Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Olivera Pešić

Olivera Pešić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem predsedavajući.

Pre svega želim da kažem da je kandidat za člana Saveta guvernera Narodne banke Srbije deo tima koji ima rezultate rada i to rezultate rada koji su priznati i od međunarodnih institucija.

Mi danas zahvaljujući Narodnoj banci Srbije imamo najstabilniji kurs dinara svih vremena. Prestižna agencija je prošle godine BLOMBERG proglasila dinar drugom najstabilnijom valutom na svetu. Dinar je danas prema evru u odnosu na 2012. godinu, gotovo u istom nivou kada je za guvernera Narodne banke Srbije izabrana Jorgovanka Tabaković.

Stabilan kurs dinara doprineo je tome da naša preduzeća posluju u stabilnijem okruženju, a stabilan kurs dinara je posebno značajan za ona preduzeća koja su izvozno orjentisana, zbog toga što preduzeća izvoznici više nemaju gubitke na osnovu kursnih razlika koje su godinama unazad imali.

Narodna banka Srbije je u 2019. godini očuvala nisku i stabilnu inflaciju uporedivu sa onom u najrazvijenijim zemljama i taj nivo je uspela da održi punih šest godina. Narodna banka Srbije uvećala je i devizne rezerve i one su u odnosu na 2000. godinu na najvišem nivou, od 2000. godine do danas na najnižem nivou.

Takođe, dinarska štednja dostigla je najviše iznose do sada, rešavanjem pitanja problematičnih kredita, smanjeno je njihovo učešće u ukupnim kreditima bankarskog sektora na najniži nivo.

Takođe, kreditna aktivnost je porasla i svi ovi rezultati NBS doprineli su održivom privrednom rastu i boljem životnom standardu svih građana Srbije.

Danas Srbija ima više direktnih stranih investicija, nego ceo zapadni Balkan zajedno i to je takođe rezultat rada NBS ili bolje rečeno timski rad NBS, naporan rad predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Vlade Republike Srbije.

Kao što sam na početku rekla, kandidata za člana Saveta guvernera NBS, kandidat za člana Saveta guvernera NBS je deo tima koji ima rezultate i smatram da ono što je dobro, svakako treba da ima i kontinuitet.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Član 21. definiše prijem i uručenje poštanskih pošiljaka, tako da je definisano da se prijemi uručenja obavlja najmanje pet dana u nedelji, osim u dane državnih praznika, osim u dane verskih praznika ili u slučaju više sile.

Takođe, članom 21. definisani su izuzeci zbog posebnih okolnosti i posebnih geografskih uslova, kada se garantuje najmanje jedan prijem pošiljki nedeljno unapred određenim radnim danima.

Sve ovo će omogućiti podizanje kvaliteta poštanskih usluga i veći stepen zaštite prava korisnika poštanskih usluga, a amandman koji je kolega Ljubenović podneo, doprinosi poboljšanju ovog zakonskog predloga, jer definiše da se uslovi i način prijema i uručenja pošiljki, kao i obustava pošiljki u cilju zaštite opšteg interesa javnog morala i javne bezbednosti i krivične istrage, bliže uređuje pravnim aktom nadležnog organa. Tako da ću podržati ovaj amandman. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Arsiću.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, govoriću o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o opštoj bezbednosti proizvoda.

Izmene i dopune koje su predložene unaprediće pravni okvir u Srbiji u oblasti zaštite potrošača i javnog zdravlja, koji se odnosi na bezbednost neprehrambenih proizvoda.

Mi danas govorimo o izmenama i dopunama Zakona koji je usvojen 2009. godine, a usvajanje ovih izmena i dopuna važno je i zbog pregovaračkog Poglavlja 28. koje glasi „Zaštita potrošača i javno zdravlje“, obzirom da je Srbija na evropskom putu, ali važno je da građani Srbije znaju da je svrha ovih izmena i dopuna da proizvodi koji se stavljaju na tržište budu bezbedni za potrošače.

Važne izmene su one koje se odnose na pojam proizvoda u smislu ovog zakona. Važeći zakon odnosio se samo na finalne proizvode, a sada će ovim izmenama i dopunama obuhvatiti sve proizvode, uključujući i one koji nisu finalni, a bez kojih se određeni finalni proizvodi ne mogu koristiti.

Takođe, važne izmene su i u delu gde se dopunjuje definicija obmanjujućih proizvoda. Dakle, ovim predlogom zakona, odnosno izmenama i dopunama se detaljno objašnjava koje rizike sa sobom nose obmanjujući proizvodi koji nisu hrana, a koji svojim izgledom i svim svojim drugim svojstvima, mirisom, ukusom, oblikom, podsećaju na hranu i kao takvi mogu biti opasni za potrošače, a pogotovo mogu biti opasni za decu.

Dakle, zakonom se zabranjuje proizvodnja i stavljanje u promet obmanjujućih proizvoda. Cilj svih ovih izmena je da se osigura visok nivo zaštite i bezbednosti zdravlja potrošača.

Takođe, vrše se i dopune u delu kojim se utvrđuju obaveze proizvođača tako što se proizvođaču sada daje mogućnost u vezi sa opozivom opasnih proizvoda, primenom pravila dobre prakse.

Ako privredni subjekt posluje u drugoj državi i ako tamo primenjuje pravilo dobre prakse, ta pravila može da primeni i u Srbiji, bez obzira što tog trenutka takva praksa u Srbiji nije uspostavljena za određene vrste rizika. Da plastično objasnim zarad građana Srbije. Na primer, ako neki privredni subjekat posluje u nekoj drugoj državi i posluje na tržištu Srbije i ako on sa tržišta u toj drugoj državi povuče neke svoje proizvode kao opasne, u skladu sa dobrom praksom, odnosno sa kodeksom poslovanja, on bi trebao da to učini i u Srbiji. Novina je u vezi toga što će nadležni organi podsticati i promovisati delovanje proizvođača i distributera na dobrovoljnoj osnovi, kao što sam rekla, u vezi sa primenom pravila dobre prakse.

Takođe, zakonom se propisuje i da su nadležni organi u obavezi da prime i da uzmu u razmatranje pritužbe od strane potrošača u vezi sa bezbednošću proizvoda, ali i da tim istim potrošačima daju povratnu informaciju.

Što se tiče kaznenih odredbi, novi član propisuje i novčane kazne za fizičko lice proizvođača i distributera. Do sada, po važećem zakonu, nisu postojale kazne, odnosno sankcije za fizičko lice, a za pravno lice se propisuju kazne za privredni prestup.

Sve ove izmene o kojima sam danas govorila osiguraće visok nivo zaštite bezbednosti i zdravlja potrošača i zbog toga će poslanici SNS u danu za glasanje podržati zakonske predloge koji su danas na dnevnom redu. Zahvaljujem na pažnji.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, govoriću o Predlogu zakona o poštanskim uslugama.

Usvajanjem novog Zakona o poštanskim uslugama, pre svega će se podići kvalitet poštanskih usluga. Omogućiće se efikasnije funkcionisanje poštanske mreže i doći će do razvoja tržišta poštanskih usluga u skladu sa potrebama privrede i u skladu sa potrebama građana Republike Srbije.

Ovaj zakon će omogućiti pre svega veći stepen zaštite prava korisnika poštanskih usluga. Detaljno je propisana odgovornost poštanskog operatera i nadoknada štete koju je poštanski operater dužan da nadoknadi korisniku na osnovu utvrđene odgovornosti.

S druge strane, ovaj zakon definiše i odgovornost pošiljaoca poštanske pošiljke i upravo je to novina koja je u ovom zakonu. Novine u zakonu su predložene da bi se onemogućila pre svega zloupotreba od strane pošiljaoca i to u onom delu koji se odnosi na zabranjenu sadržinu pošiljke i na pakovanje pošiljke koja može da ošteti drugu pošiljku u toku prevoza ili da ošteti vozilo kojim se pošiljka prevozi ili da na neki način ošteti ili povredi zaposlenog kod poštanskog operatora.

Postojeći zakon je ostavljao više prostora da se odgovornost za nastalu štetu prilikom izgubljenih ili oštećenih stvari prebaci na korisnika. Novi zakon sada definiše veću odgovornost i obaveze prilikom prijema pošiljke i dalje sve do faze uručenja, tako da se podiže nivo standarda kvaliteta i bezbednosti, ali s druge strane, tome doprinose i odredbe zakona koje definišu i odgovornost samog pošiljaoca za izbor usluge i opremanje pošiljke u adekvatnom pakovanju.

Po važećem zakonu postojala je mogućnost za odvijanje neke vrste nedozvoljene trgovine kroz tokove poštanskog saobraćaja, sa minimalnim mogućnostima za otkrivanjem i utvrđivanjem izvršioca dela i to je ono što se ovim zakonom u stvari i menja.

Zakon definiše i nove rokove za reklamaciju za oštećene pošiljke. Rok od 30 dana koji je po važećem zakonu se zamenjuje rokom od osam dana, naravno, u korist svih korisnika, odnosno u ovom slučaju građana Republike Srbije.

Što se tiče reklamacije, sada se po pitanju odgovornosti za nastalu štetu operator ne može osloboditi pozivajući se na neadekvatno pakovanje, odnosno na neadekvatnu ambalažu i na taj način da prebaci odgovornost na pošiljaoca, jer upravo po ovom novom zakonu poštanski operator je u obavezi da odbije prijem pošiljke, ako ambalaža ne odgovara samoj sadržini pošiljke.

Radi zaštite opšteg interesa, zbog nelegalne trgovine koju sam malopre pomenula, koja je postojala preko poštanskih operatora, ovaj zakon propisuje da prilikom prijema i uručenja određenih pošiljki, a tu se pre svega misli na vrednosne i otkupne pošiljke, se izvrši uvid u ličnu kartu i da se to evidentira.

Takođe, zaposleni imaju pravo da u prisustvu korisnika izvrše uvid u samu sadržinu pošiljke ako postoji ikakva sumnja u sadržinu same pošiljke.

Sve ovo što sam navela kao krajnji rezultat imaće zadovoljnije građane Republike Srbije i zato pozivam narodne poslanike da u danu za glasanje podržimo ovaj zakon, kao i druge zakonske predloge koji se danas nalaze na dnevnom redu. Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.

Amandmanom se predlaže da Komisiju za kontrolu državne pomoći forma Vlada Republike Srbije. Smatram da je ovo rešenje koje je predloženo zakonom, bolje rešenje. Iz kog razloga? Zato što će Komisija za svoj rad odgovarati Narodnoj skupštini Republike Srbije na taj način što će podnositi godišnje izveštaje, na taj način se stvara veća nezavisnost komisije, pre svega, nezavisno od izvrsne vlasti.

Šta ćemo postići time? Unaprediće se stepen kontrole, krajnji rezultat biće bolja kontrola i jačanje transparentnosti u dodeli državne pomoći. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, tačka 21. definiše pojam povezane strane sa pravnim licima u smislu međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja i kolega je predložio brisanje ove tačke 1.

Ja se sa tim ne slažem. Mislim da tačka 21. je potrebno da bude sastavni deo ovog zakona, pre svega zato što je ta definicija potrebna zbog sprečavanja korupcije.

Ovim zakonom se zabranjuje krivično osuđivanim pravnim i fizičkim licima i njihovim povezanim licima, kao i saradnicima da budu osnivači, vlasnici pravnih lica, odnosno preduzetnika koji se bave pružanjem računovodstvenih usluga i to je ono što je ovde u Predlogu zakona navedeno i definisano u tački 21. Tako da, kao što sam rekla, najpre zbog sprečavanja korupcije je potrebno da ova odredba ostaje u zakonu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Zarad javnosti, član 60. definiše rok za donošenje podzakonskih akata, a Vlada Republike Srbije je predložila da taj rok bude do šest meseci. Kolega je svojim amandmanom predložio da se podzakonska akta donesu u roku od 60 dana.

Smatram da nema potrebe da toliko žurimo sa donošenjem podzakonskih akata, jer je pre svega najvažnije da ta podzakonska akta koja budu donesena budu dobrog kvaliteta.

Ako sam ja dobro informisana, nas do nove godine očekuje još nekih 15-ak finansijskih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srbije, što znači da će ovo ministarstvo imati mnogo posla u narednom periodu i da će trebati dosta vremena da se naprave kvalitetna podzakonska akta, a pre svega zbog toga što Predlog zakona kaže da će podzakonska akta za sprovođenje ovog zakona početi da se primenjuju od finansijskog izveštaja koji se sastavljaju na dan 31. 12. 2021. godine, a do početka primene će se primenjivati važeći podzakonski akti koji su doneti na osnovu Zakona o računovodstvu. Tako da do tada ima dovoljno vremena da se donesu sva podzakonska akta. Hvala.
Zahvaljujem, gospodine Arsiću.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, čuli smo da kolega Tomislav Ljubenović predlaže brisanje člana 4, kao i obrazloženje koje je on dao.

Zarad javnosti, članom 4. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita dopunjuje se član 6. zakona kojim se u stvari definišu izvori i namena sredstava Fonda. Da bi se obezbedila održivost finansiranja Agencije za osiguranje depozita, kao i njena nezavisnost u funkcionisanju, potrebno je da se omogući pokrivanje operativnih troškova i troškova ulaganja u osnovna sredstva.

Dakle, zakonskim rešenjem se definiše da sredstva fonda Agencija za osiguranje depozita može da koristi i za pokrivanje operativnih troškova i troškova ulaganja u osnovna sredstva, tako da smatram da bez člana 4. čije se brisanje predlaže, prosto, ovaj zakon ne bi bio potpun.

Osnovni razlog za usvajanje izmene i dopune Zakona o osiguranju depozita jeste zaštita depozita fizičkih lica, preduzetnika, mikro, malih i srednjih pravnih lica i doprinos finansijskoj stabilnosti Republike Srbije, a sve to bez člana 4, čije se brisanje predlaže, ne bi bilo moguće. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Arsiću.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, kolega Petar Jojić je predložio brisanje člana 13.

Smatram da član 13. nikako ne možemo brisati. Zašto? Član 13. definiše da se Agencija za osiguranje depozita obavezuje da donese metodologiju za obračun premije osiguranja depozita u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Metodologija se donosi da bi, u stvari, mogao da se primenjuje sistem obračunate premije osiguranja depozita na osnovu nivoa rizika u poslovanju banaka. Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita donosi metodologiju, ali Narodna banka Srbije pre toga mora da da saglasnost. Bez usvajanja metodologije, ovaj zakon bi bilo prosto nemoguće usvojiti, odnosno bez člana 13, čije se brisanje predlaže, zakon bi bio nepotpun. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, jedno od merila za zatvaranje Poglavlja 6. je usklađivanje našeg zakonodavstva sa propisima EU u oblasti korporativnog izveštavanja i upravo je to samo jedan od razloga u stvari za usvajanje ovog zakona, obzirom na to da postojeći zakon je samo delimično usklađen sa propisima u EU.

Usvajanjem ovog zakona će se pre svega podići nivo kvaliteta finansijskog izveštavanja u Srbiji, a ovaj zakon je važan zato što će on regulisati pružanje računovodstvenih usluga.

Komora ovlašćenih revizora će izdavati dozvole za rad pravnim licima i preduzetnicima, dok će registra voditi Agencija za privredne registre. Uslov je da se dobije dozvola za rad, a najmanje jedno lice ispunjava uslov, da ima profesionalno znanje iz oblasti računovodstva i revizije stečeno kod članice Međunarodne federacije računovođa.

Novina u ovom zakonu je da će pravna lica, odnosno preduzetnici fakture, odnosno račune izdavati isključivo u elektronskom obliku. Znači, imaćemo pre svega jednu pojednostavljenu proceduru, nema više pečata, nema potpisa, štedi se vreme kao što je to u svim razvijenim zemljama i zbog toga sa pravom možemo reći da će ovaj zakon, koji treba da usvojimo, omogućiti da Srbija bude jedna modernija zemlja.

Ovim zakonom se daje mogućnost malim pravnim licima da mogu da primenjuju međunarodne standarde finansijskog izveštavanja priliko sastavljanja finansijskih izveštaja. Do sada to nije bilo moguće. Po važećem zakonu samo srednja preduzeća su mogla da primenjuju međunarodne standarde finansijskog izveštavanja.

Takođe se zakonom uvodi zabrana da krivično osuđivana pravna lica i lica povezana sa njima mogu da budu osnivači, vlasnici pravnih lica i preduzetnika koji se bave pružanjem računovodstvenih usluga.

Ono što je na kraju važno je da se ostavlja dovoljno prostora. To je prostor od tri godine da pravna lica i preduzetnici koji sada posluju u Srbiji usklade svoje poslovanje sa ovim zakonom, tako da nas uvođenje elektronske fakture očekuje, odnosno primena elektronske fakture od 1. januara 2022. godine i to su negde te najznačajnije novine.

U svakom slučaju, poslanička grupa SNS će u danu za glasanje podržati sve predloge zakona koji se danas nalaze na dnevnom redu jer će oni svakako doprineti da Srbija bude modernija zemlja. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije, odnosno rebalansom budžeta, predviđeno je da se do kraja godine potroši sav višak novčanih sredstava koji je ostvaren u državnoj kasi.

Prethodne četiri godine smo takođe imali suficit u državnoj kasi, koji se koristio da bi se smanjio enormno visok javni dug. Vlada Republike Srbije sada je imala dva izbora, da 2019. godinu završimo sa suficitom od oko 0,5% BDP i da se javni dug smanji za oko dva procentna poena i drugu soluciju, odnosno drugi izbor da se višak u državnoj kasi potroši u celosti, odnosno da se rebalansom planira prihvatljiv nivo budžetskog deficita od 0,5% BDP, kao cilj kojem smo težili kada smo pravili budžet za 2019. godinu i to je cilj koji obezbeđuje da se javni dug Republike Srbije u odnosu na BDP smanjuje za dva procentna poena na godišnjem nivou.

Vlada Republike Srbije se opredelila za pozitivan rebalans gde će se sav višak koji je ostvaren u državnoj kasi potrošiti obzirom na to da je javni dug smanjen sa od preko 78% BDP na oko 50% BDP i s obzirom na to da danas više ne postoji kriza javnih finansija. Kriza javnih finansija ne postoji, pre svega, zbog odgovorne politike koju vodi Vlada Republike Srbije, a pre svega zbog odgovorne politike koja je vođena u prethodnim godinama zahvaljujući teškim merama fiskalne konsolidacije i ekonomskim reformama koje je počela da sprovodi Vlada na čelu sa Aleksandrom Vučićem, još od 2014. godine, a sa tim trendom se nastavilo kasnije i u Vladi Ane Brnabić.

Za građane Srbije je važno da oni znaju da javni dug opada dinamikom koju smo planirali u prethodnim godinama i da smo nekako dočekali taj trenutak da sada konačno možemo da malo popustimo kaiš što bi se reklo u narodu i da potrošimo višak koji imamo u državnoj kasi kako bismo, prosto, građanima Srbije mogli da omogućimo bolji životni standard i bolje uslove života.

Dakle, ponoviću, ovo je prvi pozitivan rebalans u istoriji Srbije, a mi ćemo u državnoj kasi na kraju 2019. godine imati 50 milijardi više nego što je to bilo planirano Zakonom o budžetu za 2019. godinu. Vlada je ovim rebalansom predložila kako da taj novac utrošimo, odnosno predložila je povećanje sledećih rashoda. Devet milijardi za isplatu jednokratne pomoći u iznosu od 5.000 dinara kao jednokratnu pomoć, jednokratni ček za sve naše penzionere, dve milijarde dinara za povećanje plata u državnom sektoru, 13 milijardi dinara za ulaganje u infrastrukturu, devet milijardi dinara za rešavanje problema kredita u švajcarskim francima, deset milijardi dinara za ulaganje u sektor bezbednosti koji se odnosi, naravno, za opremanje Vojske i policije i sedam milijardi za prevremene otplate kredita. Svakako možemo reći mi iz SNS da je ovo jedan dobar plan.

Ono što je nekako najviše bilo kritikovano danas kao neopravdano trošenje viška sredstava koje imamo u državnoj kasi jeste povećanje plata u javnom sektoru. Predlog Vlade je da najveće povećanje zarada u javnom sektoru imaju medicinske sestre 15%, lekari 10, 9% prosveta, sudije, tužioci, socijalna zaštita i sektor bezbednosti i 8% povećanja je predloženo za zaposlene u državnoj upravi.

Vlada Republike Srbije ima jasno definisanu politiku što se tiče ulaganja u zdravstvo. Mi smo i prošle godine najveće povećanje plata u javnom sektoru imali upravo za zdravstvene radnike, tako se nastavlja i ove godine. Dakle, najveće povećanje plata u javnom sektoru je za medicinske sestre i lekare. Time je Vlada Republike Srbije jasno pokazala politiku koju ima prema zdravstvenom sistemu Republike Srbije, u smislu da motiviše zdravstvene radnike da ostanu u svojoj zemlji, jer im na ovaj način Vlada Republike Srbije pokazuje da misli na njih i da ih u Srbiji očekuju bolji dani.

Kada govorimo o povećanju plata, a nekako su se danas provukli i ove jednokratne nadoknade koje planiramo da uplatimo našim penzionerima, danas su poslanici opozicije pokušali da predstave SNS i Vladu Republike Srbije da se u stvari ova povećanja plata i penzija planiraju kao jedna populistička mera Vlade Republike Srbije zbog toga što nas na proleće očekuju izbori. Da SNS vodi populističku politiku, bilo kakvu vrstu populističke politike, ona bi danas verovatno predložila da se penzionerima da ček u iznosu od, na primer, 20 hiljada dinara jednokratne pomoći ili da se plate u zdravstvu povećaju umesto za 15, za 30%. Međutim, SNS ne vodi populističku politiku, nego ona predlaže one mere koje su realne i predlaže ona povećanja plata i penzija koje neće ugroziti sve ono što smo godinama radili, odnosno koje neće ugroziti fiskalnu stabilnost.

Na kraju krajeva, Aleksandar Vučić je taj koji je 2014. godine izašao pred građane i predložio smanjenje plata i penzija i opet dobio najveću podršku građana na prethodnim izborima. Tako da smatram da je u najmanju ruku nekorektno da oni koji su bili vinovnici donošenja svih zakona u ovoj Skupštini, danas optužuju SNS da sprovodi populističke mere, jer ona to nikako ne radi, to su 2008. godine radile neke druge vlade koje su povećale penzije u iznosu za 20% pred izbore, a onda su doveli državu na ivicu bankrotstva i dovele penzionere u tu situaciju da više država nije u mogućnosti ni da im isplaćuje redovne penzije.

Dakle, rekla sam da Vlada Republike Srbije ima jasnu politiku koja se tiče povećanja penzija, tako da ovaj višak koji sada imamo u državnoj kasi smatramo da dozvoljava da se uruči ček od pet hiljada dinara kao jednokratna pomoć, jer su upravo penzioneri bili ti koji su podneli najteži teret teških mera fiskalne konsolidacije i hvala im na tome. Od 1. januara ih očekuje i povećanje penzija.

Ovim rebalansom predloženo je deset milijardi dinara da se izdvoje za opremanje vojske i policije. Iako Fiskalni savet smatra da su ova ulaganja od deset milijardi previsoka i da su prevelika ulaganja u sektor bezbednosti uopšte za 2019. godinu, a imali smo priliku da takav komentar čujemo danas i od poslanika SMS Vladimira Đurića koji je rekao – smatram da su ulaganja visoka, ali sada ćete vi na to reći da je prethodna vlast pretakala tenkove.

Srpska napredna stranka se ponosi izdvajanjem u sektor bezbednosti i naravno da ćemo reći da je prethodna vlast pretakala tenkove, a da mi sada radimo u sasvim nekom drugom pravcu.

Da zaključim rebalans će pre svega omogućiti bolji životni standard svih građana Srbije i jasno je da se prilikom rebalansa Vlada Republike Srbije vodila time da obezbedi bolje uslove života za sve građane Srbije, ali pri tome i vodila računa da na bilo koji način ne ugrozi fiskalnu stabilnost koja je postignuta u prethodnim godinama. Dakle, ovi rashodi neće ugroziti stabilnost budžeta, javni dug će nastaviti da opada planiranom dinamikom. Imamo nisku i stabilnu inflaciju i imamo stabilan kurs dinara i ovo je zajednički rezultat rada predsednika Republike Srbije, Vlade Republike Srbije i Narodne banke Srbije, dakle timski rad.

Iskoristiću samo još minut na kraju da kažem da će višak u državnoj kasi omogućiti i bolje uslove života za sve građane Srbije, ali i za građane Leskovca i Jablaničkog okruga odakle dolazim i čije građane predstavljam, jer upravo zahvaljujući višku koji se danas nalazi u državnoj kasi mi u Leskovcu danas imamo realizaciju tri ogromna infrastrukturna projekta. Država je u mogućnosti da danas finansira prilazni put, a od Vlasotinca ka Leskovcu koji 50 godina nije rekonstruisan. Radi se put Pečenjece – Brestovac i za koji dan očekujemo da se krene sa rekonstrukcijom kompletnog Bulevara Nikole Pašića. Uštedom u budžetu omogućeno je da se u Leskovcu izgradi 20 kilometara prilaznih puteva iz svih pravaca ka gradu.

Završiću, zahvaljujem se u ime svih građana Vladi Republike Srbije na ravnomernom razvoju, na politici ravnomernog razvoja i posebno na brizi za jug Srbije. Hvala.
Zahvaljujem, gospodine Arsiću.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, kolega predlaže da se u članu 3. stav 1. briše tačka 10). Član 3. definiše ciljeve dualnog obrazovanja u 10 tačaka, pri čemu je 10) tačka, odnosno deseti cilj dualnog obrazovanja promovisanje društveno odgovorne uloge poslodavca u društvu.

Uloga poslodavca kod realizacije dualnog modela studija i povezivanja sa obrazovnim ustanovama jeste svakako promovisanje društveno odgovorne uloge poslodavca u društvu, pogotovo kada govorimo o manje razvijenim sredinama.

Kada govorimo o manje razvijenim sredinama, pomenuću Leskovac, grad iz koga ja dolazim, u kome za sada tri srednje škole realizuju dualno obrazovanje sa preko 30 kompanija, kako domaćih, tako i stranih.

Moram da kažem da su rezultati već vidljivi. Podaci govore da veliki broj učenika odmah nakon završenog školovanja zasnuje svoj radni odnos.

Svima nam je poznato da u zemljama u kojima se realizuje dualno obrazovanje, da te zemlje imaju nižu stopu nezaposlenosti, pogotovu imaju nižu stopu nezaposlenosti kada se posmatra kategorija mladih, jer poslodavci nakon završetka školovanja tih učenika, odnosno u ovom slučaju će biti studenata, i učenja kroz rad, dobijaju radnu snagu sa iskustvom.

Tako da, smatram da ovaj amandman nikako ne treba prihvatiti i ne treba brisati 10) tačku, odnosno jedan od ciljeva dualnog obrazovanja, a to je promovisanje društveno odgovorne uloge poslodavca u društvu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, govoriću o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o patentima. Ovim izmenama se na jedan efikasan način uređuju međusobni odnosi između poslodavca i zaposlenog onda kada pronalazak nastane u radonom odnosu.

Ono što je važno da se naglasi da se izmene i dopune odnose samo na one pronalaske koji nastanu u privrednim subjektima i koji nisu na direktan način vezani za finansiranje od strane države obzirom na to da je Zakonom o inovativnoj delatnosti i Zakonom o naučno-istraživačkoj delatnosti već definisano na koji način se štiti pronalazač koji je nastao u naučno-istraživačkom radu, na fakultetima i univerzitetima.

Postojeći zakon posmatram iz ugla investitora ima jednu vrstu destimulativnog karaktera zato što investitori žele da osiguraju veći stepen pravne sigurnosti kada je u pitanju zaštita njihove intelektualne svojine, što je i razumljivo. Tako da ove vrste izmena i dopuna predstavljaju jednu vrstu kompromisa, odnosno pravičnog odnosa koji sa jedne strane ne narušava ni interes poslodavca, odnosno investitora, ali ne narušava ni interes zaposlenog odnosno pronalazača jer će zakon štiti interese pronalazača na taj način što će se jasno definisati da iskorišćavanje pronalaska mora da se odvija uz saglasnost zaposlenog odnosno u ovom slučaju pronalazača.

S druge strane, kada se procenjuje naknada za zaposlenog, odnosno pronalazača, treba da se ima u vidu i doprinos koji investitor odnosno poslodavac je dao u stvaranju tog pronalaska, jer je on zaposlenom odnosno pronalazaču stavio na raspolaganje finansijske, ljudske i druge resurse na osnovu kojih je nastao krajnji proizvod pronalazak.

Definisano je da je ukoliko je nastao pronalazak iz radnog odnosa, poslodavac ima pravo da zaštiti pronalazak, a zaposleni koji je stvorio pronalazak ima pravo da bude naveden kao pronalazač i da u skladu sa tim bude adekvatno nagrađen.

O nadoknadi se dogovaraju poslodavac, i zaposleni a ukoliko to oni ne mogu sporazumno da učine, onda je nadoknada definisana na osnovu ovog zakona.

Naizgled, izmene i dopune o kojima danas govorimo su male, u smislu broja članova koji se menjaju, ali one su i te kako značajne i obezbediće sigurnost investitorima koji žele da ulažu u Srbiju, a koji do sada nisu ulagali, jer prosto, oni su želeli da rizikuju u vezi sa zaštitom intelektualne svojine. Dakle, ono što je najvažnije da ćemo ovim izmenama i dopunama privući još veći broj investitora u Srbiji.

Kada govorimo o investicijama važno je da građani Srbije znaju da je Srbija privukla 12 puta više direktnih stranih investicija nego što su to učinile ekonomije naše veličine. Srbija ima više direktnih stranih investicija nego ceo zapadni Balkan i to je u stvari rezultiralo da se stopa nezaposlenosti u Srbiji prepolovi.

Otvaraju se fabrike širom Srbije, otvaraju se fabrike i na jugu Srbije i u Jablaničkom okrugu, odakle ja dolazim. Jug Srbije polako ali sigurno oživljava i građani Srbije to osećaju na svojoj koži i upravo to je razlog zbog koga predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, ima najveću podršku građana na jugu Srbije, a to je i dokazano na izborima koji su održani u nedelju u Jablaničkom okrugu, odnosno u opštini Medveđa, gde je 65% građana podržalo listu Aleksandar Vučić, zato što volimo Medveđu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Danas smo svi u ovoj sali jedinstveni i poslanici SNS i svi naši koalicioni partneri i poslanici Srpske radikalne stranke, da ono što se danas u Srbiji dešava nije primereno ni za jedno civilizovano društvo.

Krajnje je vreme da se stane na put ovakvoj vrsti internet nasilja koja se sprovodi nad predsednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, a pre svega nad njegovom porodicom i nad njegovom maloletnom decom. Prostakluk, primitivizam, agresija, poziv na silovanje i poziv na smrt je nešto što kao društvo mi nikako ne smemo da dozvolimo i s tim u vezi pozivam nadležne organe da što pre nađu, privedu pravdi i najstrože kazne osobu koja je na najprimitivniji način vređala predsednika Republike Srbije i pretila njegovoj porodici. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Svi ćemo se složiti da želimo Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti koji je nepristrasan i koji je pre svega nezavistan u obavljanju svog posla.

Svi ćemo se složiti da ne želimo Poverenika koji će da troši novac svih građana Srbije na telefon koji košta 160.000 dinara i na raznorazna putovanja od kojih građani Srbije nemaju ama baš nikakve koristi.

Istekom mandata Rodoljuba Šabića prekinuće se petnaestogodišnja zloupotreba jedne državne funkcije. Podsetiću građane da je Rodoljub Šabić od 2014. do 2019. godine bio na funkciji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, dakle punih petnaest godina.

Rodoljub Šabić je svakako primer šta sve Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti ne sme i ne bi trebalo da radi. Rodoljub Šabić je bio i ostao političar, bio je narodni poslanik, ministar, potpredsednik Narodne skupštine Republike Srbije i sa tih političkih funkcija izabran je za Poverenika, što je svakako nedopustivo.

Rodoljub Šabić je sve vreme zloupotrebljavao svoju funkciju i učestvovao je u političkim dešavanjima u Srbiji. On je jasno bez ikakvog prikrivanja učestvovao na društvenim mrežama, vređao narodne poslanike, učestvovao u političkim emisijama, blatio predsednika Srbije i jednom rečju, bahato je koristio svoju funkciju u službi politike.

Izborom novog Poverenika želimo da pre svega prestane praksa da jedan Poverenik ima bilo kakve veze sa politikom. Poverenik treba da bude osoba koja je vrhunski profesionalac, koja je pre svega nezavisna od bilo kakvih potencijalnih pritisaka dok obavlja svoj posao. Smatram da su to upravo osobine koje kvalifikuju kandidata Milana Marinovića koga je predložio skupštinski Odbor za kulturu i informisanje.

Milan Marinović ima bogatu radnu biografiju. Kao sudija za prekršaje i sudija Prekršajnog suda od 1998. godine, kontinuirano je štitio ljudska prava. Nadam se iskreno da će biti izabran i da će uspešno obavljati posao Poverenika, kao što je to radio do sada i da će pre svega vratiti ugled instituciji Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.