Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Hadži Milorad Stošić

Hadži Milorad Stošić

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Obaveštenja i objašnjenja

Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani penzioneri Srbije, imam poslaničko pitanje za ministra u Vladi Republike Srbije gospodina Zorana Đorđevića, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Moje poslaničko pitanje biće u vezi reforme penzijsko invalidskog sistema i izmena i dopuna Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju. Kao što je poznato, PUPS i gospodin Milan Krkobabić pokrenuli su otvoreni društveni dijalog o nužnosti reforme penzionog sistema i očekujemo da dijalog bude prihvaćen. PUPS je pokrenu dijalog i svi su pozvani. Nudimo predlog, ne i rešenja. Verujemo da ćemo do rešenja doći u konstruktivnoj i zdravoj atmosferi. To su razgovori koji ne mogu da zaobiđu udruženja penzionera, reprezentativne sindikate, nevladin sektor, stručnu javnost, predstavnike Vlade i relevantne političke partije. Jasno je da će konačnu reč imati poslanici Skupštine Republike Srbije.

Odluka o prestanku umanjenja penzija je veoma dobra. Ova odluka na kojoj je PUPS insistirao otvara prostor da uđemo u nešto što se zove ozbiljna reforma penzionog sistema i ta reforma mora biti etapna. Prvi korak su održiva zakonska rešenja koja će regulisati tu problematiku. Takva rešenja, sveobuhvatna i stabilna, potpuno će isključiti bilo kakav uticaj pojedinca, grupe, partije, ali i opravdanu brigu ljudi da li je penzija povećana ili nije i koliko.

Moje pitanje je – da li će ministarstvo i Vlada prihvatiti dijalog koji je ponudio PUPS i da li će organizovati otvoreni dijalog, društveni dijalog sa relevantnim predstavnicima?

Svima su puna usta brige za penzionere, ali malo ko se odazvao pozivu PUPS o dijalogu reforme PIO sistema i Zakona o PIO.

Moje drugo pitanje biće u vezi izmene i dopune Zakona o PIO. Gospodine ministre, već duže vremena kroz štampu se provlače pitanja o izmenama i dopunama Zakona o PIO. U opciji je više predloga izmena i dopuna i razne preporuke određenih struktura, pre svega Fiskalnog saveta, kao i predloga i preporuka pojedinih stručnjaka za ovu oblast. Za sada najmanje se tu pitaju onih kojih se taj zakon tiče, a to su penzioneri koji su u prethodnom periodu dali veliki doprinos u stabilizaciji državnih finansija i budžeta Republike Srbije.

Fiskalni savet je predložio pet rešenja, odnosno pet modela koji uzimaju u obzir inflaciju, rast zarada, kao i povećanje BDP. Prvi model koji je predložio Fiskalni savet je da se penzije usklađuju sa inflacijom i delom rasta budžeta domaćeg proizvoda preko 2%. Drugi predlog je usklađivanje 50% sa inflacijom i 50% sa rastom zarada. Treći predlog je 50% sa inflacijom i 50% sa rastom prosečnih zarada, tzv. švajcarski model, koji smo imali do 2006. godine.

Alternativa Fiskalnog saveta je da se penzije usklađuju 40% sa inflacijom i 60% sa rastom zarada, kao i 30% sa inflacijom i 70% sa rastom zarada. Najava ministra finansija da je najbliže rešenje, odnosno švajcarski model indeksiranja penzija, a to je 50% sa inflacijom i 50% sa rastom zarada. Svakako, bolji modeli su 40% prema 60%, odnosno 30% prema 70% odnos inflacije i zarade.

Patrija ujedinjenih penzionera Srbije predlaže i insistira na pravilu, odnosno formuli 3P-penzije prate plate, kao što je slučaj sa Nemačkom, Švedskom, što mi kao narod i država priznajemo da su standardi ovih država najbolji i tome kao država težimo. PUPS se ne bez razloga zalaže za formulu 3P-penzije prate plate, jer je to jedini model koji garantuje da će penzioneri biti u ravnopravnom odnosu sa zaposlenima i neće biti građani drugog reda.

Koliki procenat rasta plata profesora, doktora, oficira, policajaca ili drugih državnih službenika koji rade, toliki procenat profesora, oficira, policajca i drugih službenika koji su u penziji. Taj model bi bio pravičan zbog odnosa penzionera kod odluke da se određenom delu zaposlenih i delu penzionera umanji plata, odnosno penzija radi stabilizacije finansija i budžeta. Tada je važila formula 3P-penzije prate plate, koliko je bilo umanjeno zaposlenima, toliko i penzionerima.

(Predsedavajući: Zahvaljujem.)

Moje pitanje ministru Đorđeviću je – da li će se uzeti u obzir nemački i švedski model da se 100% prate zarade i plate, jer je neophodno izvršiti duboke reforme i sistema i Zakona o PIO? Zahvaljujem.
Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, imam poslaničko pitanje za ministra u Vladi Republike Srbije gospodina Milana Krkobabića, kao i za predsednicu Vlade gospođu Anu Brnabić.

Moje poslaničko pitanje biće u vezi obnove i oživljavanja sela Srbije kao bitnog elementa u celom tom preporodu Republike Srbije. Gospodine ministre Krkobabiću, vi ste jedan od retkih ljudi se suštinski zalaže za obnovu i oživljavanje sela Srbije i to ljudi znaju. Vaše inicijative, akcije i projekti koje ste realizovali u prethodnom periodu ukazuju na vašu opredeljenost za bolji život na selu.

Radi podsećanja, kao direktor „Pošte Srbije“ pokrenuli ste i realizovali projekat „52. nedelje u godini, 52. poštanska šaltera u selima Srbije“ i na taj način omogućili stanovnicima sela da dobiju adekvatnu poštansku uslugu.

Kao ministar u Vladi Republike Srbije pokrenuli ste i realizovali projekat „Država Srbija u selima Srbije“. Ovim projektom ste u saradnji sa lokalnim samoupravama doveli u više desetina sela lekara, poštanskog službenika i državnog službenika. Na taj način ste omogućili završavanje nekih bitnih poslova u mestu življenja tih naših stanovnika sela.

Projekat „500 zadruga, 500 sela“ pokrenut pre dve godine kako bi sela Srbije oživela vraćanjem mladih na selo kroz različite podsticaje i subvencije za obavljanje poljoprivrede, da ima mladih koji su voljni da uđu u poljoprivredu i na taj način pomognu sebi i razvoju sela i poljoprivredi u Srbiji, potvrđuje veliko interesovanje za udruživanje i subvencije koje je omogućio ovaj projekat još na samom početku.

Potrebno je stvoriti uslove za pristojan život na selu, mladim ljudima obezbediti adekvatnu infrastrukturu, puteve, vodovod, kanalizaciju, zdravstvene, kulturne, socijalne i druge uslove.

Gospodine ministre, pre nepunih mesec dana formiran je Nacionalni tim za preporod sela Srbije. Tom prilikom ste rekli – sela Srbije nisu usputna nostalgija, to je imperativ vremena, populacioni, bezbednosni, ekonomski i svaki drugi. Raduje nas što uz struku, nauku imamo punu podršku najbitnijih autoriteta ove zemlje na čelu sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem, SANU i poglavarima verskih zajednica.

Ovaj tim okuplja mnogobrojne stručnjake, autoritete iz oblasti poljoprivrede, infrastrukture, zdravstvene zaštite, obrazovanja, kulture, sporta i ostalih društvenih oblasti života, kao i predstavnike koje određuje Akademijski odbor za selo SANU.

Zadatak Nacionalnog tima je formiranje stručnih i naučno utemeljenih predloga kao osnove za kreiranje i definisanje politike ravnomernog regionalnog razvoja koji će doprineti stvaranju povoljnih uslova za život na selu.

Gospodine ministre, u toku je izmena Zakona o poljoprivrednom zemljištu i on treba da pretrpi suštinske promene i omogući mladim ljudima bolje uslove za opstanak na selu, ali i povratak na selo. Zato su vaši predlozi o besplatnom ustupanju državnog zemljišta od 20 do 50 hektara mladim bračnim parovima, subvencionisanje radnih mesta u gazdinstvima i umanjenje PDV-a, oslobađanje od nekih davanja od izuzetnog značaja za mlade ljude.

Ovih dana u poslaničkoj kancelariji PUPS-a u Nišu se javljaju mladi ljudi tražeći odgovore kada će se vaši predlozi ugraditi u zakonske okvire. To su pitanja i za vas gospodine ministre. Kako selo nije samo poljoprivreda i da ljudima koji žive na selu treba da budu obezbeđeni svi uslovi koje imaju oni koji žive u gradu, potrebna je odgovarajuća zdravstvena zaštita, da imaju škole, kulturne ustanove, uslove da se bave sportom, da mlade žene imaju uslova da žele da žive u selima, da imaju potomstvo i da će nastaviti da žive na svojim gazdinstvima.

Pitam predsednicu Vlade – da li su Ministarstvo i Vlada u celini posvećeni jednom ovakvom stavu da se u svim segmentima života stvaraju bolji uslovi za život na selu? Šta će konkretno Ministarstvo preduzimati radi stvaranja boljih uslova za život na selu?

Slika sela je sumorna, od 4.700 naseljenih mesta u Srbiji, 1.200 je u nestajanju. U 1.000 sela ima manje od 100 stanovnika, u više od 200 sela nema osobe mlađe od 20 godina. U selima danas ima oko 260.000 momaka između 40 i 50 godina i oko 100.000 devojaka iste dobi koje nisu zasnovale svoje porodice.

Gospodine ministre, zahtevam od vas da istrajete u svim ovima nastojanjima da se uslovi na selu poboljšaju i d mladi na selu ostanu i da na taj način spasimo srpsko selo, a samim tim i državu Srbiju. Zahvaljujem na pažnji.
Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, imam poslaničko pitanje za ministra za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja, kao i za predsednicu Vlade gospođu Anu Brnabić.

Moje poslaničke pitanje biće u vezi reforme penzijskog i invalidskog sistema. Partija ujedinjenih penzionera Srbije ocenila je da je nužna hitna reforma penzijskog sistema, jer je sve nepovoljniji odnos između broja penzionera i broja zaposlenih. Negativan prirodni priraštaj, odlazak mladih u inostranstvo su samo neki od faktora koji negativno utiču na mogućnost redovne isplate penzija. Dodatan problem je sve veća automatizacija i robotizacija proizvodnog procesa.

Obavezno penzijsko osiguranje, kako danas funkcioniše u Srbiji, osmišljeno je kao međugeneracijska solidarnost, tj. kao proces u kome trenutno zaposleni plaćaju sredstva u penzioni fond, kako bi se mogle isplaćivati penzije. Da bi ovaj sistem funkcionisao, neophodno je da odnos između broja zaposlenih i broja penzionera bude najmanje tri prema jedan. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, trenutno ima 2.576.138 zaposlenih lica, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje ima 1.716.274 penzionera, što predstavlja odnos jedan i po prema jedan.

Zbog toga je PUPS pokrenuo društveni dijalog o nužnosti reforme penzionog sistema i očekujemo da bude prihvaćen. Nudimo predloge, ne i konačna rešenja. Verujemo da ćemo do rešenja doći u konstruktivnoj, zdravoj atmosferi, to je razgovor koji ne može da zaobiđe reprezentativne sindikate, udruženja penzionera, nevladin sektor, stručnu javnost, predstavnike Vlade i relevantne političke partije.

Sadašnja generacija penzionera je uvek bila uz svoju državu i uvek su bili tu da pomognu kada to treba, što je slučaj i 2014. godine. Fiskalna konsolidacija deluje ohrabrujuće. Odluka o prestanku umanjenja penzija je veoma dobra i ona otvara prostor da uđemo u nešto što se zove ozbiljna reforma penzionog sistema. Ta reforma, normalno mora da biti etapna. Prvi korak su održiva zakonska rešenja koja će regulisati tu problematiku. Takva rešenja, sveobuhvatna i stabilna, potpuno će isključiti bilo kakav uticaj pojedinca, grupe, partije, ali i opravdanu brigu ljudi koji će i pod kojim uslovima otići u penziju. Takođe, Fiskalni savet i Međunarodni monetarni fond se slažu da je neophodna reforma penzionog sistema i uspostavljanje zakonskih rešenja kako u nalaženju finansiranja Fonda PIO, tako i u delu usklađivanja penzija.

Posebno je zanimljivo i razmišljanje profesora Vladimira Goatija, koji je u intervjuu za „Telegraf“ govorio o ovim pitanjima i kaže – bilo bi veoma korisno da se šira javnost uključi u raspravu o reformama penzijskog i invalidskog sistema. On navodi da javnost mora da učestvuje u raspravi koliko zbog sadašnjih, toliko i zbog budućih penzionera. Goati dalje konstatuje – PUPS se već duže vreme, pre Monetarnog fonda i Fiskalnog saveta gotovo jedini na političkoj sceni Srbije zalaže za uspostavljanje reda u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja i za dogovor o pravilima koja regulišu visinu iznosa penzija. Tu verovatno treba tražili razloge što ta partija insistira na pokretanju široke javne rasprave o reformi PIO sistema, sa svoje strane PUPS predlaže formulu 3P, odnosno penzije prate plate. Možda će u predstojećoj raspravi biti predložene i bolje solucije, ali iznete formula je, po mom uverenju, jednostavna i prihvatljiva. Tako se izbegavaju razmišljanja da li je ispravna metodologija izračunavanja cene potrošačke korpe, koliki je stvarni rast cena na malo, da li je rast BDP-a preko 4% ili nije i drugo. U PUPS-u smatraju da je predložena formula prihvatljiva za najveći broj penzionera, koja može biti dopunjena ili promenjena, naglašava Goati.

Predlozi PUPS-a, PUPS ima svoju koncepciju reforme i predloge kako bi sistem bio održiv. Jedan od predloga je da kompanije sa tehnološkim intenzivnim procesom rada pokrenu inicijativu za formiranje tzv. fonda tehničko-tehnološke solidarnosti za isplatu penzija.
Uvaženi predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, imam poslaničko pitanje za ministra u Vladi Republike Srbije, zaduženog za regionalni razvoj i rad javnih preduzeća, gospodina Milana Krkobabića, a istovremeno i za predsednicu Vlade Republike Srbije, gospođu Anu Brnabić.

Poštovani ministre, imajući u vidu da se kao direktor Pošte Srbije, sada kao ministar u Vladi Republike Srbije, pokretali i realizovali više inicijativa i projekata u cilju obnove i oživljavanja srpskog sela.

Sada sa posebnom pažnjom se prati projekat oživljavanja zadrugarstva u selima Srbije, a vaš program da se u naredne tri godine osnuje 500 zadruga u 500 srpskih sela, kroz uključivanje mlađih, mladih proizvođača u zadrugu uz svu pomoć lokalne samouprave i Vlade Republike Srbije.

Gradu Nišu su se u više navrata obratili predstavnici zadruga i zadrugari, zahtevom da im grad kao nosilac pravne javne svojine omogući bez obaveze plaćanje zakupnine, korišćenje poslovnog prostora kojim raspolaže grad za obavljanje delatnosti zadruga, jer iste ne raspolažu sopstvenom imovinom ili ona kojom raspolažu nedovoljno ili neadekvatno za obavljanje njihovih delatnosti. Ukazali su da je Zadružni savez Srbije u prethodnom periodu ostao bez znatnog dela svoje imovine, koje je kao društvena svojina u postupku privatizacije prodata preko onih firmi u kojima se ta imovina zatekla.

Uredbom o uslovima i pribavljanju i otuđenju nepokretnosti neposrednom pogodbom, davanjem u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetanja, članom 10. regulisani su slučajevi kada se nepokretnosti u javnoj svojini mogu izuzeti od člana 6. ove uredbe.

Polazeći od navedenih potreba zadruga i zadrugara, smatram da bi se unapređenjem propisa postigla bolja zaštita prava građana. Zato sam Vladi Republike Srbije uputio inicijativu za dopunu Uredbe o uslovima pribavljanja i otuđenja nepokretnosti neposrednom pogodbom, tako što bi se posle člana 10. dodao novi član 10a, kojim bi bilo regulisano da se nepokretnosti u javnoj svojini mogu izuzetno od člana 6. ove Uredbe dati u zakup i van postupka javnog nadmetanja, odnosno prikupljanja pisanih ponuda u slučaju kada zakup traže zadruge za obavljanje poslova iz njihovog delokruga rada bez obaveze plaćanja zakupnine.

Regulisanje pozitivnim zakonskim propisima ovakvog načina korišćenja poslovnog prostora u javnoj svojini predstavljalo bi direktno učešće i pomoć jedinicama lokalnih samouprava, odnosno države u ravnomernom regionalnom razvoju Srbije i podsticaj za osnivanje novih zadruga i stvaranje uslova za lakše obavljanje delatnosti postojećih zadruga.

Takođe, u članu 12. Uredbe, posle stava 9. treba dodati novi stav 10. koji glasi – zadrugama i složenim zadrugama može se dati u zakup poslovni prostor za obavljanje poslova iz njihovog delokruga rada bez obaveze plaćanja zakupnine.

Sami smo svedoci da veliki deo poslovnog prostora u vlasništvu lokalnih samouprava stoji neiskorišćen i propada. Izmenom postojeće Uredbe, taj prostor bi dobio svoju namenu.

Pitam ministra i predsednicu Vlade Republike Srbije - da li se nešto radilo po mojoj inicijativi i da li će Vlada da usvoji novu uredbu i time omogući korišćenje poslovnog prostora građanima Srbije i spreči propadanje istog? Ovim bi se stimulisao opstanak mladih na selu i time suštinski krenulo u obnovu oživljavanja srpskog sela, nažalost, o kome samo pričamo, ali se konkretno ništa ne radi, osim što se na tom polju ministar Krkobavić angažuje u punom smislu.

Ovim bi svakako stimulisali da mladi ostanu i da se eventualno vrate i omogućili bi da kroz sistem zadrugarstva dobiju određeni posao i da se kroz razne subvencije stimulišu da rade i da obezbeđuju prihode za svoju porodicu. Zahvaljujem na pažnji.