Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Snežana Petrović

Snežana Petrović

Srpska narodna partija

Govori

Zahvaljujem predsedavajući.

Uvažena potpredsednice Vlade, gospođo Gojković, poštovani ministre, Popoviću, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, čast mi je da se danas obratim za govornicom Narodne skupštine Republike Srbije u danu kada govorimo o veoma važnom zakonu, Zakonu o očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa Svetog manastira Hilandar.

Manastir Hilandar od osnivanja na inicijativu Svetog Save i njegovog oca Stefana Nemanje 1198. godine na Svetoj Gori predstavlja jedinstveni centar srpske duhovnosti, kulture, obrazovanja i tradicije i neprocenjivu vrednost za srpsko kulturno i istorijsko nasleđe.

Republika Srbija preko svojih nadležnih organa pruža podršku i pomoć očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa Svetog manastira Hilandar, preko sprovođenja programa očuvanja i negovanja istorijskih, verskih i kulturnih tradicija Svetog manastira Hilandar.

Poseta predsednika Aleksandra Vučića i ministra Nenada Popovića manastiru Hilandar na Badnji dan ove godine imala je važnu poruku, da će se iz budžeta Republike Srbije obezbediti sredstva za obnovu manastira. Obećano je i ispunjeno. Sredstva su obezbeđena i preko projektnih aktivnosti Ministarstva kulture Republike Srbije opredeljeno je takođe 80 miliona dinara za obnovu manastira za 2021. godinu.

Zato cilj ovog zakona i jeste da se obezbedi kontinuirana i na zakonu zasnovana podrška i pomoć Republike Srbije, očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa Svetog manastira Hilandar, uz stalnu i sigurnu podršku budžetskih sredstava Republike Srbije.

Važno je istaći i smatram danas da je ovo veoma važan dan za sve nas ovde koji se nalazimo u ovom visokom domu i za sve građane Republike Srbije, jer danas govorimo o jednoj velikoj svetinji koja predstavlja značajnu kulturnu, istorijsku i tradicionalnu vrednost našeg naroda.

Zahvalila bih se svim kolegama, prethodnim govornicima koji su izrekli veoma važne i bitne podatke o manastiru Hilandar za koje smatram da možda neki nisu ni znali. Hvala im danas na tome, hvala svima. Hvala predstavnicima Vlade koji su predložili ovakav zakon da na zakonskim osnovama radi na tome da pomognemo i očuvamo našu najveću tradiciju Sveti manastir Hilandar.

Takođe smatram da je danas veoma važno da spomenem još nekoliko važnih stvari koje radi i na kojima radi Vlada Republike Srbije, pored očuvanja kulturnog i istorijskog nasleđa našeg naroda. Ono što je veoma važno za šta se zalaže i radi Vlada Republike Srbije i državni vrh je da se radi na poboljšanju uslova svih uslova života i rada našeg naroda, da se radi na poboljšanju uslova života, životnog standarda ljudi preko velikih i značajnih projekata koji se rade i koji se rade danas. To su i infrastrukturni projekti, projekti iz oblasti privrednih delatnosti, projekti iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, pospešivanja ljudi da žive, da rade, da imaju, mladih ljudi posebno, daje se na značaju mladim ljudima da preko tehnološkog razvoja i mogućnosti otvaranja velikog broja širom zemlje modernih, po svetskim standardima, izgrađenih kulturnih tehnoloških parkova i start ap centara, gde mladi ljudi dobijaju značajan prostor za rad, da mogu da žive, rade i ostanu u svojim sredinama.

To je ono što su zasluge Vlade Republike Srbije, predsednika Aleksandra Vučića i svih ljudi koji se staraju da to, za sve ono što treba da bude napredak i da idemo u napredak.

Ne bih danas dužila o drugim stvarima, osim tim, da kažem da je veoma važno pored ovog kulturno-istorijskog nasleđa o kome govorimo da spomenem i da istaknem veliku borbu sa pandemijom virusa Korona koji hrabro vodi naš državni vrh i medicinski radnici i nadležne institucije.

Tako zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću, Vladi Republike Srbije i blagovremenoj vakcini, nabavci vakcina i pravovremenoj reakciji vrha države naši sugrađani imaju mogućnost zaštite od ove opake bolesti.

Nakon dogovora dvojice predsednika Aleksandra Vučića i Vladimira Putina otpočele su i pripreme i proizvodnja ruske vakcine Sputnjik V u Torlaku uz redovnu koordinaciju sa stručnjacima i rukovodstvo Instituta Gamaleja i ministar Popović zalagao se da početak proizvodnje vakcine kod nas na Torlaku otpočne kada je i planirano. Hvala mu na tome jer to je značilo mnogo za naš narod i mogućnost da budemo zaštićeni i lečeni.

Zaključila bih da se državni vrh Republike Srbije istinski bori za svoj narod, poboljšanje životnog standarda i za očuvanje tradicije, kulturnog i istorijskog nasleđa našeg naroda.

U danu za glasanje poslanici Srpske narodne partije – Nenad Popović glasaće za Zakon o očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa Svetog manastira Hilandar i nadam se da će i sve ostale kolege jednoglasno podržati ovaj zakon. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Uvaženi ministre, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, kaže se da mostovi i putevi spajaju predele i ljude. Naravno, to je tačno i u prilog tome i te kako idu mostovi na rekama Drini, Savi i Uvcu, između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine.

Na dnevnom redu današnje sednice je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Bosne i Hercegovine o održavanju i rekonstrukciji putnim međudržavnih mostova između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine. Naime, radi se o 11 mostova na pomenute tri reke, a u skladu sa potpisanim sporazumom 18. septembra 2020. godine u Bratuncu i koji će u skladu sa potrebama biti rekonstruisani i održavani.

Prema ugovornim obavezama Republika Srbija vršiće održavanje i rekonstrukciju šest mostova i to na reci Drini, dva na graničnom prelazu u Malom Zvorniku, dva u Ljuboviji, po jedan u Bajinom Bašti, na graničnom prelazu Trbušnica. Bosna i Hercegovina vršiće održavanje i rekonstrukciju pet putnim međudržavnih mostova i to na reci Savi, granični prelaz Sremska Rača i tri mosta na graničnim prelazima na reci Uvac.

Potvrđivanje sporazuma sigurno će doprineti daljem razvoju i unapređenju regionalne infrastrukture ali i produbljivanju bilateralnih odnosa dve zemlje. Značaj predmetnih mostova i njihova bezbednost je velika a posebno je značajna za građane koji žive u pograničnim mestima i koji zbog različitih potreba i obaveza gotovo svakodnevno koriste.

Pored značaja mostova ovom prilikom želim da istaknem značaj i izgradnju novih kao i obnovu i rekonstrukciju postojećih puteva i saobraćajnica kojima se i dolazi do zapadne Srbije i mostova o čijoj rekonstrukciji danas govorimo.

Dolazim iz zapadne Srbije, iz grada Užica i nije mi lako da nađem prave reči kojima bih izrazila značaj izgradnje auto-puta Miloš Veliki od Beograda do Preljine i dalji nastavak izgradnju od Preljine do Požege za celu zapadnu Srbiju, imajući u vidu sve probleme i teškoće i nebezbednost dosadašnjeg putovanja Ibarskom magistralom. Rasterećenost i bezbednost saobraćaja i izgradnjom ovog dela auto-puta na značajnom nivou i višestruko doprinosi kvalitetu putovanja. Najava završetka radova na delu auto-puta od Preljine do Požege za januar 2022. godine je nesumnjivo novi zamajac razvoja cele zapadne Srbije. To će sigurno rezultirati razvojem novih investitora i otvaranjem novih radnih mesta i boljem standardu građana ovog dela zemlje.

Turistički potencijali zapadne Srbije kako oni manje poznati, tako i veliki turistički centri poput Zlatibora, Tare, Zlatara izgradnjom auto-puta dobiće mnogo više na značaju i sigurna sam da će znatno povećati broj turista koji će posetiti naš kraj. Takođe, pozdravljam najavljena nova ulaganja od trista miliona dinara u aerodrom "Ponikve", čijim će puštanjem u rad biti upotrebljena infrastruktura bržeg bezbednijeg i savremenog putovanja kako domaćih tako i stranih putnika do ovih krajeva zemlje, bilo da u njih dolaze poslovno, turistički ili iz nekih drugih razloga. Budući razvoj avio saobraćaja sa aerodroma "Ponikve" pored putničkog otvara mogućnost i razvoja i kargo transportnog saobraćaja koji će omogućiti transport roba, a posebno voćarskog asortimana proizvoda u svežem stanju do najudaljenijih delova sveta.

Ovde prvenstveno mislim na crveno zlato, našu malinu, najboljeg kvaliteta u svetu, koja se na velikim površinama uzgaja u celoj zapadnoj Srbiji i koja je sve više tražen proizvod na svetskom tržištu.

Ovom prilikom osvrnula bih se i na još dva velika infrastrukturna projekta značajna, kako za nas Užičane, tako i za ceo Zlatiborski okrug i dalje za sve koji vrše transport i putuju ka Republici Srpskoj, BiH i Crnoj Gori.

Radi se obilaznici oko Užica i tunelu „Kadinjača“ prema Bajinoj Bašti i dalje ka Republici Srpskoj i BiH.

Aktivnosti na izgradnji obilaznice oko Užica započete su još davne 1990. godine, a radovi su dalje započinjani 1993. i 2006. godine na trasi cele obilaznice rešeni su imovinsko-pravni odnosi u dužini od 4.846 metara i značajna je jer bi se njenom izgradnjom izmestio deo trase državnog magistralnog puta iz užeg gradskog jezgra imajući u vidu nepovoljnu saobraćajnu infrastrukturu grada kao intenzivan tranzitni saobraćaj koji takođe prolazi centrom grada.

Realizacijom ovog projekta rešili bi se dobrim delom i dugogodišnji problemi Užičana vezani za aero zagađenost kao posledicu uticaja saobraćaja.

Želim da naglasim da je predsednik Republike Aleksandar Vučić pre nekoliko dana upravo spomenuo da će obilaznica oko Užica, posle toliko godina, 30 godina od početka prvih radova na njoj, negde u septembru ove godine početi sa izgradnjom.

Nadam se uvaženi ministre Momiroviću i vi ste upoznati sa problemom ove obilaznice i ovog dela i da će zaista izgradnjom ove obilaznice, doprineti sve boljem, bezbednijem saobraćaju, kako građana Užica, samog grada, tako i boljem i bržem tranzitnom saobraćaju.

Kada je reč o tunelu „Kadinjača“ više od 70 godina se Užičkom kraju o njemu govori. On bi povezao srednje Podrinje i Republiku Srpsku sa Zlatiborskim i Šumadijskim regionom.

Od 2013. godine Bajina Bašta i Užice zajedno intenzivno rade na pripremi dokumentacije i do sada su urađene prethodne studije opravdanosti, generalni idejni projekat i dati su lokacijski uslovi. Ovaj nivo dokumentacije je dovoljan da se otpočnu pregovori o izgradnji tunela „Kadinjača“ i nadamo se da će u doglednoj budućnosti se to i desiti.

Ja sam sigurna uvaženi ministre Momiroviću da će se uz vaše lično angažovanje i pomoć i uz pomoć vašeg Ministarstva, Vlade Srbije i predsednika Republike svi navedeni infrastrukturni projekti o kojima sam govorila privesti nameni u predviđenim rokovima, a na dobrobit svih građana Republike Srbije.

U danu za glasanje podržaću predloženi zakon. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Uvaženi ministre, poštovane kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, o važnosti Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreklu imovine i posebnom porezu moje kolege narodni poslanici u prethodnoj diskusiji rekli su dosta toga.

Reći ću samo, kad je u pitanju ovaj predlog zakona, da lično apsolutno podržavam donošenje ovog zakona koji je trebao davno biti donesen i početak primene ovog zakona, jer smatram da je borba protiv kriminala i korupcije i njeno suzbijanje osnov za nesmetano funkcionisanje države i njen napredak.

Međutim, na dnevnom redu današnje sednice nalaze se, po meni, dva veoma važna sporazuma, odnosno predloga zakona koji se odnose na davanje garancija Republike Srbije u korist Nemačke razvojne banke po zaduženju akcionarskog društva „Elektromreža Srbije“ a odnosi se na Regionalni program za energetsku efikasnost u prenosnom sistemu i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između Republike Srbije i Nemačke razvojne banke za Projekat „Energetska efikasnost u zgradama javne namene i obnovljivi izvori energije u sektoru daljinskog grejanja – Ozelenjavanje javnog sektora“.

Naime, energetska efikasnost, zaštita životne sredine, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i klimatske promene, teme su o kojima se poslednjih godina dosta priča, a kojima i naša Vlada i resorna ministarstva pridaju veoma veliki značaj.

Vlada Republike Srbije je, usvajanjem Zakona o efikasnom korišćenju električne energije 2013. godine i pokretanjem trećeg Nacionalnog akcionog plana za energetsku efikasnost 2017. godine, pokazala da je racionalna potrošnja električne energije važna kako sa aspekta finansijske uštede, tako i sa aspekta uštede same energije koja se uludo troši.

Poznata je činjenica da se kod nas u Srbiji rasipa električna energija i toplotna i da je trošimo četiri puta više od proseka zemalja EU. Praktično, bacamo godišnju proizvodnju jedne termoelektrane.

Jedan od najvećih potrošača energije u Srbiji su privatne i zgrade javne namene, sa udelom od 45% finalne potrošnje energije, jer od 2,2 miliona privatnih i 25.000 javnih zgrada, samo 5% njih izgrađeno je nakon 1992. godine, tako da veliki procenat građevinskog fonda Srbije nije u skladu sa savremenim energetskim standardima.

Evidentno je da postoji veliki potencijal za uštedu energije i smanjenje troškova u svim javnim objektima, posebno u bolnicama, koje imaju veliku i konstantnu potrošnju električne energije čitavih 24 sata 365 dana u godini.

Konkretno, spomenula bih i zajam od 50 miliona evra koji se odnosi na VMA u Beogradu, koja je sa radom počela 1982. godine, a u čije ulaganje, u sanaciju nije ulagano mnogo, a postoji veliki potencijali u uštedi energije i prvenstveno je potrebno raditi na poboljšanju tehničkih sistema i instalacija u VMA.

Najavljeno je po prvi put donošenje posebnog zakona o energetskoj efikasnosti koji predviđa osnivanje fonda za energetsku efikasnost i uprave unutar ministarstva.

Postojeći fond za energetsku efikasnost nije veliki. Iznosi oko 500 miliona dinara, koji će, odlukom Vlade, u 2021. godini biti iskorišćen za energetsku efikasnost, a koja bi trebalo da se postigne kroz renoviranje starih objekata, ali i kroz korišćenje boljih izolacionih materijala i u izgradnji novih.

Želim i ovom prilikom hoću da istaknem, da pohvalim, a i da podstaknem konkretne poteze gradske uprave grada Užica, iz koga ja dolazim, po pitanju davanja subvencija za energetsku efikasnost iz budžeta grada fizičkim licima, koju su podržali građani Užica. Subvencije se odnose na kupovinu kotlova na gas, izolaciju stambenih kuća i zamenu stolarije. U prethodnih nekoliko godina izdvojena su značajna sredstva za ove namene koje su građanima doprinele da znatno smanje korišćenje toplotne energije, a i doprinesu očuvanju životne sredine, smanjenjem aerozagađenja sa kojim naš grad Užice ima velike probleme.

Što se tiče Strategije razvoja energetike do 2025. godine, energetska efikasnost i veće korišćenje obnovljivih izvora energije biće u prioritetu Vlade Republike Srbije.

Zbog svih ovih razloga i što je rečeno i što su ove teme veoma važne i bitne za funkcionisanje države u budućnosti za finansijske uštede, u danu za glasanje poslanici Srpske narodne partije glasaćemo za sve predložene zakone na dnevnom redu. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, poštovane kolege narodni poslanici, na dnevnom redu današnje sednice je nekoliko veoma važnih predloga zakona o potvrđivanju sporazuma između Republike Srbije i relevantnih finansijskih institucija. Radi se o finansiranju značajnih projekata za našu zemlju, čijom će se realizacijom stvoriti povoljna klima za nove investicije, otvaranje novih radnih mesta i poboljšanje životnog standarda stanovništva.

Pored ostalih, imamo potvrđivanje predloga zakona o dva sporazuma od Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Banke za razvoj Saveta Evrope za finansiranje javnog sektora pri podršci naporima Republike Srbije na ublažavanju pandemije Kovida-19, koji su veoma važni i neophodno je njihovo usvajanje, kako bi se naša država što bezbolnije izborila sa posledicama pandemije koja traje još od marta meseca, punih devet meseci, koja i dalje hara i crpi resurse za njeno suzbijanje. Vlada Republike Srbije činila je, ulaže i čini maksimalne napore u borbi sa Kovidom-19, kako bi se što bolje očuvalo zdravlje nacije i izgubilo što manje ljudskih života.

U daljem izlaganju osvrnuću se na dva veoma važna predloga zakona o potvrđivanju sporazuma za projekte izgradnje postrojenja za vodosnabdevanje i prečišćavanje otpadnih voda, kao i o projektima energetske efikasnosti u javnim zgradama druge faze.

Naime, važno je istaći da se početkom 21. veka naglo kod ljudi počela razvijati svest o važnosti i očuvanju životne sredine i vode. Taj proces traje i sve više dobija na značaju. Ubrzani rast i razvoj gradova i naselja, povećanje broja stanovništva prouzrokuju zagađenost životne sredine i vode, što je jedan od najtežih oblika zagađenja. Ubrzanim razvojem povećava se potrošnja vode i prouzrokuje porast količine otpadnih voda. Kako bi se taj problem rešio, pristupilo se razvoju adekvatnih metoda prečišćavanja otpadnih voda.

Da bismo i mi kao društvo sačuvali značajne resurse u vodi koje naša zemlja ima, neophodno je odgovorno pristupiti rešavanju vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda. Iz navedenih razloga, važno je doneti zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu za delimično finansiranje vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda između Republike Srbije i Banke za razvoj Saveta Evrope.

Struktura ovog programa i projekta sastoji se iz dve komponente. Prva komponenta obuhvata delimično finansiranje za unapređenje sistema vodosnabdevanja u oko 60 opština u zemlji. Unapređenje se sastoji iz prioritetnih mera čiji je prevashodni cilj zaštita kvaliteta vode usled ugroženosti od klimatskih promena i opšteg zagađenja. Druga komponenta projekta obuhvata delimično finansiranje izgradnje novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i sanitarnih mreža u nekoliko gradova u zemlji. Navedenim projektom važno je istaći da će biti obuhvaćeno oko dva miliona stanovnika koji žive u 60 gradova i opština širom zemlje.

Okvirni sporazum o zajmu između Republike Srbije i Banke za razvoj Saveta Evrope za ovaj projekat vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda potpisan je u Beogradu februara 2020. godine pod veoma povoljnim uslovima, fiksnom kamatnom stopom, maksimalnim rokom otplate do 20 godina i mogućnošću korišćenja grejs perioda do pet godina.

Kada je reč o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu za energetsku efikasnost zgrada u objektima javne namene, druga faza, veoma je važno reći da će zajam u celosti biti prenet izabranim jedinicama lokalne samouprave i koristiće se isključivo za finansiranje podsticaja energetske efikasnosti u navedenim objektima koje se i finansiraju ovim zajmom. Zajam će se otplaćivati sa maksimalnim rokom do 15 godina, sa mogućnošću grejs perioda do pet godina i veoma povoljnom fiksnom kamatnom stopom od 0,9% na godišnjem nivou. Nemačka vlada je za navedenu namenu opredelila zajam od 20 miliona evra, sa subvencionisanom kamatnom stopom, što je važno reći, a i bespovratan deo sredstava od 1,5 miliona evra za tehničku pomoć.

Povoljnosti zajma Nemačke razvojne banke važno je istaći jer je korišćenje energije predmet suštinskih reformi koje sprovodi Vlada Republike Srbije, imajući u vidu da je intenzitet korišćenja električne energije u našoj zemlji među najvišim u zemljama Evrope. Najveći deo potrošnje električne energije kod nas je upravo u sektoru zadrugarstva, gde učešće u upotrebi ukupne količine energije ide do čak 45%. Potreba za investicionim ulaganjima iz oblasti energetske efikasnosti posebno je izražena kod objekata javne namene usled starosti gradnje i metoda koje do sada nisu obuhvatale energetsku efikasnost. Projektom će biti obuhvaćeno oko 60 objekata javne namene iz oblasti i u sektorima obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i sporta u odabranim jedinicama lokalne samouprave.

Zbog važnosti tema i svega što obrađuju predlozi sporazuma i zakona o potvrđivanju sporazuma, u danu za glasanje poslanici Srpske narodne partije glasaće i podržati kompletan set zakona današnje sednice. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre, poštovane kolege narodni poslanici, sva tri Predloga zakona o kojima danas govorimo u Skupštini imaju svoju težinu i značaj i njihovo donošenje, kao i primena u praksi što je još važnije, omogućiće jedinstveno tržište, pun pravni položaj privrednih subjekata i sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti.

Obezbediti stabilno i snabdeveno tržište uz što manje mešanje države u trgovinu kako bi se obezbedila efikasnija tržišna privreda je osnovni cilj Zakona o trgovini. Razvoj trgovinskog, a posebno maloprodajnog sektora privrede ima direktan i indirektan efekat na ostale ekonomske sektore i njihove učesnike. Modernizacija i rast maloprodajnog sektora direktno utiče i na razvoj svih ostalih sektora privrede i predstavlja ključnu vezu između proizvođača i krajnjih potrošača, a takođe obezbeđuje direktne veze između razvoja ruralnih i urbanih područja.

Zakonom o trgovini sprovedene su značajne izmene u pogledu opštih uslova za obavljanje trgovine na unutrašnjem tržištu. Sprovedena je reforma inspekcijskog nadzora koji vrši tržišna inspekcija novim organizacionim i zakonskim rešenjima u cilju izgradnje savremenog i efikasnog sistema kontrole, poštovanja propisanih uslova u prometu robe i usluga, koji istovremeno obezbeđuju pravnu sigurnost subjekata u prometu.

Dugogodišnja primena zakona uslovila je potrebu preispitivanja određenih odredbi donošenjem osavremenjenih propisa. Shodno tome, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija je 2016. godine formiralo radnu grupu za izradu analize propisa iz delokruga rada ministarstva, a naročito propisa koji uređuju funkcionisanje tržišta.

Nakon izvršene analize zakona, radna grupa je konstatovala da je neophodna izmena određenog broja članova zakona kako bi se obezbedila njegova efikasnija primena i nesmetano funkcionisanje tržišta. Navedeno ukazuje na sistemski i odgovoran pristup nadležnih u ministarstvu da se prate savremeni trendovi i zahtevi tržišta i odgovori novim vidovima i oblicima trgovine, kao što je elektronska trgovina, odnosno trgovina internetom.

Savremeni transakcioni tokovi pokazuju da elektronska trgovina, odnosno prodaja proizvoda i plaćanja roba i usluga putem interneta sve više uzima maha i da ekonomska razvijenost zemlje nije nužni uslov za rast i razvijenost ovog tržišta. Geografski potencijal ovog tržišta je neograničen pa se trgovci sve više odlučuju na otvaranje svojih internet prodavnica kako bih na taj način plasirali robu i usluge ne samo u svojoj zemlji, već u celom svetu.

Statistika kaže da preko 50% korisnika interneta nije kupovalo robu preko interneta i to ukazuje na veliki potencijal koji ovaj vid trgovine ima. Predviđanja su da će do 2030. godine više od 85% preduzeća globalno se baviti elektronskom trgovinom i da je neophodno da i Republika Srbija razvija ovu oblast kako bi iskoristila sve tehnološke potencijale za ekonomski prosperitet, jer elektronska trgovina ima više prednosti a to su da je dostupna 24 sata sedam dana u nedelji, 365 dana u godini i naravno na bilo kojoj lokaciji u svetu.

Zbog svega navedenog, a imajući u vidu da internet prodaja ima sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu, javila se potreba za njenim detaljnijim regulisanjem, što je i urađeno ovim Predlogom zakona.

Osvrnuću se sa nekoliko rečenica i na Zakon o robnim berzama iz razloga jer je uređeno robno berzansko tržište, indikator sigurnosti, konkurentnosti određene privrede, što utiče i na eliminisanje netržišnih rizika u poslovanju. Uspostavljanje savremene robne berze doprinosi izgradnji tržišno orijentisane privrede, a na prvom mestu sektora poljoprivrednih proizvoda.

Ovim zakonom se uspostavljaju potrebni pravni i institucionalni okviri za razvoj trgovine, terminskim ugovorima, što pruža osnov za uvođenje mehanizama kojima se eliminišu najveći rizici poslovanja u Republici Srbiji.

Donošenje ovog zakona je značajno i za javni sektor, a očekivali efekti uključuju efikasnije upravljanje robnim rezervama, kao i unapređenje politike razvoja poljoprivrede i agrobiznisa.

Imajući u vidu važnost svih predloženih zakona, u danu za glasanje, poslanici Srpske narodne partije podržaće predložene zakone. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvažena potpredsednice Vlade, poštovane kolege narodni poslanici, kaže se da putevi povezuju predele i ljude. Ovo svakako potvrđuje i budući Moravski koridor, kao direktna veza između Koridora 10 i Koridora 11, ali kao interna povezanost zapadnih i jugozapadnih sa južnim i jugoistočnim delovima Republike Srbije i dalje sa Bugarskom, Grčkom i Turskom.

Otuda, budući Moravski koridor, odnosno deonica puta Pojate-Preljina, ima veliki strateški značaj za Republiku Srbiju, upravo zbog tog unutrašnjeg povezivanja, ali i povezivanja za zemljama regiona.

Treba ponoviti da će budući autoput povezati sva veća naseljena mesta preko Ćićevca, Stalaća, Kruševca, Trstenika, Vrnjačke banje, Kraljeva i Čačka.

Značaj ovog koridora je tim veći, zato što na ovom području živi oko pola miliona ljudi i posluje preko 21.000 malih i srednjih preduzeća i preduzetnika.

Ako se uzme u obzir, da u ovom delu Republike Srbije ima šest planina, 20 manastira i 10 popularnih destinacija banjskog turizma, očigledno je kakav će značaj imati budući autoput za razvoj turizma ovog dela zemlje, ali i za privlačenje budućih potencijalnih investitora.

Pored izgradnje moderne saobraćajnice, kakav će biti Moravski koridor, važno je istaći da su predmet ovog projekta i regulacioni radovi na reci Moravi i okolnim vodotokovima, čijim završetkom će se trajno otkloniti opasnost od poplava u ovom području.

Sve navedeno veoma je važno za unapređenje kvaliteta života lokalnog stanovništva, ali i za industrijski, poslovni, turistički razvoj Centralne Srbije.

Obzirom da dolazim iz Užica, najvećeg grada Zlatiborskog okruga, osvrnuću se na značaj izgradnje Koridora 11, tj. autoputa od Obrenovca do Preljine, čiji kompletan završetak u ukupnoj dužini od 103 kilometara koji je najavljen do kraja godine, svi mi stanovnici ovog dela Republike Srbije željno iščekujemo.

Praktično, on će povezati Beograd i Čačak. Puštanjem u rad deonice autoputa na Koridoru 11 od Ljiga do Preljine, u oktobru 2016. godine u dužini od 40 kilometara, delom je olakšao putovanje na veoma teškoj i opterećenoj i rizičnoj Ibarskoj magistrali.

Na sam pomen Ibarske magistrale, vezuju se teške reči, velike gužve, rizik i smanjenje bezbednosti za učesnike u saobraćaju, do teških učestalih saobraćajnih nezgoda često i sa smrtnim ishodom.

S toga je izgradnja ovog autoputa, lično smatram, najvažnija infrastrukturna investicija za stanovništvo ovog dela zemlje, koja se realizuje uz veliko zalaganje i trud nadležnog Ministarstva uz podršku Vlade Republike Srbije i predsednika Republike.

Iz ličnog iskustva, a znaju to i moji zemljaci koji često putuju iz ovih krajeva ka glavnom gradu, da putovanje od četiri sata u jednom pravcu Ibarskom magistralom, pa i vraćanje istom relacijom u istom danu je veoma teško.

O problemima funkcionisanja putničkog i teretnog saobraćaja, da ne govorimo.

S toga je izgradnja autoputa od Pojate do Preljine i početak radova na deonici Preljina-Požega, predstavlja zamajac razvoja ovog kraja, otvaranje novih radnih mesta i dolaska potencijalnih investitora, što naravno predstavlja i ekonomski prosperitet ovog kraja.

Nadamo se u skorijoj budućnosti i nastavku izgradnji kraka autoputa preko Užica i Kotromana, prema Sarajevu, što bi Zlatiborski okrug i Zapadnu Srbiju izjednačilo sa ostalim krajevima gde su izgrađeni autoputevi u smislu kvalitetnijeg života stanovništva, lakšeg poslovanja privrednika, naravno usled smanjenja transportnih troškova i stvaranja povoljnih uslova za dolazak novih investitora u ove krajeve.

Izgradnjom autoputa na Koridoru 11 i povezivanje preko Moravskog koridora sa Koridorom 10 i regionom, turistička ponuda Zlatiborskog okruga i Zapadne Srbije sa svojim već poznatim destinacijama koje nudi Zlatibor-Tara-Zlatar -Mokra Gora, bila bi još atraktivnija i prihvatljivija kako za domaće, tako i za strane turiste.

Takođe, sve poznatiji i atraktivniji zdravstveni turizam na ovim prostorima, imao bi izgradnjom savremene putne infrastrukture veću prođu kod korisnika u budućnosti.

Pozitivni efekti, svakako, izgradnje autoputa na koridorima 10, 11 i Moravskom brojni su.

Zbog toga ćemo mi poslanici Srpske narodne partije u danu za glasanje podržati predloženi zakon. Hvala.
Zahvaljujem, predsednice.

Uvaženi ministre, poštovane kolege poslanici, na član 4. Predloga zakona podnela sam amandman, kojim se, dodavanjem novog stava 4, podstiče sveukupni razvoj Republike Srbije s osvrtom na poresku odgovornost.

Dobro isplaniran budžet, uz adekvatnu kontrolu njegovog izvršenja, preduslov je za razvoj zemlje i poboljšanje životnih standarda građana i predstavlja najviši stepen poreske odgovornosti.

Budžet za 2019. godinu je uravnotežen, a karakterišu ga socijalni i razvojni aspekt. Socijalni je usmeren na povećanje plata i penzija, a razvojni jer predviđa značajna izdvajanja za kapitalne investicije koje će svakako podstaći dalji rast BDP. Podatak da je čak 30% više novca u budžetu za 2019. godinu planirano za kapitalne investicije u odnosu na 2018. godinu, nedvosmisleno ide u prilog nastavku ubrzanog rasta BDP.

Konačnom stabilizacijom javnih finansija prestale su da važe krizne mere koje su prethodnih godina primenjivane za fiskalnu konsolidaciju. Obzirom da je fiskalni prostor ravnomerno iskorišćen, budžetom je predviđeno povećanje i plata i penzija u iznosu od oko 1,3% BDP.

Veoma važna komponenta budžeta je i rasterećenje privrede, gde su setom poreskih zakona omogućene olakšice koje će pomoći privredi da bude jača i konkurentnija. Rasterećenjem privrede, pre svega, kroz smanjenje poreskog opterećenja rada biće podstaknut privredni rast, što će omogućiti otvaranje novih radnih mesta, sveukupni razvoj zemlje i bolji životni standard građana.

U Danu za glasanje podržaćemo predloženi set zakona. Hvala.
Zahvaljujem, predsednice.

Uvaženi ministre, poštovane kolege narodni poslanici, uspostavljanje i vođenje centralne baze podataka u kojoj će biti objedinjene različite baze podataka za iste grupe korisnika u oblasti socijalnog osiguranja, u najkraćem, moglo bi se definisati kao razlozi donošenja predloženog zakona. Kako bi povezivanje i objedinjavanje vođenja raznih vidova evidencija postalo dostupnije korisnicima i olakšalo izvršenje javnih službi, ukazala se potreba za uvođenjem elektronske uprave, odnosno kompjuterizacije postojećeg tzv. papir sistema čiji je cilj uvođenje novih stilova upravljanja i određivanje strategija pri obavljanju poslova i dostavljanju važnih informacija.

Razvojem modernih informacioni-komunikacionih tehnologija javile su se različite ideje u primeni novih tehnoloških dostignuća sa ciljem organizovanijeg života korisnika različitih administrativnih usluga. Proizilazi da su zamisli, ideje i planovi, jednom rečju poslovanje različitih subjekata sa bazama podataka nezamislivi bez informaciono-komunikacionih tehnologija.

Razvijene zemlje su odavno upotrebnom novih tehnologija prešle u eru elektronskog poslovanja i na taj način u mnogo čemu pomogle svojim građanima. Zahvaljujući odgovornoj Vladi Republike Srbije koja se stara o praćenju i implementaciji novih tehnologija i svetskih trendova došli smo do vremena kada je i kod nas počela implementacija elektronske uprave u cilju efikasnijeg i bezbednijeg funkcionisanja javnih službi, a sve sa ciljem pomoći građanima i privrednim subjektima u obavljanju raznih administrativnih poslova. U danu za glasanje podržaćemo predloženi zakon. hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažena ministarka, poštovane kolege narodni poslanici, imajući u vidu da elementarne nepogode prvo nastupaju na teritorijama jedinica lokalne samouprave, proizilazi da su Nacrtom zakona jedinice lokalne samouprave stavljene u prvi plan i definisana su njihova prava i obaveze u situacijama kada se nepogode dese.

Obzirom da elementarne nepogode nastavljaju usled prirodnih katastrofa, poplava, suše i zemljotresa i ne mogu se predvideti, ali se na odbranu od njih mora pripremiti, kako bi mere za pomoć ugroženima bile pravovremene i uspešne.

Navela bih primer opštine Kosjerić, koja propada Zlatiborskom okrugu, kraju iz koga ja dolazim, a koja je tokom 2018. godine u više navrata proglašavala vanrednu situaciju na delovima svoje teritorije, a sve usled bujičnih naleta i padavina kao uzroka.

Opština je kao posledicu pretrpela veliku štetu, posebno na putnoj infrastrukturi i poljoprivredi. Nadležni u opštini procenili su štetu na oko 30 miliona dinara. Obzirom da se radi o maloj opštini, koja ne raspolaže značajnim budžetom za sanaciju šteta usled elementarnih nepogoda, Štab za vanredne situacije angažovao je svu raspoloživu mehanizaciju na teritoriji opštine i uz pomoć građana uspelo se obezbediti kakvo-takvo funkcionisanje oštećene putne infrastrukture.

Rukovodstvo opštine Kosjerić pokazalo je spremnost i organizovanost u sanaciji nastalih šteta, a nove izmene i dopune zakona pomoći će i njima, kao i ostalim lokalnim samoupravama u boljem sistemskom organizovanju u borbi protiv elementarnih nepogoda u budućim eventualnim situacijama. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, poštovane kolege narodni poslanici, na Predlog zakona podnela sam amandman kojim se u članu 2. dodaje novi stav 3. i kojim se podstiče razvoj Republike Srbije sa posebnim osvrtom na sanaciju posledica elementarnih nepogoda.

Pravovremena reakcija nadležnih institucija lokalnih samouprava i sektora za vanredne situacije bila je od velike pomoći domaćinstvima užičkog kraja iz koga ja dolazim, ali gotovo svih opština Zlatiborskog okruga kada je nezapamćeno nevreme, grad i velike količine padavina u toku juna prošle godine zahvatilo ovaj kraj. Stradale su u nevremenu sve poljoprivredne kulture, kao i putna infrastruktura.

Štete na usevima ponegde su bile i do 80%, a na atarskim putevima užičkog kraja oštećeno je 25 kilometara ovih puteva, dok je u samom gradu Užicu bujica oštetila 2500 metara kvadratnih asfalta. Po rečima nadležnih, šteta u Zlatiborskom okrugu u ovom periodu procenjena je na čak nekoliko miliona evra.

Štabovi za vanredne situacije i koordinaciona tela za sanaciju štete napravili su akcione planove pomoći oštećenima i ugroženima usled nepogode kako bi se štete ublažile i izvršila njihova sanacija na najefikasniji način i u što kraćem roku.

Da bi se eventualne buduće nepogode što spremnije dočekale lokalne samouprave rade na donošenju najboljih rešenja u odbrani od nepogoda u skladu sa raspoložim kapacitetima i iskustvima iz ranijih perioda u ovakvim situacijama, naravno, vodeći računa o najkritičnijim delovima pored rečnih korita obezbeđujući odbrambene nasipe i čisteći rečne tokove.

Imajući u vidu značaj predloga zakona, kao i svih ostalih zakona, poslanici Srpske narodne partije će u danu za glasanje podržati set predloga zakona. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, poštovane kolege narodni poslanici, na član 4. Predloga zakona o građevinskim proizvodima podnela sam amandman kojim se dodaje novi stav dva i kojim se podstiče razvoj Republike Srbije sa osvrtom na unapređenje ekonomskog razvoja.

Građevinarstvo je kompleksna delatnosti koja podrazumeva usluge i procese od projektovanja do izvođenja radova, kao i ugradnju gotovih građevinskih proizvoda, pri čemu gotovi objekti treba u svakom pogledu da zadovolje zahteve projekta i bezbednost krajnjih korisnika.

Uslovljenost građevinarstva, zaštitom životne sredine predstavlja bitan faktor održivog razvoja. Izgradnjom modernih saobraćajnica i auto-puteva, širom naše zemlje o visokim standardima poštuju se i propisi zaštite životne sredine, kao i ostali propisi bezbednosti, kako objekata za stanovanje tako i saobraćajnica.

Želim još jednom da se osvrnem na značaj auto-puta na Koridoru 11 za ekonomski razvoj i kvalitet života stanovnika zapadne Srbije. Kada za oko tri godine budemo imali auto-put od Beograda do Požege, nemerljivi će biti pozitivni efekti za napredak i prosperitet cele zapadne Srbije, a i regiona i šire.

Takođe, pored izuzetnog značaja auto-puta na Koridoru 11, pomenula bih i mogućnost budućeg razvoja avio saobraćaja na području regiona zapadne Srbije, kroz završetak rekonstrukcije aerodroma Ponikve, koji se nalazi 18 kilometara severozapadno od Užica u blizini poznatih turističkih destinacija Zlatibora, Zlatara, Tare, Mokre Gore, i u blizini granice BiH. Smatram da bi aerodrom Ponikve, doprineo razvoju ovog dela zemlje, kako kroz putnički, tako i kroz mogućnosti pokretanje avio, kargo saobraćaja. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvažena potpredsednica Vlade, poštovane kolege narodni poslanici, na član 3. Predloga zakona o građevinskim proizvodima podnela sam amandman kojim se dodaje stav 5. i kojim se podstiče sveukupni razvoj Republike Srbije s posebnim osvrtom na unapređenje ekonomskog razvoja.

Da bi se građevinski proizvodi mogli naći na tržištu građevinskih proizvoda, potrebno je da budu u skladu sa srpskim standardima koje je donelo nacionalno telo za standardizaciju Republike Srbije, ali ako nisu utvrđeni srpskom tehničkom dokumentacijom, na te građevinske proizvode primenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje opšta bezbednost proizvoda i zaštita potrošača.

Osvrnula bih se na performanse građevinskih proizvoda koji su značajni po zdravlje ljudi i zaštite životne sredine.

Dakle, neophodno je da objekti budu projektovani i izgrađeni od građevinskih proizvoda na takav način, da tokom svog upotrebnog ciklusa ne predstavljaju pretnju po zdravlje i bezbednost radnika i korisnika, niti treba da imaju veći uticaj na kvalitet životne sredine i klimu tokom izgradnje i upotrebe.

Projektovanje i izgradnje objekata, posebno zgrada za stanovanje, u budućnosti, biće podložna zahtevima održivosti kvaliteta životne sredine, što će zahtevati da građevinski proizvodi budu napravljeni od materijala koji će omogućiti ponovnu upotrebu i reciklažu samog objekta ili njegovih delova nakon rušenja.

Dakle, novi predloženi propisi u samoj proizvodnji građevinskih materijala daće dodatni podsticaj za razvoj građevinarstva, a samim tim uticati na unapređenje ekonomskog razvoja zemlje, preko novih investicija i otvaranja novih radnih mesta i na kraju, poboljšanja životnog standarda stanovništva, što i jeste krajnji cilj ulaganja u proizvodne kapacitete, kako industrijske, tako i infrastrukturne. Hvala.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvažena potpredsednice Vlade, poštovane kolege narodni poslanici, na član 1. Predloga zakona o građevinskim proizvodima podnela sam amandman kojim se dodaje stav 2. i kojim se podstiče sveukupni razvoj Republike Srbije sa osvrtom na unapređenje ekonomskog razvoja.

Cilj amandmana je dodatno definisanje predmeta ovog zakona.

Za ekonomski razvoj zemlje od velikog je značaja ulaganje u izgradnju saobraćajne infrastrukture, a izgradnjom autoputeva značajno se povećava bezbednost u saobraćaju i postiže se privlačenje mnogo većeg broja investitora.

Zahvaljujući dobrim odlukama Vlade Republike Srbije i vašem ministarstvu značaj izgradnje saobraćajnica prepoznat je kao prioritet ekonomskog razvoja zemlje, tako da naša Srbija polako ali sigurno postaje bolje mesto za život.

Bolje mesto za život nas iz zapadne Srbije i grada Užica, odakle ja dolazim, svakako će biti svi naši gradovi i mesta ovog dela zemlje kada ih poveže autoput na Koridoru 11.

Trenutno i deo autoputa od LJiga do Preljine u dužini od 40 km, koji je pušten u rad, daje osećaj sigurnosti svim stanovnicima ovog područja i nadu da nas čeka bolja budućnost, naročito našu decu uz bezbednije putovanje, jer je Ibarska magistrala opšte poznata zbog preopterećenosti po mestu gde se gubi veliki broj ljudskih života.

Ovaj autoput, pored spašavanja ljudskih života, je i prilika za investitore da u svim delovima gde prolazi autoput bude više posla i više investicija.

Vaša najava, gospođo ministarka, da će do kraja godine na Koridoru 11 biti otvoreno ukupno 102 km autoputa i da će u martu sledeće godine započeti radovi na deonici od Preljine do Požege, koja bi trebalo da bude završena do 2021. godine je od veoma velikog značaja za razvoj i ekonomsko osnaživanje cele zapadne Srbije.

Izgradnja autoputa omogući će mladim ljudima da ostaju u svojim sredinama, da otpočnu i sopstveni posao i pomognu u budućem razvoju svoj kraja. To i jeste prioritet države i Vlade Republike Srbije i njenog ravnomernog razvoja. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre, poštovane kolege narodni poslanici, na član 3. Predloga zakona podnela sam amandman kojim se dodaje novi član i novi stav 3, a kojim se podstiče sveukupni razvoj Republike Srbije sa osvrt na poboljšanje ekološkog nasleđa.

Obrazlažući svoj prethodni amandman, govorila sam o tome da grad Užice, iz koga dolazim, ima ozbiljnih problema sa zagađenjem vazduha, posebno u zimskim uslovima, a jedan od razloga je i postojanje oko 16.000 individualnih kotlarnica na području grada Užica.

Sa ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha i zaštite životne sredine, posebno u zimskim uslovima, grad Užice poslednjih 20 godina sprovodi kontinuirani monitoring kvaliteta vazduha u okviru državne i lokalne mreže mernih stanica na sedam lokacija u gradu. Analizom podataka monitoringa vazduha od strane Agencije za zaštitu životne sredine utvrđeno je da je kvalitet vazduha treće kategorije nažalost okarakterisan kao prekomerno zagađen vazduh.

Rešavajući problem narušenog kvaliteta vazduha, grad godinama sprovodi različite mere i aktivnosti. U periodu od 2010. godine do sada, izvršena je konverzija 66% od ukupnog kapaciteta kotlarnica gradske toplane koje su do sada koristile ugalj ili mazut, a sada koriste gas kao primarni energent. Obzirom da preostale kotlarnice nemaju tehničke mogućnosti za konverziju, planira se izgradnja nove kotlarnice kapaciteta 36 megavata koja će kao energent koristiti gas, a koji će zameniti kapacitet nekonvertovanog dela sistema i omogućiti priključenje dodatnog broja korisnika na gasovod. Trenutno je u toku izrada projektne dokumentacije za ovu kotlarnicu.

Pored niza drugih aktivnosti, u skladu sa obavezama propisanim Zakonom o zaštiti vazduha, grad je uradio i kratkoročni akcioni plan i plan zaštite kvaliteta vazduha. Planovi sadrže mere koje se kratkoročno i dugoročno preduzimaju radi dostizanja utvrđenih graničnih vrednosti, kada se radi o nivou zagađenosti vazduha.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre, poštovane kolege narodni poslanici, na član 2. Predloga zakona sam podnela amandman kojim se podstiče razvoj Republike Srbije, sa osvrtom na poboljšanje ekološkog nasleđa.

Poboljšanje ekološkog nasleđa kroz očuvanje celovitosti i kvaliteta ekosistema životinjskog fonda, plodnosti zemlje, prirodnih lepota i kulturne baštine koju je stvorio čovek, osnovni su i prioritetni zadaci sadržani u Predlogu zakona o zaštiti životne sredine.

Grad Užice iz koga dolazim, ima ozbiljni problem sa zagađenjem vazduha u zimskom periodu zbog velikog broja individualnih kotlarnica na ugalj i druge ekološki manje čiste energente.

Na osnovu strategije lokalnog održivog razvoja grada Užice, za period od 2012. - 2020. godine, a u cilju rešavanja ovog problema, doneta je odluka o formiranju budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Užice u cilju realizacije sufinansiranja mera energetske efikasnosti, porodičnih, stambenih objekata na teritoriji grada Užice.

Cilj projekta je smanjenje štetnih emisija, odnosno smanjenje zagađenja vazduha u zimskom periodu, kroz uštede u energentima koje će ostvariti ugradnjom bolje izolacije stambenih objekata, korišćenjem ekoloških goriva, povećanjem svesti o racionalnom korišćenju energije.

U vezi sa navedenim grad Užice već četiri godine zaredom daje ova podsticajna sredstva, tako da je u periodu od 2015. - 2018. godine za ovu namenu izdvojeno ukupno 37 miliona dinara. Iz opredeljenih sredstava se sufinansira 50% od vrednosti investicija za nabavku kotlova na gas, ugradnju izolacije i kvalitetnije stolarije na stambenim objektima. U ovom periodu za ove četiri godine, ukupno 433 korisnika su iskoristila ove subvencije koje daje lokalna samouprava.

Godine 2017. je sprovedena anketa sa korisnicima subvencija i na osnovu rezultata ostvarenih anketom dokazano je da je 20% izvršena ušteda u energiji, 17% smanjena emisija štetnih gasova ugljen dioksida.