NENAD FILIPOVIĆ

Jedinstvena Srbija

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Nenad Filipović biran je za narodnog poslanika jednom do sada, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 14. na listi Ivica Dačić – Premijer Srbije, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1972. godine u Leskovcu, gde je završio osnovnu školu i Gimnaziјu. Diplomirao je matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu.

Od 2000. do 2012. godine radio je kao nastavnik matematike.

Od 2012. godine bio je član Gradskog veća u Leskovcu.

Od 2016. bio je odbornik u Skupštini grada Leskovca.

Bio je osnivač i predsednik lokalne političke partije Glas razuma, koja se ujedinila sa Jedinstvenom Srbijom.

Predsednik je Gradskog odbora Jedinstvene Srbije u Leskovcu.


Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 11:15

Osnovne informacije

Statistika

  • 37
  • 1
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prvo vanredno zasedanje , 08.02.2023.

Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Orliću, dame i gospodo narodni poslanici, uvažena ministarko sa saradnikom, poslanička grupa JS neće podržati ovaj skup amandmana na Predlog zakona o sudijama, ali ćemo u danu za glasanje podržati Predlog zakona o sudijama zato što smatramo da je Ministarstvo zajedno sa svojom Radnom grupom radilo to odlično i da je ovim Predlogom zakona unapredilo i unapređuje položaj sudija. Ja bih tu u svrhu i rekao par rečenica da ovo opravdam.

Jedna od glavnih činjenica jeste da smo mi ovde u ovom parlamentu do skoro birali sudije. U parlamentu sudije su birali narodni poslanici. Da bi sudija bio izabran moralo je da bude većina narodnih poslanika koje će glasati za tog sudiju, a to podrazumeva da je vlast mogla da izabere sudije, što nije imalo veze nikakve sa opozicijom, što znači da je vlast mogla da ima određene uticaje političke na sudstvo.

Međutim, ovo je prva vlast u Srbiji koja se te privilegije i tog prava, tog benefita, odrekla, tako da samo po sebi govori da se unapređuje položaj sudija odnosno nezavisnost sudstva. Neko će reći, znači, ne postoji direktan uticaj na sudije, ali postoji neki indirektni zbog toga što imamo 11 članova, koji će sada birati sudije i tu mogu da kažem da i tu imamo unapređenje, jer 4 istaknutih pravnika se biraju ovde u Narodnoj Skupštini dvotrećinskom većinom, a složićete se sa mnom, dvotrećinsku većinu retko kada će imati samo u vladajućoj većini, već će tu biti jedna politička homogenost prema kojoj težimo.

Treća stvar, ono što je bitno, ovaj zakon, predlog zakona daje mogućnost svakom izabranom sudiji da ima mogućnost da bude nezavisnost u svom radu , pa tako ovaj zakon kaže u članu 2. sudija je nezavistan u vršenju sudijske funkcije. U članu 3. sudijska funkcija je stalna, u članu 5. govori o iznosu finansijskih sredstava da budu nezavisni, materijalno sigurni itd, da ne ulazim u detalje.

Da li je to dovoljno? Ja mislim i pre bih rekao da je to potreban uslov nezavisnosti sudija, a dovoljan uslov pre svega zavisi od samog čoveka. Da li će sudija da bude nezavistan u svom radu, da li će biti nepristrasan, odgovoran, da li će biti dostojan svoje funkcije, vršenja sudije, to sve zavisi od njega. Kada bismo imali isprogramirani robot da je sudija, onda ne bismo govorili o ovim etičkim principima, već bi znali o čemu se radi, ali oni su samo ljudi, a kao ljudi imaju određene pritiske.

I ovde i u javnosti se spominje i govorilo o tim pritiscima i ja bih rekao da pritisci nisu samo na sudije, pritiske imaju i narodni poslanici, pritiske imaju i učitelji i nastavnici, profesori u školama, lekari, u svim sferama društvenog života postoje pritisci, samo što je njihov intenzitet drugačiji i različit.

Kada govorimo o tim pritiscima, mi moramo da kažemo, nisu samo politički pritisci, ovde govorimo o političkim pritiscima, a imate i pritiske javnosti preko članova porodice iz vašeg okruženja, indirektne, direktne, putem društvenih mreža, itd, razne vrste pritisaka.

Ako hoće neko da se bavi javnom funkcijom, on mora i da bude otporan na te pritiske. Ako neko želi da bude sudija, on mora da ima malo više hrabrosti od običnog pojedinca. Mi sa ovog mesta, odavde, ne bismo trebali da još više dolivamo ulje na vatru, što se tiče pritisaka, jer smatram da ima dosta kvalitetnih ljudi i sudija, koji su potrebni ovoj državi i ovom narodu, da rade svoj posao onako kako treba, a ako mi radimo tako, mi takve ljude možemo da izgubimo, jer se ne nose svi podjednako sa pritiscima isto. To je jedan tip ljudi.

Ovim bih završio. Postoji i drugi tip ljudi, nekada se u srpskom selu znalo da su najcenjeniji učitelj, učitelj i pop.

To se negde u vremenu ovom izgubilo i na kraju i na početku, niz krivaca koji su to doprineli, u suštini jeste taj pojedinac, odnosno čovek koji smatra i mnogi danas smatraju da je dovoljna njihova lična pojava ili još gore, dovoljno je da kažu koju funkciju rade da bi dobili status cenjenog, a status, nezavisnost i sloboda nisu besplatni. Za njih se valja boriti. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 26.12.2022.

Uvaženi predsedniče Orliću, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre, poslanička grupa Jedinstvene Srbije neće podržati ovaj amandman jer smatramo da je potrebno usvojiti ove izmene i dopune Zakona o javnim medijskim servisima. O njemu je bilo već reči u plenumu poslednjih nekoliko dana i ja sam pokušao da izvučem nešto pozitivno za sve nas, što može da nas okupi, a to je da kažemo da se svi slažemo ovde u ovoj sali da je javni medijski servis RTS potreban Republici Srbiji, ali mi imamo i neka sporenja, a to su pre svega oko uređivačke politike, oko programske šeme, oko plaćanja takse, da li treba građani da plaćaju ili ne, o visini takse, oko personalnih rešenja ko treba da vodi RTS, itd. Ali, ja to danas neću govoriti, jer je o tome i stav Jedinstvene Srbije o ovom zakonu rekao zamenik šefa poslaničke grupe Jedinstvene Srbije Života Starčević.

Ja ću se ovde osvrnuti na deo Zakona o javnim medijskim servisima koji govori o fizičkim licima koja imaju pravo na oslobađanje od takse na plaćanje televizijske pretplate.

Ovaj zakon je to dobro definisao u šest kategorija. Postoje šest kategorija fizičkih lica koja mogu da imaju to oslobođenje, ali moram da kažem da kada pustite jedan zakon da funkcioniše, a taj zakon već funkcioniše šest godina, onda možete da vidite da li postoje neke manjkavosti, neki problemi.

Ja sam uočio neke probleme koje ovaj zakon proizvodi i to za običnog čoveka, onda ću se osvrnuti samo na jednu kategoriju tih fizičkih lica. To su fizička lica koja imaju više od jednog brojila na svoje ime, brojila, električnog brojila, pošto se uz električno brojilo plaća ta taksa.

Znači, to su lica i nije sporno kada imamo, čisto ću da dam primer da bismo se bolje razumeli. Kada imamo jedno lice, koje na svoje ime ima brojilo, koje živi u Leskovcu, a ima takođe na svoje ime i brojilo, na primer na Zlatiboru iznajmljuje apartmane, ovo sam opet rekao samo da bismo se razumeli i tu nije sporno da se plati taksa, ali je sporna taksa kod tzv. „naslednih brojila“. Mnogi ljudi u Srbiji, gotovo svi ljudi imaju neko nasledstvo od svojih, uglavnom, roditelja koji žive gro na selu i pored svoje nasledne imovine koju imaju, dobiju i nasledna brojila.

E sada, i tu je zakonopisac napravio dobru stvar pa je rekao da treba da se podnese određena dokumentacija, a to je nulta potrošnja električne energije koja se definiše do 300 kilovat časova. Ako mi znamo da jedan zamrzivač u toku godine potroši 300 kilovat časova, onda nam je jasno da kada ti naslednici sigurno obilaze ta domaćinstva bar jednom mesečno, potrošiće više od 300 kilovat časova.

Na taj način oni dolaze u razmišljanje da jednostavno nemaju više ni električno brojilo da ne bi plaćali ni struju, a i tv pretplatu jer to su višak troškovi.

Znači, na taj način mi demotivišemo našeg čoveka da se vrati na selo, a ova država ulaže ogromna sredstva u javnu putnu infrastrukturu, jer to je jedan od osnovnih stavova da se ljudi vrate na selo.

Takođe, nemojmo da dozvolimo da strada taj običan čovek zato što imamo mali broj ljudi koji imaju dva i više brojila i to su brojila na koja treba da se plati. Da li postoji rešenje toga? Pretpostavljam da postoji. Možda da se ova nulta tolerancija od 300 kilovata poveća na nekih, ne znam, nisam sad ja kompetentan o tome da pričam, ali sigurno postoji, da ne pogodimo samo običnog čoveka i na ovaj način bismo pomogli tom običnom čoveku, jer njemu i tih 300 dinara nešto znače. Hvala.

(Boško Obradović: Povreda Poslovnika.)

(Milica Đurđević Stamenkovski: Replika.)

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.12.2022.

Hvala, gospodine predsedniče.

Uvaženi ministri, dame i gospodo narodni poslanici, JS neće podržati ovaj amandman, kao ni druge amandmane koji su ovde predloženi i to iz više razloga. Jedan od razloga je taj što JS ima poverenje u Vladu Republike Srbije, jer ovo nije Vlada od pre pet meseci. Ovo je Vlada kontinuiteta i nije Vlada kontinuiteta u poslednja dva, nego minimum tri mandata. Ona je pokazala kako valja raditi u prethodnom periodu, naročito kada je bila teška ekonomska kriza izazvana pandemijom Kovid-19, kao i sada u ovoj ukrajinskoj krizi.

Poverenje koje imamo u ovu Vladu, ona svake godine dostavlja ovoj Skupštini budžet, kao što sada imamo Predlog budžeta za 2023. godinu, a i prethodni budžeti koji su bili, a u kojima sam i ja kao narodni poslanik učestvovao u njihovom izglasavanju. Oni su dobro izbalansirani, konzervativni, oni su razvojni i socijalni, a ujedno kada pogledamo prihodnu stranu možemo reći da je ona svake godine sve veća i veća, i to iz realnih izvora, a ne prodajom imovine. Upravo zbog toga će poslanička grupa JS podržati u danu za glasanje ovaj Predlog budžeta za 2023. godinu.

Međutim, da se vratim na ovaj amandman. Ovaj amandman kaže da nenamenska transferna sredstva koja su opredeljena za lokalne samouprave, u ovom slučaju se radi o lokalnoj samoupravi grada Leskovca, treba umanjiti za 300 miliona dinara. Kada sam čitao ovaj amandman, zaista nisam mogao da verujem šta ovde piše, bez ikoga da uvredim, zato što sam u poslednjih nekoliko dana i prethodne Skupštine i ove tamo dosta slušao o gradu Leskovcu. Najblaže rečeno da povežem sa ovim amandmanom da su takve priče bile da su gradu Leskovcu potrebna tolika finansijska sredstva od Vlade Republike Srbije, kako bi izašao iz krize u kojoj se nalazi, a ovde vidimo u ovom amandmanu da se gradu Leskovcu odbija 300 miliona.

To mogu da razumem, zato što su ovde predstavnici Vlade pokušali svim narodnim poslanicima i građanima Leskovca da pokažu koliko je Vlada Republike Srbije uložila u Leskovac i u jug Srbije, ali ja bih rekao šta je zaista tačno, jer dolazim upravo iz te lokalne samouprave.

Dakle, tačno je da je grad Leskovac jedna od retkih lokalnih samouprava koja ima fabriku za prečišćavanje otpadnih voda. Kanalizaciona mreža trenutno se proširuje u Leskovcu sa 16 novih sela iz okoline Leskovca.

Tačno je i to da je grad Leskovac dobio veliki broj putne infrastrukture, odnosno savremenih saobraćajnica koje povezuju i opštinu Vlasotince sa gradom Leskovcem i opštinu Lebane sa gradom Leskovcem.

Vidimo da se sada pravi saobraćajnica preko Radan planine, da ta saobraćajnica poveže Toplički i Jablanički okrug.

Nemojmo zaboraviti Koridor 10 koji je napravljen pre tri godine, koji takođe prolazi kroz Leskovac.

Takođe, moram da kažem sa ovog mesta da sam ja u prošlom mandatu kao narodni poslanik, iako je ovoliko bilo ulagano u jug Srbije i u Leskovac, tražio od Vlade Republike Srbije, kao što ću uvek tražiti, da ulaže u jug Srbije, tako sam tražio da se napravi put Leskovac – Vučje u dužini od 17 kilometara koji se upravo završava i jedno dvadesetak hiljada ljudi koji gravitiraju oko tog puta su veoma zadovoljni i zahvalni Vladi Republike Srbije.

Takođe je tačno i da u Leskovcu se završava novi stadion, fudbalski stadion.

Takođe je tačno i da u Leskovcu u poslednjih 10 godina imamo 10.000 manje nezaposlenih ljudi, što se vidi kroz budžet grada Leskovca, a taj budžet je trenutno oko šest milijardi dinara. Nikad toliko veliki nije bio.

I, tačno je da sam i ovde čuo da smo mi u Leskovcu motači kablova, a jedna fabrika samo zapošljava 5.200 radnika. Od toga 1.000 ljudi je bilo zaposleno na određeno vreme. Kada se kroz medije provukla informacija da se neće produžiti ugovor tim ljudima i da će ostati bez posla, onda su svi shvatili da mi ipak nismo motači kablova i da kad se izgubi i jedno radno mesto mi moramo žaliti zbog toga.

Zato sa ovog mesta poručujem da svako ko jedno radno mesto napravi je heroj Srbije. Njega moramo podržati i ako hoćemo nešto da se borimo, moramo da se borimo za poboljšanje uslova naših radnika koji rade u tim firmama i, naravno, da im se povećaju plate.

Ali, moram, takođe, još jednu stvar da kažem – da se slažem sa obrazloženjem ovog amandmana, jer ovaj amandman kaže da sredstva treba da budu utrošena u onim sredinama i u onim mestima gde je to potrebno za infrastrukturu i za zdravstvene ustanove. Mislim da se tu potpuno slažemo i smatram, i setio sam se, 2012. godine kada je predsednik JS, Dragan Marković Palma, upravo iz Leskovca govorio o toj decentralizaciji i o ravnomernom regionalnom razvoju…

Zamolio bih kolege poslanike iz SPS-a, jer ovde govorim o ozbiljnim stvarima.

(Dejan Radenković: Pa, govori, ko ti brani.)

Tako da, gospodo, pričam…

Izvinjavam se, gospodine, galamite, ne mogu.

(Dejan Radenković: Ko ti brani da govoriš?)

Pa, vi mi branite.

(Dejan Radenković: Ne branim ti.)

Vi mi branite. Vi mi branite, zato što galamite.

Dakle, hoću da kažem da decentralizacijom o kojoj je naš predsednik Dragan Marković Palma upravo iz Leskovca govorio, ona se sprovodi od 2012. godine. Drago mi je da ova Vlada koja u kontinuitetu od 2012. godine podržava taj ravnomerni regionalni razvoj, jer nama nisu potrebne samo priče, da pričamo o tom razvoju, nego su nam potrebna dela, a po delima se vidi da ne postoji region Srbije gde jedna fabrika nije napravljena i ne postoji region Srbije gde neki infrastrukturni projekti nisu napravljeni.

Zato i podržavam ovaj budžet. Ovaj budžet kaže – četiri milijarde evra je opredeljeno za novu infrastrukturu, putnu infrastrukturu, železničku, itd. i više od četiri milijarde evra je opredeljeno za zdravstvo.

Zato će i Poslanička grupa JS i podržati ovaj Predlog budžeta.

Na kraju bih želeo da kažem zašto ovaj amandman nećemo podržati. Pored ovoga što sam rekao za grad Leskovac, moram da kažem da je grad Leskovac jedan od najrazuđenijih opština u Srbiji i ima 144 naseljenih mesta. Iako samo brojimo sela, 144 koliko ima, umorićemo se, a kamoli da grad Leskovac napravi infrastrukturu svim tim selima. Zato sam uvek tražio, zato postoji država koja će pomoći takvim opština, takvim gradovima, sa tolikom infrastrukturom, da pomogne gradu Leskovcu kao što je to i do sada činila.

Na kraju, sve ovo što radi Vlada Republike Srbije jeste stvaranje uslova. Svake godine u svim sredinama imamo sve bolje i bolje uslove. Upravo zbog toga može svako da bira da li će da ostane u toj lokalnoj samoupravi ili ne, da li će ići iz grada ka selu ili iz sela ka gradu. Ja imam dosta prijatelja koji su se vratili iz grada na selo.

Tako da mogu da kažem i jedan primer, i time završavam, da pohvalim Vladu Republike Srbije koja je putem Leskovac – Vučje zaustavila odlazak investitora iz tog kraja, jer tim putem su investitori ostali u turističkom potencijalu grada Leskovca i Porečja.

Hvala lepo.

Imovinska karta

(Leskovac, 08.07.2015.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Član gradskog veća Grad Leskovac Opština Mesečno 81000.00 RSD 06.11.2012 - 12.06.2015.