| 09.11.2021. | Zaključak povodom predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2021. godinu |
usvojen
|
| 18.12.2020. | Zaključak povodom predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2020. godinu |
usvojen
|
| 21.10.2020. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
čeka se odgovor 4 godine i 1 mesec i 1 dan
Uvaženi Ja sam Dejan, iz Beograda sam i imam 44 godine. Jedan sam od 50% građana koji nisu izašli na izbore jer ne veruje u institucije. Dajem Vam priliku da me uverite da grešim, da institucije rade svoj posao savesno i da živimo u demokratskoj i pravno uređenoj zemlji.
Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, u ime članova Odbora za evropske integracije, odnosno narodnih poslanika koji su potpisali zaključke povodom razmatranja godišnjeg izveštaja Evropske komisije, predstaviću ove zaključke.
20/2 MV/MJ
Kao što je opšte poznato, godišnji izveštaj Evropske komisije o svim zemljama kandidatima, u našem slučaju o Republici Srbiji, je značajan orijentir o našem pristupnom procesu i zapravo se u ovom izuzetno detaljnom dokumentu sažimaju postignuća, izazovi i očekivanja na putu ka punopravnom članstvu u EU. Ujedno je ovaj dokument i temeljna, sveobuhvatna i zvanična procena napretka naše zemlje u kontekstu evropskih integracija.
Želela bih da izvestim ovaj uvaženi dom da je na sednici Odbora za evropske integracije, 24. novembra ove godine, Njegova ekselencija, šef Delegacije EU, ambasador fon Bekerat predstavio ovaj izveštaj članovima Odbora. Mi smo imali raspravu o njemu, a prisustvovao je ovoj sednici i ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Dakle, godišnji izveštaj pruža sveobuhvatan pregled napretka Srbije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Izveštaj, kao što je to poznato, ovaj o kome raspravljamo, pokriva period od 01. septembra prošle do 01. septembra ove godine. Pažljivo procenjuje napredak postignut tokom proteklih godinu dana, dok istovremeno identifikuje oblasti u kojima je neophodna dodatna pažnja i posvećenost.
Srbija nalaze ovog izveštaja čita sa izuzetnom pažnjom, gleda na njih kao na praktičnu mapu puta za konkretne akcije i reforme. Konstruktivne preporuke u izveštaju Evropske komisije shvataju se ozbiljno, a sve u cilju sprovođenja mera neophodnih za ispunjavanje standarda Evropske unije.
Evropska komisija, dakle, ukazuje ne samo na oblasti u kojima je potreban dodatni napredak i dodatni rad, jer nekako se u javnosti predstavlja ovaj izveštaj kao katastrofalan, a to zapravo nije, izveštaj Evropske komisije prepoznaje konkretne mere i rezultate koje Republika Srbija uspešno sprovodi.
Što se tiče institucionalnog razvoja i perspektive članstva u EU, u izveštaju se navodi da Republika Srbija ima određeni nivo pripremljenosti, odnosno da je umereno pripremljena u oblastima: pravosuđe, vladavina prava i osnovnih prava.
Slično tome, u oblasti reforme javne uprave Srbija pokazuje umerenu pripremljenost, iako izveštaj, moramo priznati, ukazuje i na to da nije primećen opšti napredak u prethodnom periodu od godinu dana. Iako se priznaju Republici Srbiji određena poboljšanja u demokratskim institucijama, naglašava se da je potreban, naravno, dalji značajan napredak. Posebno u pogledu izbornog procesa i parlamentarnog nadzora.
Kada je u pitanju izborni proces, moram naglasiti da je posle objavljivanja ovog izveštaja i pripreme ovog izveštaja, da podsetim sve nas, Narodna skupština Republike Srbije usvojila izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, što pokazuje da Srbija ispunjava svoje obaveze na putu ka EU.
U delu izveštaja koji se odnosi na vladavinu prava i slobodu medija navodi se da je napredak u borbi protiv korupcije bio ograničen. Što se tiče medija, pošto je to predstavljeno jednostrano, da objasnimo. Ako tačno proverimo, u ovom izveštaju je zapravo šarolika slika, odnosno izveštaj kaže da što se tiče medija pravni okvir se poboljšao, dok praktično okruženje za novinare nije. Dakle, zbog toga je takva ocena.
Podsetila bih, kada smo već kod ove teme, da smo u junu ove godine, dakle, ovaj uvaženi dom je usvojio medijske zakone, deo njih krajem 2023. godine, a sada drugi deo, sve u skladu sa preporukama Evropske komisije i bilo je javne rasprave. Takođe, 12. novembra ove godine smo izabrali osmoro od devetoro članova Saveta REM-a. Dakle, takođe ispunili svoje obaveze.
20/3 MV/MJ
Nadalje, u izveštaju se naglašava da je Srbija još jednom pokazala da je pouzdan partner Evropske unije u okviru upravljanja migracionim tokovima, mešovitim migracionim tokovima, kroz aktivnu i konstruktivnu saradnju sa državama članicama, kao i sa određenim agencijama EU. Konstatovano je da je Republika Srbija preuzela korake za usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije prošle godine i to je pohvaljeno. Želela bih da naglasim da se usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije nastavilo i ove godine.
Na ekonomskom planu izveštaj Evropske komisije navodi da se Srbija nalazi između umerenog i dobrog nivoa pripremljenosti, sa određenim napretkom postignutim u nekoliko oblasti. Evropska komisija je pohvalila stabilnost makroekonomskog okvira, kontinuirani rast BDP-a, očuvanje fiskalne discipline, kao i napredak u poreskim i carinskim reformama. Dakle, najpozitivnije ocene iz ovog izveštaja su upravo na ovom polju.
Još jednom je u izveštaju Evropske komisije potvrđeno da je Republika Srbija spremna za otvaranje Klastera 3 (konkurentnost, inkluzivni rast), što je značajno i odražava, ponavlja peti put da je Srbija tehnički spremna za ovo otvaranje i dokazuje da je Srbija posvećena ka jačanju ekonomskog rasta, unapređenja konkurentnosti na tržištu i promociji inkluzivnih mogućnosti, kako za građane, tako i za privredu.
Što se tiče situacije u drugim klasterima, dakle, u Klasteru 2 (unutrašnje tržište) i u Klasteru 5 (poljoprivreda i kohezija), takođe se naglašava posvećenost Republike Srbije sveobuhvatnim reformama i usklađivanju sa standardima Evropske unije.
Godišnji izveštaj Evropske komisije pozitivno ocenjuje napredak u sledećim oblastima: poglavlje 32 - finansijski nadzor, poglavlje 3 - pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga, poglavlje 4 - sloboda kretanja kapitala, poglavlje 8 - politika konkurencije, poglavlje 9 - finansijske usluge, poglavlje 16 - oporezivanje, poglavlje 15 - energetika, poglavlje 12 - bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, poglavlje 13 - ribarstvo, poglavlje 31 - spoljna, bezbednosna i odbrambena politika.
21/1 JJ/MP 13.25 – 13.35
U Izveštaju nadalje je naglašen ograničen napredak u Poglavlju 31. jer je tokom 2025. godine, dakle u ovom izveštajnom periodu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politike Evropske unije bila na nivou od 63%, što je zapravo poboljšanje u odnosu na prethodni izveštajni period, kada je ovaj procenat bio negde oko 51%. Najsvežiji procenti usklađenosti su još malo bolji, dakle blizu 66% ili 65,4%.
Godišnji Izveštaj Evropske komisije za 2025. godinu jeste dokument koji nam sa jedne strane daje sliku o napretku, kao potvrdu postignutih rezultata, a sa druge strane to moramo sa pažnjom slušati daje jasnu listu koraka za dalje unapređenje, koraka koje Republika Srbija spremna da realizuje.
Srbija u potpunosti posvećena je nastavku usklađivanja sa evropskim standardima u svim oblastima i moram da naglasim, nastavlja da bude pouzdan partner Evropske unije.
Kao što je to poznato, a kada pričamo iz ugla Evropske unije proširenje je danas strateški imperativ Evropske unije. To je strateška investicija uz stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu.
Politika Evropske unije ponovo je otvorila vrata za proširenje, ali pošto smo slušali uvaženog ambasadora, šefa delegacije EU on je naglasio da po njima samo prave reforme mogu da uvedu zemlju u to proširenje.
U Izveštaju su istaknute neke pozitivne stvari, kao i oblasti za koje Evropska komisija veruje da je potrebno ostvariti dodatni napredak u sledećem periodu. Među pozitivnim rezultatima je kao što sam rekla, ekonomskom polju, dobro je ekonomsko upravljanje, a među manje pozitivnim, odnosno negativnim stvarima je kao što je to i prilikom posete naglasila predsednica Evropske komisije, po njima spor tempo reformi Republike Srbije.
Ovaj Izveštaj treba čitati i državno rukovodstvo ga čita, kao mapu puta i objektivno procenjivanje na koji način Srbija napreduje ka Evropskoj uniji. Evropska unija za nas ima jasnu poruku da reforme nisu za Brisel, već za Srbiju, već za same građane Republike Srbije sa čime se slažemo.
Evropska unija je prema rečima ambasadora spremna da pruži podršku Srbiji, politički i finansijski, ali Srbija mora da vodi ovaj proces ka napred.
Čuli smo tokom rasprave na sednici Odbora za evropske integracije tri najznačajnije poruke. Najpre, da je evropska budućnost Srbije i da je nama na dohvat ruke, ali zahteva kredibilne i održive reformske napore.
Sa druge strane, da je proširenje strateški izbor zemlje, ali da mora da bude vidljiva još veća posvećenost Srbije kroz odlučne aktivnosti, konzistentne politike i ono što je naglašavano nekoliko puta, kroz narativ koji inspiriše poverenje na evropskom putu.
Nadalje, treća bitna poruka je da Evropska unija ostaje čvrsto posvećena perspektivi Srbija u Evropskoj uniji, spremna je i dalje da pruža podršku na tom putu.
Poštovane koleginice i kolege, smatram da je Evropska unija najvažniji politički, ekonomski i razvojni partner Republike Srbije. Naš put ka Evropskoj uniji nije samo u spoljno politička orjentacija, to je izbor društvenog razvoja, modernizacije i stabilnosti.
Naš cilj, kao što je to poznato, opšti cilj Republike Srbije je postići sve kriterijume Evropske unije sa punim kapacitetom, uskladiti naše zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, ispuniti sve ostale kriterijume bez obzira šta nam se dešava sa otvaranjem ili ne otvaranjem dodatnih poglavlja do kraja sledeće godine, dakle
21/2 JJ/MP
2026. godine u interesu svih nas, u interesu građana, privrednog razvoja i najznačajnije regionalne stabilnosti.
Ovaj zaključak povodom razmatranja godišnjeg Izveštaja Evropske komisije, koji se nalazi pred vama i koji su predložili narodni poslanici, članovi Odbora za evropske integracije predstavlja našu zajedničku odluku da nastavimo reforme, produbimo saradnju i ojačamo naše institucije.
On je poruka građanima da se proces evropskih integracija ove zemlje vodi odgovorno i u njihovom interesu, dakle u interesu građana Republike Srbije. Poruka našim evropskim partnerima je da Srbija ostaje dosledna i opredeljena.
Pošto se dokument nalazi pred narodnim poslanicima je na bih da ga prepričavam ili ti čitam. Izvukla sam samo najznačajnije delove zaključaka o kojima ćemo glasati u danu za glasanje.
Nadam se da svi možemo da se složimo da je potreban dalji rad na ovom pitanju, kao i još jača politička posvećenost. Da Narodna skupština Republike Srbije u potpunosti podržava Vladu koja ja zapravo zadužena za nadležne, za vođenje pregovora, a u interesu svih naših građana, naravno jačanja naših institucija i vladavine prava.
Politička volja koja se naglašava od naših partnera se naglašava i u našim zaključcima, ali moram da naglasim, naravno da je veća odgovornost vladajuće većine i Vlade Republike Srbije, ali mi ćemo na ovom putu napredovati, jedino ako napravimo široki politički konsenzus, ukoliko je opozicija i nevladine organizacije koje sebe smatraju evropskim, a ja verujem da jesu, nam pomognu i zaista pokušamo da nađemo bar zajednički minimum ka ovom napretku, a ne blokiramo jedni druge. Dakle, neophodno je postizanje širokog političkog i društvenog konsenzusa.
Ono što se tiče nas samih, dakle Narodne skupštine Republike Srbije neophodno je unapređenje parlamentarne prakse, izgradnje poverenja u naše parlamentarne procedure, što je do nas samih. Dakle, moramo da ih objasnimo i jačanje saradnje sa Evropskim parlamentom. Iskreno se nadam da u budućnosti oni koji trenutno koriste Evropski parlament radi nekih političkih poena u okviru svojih političkih grupacija se neće koristiti samo za to, već je zadataka Evropskog parlamenta da nama pomogne i da bude partner u ovom procesu.
Ono što je značajano za građane kako bi oni razumeli zašto smo ovoliko dugo u ovom procesu je stalna i kontinuirana komunikacija sa građanima o vrednostima, obavezama i koristima procesa proširenja.
Dakle, da zaključim, EU svakako ostaje najvažniji strateški i politički i ekonomski partner Republike Srbije.
Zaista sam se trudila da u uvodnom izlaganju se samo dotaknem samog izveštaja koji je detaljan dokument, a u kasnijoj raspravi sam otvorena da pričamo i o nekim detaljima, a određenim koji su značajni za političku stranku ću govoriti kao ovlašćeni predlagač poslaničke grupe SVM.
Poštovani narodni poslanici, pozivam sve ovde prisutne narodne poslanike da podržimo zaključke povodom razmatranja izveštaja Evropske komisije i pokažemo da je Narodna skupština Republike Srbije, kao najviše predstavničko telo građana ujedinjena po strateškom cilju evropskoj budućnosti Srbije. Zahvaljujem.
Hvala.
Imam pravo na repliku.
Savez vojvođanskih Mađara je evroatlanska stranka i zahvaljujem se onima koji brinu za naše odnose sa SNS, ali mi smo manjinska stranka koja samostalno učestvuje na izborima, osvajamo mandate i onda potpisujemo koalicioni sporazum na osnovu čega se dogovaramo oko prioriteta i saradnje.
Da, nije tajna da smo ranije sarađivali sa drugim strankama, ali čak ni tada te sebe evropski proklamovane stranke nisu bile spremne za istorijsko pomirenje između Mađara i Srba. Verovali ili ne, SNS i lično Aleksandar Vučić je bio na to spreman. Zbog toga je nedavno i dobio nagradu koja je nazvana po našem pokojnom predsedniku Ištavanu Pastoru.
Tako da što se tiče saradnje ona je plodonosna i mi smo zadovoljni sa njom i nije da samo podržavamo Vladu već imamo svoje prioritete koji su neophodni za opstanak naših ljudi ovde u domovini.
28/1 VS/IR 15.30 – 15.40
Inače, u svojstvu predsednice Odbora za evropske integracije sam danas bila i na konferenciji i sada u medijima i pričala o tome, jasno je, dakle, Srbija je tehnički spremna za otvaranje Klastera 3. peti put naglašeno u izveštaju Evropske komisije. Pored toga moramo da naglasimo od strane vas, ne toliko voljena, Mađarska tokom Mađarskog predsedavanja se izborila da dođe do non-pejpera u kome je Srbija preuzela određene obaveze i većinu njih je do danas ispunila i zbog toga je zaista tužna i teška ova odluka, da nažalost, ni Dansko predsedavanje se nije potrudilo, a ostale zemlje koje su skeptične i dalje nemaju razumevanja za skoro ništa. Dakle, otvaranje tri poglavlja, jer toliko je ostalo u ovom Klasteru, s toga razumemo odluku predsednika. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Ako neko želi repliku, pošto bih ja pričala kao ovlašćena SVM-a.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedniče, predsedništvo, predsednice Vlade, članovi Vlade, pre sedam-osam dana evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Oliver Varhelji je predstavio ambasadorima zemalja članica Evropske unije tzv. „non-paper“, primenu revidirane metodologije za Srbiju i Crnu Goru. Ovaj dokument je zapravo razrada u februaru prošle godine predstavljenog dokumenta „Jačanje procesa pristupanja, kredibilna EU perspektiva za zapadni Balkan“, kojim je zapravo načelno predstavljena nova metodologija.
Komesar Varhelji je tada naglasio da „non-paper“ sadrži četiri osnovna principa: princip kredibilnosti procesa, drugi kao snažnijeg političkog upravljanja procesa, treći – ubrzanja dinamike pristupnih pregovara, kao i četvrti princip – predvidivosti procesa.
Suština nove metodologije, kao što smo to čuli i kao što već znamo, je zapravo to pregovaranje ne po poglavljima, već po klasterima, ali zapravo najveća novina koja postoji, samo što je sada definisana, je jača politička kontrola od strane visoke politike, kao i da je pojačavanje te uslovljenosti sa jedne strane dobro zbog nagrađivanja, ali sa druge strane je to kažnjavanje, znači mogućnost vraćanja procesa pregovora ako nema napretka. Kao što sam spomenula, ono što bi trebalo da bude dobro su konkretne nagrade u vidu veće finansijske podrške ili uključivanja u neke od internih politika.
Imajući u vidu izuzetnu kompleksnost ovog procesa, da on zaista već predugo traje, da kada pričamo samo, na primer, o pripremi izveštaja o skriningu, naravno ne računajući Poglavlje 31, samo da se izradi i usvoji izveštaj sa skrininga je bilo potrebno 15,6 meseci, da izveštaj sa skrininga za Poglavlje 31 nije usvojeno ni nakon šest i po godina, da ni nakon 56 meseci Srbija nije ispunila prelazna merila za poglavlja 23 i 24, a sada je naglašeno da nijedno poglavlje neće biti zatvoreno ukoliko se ne ispune upravo ova prelazna poglavlja. Znamo, ne predstavlja nikakvu novinu politička kontrola ovog procesa i znali smo da će ova fundamentalna poglavlja biti još nadjačana.
Konkretno pitanje poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara je ne da li je Vlada spremna za primenu ove nove metodologije, već da li je Vlada konkretno pripremljena za tu prvu, nadamo se što raniju, međuvladinu konferenciju na kojoj će se tačno definisati kako će to izgledati, dinamika monitoringa, konkretno preciziranje primene metodologije, planiranje sektorskog pristupa i da li možda postoji šansa da otvorimo ne jedno, već više klastera. Znamo da su sva poglavlja iz prvog klastera već zapravo otvorena. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Ja ću nekako simbolično iskoristiti tri i dva minuta u tri minuta i onda posle mene i onako nećete imati vremena za komentar, ali pošto uvažena predsednica Vlade spomenula, mislim da sada, pošto ovog momenta objavljuju rezultate glasanja da će Evropski parlament je ovih dana, tačnije konkretno o Srbiji raspravljaju danas o Izveštaju zapravo Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta u Srbiji koji je moramo to naglasiti nikada nije bio ovako obiman, ali nikada nije bio ni ovako politički nastrojen i kritičan.
Mislim da je jako, jako čudan. Primedbe u potpunosti izlazi iz okvira pregovaračkih poglavlja. To nije izveštaj. Mnoge stvari nisu vezane za Evropske integracije Srbije. Vrlo je zastareli naprotiv, birokratske fraze su koje ne prepoznaju realnost Srbije.
Jedan od najgorih primera koji ćete mi dozvoliti da baš konkretno prikažem je na primer tačka 41. koja apeluje na Vladu Srbije da građanima pruži sve relevantne informacije o pandemiji kao i vakcinama i dovode se u pitanje statistički podaci vezani za Kovid 19, dok smo čuli da smo mi zapravo trenutno, kada pričamo o procentu vakcinacije na milion stanovnika prvi u Evropi, sedmi u svetu, a kada pričamo o zemljama članicama Evropske unije procenti su mnogo niži, imaju mnogo više problema.
Srbija je zemlja u kojoj građani mogu da biraju od četiri vakcine, tako da ima, ovo je samo jedan jedini primer jel ima jako puno kritika i ako mogu u ime poslaničke grupe SVM da naglasim da smo svi mi svesni da je ovaj Izveštaj u ovakvoj formi zbog političkih snaga u Evropskom parlamentu, zato što više i Pipilit i Evropska narodna partija, bez obzira da su naši koalicioni partneri mi u IPP sa njihovim dugogodišnjim partnerima nemaju većinu i upravo zbog toga je trebalo napraviti neki širi kompromis koji je ispao takav kakav je, ali da naglasim da su poslanici mađarskog FIDESA upravo zbog jako dobrog odnosa, kako FIDESA, tako i Mađarske i Republike Srbije, ako mogu tako da kažem ipak smo mi neki most su glasali protiv ovog Izveštaja, zato što smatraju da on zaista nije na mestu i zato što oni žele iskreno da pomognu što brže učlanjenje Republike Srbije u Evropsku uniju, ali mislim da je to u interesu svih nas pa tako i vojvođanskih Mađara, Mađarske nacionalne manjine koju mi ovde zastupamo i da kažem da Narodna skupština i posebno Odbor za evropske integracije Narodne skupštine je spreman da i dalje radi, naravno u saradnji uz koordinaciju sa predsednikom parlamenta i sa Vladom Republike Srbije na ispunjenju svih naših obaveza. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, poštovana predsednice.
Predsedništvo, predsednice i članovi Vlade, moje pitanje se tiče strategije podsticanja rađanja. Naime, ovu strategiju je Vlada Republike Srbije donela je još 16. marta 2018. godine. U okviru nje i konkretno posebno cilja dva, usklađivanja rada i roditeljstva, kao pojedinačan cilj navedeno je usklađivanje roditeljskog i profesionalnog domena. Jedna od aktivnosti predviđenih za realizaciju tog cilja je tzv. uvođenje licence, podržavajuće za porodične obaveze, za firme koje poštuju obaveze i ritam roditelja.
Moje konkretno pitanje je da li su preduzete konkretne mere u cilju realizacije pojedinačnog cilja usklađivanja roditeljskog i profesionalnog domena? Koje su te mere? Koji i kakvi su efekti do sada preduzetih mera? Posebno, koji su efekti uvođenja licence podržavajuće vrlo rogobatno formulisano, za porodične obaveze, jer mi to razumemo kao femili, frendli za firme koje poštuju obaveze i ritam roditelja?
Pitanje bih postavila, ako je moguće, samoj predsednici Vlade, ministru za rad, boračka i socijalna pitanja, u drugom krugu i samoj ministarki zaduženoj za populacionu politiku i dodatna pitanja. Pošto u samoj strategiji stoji da su nosioci za realizaciju pojedinačnog cilja u ovoj strategiji upravo Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, Ministarstvo privrede, Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, i smatram da su autori strategije vrlo dobro definisali da zapravo ova tri ministarstva budu nosioci realizacije cilja usklađivanja roditeljskog i profesionalnog domena zato što je zaista kompleksno ovo pitanje, jer su posledice demografskih promena evidentnog starenja našeg stanovništva, smanjenja stope fertiliteta, migratornih procesa.
Znači, sve to zajedno su zaista vidljivi u svim oblastima života, kako ekonomije, socijalne i zdravstvene politike, samim tim se nekako menjaju i menja poslovno ponašanje, kulturne navike, drugačija je nekako tražnja za uslugama i proizvodima, menja se ka pojedinim vrstama usluga.
Činjenica je da demografi već duži niz godina, da ne kažem decenijama, upozoravaju na posledice fenomena nedovoljnog rađanja u Srbiji, nažalost, i zalagali su se za strateški pristup države, zato je dobro što mi imamo ovu Strategiju za podsticanje rađanja, prirodni priraštaj, za to je potrebno 2,1 dete. Cilj zapravo ove strategije je 1,85 deteta po ženi, a trenutne brojke su nažalost svega 1,48. Zahvaljujem.
Zahvaljujem uvažena predsednice.
Predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SVM želela bih da postavim pitanje vezano za populacionu politiku ili ti za probleme sa demografijom, sa kojom se nažalost svi suočavamo.
Za SVM je od posebnog značaja da se problem populacione politike rešava na više nivoa. Kao što je poznato, menjali smo Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom nekoliko puta. Mi smo svakog puta glasali za te izmene i dopune, jer povećavali smo zapravo roditeljski dodatak i donete su mnoge pozitivne stvari.
Podsetila bih sve nas da danas iz republičkog budžeta posle prvog deteta se dobija 500 hiljada dinara, za drugo dete 600 hiljada dinara u 24 rate, za treće dva miliona 280 hiljada u 120 rata, a za četvrto čak tri miliona i 180 hiljada u 120 rata. Međutim, bez obzira na sve to vidimo na terenu da samo povećanje roditeljskog podatka ne donosi adekvatna poboljšanja, dakle, ne povećava se rađanje.
Kako to rešiti? Kao što sam u samom uvodu rekla, za nas je značajno sa jedne strane da sa nacionalnog nivoa ima ovoliko izdataka, dodataka i pomoći. Sa druge strane, Autonomna pokrajina Vojvodina takođe pomaže porodicama sa decom. Postoje razne mogućnosti i razni projekti, kao i same jedinice lokalnih samouprava. Situacija je vrlo šarolika.
Međutim, sami finansiji dodaci nisu dovoljni. Statistike pokazuju da u jedinicama lokalnih samouprava više dece se rađa tamo gde je na primer besplatan vrtić. Dakle, sve je više lokalnih samouprava gde se u to obezbeđuje, odnosno određene druge stvari.
Vidimo u medijima prateći da je i sam predsednik Republike ovih dana izjavio, što je činjenica, da je Srbija prva u regionu po visini roditeljskog dodatka i svakako pozdravljamo napore i ministarke za brigu o porodici, kao i ministarke bez portfelja.
Želimo da naglasimo, kao što je to poznato, da je model naše matice, Mađarske, izuzetno dobar, i pored finansijske pomoći postoje mnoge, kao što je na primer, i međugeneracijska solidarnost, jer statistike takođe pokazuju da bi se više porodica odlučilo za drugo i treće dete kada bi imali više mogućnosti pomoći, kako mi to kažemo, baka servisa, dakle, od njihovih roditelja, odnosno od baba i deda. U Mađarskoj je to delimično rešeno time što ukoliko bake i deke rade imaju mogućnost izostanka radi čuvanje.
Tako da je naš predlog da sve više intenzivira saradnja koja je očigledno dobra na svim nivoima, ali i po pitanju porodične politike, demografije i načina kako zaista doći do toga da mladi parovi dobiju više dece i da svesni toga da ne to ne može da se vidi za nekoliko godina već je potrebno pet i 10, ali da se poveća broj dece, jer svesni smo toga da nažalost sama činjenica da se manje njih rađa i odliv mozgova dovodi do vrlo negativne slike.
Dakle, još jednom pozdravljamo napore koje čini i predsednik Republike i sama resorna ministarka i nadamo se da će saradnja sa Mađarskom po ovom pitanju biti što intenzivnija.
Konkretno pitanje se odnosi upravno na to, jer mislim da nije dovoljno poznato javnosti šta resorno ministarstvo čini, koje mogućnosti i projekte ka lokalnim samoupravama, upravo u cilju poboljšanja demografske slike Srbije, koja je značajna za sve građane, a posebno i za Vojvođanske Mađare. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedniče, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, kao što je poznato, 1. jula ove godine Slovenija je preuzela predsedavanje Savetom EU, pod sloganom „Zajedno. Otpornost. Evropa“. Budući da je stav slovenačkog predsedavanja da nema EU bez više zajedništva i više Evrope, kao i da je, kao što znamo, Slovenija tradicionalno za proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana, očekivano se konačno, nakon dužeg vremena, pitanje proširenja EU našlo konkretno među definisanim prioritetima predsedavanja.
Dakle, polazeći od ovog, a i od nekoliko činjenica, kao što je da je na Prvoj međuvladinoj političkoj konferenciji koja je održana nedavno, tačnije 22. juna ove godine, praktično konačno zaista počela primena nove metodologije proširenja i na pregovarački proces Republike Srbije i da je potvrđeno da prema ovoj novoj metodologiji Srbija otvorila prvi klaster, čiju osnovu čine osnovna prava, da je takođe činjenica je je prema novoj metodologiji Republika Srbija spremna za otvaranje dva klastera, za otvaranje klastera tri – konkurentnost i inkluzivni rast, kao i četiri – zeleni dogovor i održiva povezanost, koji su u potpunosti pripremljeni u skladu sa novom metodologijom, kao i da su nedavno u proteklih nekoliko nedelja usvojene još četiri pregovaračke pozicije, dakle, pregovaračke pozicije za četiri poglavlja, konkretno, 10, 15, 16 i 19, da je Srbija zaista jako posvećena jačanju regionalne saradnje, kroz nekoliko inicijativa, najznačajnije su mini Šengen i Berlinski proces, da se iskreno radi na procesima političke stabilizacije i ekonomskog jačanja celog regiona, uz brojne inicijative, najavljen je i početak izgradnje „Auto-puta mira“ između Niša i Merdara, da npr. istraživanje Saveta za regionalnu saradnju predstavljenu u Tirani ove godine, konkretno 10. juna, na Samitu lidera Zapadnog Balkana, pokazuje da veliki procenat, 77% građana, veruje da regionalna saradnja jača Zapadni Balkan, kako politički, tako i bezbednosno i ekonomski, i ono što je značajno, o čemu smo čitali ovih dana, da je u 7. tački Manifesta o budućnosti EU, Viktor Orban, predsednik Vlade Mađarske posebno naglasio da nema prosperiteta EU bez članstva Republike Srbije, kao i da su prošle godine predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i premijeri, slovenački i mađarski premijer zajedno složili da žele jaku i kompetitivnu Evropu koja je dom različitih naroda.
Moje pitanje koje želim da postavim, kako ministarki tako i Ministarstvu za evropske integracije, a i samoj predsednici Vlade Republike Srbije je - da li tokom slovenačkog predsedavanja, dakle, u drugoj polovini ove godine, možemo očekivati dodatnu političku dinamiku i konačno važne konkretne korake koji će značiti merljiv, konkretan napredak Srbije, pa i celog regiona zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU?
Dalje, da li pored ekonomskih stvari, ekonomske podrške, ne manje značajnog, izuzetno važnog ekonomskog investicionog plana, koji će obezbediti socijalno-ekonomski napredak i oporavak Srbije i regiona, možemo konačno da očeku9je postizanje i političkog konsenzusa između 27 zemalja članica EU za otvaranje klastera tri i četiri, kao snažnog impulsa i nedvosmislene podrške reformama koje Republika Srbija sprovodi? Zahvaljujem.
Zahvaljujem poštovani potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici.
Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost utvrđuje kao ciljanu vrednost da sve žene na selu budu pokrivene zdravstvenim i penzijski osiguranjem. Od kolikog je ovo značaja, govori između ostalog i podatak da duže od godinu dana kod lekara nije bilo 16,5% žena na selu, odnosno da skoro 2% žena nikada nije ni bilo na zdravstvenom pregledu.
Izuzetno važan korak su i odluke Ustavnog suda od kraja prošle godine, tačnije od 3. decembra 2020. godine kojima je Ustavni sud Srbije utvrdio da nisu u saglasnosti sa Ustavom određene odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, koja s jedne strane to su odredbe koje isključuje pravo na naknadu plate ili zarade roditelja za vreme odsustva sa posla radi posebne nege, znači nege bolesnog deteta, u slučaju da je već ostvareno pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica.
Drugo pitanje. Takođe odredbe koje je Ustavni sud Srbije proglasio protivustavni se odnose na majke poljoprivrednice osiguranice.
Savez vojvođanskih Mađara je od samog stupanja na snagu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom koji smo ovde usvojili u julu 2018. godine ukazivao na određene diskriminatorske odredbe ovog zakona, koje između ostalih, ženama poljoprivrednicama se naknada po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta obračuna na drugačiji način i po drugim uslovima, znači od onoga što je slučaj sa ostalim ženama.
Napravljena je razlika prilikom utvrđivanja lica koja imaju pravo na naknadu, pa je tako predviđeno da naknadu može ostvariti žena koja je 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode po osnovu zaposlenja, samostalne delatnosti, ugovora o delu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima, dok je za žene koje su poljoprivrednice osiguranice kao uslov za sticanje naknade predviđeno da su one osigurane ne 18 već 24 meseca pre rođenja deteta.
Upravo zbog toga smo početkom marta ove godine, ovde u ovom visokom domu, sam ja u ime poslaničke grupe SVM postavila pitanje, tražila obaveštenje od Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, u toku pripreme predviđenog Nacrta o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Raduje nas da je ovaj predlog prošao Vladu Republike Srbije i da se on trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri i da ćemo negde u poslednjoj nedelji ovog meseca raspravljati o ovom predlogu i da će se konačno na ovaj način ispraviti nepravda, znači razlika koja je napravljena između žena poljoprivrednica koje dobiju decu i onih koje su osigurane po nekom drugom osnovu. U svakom slučaju će to biti 18 meseci.
Ali nezavisno od rođenja i nege deteta, žene poljoprivrednice svakog dana rade skoro sat vremena više od muškaraca, s tim što za žene sve statistike ukazuju na to da 60% svog vremena se bave tzv. neplaćenim poslovima i dodatno 17,8% žena poljoprivrednica nema zdravstveno osiguranje. Najčešće su naravno one zdravstveno osigurane preko svojih partnera, supruga, a u malom broju lično, kao poljoprivrednice osiguranice, to je tek svaka deseta ili još manje, negde oko 9% tih žena. Žena su manjina među zaposlenima na imanju, žene čine 55% nezaposlenog ruralnog stanovništva i 74% neplaćenih pomažućih članova poljoprivrednih gazdinstava. Broj gazdinstava registrovanih na žene, prema podacima Uprave za agrarna plaćanja je sada već recimo porastao na 26%, uvek je bio ispod 20%. procenat muškaraca koji su vlasnici poljoprivrednog zemljišta je dva puta veći od procenta žena, a čak 88% seoskih kuća u seoskim područjima pripadaju muškarcima, znači vlasnici su muškarci.
Znamo da je na pokrajinskom nivou uvedeno nekoliko mera da se upravo ispravi ova neravnopravnost. Upravo zato je naše pitanje, odnosno obaveštenje koje tražimo pošto je ovo multisektorsko pitanje od Ministarstva poljoprivrede, ali i od ministra bez portfelja zaduženog upravo za selo, pa i od Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i socijalna pitanja koja su te mere koje su predviđene za žene poljoprivrednice kako bi se koliko, toliko one motivisale i izjednačile ove razlike između žena i muškaraca na selu. Hvala.
(Beograd, 30.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Potpredsednik Skupštine | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 120000.00 | RSD | 02.08.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 37300.00 | RSD | 01.08.2022 - |