17.10.2022. | Zakon o izmenama i dopunama Zakona o ministarstvima |
usvojen
|
Poštovana gospodo, na dnevnom redu današnje sednice je i Sporazum između Srbije i BiH o uređenju rečnog toka i priobalnog područja na ušću Drine u Savu, od Stare Rače do Sremske Rače.
Uređenje tog prostora je neophodno zbog velikih građevinskih radova koji se tamo izvode, koji su promenili krajolik, a u pitanju su radovi na izgradnji autoputa od Kuzmina, preko Rače, do Bjeljine, u koji će Republika Srbija uložiti više od 300 miliona evra. Od toga će biti 100 miliona evra pomoći Republici Srpskoj.
Privode se kraju radovi na završetku mosta preko Save, čija je dužina 1.320 metara, a širina 30 metara.
Podsećam da je Republika Srpska završila autoput od Banja Luke do Doboja, i da je u planu nastavak autoputa od Doboja do Bjeljine.
Kada se to završi od Beograda do Banja Luke će se preko Republike Srpske stizati za četiri sata. Ne moram da objašnjavam koji će značaj izgradnja tog autoputa imati za razvoj Republike Srpske i BiH.
Inače, Republika Srbija je u poslednjih nekoliko godina u Republiku Srpsku uložila više od 70 miliona evra.
Iskoristiću ovu priliku da podsetim na neke od završenih projekata i da pomenem neke od projekata koji će biti realizovani narednih godina.
Most Bratoljub. To je most koji povezuje Bratunac i Ljuboviju. Završen je pre dve godine. Izgradnju mosta je finansirala Republika Srbija.
Kad sam već u Podrinju, da pomenem da je Republika Srbija opštini Srebrenica, donirala više od tri miliona evra. To je u svakom slučaju gest pomirenja, ruka pomirenja našem bratskom muslimanskom narodu.
Sledeće – Republika Srbija će sa 25 miliona evra pomoći izgradnju saobraćajnice od Foče do Tjentišta. To je žila kucavica istočne Hercegovine koja istočnu Hercegovinu povezuje sa Podrinjem, sa zapadnim delom Republike Srpske i sa Republikom Srbijom.
Sledeće – u Stanarima, jednoj maloj opštini, ali razvijenoj opštini, Bogu hvala, Republika Srpska i Republika Srbija grade savremeni dom zdravlja u koji će Republika Srbija uložiti milion i 800 hiljada evra.
U Bosanskom Šancu, pred gradsko naselje Crkvine, Republika Srbija je izgradila novu školu.
U istočnom Sarajevu urađen je moderan gradski trg.
U Drvaru je Republika Srbija isfinansirala otvaranje fabrike „Jumko“ koja zapošljava 80 radnika. Izdvojeno je 250.000 evra za rekonstrukciju zgrade opštine, 400.000 evra za rekonstrukciju objekta Hitne pomoći i za opremanje službe Hitne pomoći.
Takođe, Republika Srpska i Republika Srbija su zajednički izgradile Spomen kompleks u znak sećanja na poginule u zadnjem odbrambenom otadžbinskom ratu u kome je iz Drvara poginulo 360 vojnika i civila.
Na kraju, da pomenem da su Tehnička škola i gimnazija u Mrkonjić gradu dobile 300.000 evra iz budžeta Republike Srbije za opremu kabineta.
Republika Srbija i Republika Srpska su pokrenule projekat izgradnje spomen područja „Jasenovac – Donja Gradina“, u znak sećanja na oko 700.000 žrtava ustaškog terora.
Praktično, nema opštine, malo je opština u Republici Srpskoj koje nisu dobile veću ili manju pomoć od Republike Srbije. Jedna od tih opština je moj Kupres, granična opština iz koje je u poslednjem ratu poginulo više od 200 boraca. Ja očekujem da će to biti ispravljeno do kraja ove godine.
Većina građana Srbije pozdravlja bratsku pomoć koju Srbija pruža Republici Srpskoj, a ima i onih koji postavljaju pitanje, zašto Srbija, izdvaja tolika sredstva za Republiku Srpsku.
Zato što smo mi jedan narod, zato što smo braća, zato što u poštenoj domaćinskoj kući bogatiji i stariji brat uvek pomaže mlađem bratu, i zato što se Srbija na zapadu ne brani na Drini, nego se brani na Uni, brani se u Prijedoru, brani se u Kostajnici, brani se u Drvaru, na Kupresu, u Nevesinju, i u Trebinju.
Strateški interes Srbije je da u Vukovaru, u Kostajnici, u Prijedoru, u Bosanskoj Krajini, u istočnoj Hercegovini, u Crnoj Gori, na Kosovu i Metohiji, u Severnoj Makedoniji bude što više srpskog stanovništva. Iz tog razloga su ova ulaganja su ne samo moralno, nego i strateški potpuno opravdana i zato treba glasati za usvajanje ovog sporazuma.
Na kraju, moram da iskoristim priliku da još jednom pozovem gospodina Vesića da poseti Veliku Planu, da se uveri u loše stanje putne mreže na području Velike Plane i da počnemo da rešavamo te probleme.
Hvala vam.
Dame i gospodo, poštovani građani Srbije, gospodine predsedniče Skupštine, ovde je u dva navrata rečeno da Vesna Ilić ne može da bude direktor OŠ „Nadežda Petrović“ u Velikoj Plani zato što nije član Srpske napredne stranke i zato što, navodno, nije podlegla pritiscima da se učlani u Srpsku naprednu stranku.
Vesna Ilić, ovo je vrlo važno da građani čuju, je direktor OŠ „Nadežda Petrović“ 20 godina, pet punih mandata, a od toga je dva puta za direktora škole birana u vreme kada je apsolutnu vlast u opštini Velika Plana i apsolutnu vlast u Republici Srbiji imala Srpska napredna stranka.
Da je postojao politički problem, da je postojala namera da se proganjaju politički protivnici, da je postojala namera da se Vesna Ilić natera da se učlani u Srpsku naprednu stranku, pa valjda ne bi sa tim pritiskom čekali 2023. godinu, nego bi to uradili pre osam godina.
Sledeća stvar, u čemu je ovde problem? Problem je u tome što je raspisan konkurs za direktora škole. Konkurs je slobodan, na njega mogu da se prijave svi kandidati koji ispunjavaju uslove, čak i oni kandidati koji ne ispunjavaju uslove.
Grubom nepažnjom, neću reći da je namera ljudi koji su sprovodili konkurs, među njima i direktorke škole, u toku raspisivanja konkursa dva puta su se dogodile grube proceduralne greške. Iz tog razloga je Ministarstvo prosvete postupilo po zakonu i poništilo te konkurse. Znači, konkurs je u toku, Vesna Ilić je konkurisala, konkuriše zajedno sa ostalim, ravnopravno sa ostalim kandidatima, a nadležni školski organ i Ministarstvo će izabrati valjanog kandidata.
Šta je ovde suštinski problem? Suštinski problem jeste što se vrši pritisak da Vesna Ilić bude izabrana za direktora po šesti put, da bude direktor 24 godine, a za četiri godine ćemo verovatno biti suočeni sa pritiskom da bude izabrana još četiri godine, pa možda je najbolje rešenje da joj garantujemo direktorsko mesto do kraja života. Hvala vam.
Poštovani gospodine predsedniče Republike, predsedniče Narodne skupštine, dragi prijatelji sa Kosova i Metohije, poštovani građani Srbije, od 1999. godine i okupacije Kosova i Metohije, u srpskoj javnosti je u opticaju više scenarija, oko toga kako rešiti kosovski problem i kako ga rešiti u korist Srbije.
Nažalost, mi se nalazimo u takvim okolnostima da ne postoji rešenje koje bi zadovoljilo naša očekivanja. Mi smo u situaciji da biramo između loših rešenja.
Vojni scenarij koji zagovaraju „internet-patriote“ i „internet-ratnici“, kojima su tastatura i mobilni telefoni jedino oružje sa kojim bi branili Kosovo i Metohiju, a internet i društvene mreže jedino ratište na koje bi otišli, zagovaraju vojnu opciju. Po toj vojnoj opciji Vojska Srbije bi trebala da uđe na Kosovo i Metohiju, da očas pregazi sitnicu od milion i 500 hiljada Albanaca, da usput počisti ovu boraniju iz NATO pakta i da ih svi zajedno preteramo preko Prokletija.
Praktično, Srbija bi trebala vojnički da porazi koaliciju najvećih zapadnih sila, zapadnih sila koje imaju više vojnika zajedno nego što Srbija ima stanovnika, koji imaju više tenkova i aviona nego što Srbija ima vojnika i čiji je vojni budžet hiljadu puta veći od vojnog budžeta Republike Srbije.
Drugi scenario je scenario zamrznutog konflikta, ali u suštini takođe vojni scenario. Razlika je samo ta što mi po zagovornicima tog scenarija ne bi na Kosovo i Metohiju ušli odmah sada do Đurđevdana, nego bi čekali pet, deset ili petnaest godina, kažu, da se promene međunarodne okolnosti, da oni koji su naši prijatelji, koji su naši saveznici, postanu jači od onih koji su naši protivnici i da onda zajedno uđemo na Kosovo i Metohiju i da rešimo problem.
Međutim, problem ne bi bio rešen. Ne bi bio rešen iz razloga što hiljade i hiljade Albanaca ne bi pristalo na to rešenje zato što bi započele gerilski rat, zato što bi započele terorističke akcije, zato što bi na Kosovu i Metohiji imali Gazu, imali bi Liban, imali bi Siriju. Imali bi stalna ubistva naših vojnika, naših policajaca i naših civila.
To bi mogli izbeći samo na jedan jedini način, da sve Albance proteramo sa Kosova i Metohije, što ne samo što nije moguće, nego nije ni humano. Čak i to da se dogodi, da to učinimo, opet nemamo rešenje. Zašto? Zato što će Albanci čekati revanš. Zato što će oni čekati 10, 20, 30 godina dok opet ne bi imali neki NATO pakt iza sebe, pa će se onda oni vratiti vojnički na Kosovo i Metohiju, pa će onda sa Kosova i Metohije proterivati srpski narod i tako bi se mogli ganjati do sudnjega dana.
Imamo treći diplomatski scenario. To je scenario pregovora, scenario pokušavanja pronalaska kompromisa između srpskog i albanskog naroda. To je jedini scenarij koji Srbiji garantuje kakav, takav uspeh, od kojeg će Srbija imati najmanje štete. Dakle, pregovori da bi kupili vreme, pregovori zato da ne bi zaoštravali odnose sa zapadnim zemljama, jer bi to ugrozilo stabilnost Srbije i posebno bi katastrofalno bilo za privredu Srbije.
Treći razlog zbog kojeg treba pregovarati jeste, ovo što sam napomenuo, potreba da se nađe istorijski dogovor, kompromis između srpskog i albanskog naroda. Srpski i albanski narod su dva najveća naroda na Balkanu. Možemo ratovati još deset puta i posle desetog ratovanja mi moramo sesti i napraviti dogovor za budućnost, dogovor zbog našeg i zbog njihove dece.
Podsećam i na jednu činjenicu, koju mi možemo, ali je ne bi trebali zanemariti, da smo mi jedna od najstarijih nacija u Evropi nažalost, a da su Albanci jedna od najmlađih nacija u Evropi. I ako se nastavi ovakav demografski trend postoji opasnost da čak možda za 50 ili najkasnije 70 godina budemo nacionalna manjina u Republici Srbiji.
Zbog toga još jednom kažem pregovori, a dobar okvir za pregovore jeste projekat Zapadni Balkan koji je ideja predsednika Vučića i koji je do sada dao veoma dobre rezultate. Naravno, preduslov za postizanje bilo kakvih sledećih dogovora jeste sprovođenje onoga što je već dogovoreno, sprovođenje Briselskog sporazuma, i kao što je predsednik Republike rekao, formiranje ZSO, ali ne ZSO koja bi bila „Kolo srpskih sestara“, kao što želi Kurti, nego ZSO kakvu je srpski pregovarački tim dogovorio Briselskim sporazumom.
Na kraju, zbog onih koji će mi možda prebaciti da nisam dovoljno patriota i da nisam dovoljno ratoboran, reći ću sledeće - nikada u životu nisam dobio poziv za mobilizaciju, ali sam četiri godine proveo na ratištu. Tri godine, šest meseci i jedan dan u neposrednim ratnim dejstvima, zbog čega sam od Ministarstva odbrane Republike Srpske proglašen za borca prve kategorije. Ako sutra bude trebalo da idem da ratujem za Srbiju ili za Republiku Srpsku, to mi neće predstavljati problem.
Međutim, smatram da neko ko je stvarno bio na ratištu, da neko ko je jedan dan bio na položaju koji tuku višecevni bacači raketa iz pravca Livna i Duvna, a na koju jurišaju, moram vam reći, vrlo hrabro muslimani iz Bugojna, kao neko ko je video zgarište svoje kuće, kao neko ko je video svoju porodicu u izbegličkoj koloni, kao neko ko je video spaljeno svoje selo, koji je video spaljena sva sela na Kupreškoj visoravni, i srpska i hrvatska i muslimanska, koji je video spaljeni Čipuljić sa spaljenim kućama porodice Vučić, koji je gledao šta se događa u Siriji, koji je doživeo bombardovanje, varvarsko bombardovanje strane od ovih bandita iz NATO pakta i koji sada gleda ova razaranja u Ukrajini, a ko je odgovoran prema svojoj porodici, prema svom narodu, on mora da se zalaže za mir, a mira nema bez pregovora.
Zato, gospodine predsedniče, narod vas je zato i birao, vi morate da pregovarate, naravno uz ona ograničenja koja ste sami istakli, formiranje ZSO, koja srpskom narodu daje suštinsku autonomiju. Nema priznanja Kosova u UN, nema članstva Kosova u UN i nema priznanja Kosova od strane Srbije. Hvala vam.
(Velika Plana, 04.08.2022.)
Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
---|---|---|---|---|---|---|
Predsednik | Skupština opštine Velika Plana | Opština | Mesečno | 36000.00 | RSD | 21.08.2020 - |
Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 130000.00 | RSD | 01.08.2022 - |