| 21.10.2020. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Uvaženi predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani, ovaj set izbornih zakona, koji je danas na dnevnom redu, predstavlja jedan vid unapređenja izbornog sistema, a da podsetim da se on donosi u skladu sa preporukama ODIHR-a sa ciljem da izborni proces bude transparentniji, uređeniji, da građani imaju veće poverenje u sam izborni postupak.
8/1 AL/CG 11.10 – 11.20
Kada smo od ODIHR-a, moram napomenuti da se njihove preporuke, deo po deo, usvajaju ovde u Skupštini i da će sve njihove preporuke biti usvojene kako bi se izbegla bilo kakva sumnja u spremnost skupštinske većine u kvalitetnom izbornom procesu, i naravno da će poslanička grupa Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija u danu za glasanje podržati ove izmene i dopune.
Da li su sve preporuke ODIHR-a sa kojima se slažemo? Lično ja nisam za preporuku ODIHR-a da jedan birač potpisuje više izbornih lista ne zbog toga što ona direktno ide na ruke opozicionim učesnicima, a objasniću i zašto, već zato što sam lično protiv bilo kakve političke akrobacije. Podsetio bih sve da smo u ranijim izmenama izbornih zakona uveli novinu da izborna lista kojoj je bilo potrebno npr. 1.000 potpisa, a skupi 5.000 potpisa, što je uglavnom mogla da učini jedna velika stranka, u obzir se uzima samo prvih 1.000 validnih potpisa, a svi ostali ne mogu ući u one tzv. duple potpise, što mislim da je bilo na mestu, naročito za manje opštine gde nema velikog broja birača, te smo ovim izmenama omogućili da se više lista kandiduju, što je takođe išlo na ruku opozicionim akterima.
Ovim izmenama, koje predlaže ODIHR, nema više tzv. duplih potpisa, te to omogućava razne političke kombinatorike, naročito za one kojima je bio problem da skupe veći broj potpisa.
Takođe bih podsetio sve nas, a i građane, da se izborni zakon unapređivao, a sve u cilju poboljšanja izbornih uslova koji bi odgovarali opozicionim akterima i to u vidu: smanjenja cenzusa sa 5% na 3%; smanjenje potrebnog broja potpisa za kandidovanje izbornih lista na lokalu gde je u početku bilo potrebno 30 potpisa po odborničkom kandidatu; tako npr. u Leskovcu gde skupština ima 75 odbornika bilo je potrebno 2.250 validnih potpisa za punu listu, a sada samo 1.000 validnih potpisa; takođe, zbog obima posla, tj. velikog broja birača koji treba da potpiše izborne liste uvedeno je da se potpisi mogu overavati u mesnim kancelarijama, a ne samo kod notara itd. itd.
Zašto će ovaj set zakona unaprediti izborni sistem? Najvažniji dan od raspisivanja izbora jeste upravo izborni dan. To treba da bude dan demokratije, dan kada svaki građanin zna da je njegov glas završio upravo tamo gde je i glasao. I ja ću se ovde usredsrediti samo na taj dan, dan glasanja unutar biračkog mesta bez da ulazim u druge aspekte izbornog procesa. Da bi se obezbedila ta demokratičnost neophodne su najmanje dve stvari: prvo, birački odbori moraju dobro da poznaju svoja prava ali i obaveze. Zato je važno što se uvode ozbiljnije obuke i sertifikacija članova biračkih odbora jer obučeni ljudi znače manje propusta, manje spornih situacija i veću sigurnost u ceo izborni proces. Ako u biračkom odboru imate ljude koji znaju svoj posao, velika je verovatnoće da će regularnost izbora biti visoka. Zapisnik sa biračkog mesta će uraditi ljudi koji znaju svoj posao. Izbrojani glasovi će biti validni i svaka stranka će imati upravo onoliko glasova koliko je za nju i glasalo – i što je najbitnije – svaki politički akter sa svojim predstavnicima na tom biračkom mestu će imati odmah podatke tj. rezultate izbora. Kopije zapisnika koji je više dobijaju predstavnici političkih stranaka sa najviše glasova, tako da se zapisnici ne mogu menjati ili falsifikovati, jer te fotokopije moraju biti identične originalu, a jedan zapisnik se ostavlja i na ulazu na biračkom mestu tako da svi građani mogu videti izborne rezultate.
Dakle, sve se završava na samom biračkom mestu i zato je potrebno da tu budu dobro obučeni ljudi. A, koji su to ljudi? Podsetio bih da su to predstavnici političkih aktera i pozicije i opozicije. I jedni i drugi imaju predsednike biračkih
8/2 AL/CG
odbora i veliki broj predstavnika i u stalnom i u proširenom sastavu. Naravno, mnogi od opozicionih aktera i do sada nisu mogli da obezbede članove biračkih odbora na mnogim biračkim mestima, pa je dobro što su rokovi za obuku članova biračkih odbora ovako dugi.
Drugo, neophodno je da birački spisak bude validan, odnosno da na biračkom mestu bude onoliko birača koliko ih zaista ima i upravo zbog toga mi je drago što je birački spisak značajno unapređen i što se sada redovno, praktično na nedeljnom nivou, vrše korekcije i ažuriranja samog spiska koji je javno dostupan. Kao što sam i ranije govorio, a danas mogu sa zadovoljstvom da kažem, da je transparentnost biračkog spiska podignuta na daleko viši nivo. Svaki glasač sada ne može samo da proveri gde lično glasa, već može da vidi i spisak glasača sa imenom, prezimenom i imenom roditelja. Takođe, moguće je videti sve promene koje su se desile u izbornoj jedinici: da li ima novih glasača, po kom osnovu su upisani, koliko je glasača uklonjeno sa biračkog spiska, kao i ukupan broj glasača po izbornim jedinicama, i to je sve javno na sajtu Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu. To u praksi znači da jedna dobro organizovana stranka ili bilo koji ozbiljan učesnik izbornog procesa može sa velikom sigurnošću da proveri da li je birački spisak validan, a ukoliko postoji i najmanja sumnja dodatnu proveru može izvršiti nadležna komisija u kojoj su predstavnici i pozicije i opozicije.
Na taj način se dodatno jača demokratski princip izbora jer je ceo proces proverljiviji, transparentniji i dostupniji javnosti. Kada imate obučene biračke odbore i uređen, kontrolisan i transparentan birački spisak onda građani imaju ono što je najvažnije – poverenje u izbore i poverenje da njihov glas zaista vredi. Hvala.
Hvala.
Uvažena predsedavajuća, uvaženi ministri, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani, danas ću govoriti o Predlogu Zakona o trgovačkim praksama.
Reč je, kako bih rekao, o jednom dobrom, sveobuhvatnom i opsežnom zakonu koji se neposredno primenjuje na odnose između snabdevača i kupaca kada su u pitanju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, kao i proizvodi od naročitog značaja za snabdevanje tržišta.
Ovaj zakon obuhvata čitav lanac od otkupljivača i posrednika, preko prerađivača do velikih trgovinskih lanaca. Obuhvata i dobavljače, distributere, uvoznike ali i male proizvođače i preduzetnike, dakle, sve one koji učestvuju na putu proizvoda kako bih rekao, od njive do rafa. Upravo tu leži značaj ovog Zakona.
Kada govorimo o odnosima u tom lancu, najčešća je reč o odnosu između jačih i slabijih. Tako da postoji velika razlika u ekonomskoj snazi, postoji rizik od nepoštene trgovačke prakse. Zato ovaj zakon stavlja fokus na zaštitu onih koji imaju najmanju pregovaračku snagu, a to su pre svega naši poljoprivrednici.
Zakon postavlja jasna pravila za sve učesnike, ali obezbeđuje posebnu zaštitu za one koji nemaju snagu da se sami izbore.
Obzirom na opsežnost ovog zakona svoju diskusiju baziraću upravo na poljoprivrednom proizvođaču.
Dakle, ovaj zakon pored ovoga što sam rekao direktno utiče i na svakodnevni život ljudi, na seljake, na proizvođače ili kako bi to rekao nekada Dragan Marković Palma – na gospodina poljoprivrednog proizvođača, na čoveka koji ustaje u četiri ili pet satu ujutru, koji zavisi i od vremenskih uslova, od zemlje, od cene goriva, od cene đubriva i najvažnije, zavisi od poštene cene svoga rada.
Poljoprivrednik proizvede robu, uloži novac, vreme, trud, rad, a kada dođe na otkup tu često nastaje prva tačka pritiska koja stvara nesigurnost i strah. Problemi su brojni. Cene proizvoda koje možda značajno variraju od mesta do mesta, iako je reč o istom proizvodu, npr. imamo višnje, maline itd. a, voće je kao što znamo kvarljiva roba i ne može da čeka.
Klasifikacija robe gde se dešava da proizvod prve klase bude svrstan u drugu bez jasnih i objektivnih kriterijuma onako što bismo rekli odokativno.
Uslovi otkupa su takođe bitni kao i kašnjenja u plaćanju, tako da ponekad ta kašnjenja traju i više meseci.
Ovaj zakon po prvi put pokušava sistemski da uvede red u odnose između velikih otkupljivača i proizvođača i to je njegova najveća vrednost, uvođenje reda u nepoštene trgovačke prakse.
Naveo sam samo neke od problema sa kojima se poljoprivrednici susreću. Oni sami najbolje znaju koliko je tih problema u praksi. Ali ako hoćemo da budemo potpuno iskreni znamo da će mnogi reći, zakon na papiru je jedno, a život na terenu sasvim drugo. Zato je ključno pitanje da li će ovaj zakon zaista zaštititi malog proizvođača. Da li će čovek koji prodaje maline, višnje ili šljive imate realan mehanizam da kaže, ako nešto nije iskreno da može slobodno da kaže, ovo nije pošteno, jer ako nema tog mehanizma, onda zakon ostaje mrtvo slovo na papiru. Ključ je u samoj primeni ovog zakona.
4/2 JD/MP
Prva stvar je po meni informisanost. Poljoprivrednici moraju znati koja su njihova prava i na koji način ih ovaj zakon štiti.
Druga možda još važnija stvar jeste hrabrost. Da li će poljoprivrednik imati snage da prijavi nepravdu, ako zna da sutra ponovo mora da proda robu tom istom otkupljivaču. Na kraju najveći izazov neće biti donošenje zakona već njegova primena.
Sa jasnim pravilima, jakom kontrolom i stvaranom zaštitom ovaj zakon može biti prekretnica, a ako ne, ostaće samo dobar tekst bez stvarnog efekta.
Ovaj zakon u suštini govori i ono što je po meni veoma bitno, da li će selo imati budućnost, jer ako poljoprivredni proizvođač ostane najslabija karika nećemo imati ni proizvodnju, ni selo, ni domaću hranu.
Zato je važno što zakon obuhvata sve učesnike u lancu snabdevanja, ali je još važnije da posebno zaštiti one koji su najugroženiji, male proizvođače. I naša obaveza nije samo da usvojimo ovaj zakon, naša obaveza je da obezbedimo da on zaista funkcioniše i u korist čoveka i u korist proizvođača, i u korist poljoprivrednika. Hvala.
Uvaženi predsedavajući, ministre, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani, budžet za 2026. godinu, bitan je za građane Srbije, jer direktno utiče na kvalitet života, na plate penzije, cene osnovnih usluga i sigurnost radnih mesta. Smatram da građani koji prate ovaj prenos, od nas očekuju da jasno čuju koje benefite ovaj budžet donosi upravo njima, naročito u ovim otežanim okolnostima, kako spoljnim tako i unutrašnjim.
Samim tim što su okolnosti takve kakve jesu i izazovi pred kojima stoji ovaj budžet su znatno veći i sasvim je razumljivo da postoji izvesna bojazan u pogledu njegove realizacije. Međutim, imajući u vidu da smo od najmanje 2020. godine na ovamo imali brojne izazove pred budžetima koje je ova Skupština usvajala, a koji su se u praksi pokazali kao stabilni i održivi, imamo puno pravo da kažemo da će i budžet za 2026. godinu biti stabilan i održiv.
Što se tiče amandmana, sve one amandmane koje je Vlada usvojila, mi smatramo da dodatno unapređuju ovaj budžet i poslanička grupa Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija će podržati te amandmane.
Jedna od važnih tema oko koje se svake godine vodi polemika jeste transparentnost budžeta. S obzirom na to da je digitalizacija odavno uzela maha u Srbiji, sasvim je opravdano očekivati da se ona primenjuje i u samom procesu izrade, kao i kontrole trošenja budžetskih sredstava.
Upravo zato pozdravljam početak rada interaktivnog budžetskog portala koji predstavlja konkretan dokaz težnje ka što većoj transparentnosti. Danas svaki građanin ima direktan pristup informacijama o tome gde su sredstva raspoređena i u kom iznosu.
Kao što sam i ranije govorio, i u Jedinstvenom biračkom spisku koji je unapređen kako bi građani imali u najvećoj mogućoj meri uvid u podatke, tako i sada ističem da interaktivni budžetski portal treba da se i dalje dorađuje, unapređuje, jer transparentnosti u radu državnih institucija nikada nije dovoljno.
Postavlja se pitanje da li je ovo razvojni budžet ili ne. O terminima možemo raspravljati, ali činjenice su jasne. I ovaj, kao i prethodni budžeti, ima veoma veliki i visok udeo investicija, oko 6,7% budžeta, što je, iako nešto manje nego prošle godine, i dalje među najvećim u Evropi.
Kada pogledamo projektovan deficit od oko 3%, koji se nadoknađuje uglavnom zaduživanjem, dolazimo do zaključka da se najveći deo investicija finansira upravo iz sopstvenih izvora. Zato smatram da se sa pravom može reći da je ovo razvojni budžet.
Ipak, najvažnija karakteristika ovog budžeta jeste njegova usmerenost ka podizanju životnog standarda građana, što je ono što građane najviše zanima. Što se tiče radnika, posebno onih sa najnižim primanjima, budžet za 2026. godinu donosi dobre vesti. Minimalna zarada će ponovo biti povećana, a od 2020. godine do sada povećana je čak sedam puta. Ponekad jednom do dva puta godišnje. U 2026. godini minimalna zarada će iznositi 551 evro i to je činjenica.
Takođe, kako ističe i Fiskalni savet, vredno je pažnje i relativno snažno povećanje neoporezivog dela zarade za obračun poreza od čak 20,4%, odnosno na više od 34.000 dinara. Ovom merom izlazi se u susret i poslodavcima, a želim da podsetim da su se za ovu meru u svojim diskusijama zalagali pojedini narodni poslanici, pa evo dobrih vesti i za njih. Ovo je već sastavni deo ovog budžeta.
Što se tiče javnog sektora, predviđeno je novo povećanje zarada od 5,1% od 1. januara nakon brojnih povećanja tokom 2025. godine, posebno u prosveti i u zdravstvu. Ipak, moram da naglasim da, iako su ova povećanja značajna, ona još uvek ne rešavaju suštinske probleme javnog sektora, a to je nedostatak kadrova.
Visoko obrazovani radnici sve češće biraju privatni sektor, gde su zarade više. Kontinuiranim povećanjem minimalca zarade dolazimo u situaciju da se razlika u zaradama između visoko kvalifikovanih i manje kvalifikovanih radnih mesta drastično smanjuju, što će biti jedan od ozbiljnih izazova u narednom periodu.
Kada je reč o penzionerima, ova Vlada i ovaj budžet nastavljaju da vode računa i o njima, pa će penzije od 1. decembra ponovo biti povećane za 12,2%. Od 2020. godine penzije su povećane osam puta, a ovim devetim povećanjem postiže se dinamika koja, verujem, do sada nije zabeležena.
Posebno je važno i to što je redovnost isplata penzija gotovo garantovana, kao što je garantovana i redovnost isplata zarada u javnom sektoru.
Ipak, sa ovim čestim procentualnim i linearnim povećanjima problemi vremenom postaju vidljiviji. Razlika između najnižih i najviših penzija se geometrijski uvećava, jer svako povećanje je, u stvari, povećanje na veću osnovicu, koja je već napravila razliku. Ako se u narednim godinama ovaj trend nastavi, što ne sumnjam da će u narednom periodu biti povećanja penzije, u jednom trenutku će biti neophodno uvesti drugačiji model usklađivanja penzija, bilo kroz linearna povećanja u istom iznosu za sve penzionere, bilo kroz razrađene kategorije po visinama njihovih primanja.
Ako pogledamo učešće budžeta u finansiranju PIO fonda, ono je danas oko 20,4%, dok je nekada iznosilo i gotovo 50%. Znamo da po sistemu tzv. međugeneracijske solidarnosti današnji radnici putem svojih uplata kroz doprinosa PIO fondu finansiraju današnje penzionere, a razliku nadomeštava država iz budžeta.
Dakle, što je veći broj zaposlenih i što su zarade veće, to su i uplate u PIO fond veće, a budžet se rasterećuje, tj. učešće budžeta u finansiranju PIO fonda je manje.
Zašto ovo govorim? Danas imamo stopu nezaposlenosti od oko 8,5% i čak i ako postoje sporenja oko metodologije obračuna ove stope i kaže da je ta stopa mnogo veća, činjenica je da se PIO fond danas u najvećoj meri puni iz doprinosa zaposlenih kojih ima oko 2,4 miliona, što ovaj budžet jasno i pokazuje.
Naravno, budžetom su obuhvaćene i druge kategorije stanovništva, poljoprivrednici, na primer, gde poljoprivreda iz budžeta dobija sredstva koja su u poslednje vreme nikada veća i koja iznose više od 7% ukupnog budžeta.
Sećam se da smo nekada tražili povećanje budžeta na 5%, a danas, kada je više od 7%, tražićemo 10%, a kada bude 10% tražićemo 15% i nikada dovoljno sredstava.
Subvencije iz ovih sredstava su i dalje primarni faktor, tako da će i iduće godine biti u visini od milijardu evra, pa i više ako se obračuna i povraćaj akciza za gorivo. Zbog svih ovih razloga i elemenata koje sam naveo, poslanička grupa Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija će u danu za glasanje podržati Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i sve amandmane koje je Vlada prihvatila.
Hvala.
Nema govora na sednicama odbora.
(Leskovac, 08.07.2015.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Član gradskog veća | Grad Leskovac | Opština | Mesečno | 81000.00 | RSD | 06.11.2012 - 12.06.2015. |