Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Elvira Kovač

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara

Govori

Zahvaljujem.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Aleksandar Vučić – „Za našu decu“, narodni poslanik Bratislav Jugović. Izvolite.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem uvaženom narodnom poslaniku Bratislavu Jugoviću na nadahnutom izlaganju.
Nastavljamo dalje.
Završili smo sa predstavnicima poslaničkih grupa, šefova poslaničkih grupa. Idemo sa listom govornika.
Prvi na listi je uvaženi predsednik poslaničkog kluba Stranke pravde i pomirenja, gospodin Samir Tandir. Izvolite.
Zahvaljujem.

Uvažena potpredsednice, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, u svom izlaganju kao ovlašćena predstavnica poslaničke grupe SVM ću se posvetiti Predlogu odluke o izmenama i dopunama Odluke o usvajanju Kodeksa ponašanja narodnih poslanika, jer je za našu poslaničku grupu SVM donošenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika još krajem prošle godine, konkretno 24. decembra 2020. godine, bio izuzetno važan korak ka jačanju fundamentalnih principima kojima se mora Narodna skupština voditi u svom radu, a to su transparentnost i integritet.

Primena Kodeksa ponašanja u prethodnih devet meseci je potvrdila, s jedne strane, da je dosledno poštovanje pravila i principa utvrđenih Kodeksom ponašanja narodnih poslanika presudno za podizanje nivoa političke odgovornosti, što je izuzetno značajno, poverenja u rad Narodne skupštine, da su integritet i dignitet narodnog poslanika zamajac izgradnje političke kulture koja se zasniva na pristojnom, transparentnom i poštenom ponašanju narodnih poslanika i, sa treće strane, da je integritet narodnog poslanika uporišna tačka legitimiteta i političkog kredibiliteta Narodne skupštine.

Zašto je ipak nakon devet meseci primene važno donošenje izmena i dopuna Kodeksa ponašanja narodnih poslanika? S jedne strane, ono što smo čuli od nekoliko prethodnih govornika i od samog predlagača, zato što se ovim predloženim izmenama i dopunama Kodeksa ispunjavaju preporuke tzv. Četvrtog kruga evaluacije GREKO izveštaja, znači, GREKO zemlje članice Saveta Evrope za borbu protiv korupcije. Konkretno, ove preporuke se odnose na sprečavanje korupcije u odnosu na narodne poslanike, sudije i tužioce i glavni cilj ovih tzv. GREKO preporuka i tog izveštaja je zapravo ocena konkretne efikasnosti mera koje se donose sa ciljem sprečavanja korupcije u odnosu na same narodne poslanike.

U slučaju ovog trenutno važećeg Kodeksa, koji smo usvojili prošle godine, nažalost, ne možemo govoriti o delotvornoj primeni, jer, suprotno GREKO preporukama, nisu bili precizno utvrđeni kriterijumu, sastav i nadležnosti komisije za etiku, a bez formiranja komisije za etiku nema ni efikasne primene mera ili onog što je predviđeno tim trenutno važećim Kodeksom.

Donošenjem Kodeksa je ispunjen jedan broj preporuka. Sećamo se te rasprave krajem decembra i tih amandmana, ali je ipak kao pitanje odgovornosti kredibiliteta Narodne skupštine ostalo da se postupi po drugim preporukama, a posebno po onima kojima se sa jedne strane preporučuje da Kodeks bude lako dostupan javnosti, da se efikasno sprovodi u praksi, da je potrebno upoznati same narodne poslanike sa standardima ponašanja koji se očekuju od njih, da je potrebno omogućiti savetovanje narodnih poslanika, naravno, uz očuvanje poverljivosti, kao i sprovođenje namenskih obuka o praktičnoj primeni i poverljivom savetovanju.

Usvajanjem predloženih izmena i dopuna, kao i konkretnim postupanjem u smislu izbora članova Komisije za etiku koja se sada predlaže, koji ćemo usvojiti i, nadam se, primeniti, Izveštaj koji će naša zemlja podneti do kraja oktobra, dakle, do 31. oktobra ove godine, će biti potvrda da institucije su ipak efikasne i delotvorno rade, što je, složićete se, cilj svih nas.

Kada govorimo o procesima evropskih integracija, činjenica je da propisana obaveza donošenja Kodeksa ponašanja narodnih poslanika ne stoji ni u obnovljenom, revidiranom Akcionom planu za Poglavlje 23. Međutim, činjenica je da je donošenje Kodeksa bilo izričito navedeno kao preporuka spomenute grupe država Saveta Evrope, borba protiv korupcije, GREKO-a, kao što je činjenica da Evropska komisija preporuke i ocene GREKO koristi kao važan instrument i kriterijum u svojim izveštajima koje piše i kojima ocenjuje dostignuće naše zemlje u borbi protiv korupcije, što je sve, kao što znamo, deo pregovaračkog Poglavlja 23. Stoga je ipak značajno da usvajamo preporuke GREKO-a i da menjamo Kodeks ponašanja.

Sa druge strane, predložene izmene i dopune Kodeksa ponašanja narodnih poslanika su važne, jer iskustvo dokazuje da ovi kodeksi, znači, razni kodeksi ostaju, nažalost, mrtvo slovo na papiru, ukoliko se istovremeno, sa usvajanjem kodeksa ne formira i telo koje će biti nadležno za primenu. Kao što smo čuli od uvaženog predlagača, predloženim izmenama i dopunama se propisuje da je zadatak komisije za etiku da donese, sa jedne strane, vodič za primenu Kodeksa, da vrši poverljivost savetovanja samih narodnih poslanika u vezi sa primenom Kodeksa ponašanja, da organizuje i sprovodi obuke narodnih poslanika za primenu i vrlo značajno, daje mišljenje o povredi Kodeksa.

Predloženim izmenama i dopunama se, dakle, unapređuje uloga komisije za etiku, kroz proširenja nadležnosti za davanje mišljenja o povredi Kodeksa, precizira se njen sastav, kao što smo čuli, kriterijumi za izbor članova, postupak za izbor i pooštravaju mere, što je takođe značajno, što je jedna od preporuka, mere u slučaju povrede Kodeksa od strane samih narodnih poslanika, čime se sprovode preporuke date u mišljenju o Kodeksu narodnih poslanika, a pomenuto mišljenje je sačinilo samo Savet Evrope i to na zahtev nas, iliti Republike Srbije, sa ciljem da se dobije stručni stav o potrebi unapređenja pojedinih rešenja u važećem Kodeksu koji je usvojen krajem prošle godine, a kako bi se zaista obezbedila efektivna i efikasna primena tog Kodeksa.

Kao što smo to čuli od jednog od prethodnih govornika, precizirano je u ovim izmenama i dopunama da članovi komisije ne mogu biti ni narodni poslanici, ni izabrana, postavljena i imenovana lica, niti članovi bilo koje političke strane, čime su još jednom uvažene primedbe stručne javnosti na važeći Kodeks.

Kao što sam spomenula, jedna od GREKO-a preporuka je i sprovođenje namenskih obuka samih narodnih poslanika o praktičnoj primeni i poverljivom savetovanju, a komisija za etiku, u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije, donosi i sprovodi program obuke narodnih poslanika o primeni Kodeksa.

Naredni, sledeći razlog zašto je značajno donošenje izmena i dopuna Kodeksa ponašanja narodnih poslanika je što je cilj predloženih izmena i dopuna da se precizira postupanje tri aktera, dakle, komisije za etiku, samog odbora administrativnog, zvanično Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja i same Agencije za sprečavanje korupcije.

Praksa poznaje nekoliko modela sprovođenja postupka. Govori se ili o internim mehanizmima ili o spoljnoj regulaciji ili o kombinaciji ova dva modela. Kao što se vidi iz predloženih izmena i dopuna, Narodna skupština Republike Srbije se opredelila za mehanizam odgovornosti, koji predstavlja kombinaciju kako internih mehanizama, tako i spoljne regulacije. To je pristup za koji su se opredelile, pored nas, između ostalih, na primer, Velika Britanija, SAD, Francuska i druge zemlje.

Naime, važećim Kodeksom je utvrđeno da se za staranje o primeni Kodeksa obrazuje komisija za etiku, dok nadzor nad primenom Kodeksa ostaje obaveza Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, osim u delu samih odredbi koje se odnose na prijavljivanje privatnih interesa narodnih poslanika, poštovanje propisa koji se odnose na obavljanje dve ili više funkcija, primanja poklona, dakle, u onim pitanjima, vrlo je jasno, po kojima je nadležna Agencija za sprečavanje korupcije.

Dodatno, sada predloženim izmenama i dopunama, propisuje se da komisija ima tri predstavnika fakultetskog nastavnog osoblja, kao što smo čuli, predavača iz oblasti etike, morala ili moralnog razvoja i dva državna službenika iz same službe Narodne skupštine Republike Srbije.

Posebna nadležnost komisije za etiku se sastoji u poverljivom savetovanju u etičkim dilemama i situacijama sukoba interesa narodnih poslanika, čime bi trebalo da se dodatno unapređuju uslovi za pravilno i etičko ponašanje narodnih poslanika.

Slično rešenje je primenila i australijska država Novi Južni Vels, čiji parlament je takođe doneo Kodeks ponašanja narodnih poslanika. Kodeks ponašanja poslanika u njihovom slučaju u nadležnosti je takozvanog savetnika za etiku, čija su ovlašćenja, sa jedne strane, da pripremi kodeks, da sprovodi obuku o samoj primeni kodeksa, kao i da daje savete u pogledu etičkih standarda. Savetnik je dužan da jednom godišnje obavesti parlament o broju pokrenutih etičkih pitanja, broju poslanika koji su tražili savet, kao i o tome koliko puta je dao savet i tačno da izvesti koliko vremena je koristio u razmatranju tih etičkih pitanja.

S druge strane, ako govorimo o primerima iz raznih zemalja, koristan je primer i revidiran Etičkog kodeksa, koji je usvojen u Francuskoj. Da bi se obnovilo poverenje između građana i njihovih izabranih predstavnika, u Francuskoj je u aprilu 2011. godine ustrojen sveobuhvatni sistem za sprečavanje sukoba interesa, tako što je tamo usvojen Etički kodeks, u kome se određuju principi i predviđa službenik za etiku. Taj kodeks je revidiran, obnovljen 2017. godine, nakon što se desilo nekoliko slučajeva sukoba interesa, što je uticalo da Vlada predloži organski zakon o poverenju u političkom životu.

Ovim aktima poslanici su se obavezali da će poštovati principe, kao što su na primer: javni interes, nezavisnost, objektivnost, odgovornost, integritet i slični.

Jasno je da etički kodeks sadrži standarde idealnog ponašanja kojim bi svi narodni poslanici trebali da teže i da se vode i prema njima usklađuju profesionalno delovanje, ponašanje i svoj javni nastup. To su standardi koje je u novembru 1999. godine Komitet ministara Saveta Evrope promovisao usvajanjem Rezolucije Komiteta ministara broj 97, 2424, u kojoj rezoluciji se navodi 20 vodećih principa za borbu protiv korupcije i u kojoj se, između ostalog, preporučuje da izabrani predstavnici podstaknu usvajanje kodeksa ponašanja i da unaprede pravila za finansiranje političkih stranaka, izbornih kampanja koje odvraćaju od korupcije.

U okviru Akcionog plana za sprovođenje ove Rezolucije Komiteta ministara Saveta Evrope, Savet Evrope je izradio i krivično-pravnu konvenciju o korupciji. Ova konvencija inkriminiše aktivno i pasivno podmićivanje javnih funkcionera, a zapravo je tom konvencijom formirana i grupa država za borbu protiv korupcije GREKO, koja je ovde danas više puta spomenuta.

Još jedan primer. Irska je npr. država u kojoj su za dela vezana za korupciju javnih funkcionera predviđene izuzetno visoke kazne i do 10 godina zatvora ili novčane kazne. Irska ima Zakon o sprečavanju korupcije, koji je donet 2001. godine i dopunjen 2010. godine. Imaju Zakon o etičkom obavljanju javnih funkcija, koji je donet ranije, 1995. godine i Zakon o standardima u obavljanju javnih funkcija, koji je donet takođe 2001. godine.

Sprovođenje tih zakona u Irskoj povereno je parlamentarnom odboru i Komisiji za standarde u obavljanju javnih funkcija. Komisija sprovodi istrage o kršenju standarda i izveštava parlamentarni odbor, vrlo slično.

Kao što smo čuli od uvaženog predstavnika predlagača ovih izmena i dopuna Kodeksa, a iz ovih primera vidimo da su vrlo retke države, mali je broj država koje su donele posebne kodekse ponašanja u parlamentu, a to su Velika Britanija, Republika Irska, SAD, Kanada, Novi Južni Vels, Australija. Objašnjenje za ovo je da je većina država te kodekse ponašanja ugradila u poslovnike o radu parlamenata.

Kada govorimo o Narodnoj skupštini i o istoriji parlamentarizma u Srbiji, bilo je pokušaja da se nedolično ponašanje obuzda Poslovnikom.

U Poslovniku Narodne skupštine iz 1905. godine tačno su navedene, na primer, zabranjene reči koje nisu smele da se izgovaraju. U slučaju da su ih narodni poslanici ipak izgovorili, poslanici bi u zavisnosti od težine i načina izgovorene reči bili kažnjavani ukorom, oduzimanjem reči, udaljavanjem sa sednice i slično. Ista rešenja su primenjena i u Aneksu Poslovnika iz 1921. godine.

Vidimo, dakle, da se Narodna skupština jako dugo, više od jednog veka, trudi da postavi visoke standarde i dosledne standarde ponašanja narodnih poslanika u cilju korektnog, časnog, ispravnog obavljanja javne funkcije, da se ustanove pravila o konfliktu interesa koja promovišu nezavisnost narodnih poslanika od privatnih interesa i političkih uticaja, pritisaka.

Da polako zaključim, poslanička grupa SVM će naravno glasati za Predlog izmena i dopuna Kodeksa zato što smo jednostavno stava da je Kodeks ponašanja narodnih poslanika nužan ka vraćanju dostojanstva ovoj instituciji - Narodnoj skupštini, približavanja vlasti građanima i jačanju dostojanstva, integriteta narodnih poslanika.

Ne manje važno, glasaćemo za predloge izmena i dopuna Kodeksa, jer verujemo da se sa ovim aktom podstiče tolerancija, tolerancija koja je važno i moćno sredstvo prihvatanja i poštovanja različitosti i razlika između nas i da se olakšava postizanje konsenzusa i kompromisa u političkom životu.

Na kraju, želim još jednom da potvrdim da ćemo i pored izmena i dopuna Kodeksa ponašanja narodnih poslanika podržati i predloge zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, koji se takođe nalazi pred nama, kao i očuvanja kulturnog istorijskog nasleđa Svetog manastira Hilandar. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem se ministarki pravde.
Reč ima predsednik poslaničke grupe SPS, narodni poslanik Đorđe Milićević.
Zahvaljujem.
Reč ima ovlašćena predstavnika Poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Za našu decu, narodna poslanica Jelena Žarić Kovačević.
Zahvaljujem.
Poštovani narodni poslanici, pre nego što nastavimo rad, dozvolite mi da u vaše i svoje lično ime pozdravim delegaciju parlamentarne Skupštine Frankofonije koja boravi u poseti Republici Srbiji od 20. do 22. septembra ove godine, a koja prati deo današnje sednice. Molim vas, da pozdravimo cenjene goste.
Zahvaljujem. Molim vas, nastavite.
Zahvaljujem.
Pošto nema više prijavljenih ovlašćenih predstavnika ili predsednika poslaničkih grupa, prelazimo na listu govornika.
Reč ima narodni poslanik Milija Miletić. Izvolite.
Zahvaljujem.
Vreme predviđeno za vašu poslaničku grupu je potrošeno.
Reč ima narodni poslanik Vladan Glišić.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici dr Balint Pastor, Elvira Kovač, Arpad Fremond, Zoltan Pek, Rozalija Ekres, Akoš Ujhelji, Daniel Đivanović, dr Emeše Uri i Nandor Kiš.
Vlada i Odbor za kulturu i informisanje prihvatili su amandman, a Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Da li neko želi reč?
Poštovane kolege, obrisaću listu, jer predlagač amandmana želi reč, a po pravilu ima prednost, tako da ću zamoliti dr Emeše Uri da se prijavi, a da vi sačekate.
Izvolite.
Zahvaljujem se narodnoj poslanici, dr Emeši Uri.
Reč ima narodni poslanik Ivan Ribać.
Poštovani narodni poslanici, kako ne bi blokirali sistem i kako biste mogli da se organizujete, sada ću prozvati narednih troje narodnih poslanika, da znaju.
Znači, prvo će govoriti narodni poslanik Viktor Jevtović, pa narodni poslanik Srbislav Filipović, a nakon njega neka se pripremi narodni poslanik Milan Jugović.
Reč ima narodni poslanik Viktor Jevtović.
Molim vas da ne pritiskate, ne prijavljujete. Blokiraćete sistem. Imaćemo pauzu od sat vremena i kasnije ćemo glasati.
Reč ima narodni poslanik Srbislav Filipović.
Zahvaljujem se potpredsedniku Zukorliću.
Reč ima potpredsednica Vlade, ministarka kulture i informisanja, Maja Gojković.