Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Svetlana Milijić

Svetlana Milijić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem, uvaženi potpredsedniče Narodne skupštine gospodine Orliću.

Poštovani ministre, kolege narodni poslanici i građani Srbije, danas je pred nama Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Republike Severne Makedonije o saradnji u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.

Kako je trgovina ljudima protivpravni akt i predstavlja krivično delo, a znamo da je predsednik Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, pred sve nas i pred Vladu Srbije postavio jedan od prioriteta, a to je borba protiv kriminala i korupcije. Svakako ćemo u danu za glasanje izglasati ovaj predlog zakona, ali pre toga treba da pričamo o onome što se dešava kako u našoj zemlji, tako i u zemljama u okruženju i svuda u svetu, što se tiče trgovine ljudima.

Obzirom da je trgovina ljudima protivpravni akt kojim se narušavaju zakonodavnom propisani, odnosno predviđeni poretci jedne zemlje, zatim, međunarodni propisi, ugrožavaju se i vitalne funkcije kako žrtve, tako i samog društva.

Trgovina ljudima jeste eksploatacija, a eksploatacija žrtve podrazumeva prinudni rad, seksualnu eksploataciju najčešće. Takođe, podrazumeva i prinudno izvršavanje krivičnih dela u ime i za račun drugih lica, a takođe podrazumeva i ono što smo malo spominjali, a treba da spominjemo, servitut odnosno uklanjanje organa.

Sve vrste eksploatacije dovode do viktimizacije društva, do kršenja ljudskih prava, predstavljaju ozbiljno krivično delo koje je finansijski motivisano.

Trgovina ljudima, a posebno trgovina ženama i decom, jeste problem svetskih razmera. On ne pogađa samo zemlje u tranziciji, mada češće, pogađa i mnogo razvijenija društva. Međunarodni sistem borbe protiv trgovine ljudima počiva na Univerzalnoj deklaraciji UN o kršenju ljudskih prava iz 1948. godine, koja predstavlja preteču svih ostalih konvencija, protokola, odnosno deklaracija koje se odnose na borbu protiv trgovine ljudima.

Standardi zaštite borbe protiv trgovine ljudima definisani su bliže Konvencijom protiv transnacionalnog organizovanog kriminala koja je održana u Njujorku 2000. godine i proističe iz rezolucija Ujedinjenih nacija. Na nju se nadovezuje Protokol koga zovemo Palermo protokol i zasniva se na tri deparadigmi, odnosno na prevention, protection, processuation – prevenciji, zaštiti, gonjenju, odnosno procesuiranju organizovanih grupa koje se bave trgovinom ljudima.

Nosioci organizovane trgovine ljudima jesu ozbiljne kriminalne grupe. Rekla sam malopre da i u Srbiji postoje takve. Sećamo se primera iz Smedereva kada je organizovana kriminalna grupa, od trojica muškaraca i jedne žene, otela, mučila i prodala za 200 evra sedamnaestogodišnju devojčicu. Nakon toga imamo i primere iz Žabljaka da je isto tako organizovana kriminalna grupa otela muškarce, prosledila ih, odnosno deportovala u Belgiju koji su za njih morali da izvršavaju krivična dela i gde je ta organizovana kriminalna grupa dnevno zarađivala, odnosno prihodovala od tih žrtava trgovine ljudima preko 2.000 evra dnevno.

U cilju unapređenja prevencije, identifikacije, zaštite žrtava trgovine ljudima, upućivanje i saradnje u krivičnim postupcima, odnosno u krivičnom gonjenju, danas pred nama je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Severne Makedonije o saradnji u oblasti trgovine ljudima.

Ovaj sporazum odnosi se na svaku vrstu trgovine ljudima i odnosi se na to da obe zemlje potpisnice ovog sporazuma koje su se obavezale ratifikovanjem Konvencije na uzajamnu saradnju u borbi protiv trgovine ljudima, sarađuju uzajamno na identifikaciji žrtava, pomaganju tim žrtvama da se vrate u zemlju porekla i na svim ostalim protokolima, odnosno procesima u krivičnom gonjenju počinilaca.

Ono što jeste jako važno, a trebamo da naglasimo, da Srbija, kao i ostale Republike bivše Jugoslavije predstavljaju tranzit zemalja trgovine ljudima, odnosno žrtvama trgovine ljudima kroz našu zemlju, a putevi trgovine ljudima jesu međusobno isprepleteni. Prema podacima Europola najčešće žrtve trgovine ljudima dolaze iz Albanije, Bugarske, Moldavije i Rumunije, a tranzitom preko Republike Srbije i ostalih zemalja, kao što su Makedonija, BiH, dok su, da kažem, njihova odredišta Holandija, Belgija, Nemačka, Velika Britanija, Italija i Španija.

Putevi trgovine ljudima kroz Srbiju kreću od juga prema severu, odnosno prema zapadu. Ovde moramo da spomenemo jedan slučaj koji se desio pre dve godine u Nišu na aerodromu Konstantin Veliki, kada je uz pomoć zaposlenih ljudi na aerodromu, uz pomoć policije identifikovana organizovana kriminalna grupa koja je pokušala da četrnaestogodišnju devojčicu otme i da je prebaci u inostranstvo, naravno, mimo njene volje. Oni su poreklom sa Kosova, a žive u Republici Makedoniji i zato je veoma važan ovaj sporazum između naše dve zemlje.

Ovaj sporazum ima za cilj da obezbedi sveobuhvatan i kontinuiran odgovor društva na trgovinu ljudima u skladu sa novim izazovima, u skladu sa novim rizicima i pretnjama i do ostvarenja ovog cilja može se doći, odnosno dolazi se i nastavkom saradnje između naše dve zemlje. Zahvaljujem.
Uvažena predsedavajuća, poštovana gospođo ministarka Kisić Tepavčević, kolege i koleginice narodni poslanici, danas pred nama je rasprava Predloga zakona o socijalnoj karti, zakona koji predstavlja važan iskorak za Republiku Srbiju u smislu socijalne politike i socijalne zaštite i zakona koji je i sama premijerka Republike Srbije, Ana Brnabić, apostrofirala u svom ekspozeu 2017. godine.

Socijalna karta jedne zemlje po svom sadržaju i po svom karakteru predstavlja multidisciplinarno i statističko istraživanje čiji je značaj razvoj, planiranje i preduzimanje mera socijalne politike i socijalne zaštite.

Cilj koji se postiže usvajanjem zakona o socijalnoj karti je uspostavljanje mehanizma za racionalniju i pravedniju raspodelu sredstava namenjenih za socijalnu zaštitu kroz postojanje elektronske baze podataka, odnosno informacionog sistema koji će sadržati tačne i ažurne podatke o socioekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica.

Benefiti koji se postižu usvajanjem zakona o socijalnoj karti predstavljaju ujednačavanje podataka koji se koriste u postupcima koji se vode u socijalnoj zaštiti, zatim, brže reagovanje u slučaju promene nekih podataka, odnosno nekih parametara socioekonomskom statusu pojedinca ili sa njim povezanih lica, zatim, pravednija raspodela socijalne pomoći, smanjivanje zloupotreba i ono što je ministarka malopre naglasila to je proaktivnost u definisanju i kreiranju socijalne politike. Takođe benefit jeste i monitoring u merama socijalne zaštite jedne zemlje.

Da bi ovaj zakon stupio na snagu, a stupiće usvajanjem u ovoj Skupštini i krenuće sa svojom implementacijom 1. marta 2022. godine, bilo je potrebno izgraditi informacioni sistem, odnosno registar socijalne karte. Nakon toga sledi pravna regulativa, odnosno sledi usvajanje zakona o socijalnoj karti.

Socijalna karta pojedinca i sa njim povezanih lica sadržaće podatke o porodičnom, vaspitno-obrazovnom, imovinskom, radnopravnom statusu i zdravstvenom statusu pojedinca, ukoliko je on od značaja za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite. Ovi podaci biće lako dostupni, s obzirom na sistem koji ćemo imati, gde će biti objedinjeni svi podaci i gde će moći svaka ustanova socijalne zaštite, odnosno centar socijalne zaštite da pristupi na lak i jednostavan način, imajući podatke o svakom pojedincu kako bi oni ostvarili svoja prava, a umreženost između Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja sa ostalim ministarstvima i ostalim organima državne uprave, odnosno lokalne samouprave.

U skladu sa najboljim pozitivnim primerima iz svetske prakse, a po ugledu na danski model koji ima najbolju socijalnu kartu, Srbija će usvajanjem ovog zakona omogućiti da građani koji se nalaze u najtežem socijalno-ekonomskom položaju budu vidljiviji u društvu kako bi blagovremeno, efikasno i na transparentan način uspeli da ostvare svoje pravo iz socijalne zaštite, odnosno pravo na potrebnu podršku.

Usvajanjem ovog zakona o socijalnoj karti putem kojeg će se pratiti socijalne potrebe stanovnika i obezbediti pravičnija raspodela sredstava koja se iz budžeta izdvajaju po ovim namenama jeste i nastavak snažnog mehanizma politike predsednika Republike Aleksandra Vučića i Vlade Republike Srbije o nultoj toleranciji prema zloupotrebama i čvrste namere da osetljive kategorije stanovnika dobiju ovu pomoć, bez obzira da li znaju da im ova pomoć pripada.

Uvažena ministarka, poznajući i prateći vaš rad godinama unazad, ne samo iz oblasti epidemiologije i javnog zdravlja i populacione politike, ono što možemo da konstatujemo ovde i čime će građani Srbije biti ponosni kada bude implementiran ovaj sistem, a poznajući kako pristupate odgovorno svakom zadatku i svakom poslu, ne sumnjam da će Srbija u jugoistočnoj Evropi imati najbolju socijalnu kartu.

Kao poslanik SNS, odnosno poslaničke grupe SNS „Aleksandar Vučić – Za našu decu“, ja ću u danu za glasanje, kao i moje kolege, podržati ovaj zakon. Zahvaljujem.
Predsedavajući, uvaženi ministri i ostali članovi Vlade Republike Srbije, poštovani narodni poslanici i građani Republike Srbije, cilj i vizija moderne države Srbije je, osim povećanja životnog standarda i ulaganja u živote i zdravlje naših građana u Srbiji, ulaganje u putnu infrastrukturu, odnosno ulaganje u kapitalne investicije.

Razvijenost jedne zemlje meri se mrežom autoputeva i sa svakim novim kilometrom autoputeva raste i standard naših građana, raste povezivanje naše zemlje između naših gradova, raste povezivanje zemlje sa zemljama u regionu, odnosno sa čitavom Evropom.

Mi danas na dnevnom redu imamo Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj za izgradnju auto-puta E-80, auto-puta Niš-Merdare, odnosno za izgradnju prve faze tog auto-puta koji će ići od Niša do Pločnika.

Ono što je jako važno jeste da novi putevi ne znače samo brže i bezbednije stizanje do određenog cilja. Novi putevi znače mnogo više, znače dovođenje novih investicija, znače umrežavanje Srbije od krajnjeg severa do krajnjeg juga, od istoka do zapada. Novi putevi znače ekonomsko, trgovinsko i privredno povezivanje Srbije sa ostalim zemljama.

Decenijama unazad mnogo se pričalo o izgradnji novih puteva, mnogo pričalo, a malo radilo. Poslednjih godina Aleksandar Vučić hrabro i snažno uz volju, poverenje i veru građana Srbije, uz dobre ekonomske reforme snažno odlučuje da od Srbije napravi modernu Srbiju i uspeo je. Uspeo je jer danas građani Srbije od Beograda do Čačka putuju sa sat i petnaest minuta, umesto tri sata, koliko su putovali do pre dve godine. Od Beograda do granice sa Severnom Makedonijom ili do granice sa Bugarskom naši građani sada putuju tri sata. Uspeo je jer se ne bavi lažima, ne daje lažna obećanja, jer je Srbija danas bogatija za auto-put „Miloš Veliki“ od Beograda do Čačka, ukupne dužine 120 kilometara koji povezuje Beograd i Čačak preko Obrenovca preko Uba, Lajkovca, Ljiga, Rudnika, Takova, Preljine, pa sve do Čačka.

Srbija je bogatija i za južni krak Koridora 10 ukupne dužine 97 kilometara od Grabovnice do Severne Makedonije. Bogatija je za istočni krak Koridora 10 koji povezuje Srbiju sa susednom Republikom Bugarskom. Bogatija je i na severu jer imamo tzv. „Ipsilon krak“ dužine 27 kilometara od obilaznice oko Subotice, pa sve do graničnog prelaza Kelebija.

Uspeo je, jer započeti su i Moravski koridor ukupne dužine 112 kilometara, koji je važan zato što povezuje istok i zapad, odnosno povezuje auto-put E-75 sa auto-putom „Miloš Veliki“.

Bogatija je jer imamo izgradnju i auto-puta Ruma-Šabac sa brzom saobraćajnicom od Šapca do Loznice.

Bogatija je jer ćemo danas, odnosno u danu za glasanje izglasati Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu u vrednosti od 85 miliona evra, koji će nam koristiti za izgradnju prve faze auto-puta E-80 tzv. auto-puta „Mira“, odnosno za izgradnju deonice Niš-Pločnik, koja će iznositi blizu 40 kilometara, koja će imati 12 mostova i vijadukta i čak šest tunela.

Ovo je jako važno ne samo za građane Topličkog okruga, za njihovo povezivanje sa ostalim opštinama i sa ostalim gradovima u susednim okruzima, ovo je jako važno zato što Srbija ovim auto-putem, E-80, auto-putem „Mira“ će biti spona između Bugarske i između Albanije. Ovo je važno iz tog razloga što će se povezati, odnosno doći će do umrežavanja i boljeg trgovinskog poslovanja sa svim zemljama koje su susedne u regionu, a takođe i sa zemljama Evrope.

Ono što naši građani treba da znaju jeste da smo od Evropske banke za obnovu i razvoj dobili 250 hiljada evra bespovratnih sredstava koji će se koristiti za zapošljavanje mladih koji će učestvovati u ovom projektu.

Takođe, jako je važno da građani znaju da je Srbija kao stabilna i finansijski osnažena država dobila i 40 miliona evra bespovratnog kredita od Evropske investicione banke za ovaj projekat.

Ovo nismo mogli da dobijemo 2008. godine zato što je Srbija bila finansijski nestabilna, zato što nije išla napred, nije imala viziju koju ima sada naš predsednik Aleksandar Vučić.

U vreme svih ekonomskih kriza sve zemlje ovog sveta nisu ulagale u kapitalne investicije upravo zbog te krize. Danas se sve svetske zemlje bore sa krizom koja je izazvana virusom SARS-CoV-2, koji izaziva bolest Kovid-19, ali po Izveštaju Fiskalnog saveta, koji smo čitali i o kome smo raspravljali ovde u Skupštini, vidi se da to nije slučaj Srbije. Nije zato što ću vam citirati Izveštaj Fiskalnog saveta u jednoj rečenici, koja kaže: „Ulaganjem u kapitalne investicije u vreme krize izbegnuta je jedna od vodećih grešaka ekonomske politike Srbije iz 2008. godine, kada su nakon Svetske ekonomske krize javne investicije smanjene, umesto da te 2008. godine budu uvećane“.

U 2021. godini u budžetu Republike Srbije, koji smo pre dve nedelje usvojili u ovom parlamentu, budžet koji je određen za investicije iznosi 330 milijardi dinara. To je Srbija za koju se Aleksandar Vučić borio, jer Aleksandar Vučić nije državnik koji je 619 miliona stavio u svoj džep, kao neki kvazi političari. On je državnik koji svaki dinar ulaže u Srbiju.

Ono što treba da znamo to je da moramo da idemo napred još brže, još jače i još bolje za svaki novi kilometar auto-puta, za budućnost svih nas i za budućnost naše dece. Živeli.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, danas je pred nama niz seta zakona, od kojih su možda dva najvažnija u ovom trenutku. Pred sve nas, pred Vladu Republike Srbije naš predsednik Aleksandar Vučić postavio je jedan od šest prioriteta, a to je borba protiv korona virusa i očuvanje zdravlja i života svih građana.

Ovim setom zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između Republike Srbije i Međunarodne banke za razvoj i Evropske svetske banke Srbija će dobiti dodatni podstrek za sve ono što je radila i do sada. Sećamo se, na početku pandemije korona virusom, kada se sa tom pandemijom nije suočila samo naša zemlja, nego i sve zemlje starog i novog kontinenta, kako je Srbija na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem odgovorila na ovaj izazov. Odgovorila je tako što je u rekordnom roku uspela da nabavi svu medicinsku i zaštitnu ličnu opremu za naše zdravstvene radnike. Uspela je da nabavi PCR testove, antigenske testove i serološke testove za identifikaciju i potvrđivanje ovog virusa. Uspela je da nabavi sve ono što možda u dovoljnoj meri nismo imali proteklih godina. Nismo imali iz prostog razloga što 2009. godine je Srbija na zdravstvenoj lestvici po evropskom zdravstvenom indeksu bila na neslavnom 35 mestu. To 35 mesto delili smo sa Rumunijom i Latvijom. Odgovornom politikom Aleksandra Vučića kao premijera države Republike Srbije od 2014. godine, a kasnije kao i njenog predsednika, Srbija se zaista munjevitom brzinom popela na 18 mesto. Sada se nalazimo ispred 14 zemalja EU. To je ono što naši građani treba da znaju.

Naši građani treba da znaju da smo 2009. godine, nažalost, za lečenje dece sa retkim bolestima izdvajali 20 puta manje novca nego što Srbija izdvaja sada u 2020, odnosno u 2019. godini. Sada izdvajamo dve i po milijarde dinara za lečenje 200 dece koja boluju od retkih bolesti. U toj 2009. godini za lečenje retkih bolesti slali smo samo osmoro dece. To je ono što građani Srbije trebaju da znaju, da vizije našeg predsednika jeste moderna i odgovorna država Srbija. Ono što, takođe, treba da znaju i na šta treba da podsetimo sve nas, kao i naše građane, jeste ta činjenica da nismo te 2009. godine ulagali u naš zdravstveni sistem. Bolnice su nam bile ruinirane, zdravstveni radnici i ostali radnici koji rade u zdravstvu bili su jako nezadovoljni. Nismo imali ni iks nož, ni gama nož. Nismo mogli da lečimo naše pacijente, odnosno osiguranike. Danas se ta situacija promenila. Odgovornom politikom ove države, Ministarstva finansija, predsednika ove države, Srbija je na onom mestu na kom jeste.

Prema istraživanju Bečkog međunarodnog instituta za ekonomiju, mi ćemo u 2019. godini imati pad BDP-a za samo 2,5%. To je četiri puta manje nego što će to imati Republika Hrvatska. To je ono čime treba da se ponosimo. Država Srbija je u rekordnom roku sagradila dve nacionalne referentne laboratorije za identifikaciju i dijagnostiku korona virusa. Jedna se nalazi u Beogradu, a druga se nalazi u Nišu. To su te čuvene laboratorije koje zovemo vatreno oko. Njihov kapacitet testiranja je preko 1500 dnevno.

Ono što je država Srbija uradila, jeste da je, sećate se na početku epidemije 19. aprila, i to tri dana pre roka, rekonstruisala, odnosno obnovila i dogradila zgradu VMC-a na Karaburmi koja je kovid bolnica.

Ono što je država Srbija uradila jeste da je u rekordnom roku za manje od četiri meseca izgradila dve bolnice koje će biti sada kovid bolnice dok traje ova pandemija, jedna u Batajnici, a druga će se nalaziti u Kruševcu. Kapacitet bolničkih postelja ovih bolnica iznosiće preko 1.500. U tim bolnicama radiće oko 2.000 zdravstvenih radnika, kako lekara, tako i medicinskog osoblja.

To je politika Aleksandra Vučića – odgovorna, moderna i pristojna država Srbija. Zato smo danas svedoci napada na našeg predsednika, na njegovu decu, na čitavu njegovu porodicu. Svedoci smo raznih, od tzv. udružene opozicije, naručenih, zlonamernih tekstova, pa ta udružena opozicija se raduje, nažalost, svakom umrlom, smeje nam se kako se borimo protiv korone, a borimo se najbolje u Evropi, imamo najmanju stopu smrtnosti i najveći broj testiranih građana Srbije u regionu.

Ono što je važno da istaknemo jeste da će set ovih predloga koji su danas pred nama poboljšati našu borbu protiv Kovida-19. Ono što ja želim da kažem jeste da predaja nije opcija i da ćemo se mi zajedno sa predsednikom Aleksandrom Vučićem boriti za svaki život našeg građanina. Živeli građani Srbije, živela Srbija!