. Dakle, inkluzija počinje priznavanjem i poštovanjem individualnih razlika koje postoje među decom. Broj dece sa teškoćama u razvoju koji je uključen u vrtić je još uvek jako mali, a razlozi su mnogobrojni.

Pre svega, postojeći zakon predstavlja trenutno kao zakonsku obavezu da ova deca moraju biti uključena u vrtić. Postoje i drugi razlozi, a najčešći razlozi jesu i što većina porodica ne ispunjava uslove za uključivanje dece u vrtić zato što, obično neko od roditelja, majka ili otac su posvećeni dodatnoj nezi dece, ali i postoji naravno i ona druga strana, a to je da pedagoški radnici ili vaspitači ne mogu sami sa velikim brojem dece, uključujući i decu sa teškoćama u razvoju, da se posebno njima posvete.

Dete sa teškoćama u razvoju, bilo da su u pitanju fizičke ili mentalne teškoće treba da ispunjava sve uslove za kvalitetan život i socijalizaciju, tako da kada govorimo o vrtićima to je izborna stvar, ali osnovno obrazovanje je postalo obavezno za decu sa teškoćama u razvoju.

U ime svih roditelja koji su uputili zahtev poslaničkoj grupi JS i u ime svih svojih kolega, postaviću pitanje Ministarstvu prosvete, a tiče se pedagoških asistenata, dece sa teškoćama u razvoju kojima je pored osnovne nastave i svog učitelja potreban i dodatni pedagoški asistent.

Dakle, interesorna komisija u brojnim slučajevima predlaže pedagoške asistent kao vid dodatne podrške u školama, na koje deca mogu da računaju, ali pedagoški asistenti zakonski postoje, veoma često samo na papiru. S obzirom da pedagoški asistenti tj. usluga jeste iz oblasti obrazovanja. Za nju je zaduženo Ministarstvo prosvete, a često biva zamenjena i to samo u slučajevima ukoliko lokalne samouprave imaju predviđena sredstva budžetom u zamenu za ličnog asistenta, ta usluga pripada oblasti socijalne zaštite i obezbeđuje lokalna samouprava.

Pitanje koje postavljam odnosi se na Ministarstvo prosvete. Kada će biti izrada novog pravilnika o pedagoškoj asistenciji kojima će se precizno regulisati uslovi i kriterijumi za angažovanje pedagoških asistenata, zato što i pored škola koje daju, da kažem, saglasnost pedagoškim asistentom, pored inter resornih komisija koje daju saglasnost da je neophodan pedagoški asistent, bilo da je u pitanju jedan asistent u okviru škole na više dece, ili individualno asistent pedagoški na jedno dete. U praksi to nije za sada postojećim zakonom izvodljivo. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poslaničko pitanje upućujem Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Ministarstvo za rad i zapošljavanje upoznato je sa problemom u koje je zapalo Udruženje za pomoć dece sa intelektualnim poteškoćama u razvoju u opštini Aleksandrovac, s obzirom na veliki broj molbi i zahteva, koje je podnelo kako udruženje, tako i roditelji. Ovo udruženje je od jula meseca tekuće godine u totalnom prekidu rada.

Dakle, radi se o Udruženju koje je licencirano od strane Ministarstva za pružanje usluga socijalne zaštite, pre svega usluga dnevnog boravka i edukativnih usluga i ovo udruženje ne bi opstalo i uopšte ne bi uspostavilo ovaj vid socijalne zaštite da nije do sada imalo podršku Ministarstva i sufinansiranja iz budžeta Ministarstva.

Dakle, obrazložiću, problem nastaje u julu mesecu tako što u tekućoj 2018. godini Ministarstvo apsolutno obustavlja namenska transferna sredstva opštini Aleksandrovac posle utvrđenog revizora ili revizorske komisije, tako da je Udruženje svedeno bilo samo na sredstva budžeta opštine Aleksandrovac, koja je po prvi put u tekućoj godini predvidela ova sredstva, ali ne dovoljno za uspostavljanje ove usluge.

Dakle, nastaje jako veliki problem, jer Udruženje postoji već 15 godina, Udruženje je u totalnom prekidu rada. Korisnicima ovih usluga je ovo jedini način korišćenja usluga i, na kraju krajeva, 15 godina jedini način života gde su oni uspeli na ovaj način da uđu u socio-društvene tokove, ali isto tako, kako ima i mladih lica sa poteškoćama u razvoju dece, i u školske tokove.

Tako da molim ministarstvo, s obzirom na sve napred navedeno i s obzirom na ozbiljnost problema, s obzirom da su upoznati i da i državni sekretarijat i ministarstvo ulaže napore da ovaj problem reši, ali evo već četiri meseca bez bilo kakvog rešenja ovog problema, da zajedno sa lokalnom samoupravom Opštine Aleksandrovac ovaj problem i reši. Hvala.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, koristeći svoje poslaničko pravo, prvo pitanje upućujem Ministarstvu poljoprivrede – da li država može da pomogne poljoprivrednom proizvođaču i da mu garantuje otkupnu cenu poljoprivrednog proizvoda?

Da li ćemo konačno dobiti sistemska rešenja za vremenske neprilike i sistema za navodnjavanje? Kada je u pitanju protivgradna zaštita, dokle se stiglo sa digitalizacijom protivgradne zaštite?

Četvrto pitanje iz oblasti Ministarstva poljoprivrede jeste – subvencije za male poljoprivredne proizvođače.

Evo, zašto postavljam pitanja ovoj Vladi. Potpuno smo svesni problema sa kojima se Vlada suočava i da kao odgovorno Ministarstvo mora postojati strategija i set mera.

Moja stranka je domaćinska stranka. Moja stranka podržava rad ove Vlade i podržali smo sve zakone koje ovo resorno ministarstvo dolazi, ali imam prema srpskom seljaku obavezu. Kada kažem seljak, mislim na poljoprivrednog proizvođača. S obzirom da dolazim iz opštine za koju poljoprivreda predstavlja žilu kucavicu, da postavim pitanje, kada će država jasno i glasno da izađe sa strategijom od minimum pet ili tri godine zagarantovane cene otkupa poljoprivrednih proizvoda, maline, kupine, grožđe, šljive, ali i ratarskih proizvoda?

Poljoprivrednik u tom periodu treba da se odluči šta će da proizvede i da li mu je isplativo, ali isto tako da li može da pokrije troškove poljoprivrednih proizvoda.

Pružiti sigurnost poljoprivrednom proizvođaču, a evo, reći ću vam primer iz mog kraja, od prvog roda, recimo maline, do kasnog roda maline, postoji deset otkupnih cena. Tome, složićete se, moramo stati na put. Ove godine uzdrmala je vest srpskog seljaka o veoma niskoj, enormno niskoj ceni maline. Cena poljoprivrednog proizvoda mora biti zagarantovana.

Recimo, da dam jedan primer, uvozimo luk iz Kine, a u mom podkopaoničkom kraju postoji proizvodnja luka i krompira, gde poljoprivredni proizvođač nema gde da ga plasira. Ta količina koju poljoprivredni proizvođač proizvede može da pokrije potrebe gotovo trećine Srbije.

Treća stvar koja je jako bitna, jesu subvencije za male poljoprivrednike. Subvencije na ovim konkursima, naročito kada je u pitanju nabavka mehanizacije, su veoma striktne i striktna su pravila, tako da mali broj poljoprivrednih proizvođača, naročito kada je u pitanju kraj iz koga ja dolazim, nema mogućnosti da dobije ove subvencije.

Drugo pitanje upućujem Ministarstvu kulture i informisanja. Da li će Ministarstvo kulture i informisanja podržati inicijativu zaštite poljana, jedinstvenu kulturnu baštinu u Srbiji. Poljane će samo tako postati novi reperi na turističkoj karti ne samo Župe, nego i Srbije, sa ciljem da zaštiti, obnovi, prezentuje pokretnu i nepokretnu kulturnu baštinu, da baštinu stavi u aktivnu upotrebu u skladu sa prvobitnom namenom, da bude uključen aktivno u turističku ponudu i da prezentuje poljoprivrednu proizvodnju u specifičnim uslovima Župske poljane. Župske poljane su blago koje nestaje.

Inicijativu zavičajnog muzeja Župe, na preporuku oba ministarstva, i Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva kulture i informisanja, ali i Zavoda za zaštitu spomenika, podržala je i lokalna samouprava, podržavaju i sve nevladine organizacije, ali bez podrške resornih ministarstva neće moći da se sačuva ova kulturna baština. Hvala.