JELENA MILOŠEVIĆ

Stranka slobode i pravde

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Jelena Milošević birana je za narodnu poslanicu jednom do sada, u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 14. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe PRAVAC EVROPA - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA, članica Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, i zamenica člana Odbora za kulturu i informisanje. Takođe, bila je zamenica člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 22. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine. U 14. sazivu bila je deo poslaničke grupe Stranka slobode i pravde - Pokret slobodnih građana do 10. aprila 2024, od kada je deo nove poslaničke grupe Stranka slobode i pravde.

BIOGRAFIJA

Rođena 1988. godine, živi u Nišu. Po zanimanju je preduzetnica.

Članica je Predsedništva Stranke slobode i pravde, i predsednica Gradskog odbora Stranke slobode i pravde u Nišu.
Poslednji put ažurirano: 12.04.2024, 10:57

Osnovne informacije

Statistika

  • 43
  • 14
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2024.

Zahvaljujem.

Sve bi ovo imalo smisla da je sada, recimo, 3. mart. Znate da vlast u Beogradu nećete da formirate, to jest da ne možete da formirate, da se izbori ponavljaju, a ne kraj aprila i da beogradski izbori nisu raspisani. Međutim, beogradski izbori su raspisani, a lokalni u preostalim gradovima i opštinama raspisaće se koliko sutra, a mi ovde pričamo o izbornom zakonu. Kao kada počne utakmica, deo tima istrči na teren, a sudija promeni pravila, pa više nije faul kada vam slome i ruke i noge, nego obećava da će biti faul kada vam samo slome noge i to pod uslovom da vidi i onda se čudi zašto druga ekipa nije izašla u paketu.

Pokrali ste i ovim izmenama zapravo legalizujete ponovo krađu. Primenu preporuka ODIHR-a više ni ne pominjete, suštinske promene zamenili ste ovim kozmetičkim i čudite se što deo opozicije neće na izbore.

Sad ću da vam u ime svog grada kažem kako zapravo izgleda izborni inženjering, a da nije u Nišu. Nakon što je „Istinomer“ objavio bazu, odnosno birački spisak gde su po adresama prijavljeni birači i koliko njih, primetili smo nelogičnosti, ali smo jako dugo pažljivo analizirali i ja ovde imam samo deo zahteva koje smo uputili nadležnim institucijama. Nikoga nismo optuživali dok nismo počeli da dobijamo odgovore koji su najmanju ruku nelogični ili još gore dok nismo naišli na zid ćutanja.

Ključna institucija, u ovom slučaju MUP, nas je konstantno pomeralo za 40 dana, dok je tadašnja premijerka govorila da su to dostupni podaci i mi, gospođo Brnabić, nismo uspeli da dopremo do Uprave niške policije i do dana današnje komunikacija sa njim je vrlo štura. Nakon toga smo se obratili zvaničnim dopisom kako bismo zajedno sa policijom i građanima zaštitili izborni integritet i odbranili glasove Nišlija na mogućim izborima. Nije se desilo ni to. Onda ste smenili načelnika niške policije, došao je novi koji je takođe nemušto odgovarao na naše zahteve.

Kada pričamo o nelogičnosti, mi smo primetili tri grupe nelogičnosti. Prve su nule, znamo da je to BB. Ono što je problematično, kada smo od objedinjene naplate dobili odgovor, oni neke objekte vode kao poslovne objekte, na njima su prijavljeni birači. Dodatno je problematično što niko živ ni policija ni katastar ne zna koji su ti poslovni objekti na kojima žive birači i ja to imam ovde, ako nekog interesuje.

Druga stvar jeste veliki broj birača na malim kvadraturama, recimo, u Mokranjčevoj na 36 kvadrata 92 birača i, treće, ono što ne možemo da dokučimo, jer nemamo uvid u birački spisak jeste da jedna zgrada koja ima tri istovetna ulaza, iste spratnosti i strukture stanova ima drastično različit broj birača.

Počele su do nas da dolaze informacije o migracijama. Ponovo smo se obratili policiji. Želeli smo da kažemo, da imamo informacije da iz drugih gradova i opština gde su održani izbori ima migracija ka Nišu i opet smo naišli na zid i onda zahvaljujući vašim kolegama došli smo do gospodina Marka Stošića iz Žitorađe, kandidata za odbornika na Izbornoj listi Aleksandar Vučić – Žitorađa ne sme da stane 17. decembra, koji je, verovali ili ne, sada u niškom biračkom spisku i glasaće u opštini Medijana, na biračkom mestu broj 5. OŠ „Ratko Vukićević“.

Sada vam ja, gospođo Brnabić, pitam, to je jedan, koliko Stošića je prijavljeno u Nišu i, dva, kako ćemo tačno sprečiti Stošiće iz Žitorađe, Leskovca, Bele Palanke, Pirota da glasaju na izborima. Onda možemo da pričamo o izborima, jer kada sudbinu Nišlija kreiraju ljudi koji već kroje kapu u svojim opštinama, to nisu izbori, to je pljačka. Hvala.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Nisam planirala da govorim, ali bih iskoristila prisustvo ministarke Slavice Đukić Dejanović i nadam se, predsedniče, da ćete mi dozvoliti da izađem iz teme budući da smatram da je ovo o čemu ću govoriti jako važno.

Ministarka, danas je u Nišu izašla vest da dolazi do spajanja dve specijalne škole, to je Specijalna škola „Bubanj“ i Specijalna škola „Carica Jelena“. Roditelji i nastavnici, odnosno kadar koji radi u toj školi smatra da to spajanje nije dobro za decu iz više razloga. Jedan od razloga je što je Specijalna škola „Bubanj“ namenjena za decu koja su gluva, odnosno nagluva, a Specijalna škola „Carica Jelena“ za decu koja imaju blage poremećaje u razvoju.

Drugi razlog zašto spajanje nije dobro jesu kapaciteti škola „Bubanj“ ima kapacitet od 180 učenika, a škola „Carica Jelena“ od 140. Vi znate da u školi „Carica Jelena“ uglavnom idu deca koja imaju autizam i ta deca su navikla na određene ljude određeni ambijent. U školi „Bubanj“ ne može da se organizuje jednosmenski rad, dakle, moraće da se ide u dve smene, zbog kapaciteta, što će toj deci praviti dodatni problem.

Mediji su se obratili ministarstvu, lokalnoj samoupravi, školi, međutim, nakon nekoliko dana čekanja odgovora nije bilo. Tako da vas u ime roditelja i nastavnika molim da se pozabavite ovom temom i da barem odgovorite na koji način ste mislili da je planirano da se spoje te škole, budući da se razlikuju i smerovi u zavisnosti od toga o kojoj deci se radi, Specijalna škola „Bubanj“ je za nagluvu decu i tu su jedni smerovi, Specijalna škola „Carica Jelena“ ima potpuno druge smerove, deca su uglavnom putnici pa je rad škole prilagođen i njima. Roditelji su zbunjeni, nastavni kada je zbunjen još više, a odgovora ni od ministarstva ni od škola, odnosno direktorke škole niti od lokalnih samouprava nema. Zahvaljujem.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.10.2023.

Moj amandman se odnosi na povećanje transfera, ja sam i sinoć govorila o tome, ali je bilo prilično kasno, tako da nije zgoreg da ponovim, možda je ministar sada svežiji, pa možda i odgovori ili da bar neko obrazloženje zbog čega od 2014. godine do danas transferi ka lokalnim samoupravama i da bi građani razumeli sredstva davanja iz budžeta lokalnim samoupravama nisu povećavani i ako je po zakonu 1,7% taj iznos od bruto domaćeg proizvoda i ako je cena minimalca, odnosno minimalac povećan iako inflacija je sve veća, transferi se ne menjaju.

Recimo, trebalo bi da Niš bude centar jugoistočne Srbije, a Niš dobija 660 miliona i nije mi takođe jasno po kom parametru Niš dobija 660 miliona dok neki gradovi koji imaju manji broj stanovnika koji ekonomski nisu nešto manje razvijeniji od Niša, dobio je recimo za trećinu više. Da bi Niš bio centar jugoistočne Srbije, prvo je neophodno da promenimo ministre ovu statistiku, a to je da plata u Nišu ne bude za 20.000 niža od plate u Novom Sadu i za gotovo 30.000 niža od plate u Beogradu.

Takođe, da bi Niš bio centar jugoistočne Srbije budući da jugoistočna Srbija ima najveći broj nerazvijenih i devastiranih opština o kojima znate i sami da Ministarstvo za razvoj, nerazvijenih opština sa 450 miliona budžeta ne može da brine, potrebno je da budžet grada Niša po glavi stanovnika ne bude jedan od najnižih, a ubedljivo najniži od svih velikih gradova.

Da bi Niš bio centar jugoistočne Srbije potrebno je da se sredstva iz BDP-a ravnomernije dele, to znači da centar jugoistočne Srbije učestvuje u bruto domaćem proizvodu sa 13,7%, a da mu se iz bruto domaćeg proizvoda vraća 4,5%. Kada vidimo da je sve centralizovano i da novac kojim, ljudi žive na jugoistoku nišlije, Leskovčani, Požarevčani uplaćuju budžet, a da im se ista ta sredstva ne vraćaju, već njihove potrebe zavisi isključivo od volje političara, da li će negde biti izgrađen vrtić, škola ili kanalizacija, dolazimo do toga da ministre ono što najmanje možete da uradite, a to je da se ti transferi, ne mora za tri i po puta koliko bi sada trebalo bar duplo povećaju da bi lokalne samouprave mogle da zadovolje potrebe svojih građana, jer logično je da Vlada Republike Srbije ne može da zna šta treba ljudima u Merošini, šta treba ljudima u Bosilegradu ili bilo gde po Srbiji. Zahvaljujem.

Treće vanredno zasedanje , 04.07.2023.

Zahvaljujem.

Obraćam se premijerki Ani Brnabić. Da li znate da su od 19 devastiranih opština 15 na jugu Srbije, a od ukupno 44 nerazvijene opštine 21 je na jugu Srbije. Siromaštvo, dame i gospodo, glad. Da li znate da su pojedine od tih opština pred bankrotom? Ne samo da im je ugrožena tekuća likvidnost već postoji realna mogućnost da već na jesen uđu u blokadu? Sigurna sam da znate šta znači blokada za lokalnu samoupravu.

Kada će opštinama biti uplaćena sredstva iz tekućih budžetskih rezervi, budući da nisu dobili prošlogodišnja kako ne bi ušli u blokadu i kada će im biti povećani transferi koji nisu povećavani od 2014. godine, jer sa ovim što trenutno dobijaju očigledno je da ne mogu da funkcionišu, a većina tih opština nema razvijenu privredu i zavisi o države.

Da li znate da jugoistočna Srbija učestvuje u famoznom BDP sa 13,7%, a da su ulaganja iz tog BDP u naš region 4,5%, a da beogradski region ima udeo u BDP sa 41,7%, a ulaganje iz BDP 72,8%? Za to vreme Niš ima najmanji budžet po glavi stanovnika od svih najvećih gradova. Leskovaca ima najmanju prosečnu platu od svih gradova. U Nišu postoji prvi put pad stanovnika, jer kineske fabrike nisu dovoljne da zadrže mlade Nišlije, a kamoli da privuku druge. Iako Leskovac ima najmanju prosečnu platu, ima stadion jer stadioni valjda najbolji utiču na rast BDP. Gadžin Han nema vrtić i industrijsku zonu, Prokuplje nema imovinu, jer prodadoše sve živo, Merošina nema vodu, Crna Trava nema ljude, pa im ništa i ne treba. Ironije je što ni Beograd nema metro, ni normalnu autobusku i železničku stanicu, moderne, savremene i sa gradskim saobraćajem povezane, pa bar kada dolazimo u prestonicu da vidimo gde ide naš novac.

Drage moje Nišlije, to znači da vi plaćate porez i doprinos, a da naš novac ne ostaje tamo, već ide dalje, što ne bi bilo tako strašno da se ulaže u stvari koje bi svima bile korisne: u opremu za bolnice, kako ne bi postojale liste čekanja, kako ne bismo mesecima čekali na pregled, u veće plate prosvetara a ne u nacionalne stadione. Premijerko, krajnje je vreme za decentralizaciju, jer će od Srbije na kraju ostati samo mahale.

Kao da nije dosta siromaštva na jugu dolazi do otpuštanja radnika, krenulo je od "Geoksa", preko "Grunera" u Vlasotincu, a sada postoji mogućnost da se zatvori "Džinsi" u Leskovcu. U Vlasotincu je 200 ljudi ostalo bez posla. Znate li vi šta je 200 ljudi za malo Vlasotince? Ekonomska bomba i na sve to deo radnika otpušten je, odnosno ostao je bez posla, bez otpremnina i bez prava na naknadu sa biroa. Na prevaran način potpisali su sporazumni raskid ugovora o radu i tako otišli na ulicu. Tek nakon pritiska javnosti "Gruner" je počeo da otpušta onako kako je trebalo od početka, naravno proglašavajući tehnološke viškove, ali ne samo to. "Gruner" je pod pritiskom javnosti priznao da krši ugovor o subvencijama i ja sam u odgovoru na poslaničko pitanje od ministra Baste dobila da će "Gruner" vratiti deo državnog novca u budžet, negde oko 400 hiljada evra.

Gospodo, budući da su radnici otišli na ulicu uz stimulativne otpremnine koje su zaista mizerne, mislim da bi bilo fer da se od tog novca koji "Gruner" vraća tim radnicima isplate zakonom propisane otpremnine. Gospođo premijerko, hoćete li pomoći tim ljudima da dobiju zakonom propisanu otpremninu od novca koje "Gruner" vraća državi?

Zatim, imamo radnike leskovačkog "Džinsija" koji su i dalje na prinudnom godišnjem odmoru, iako su davno iskoristili godišnji odmor. Fabrika im duguje plate, putne troškove i niko ne zna da li će se uopšte vratiti na posao, jer nemaju koga ni da pitaju. Vlasnici i menadžeri su u Turskoj, lokalna samouprava čeka da se oni vrate iz Turske, jer nema nikakve informacije, a portiri kažu da se fabrika zatvara. Ti ljudi žive ionako od bednih plata i sada ne znaju šta će dalje. Šta se dešava sa fabrikom "Džinsi" u Leskovcu i šta država može da uradi kako bi zaštitila radnike, makar od neizvesnosti?

Radnici nisu roblje i nisu broj. Ne možete se hvaliti njima kada se otvaraju radna mesta, a kada ti isti ljudi ostaju bez posla da se pravite kao da ne postoje. Ovo je realnost, ovo nam se dešava. Ne možete ih gurnuti u matriks imaginarnog sistema koji nikad ne zakazuje i praviti se da je sve u redu. Ako su nam opštine pred bankrotom, fabrike pred zatvaranjem, radnici pred gladovanje, saglasićemo se da ipak nešto nije u redu. Tim ljudima sada treba premijerka, a ne komesarka SNS. Hvala.

Treće vanredno zasedanje , 01.06.2023.

Zahvaljujem.

Pitanje za ministra saobraćaja, infrastrukture i građevinarstva, Gorana Vesića, i direktora „Putevi Srbije“, Zorana Drobnjaka – da li je tačno da autobusi koji su prevozili ljude na miting 26. maja nisu plaćali putarinu?

Kakve su to spiskove sa registarskim oznaka autobusa imali zaposleni na naplatnoj rampi Niš sever i ko im je dao te spiskove?

Znam, jer je moj poznanik svojim autobusom prošao upravo na toj naplatnoj rampi. Njega su pitali jel sa mitinga, pa tražili registraciju na spisku. Naravno, nije je bilo. Onda su ga pustili tako što nije platio putarinu jer se stvorila gužva.

Da olakšam, dostaviću ministru i registarsku oznaku, da objasni, ne meni, nego građanima, da li je moguće da neko koristi auto-put a da ne plati putarinu? Da li to važi za sve građane, i one koji nas sada gledaju, ili je to privilegija koju imaju samo ljudi koji idu na miting SNS?

Da li je neplaćanje putarine važilo i za albanske autobuse koji su angažovani da prevoze niške naprednjake, recimo prevoznik „Barileva turist“, čiji je vlasnik blizak Kurtiju?

Da li je tačno da je te autobuse angažovao načelnik Nišavskog okruga, Petar Babović bez znanja vrha stranke?

Takođe, vozači „Niš ekspresa“ svedoče da su putarine bile, citiram: gratis, odnosno da im na elektronskoj naplati na izlazu očitaju tag, a na ulazu im se račun stornira, odnosno anulira, pa iznos bude nula.

Ukoliko ja grešim ja ću se javno izviniti, ali pozivam ministra Vesića da nam dostavi Izveštaj sa svih naplatnih rampi sa putarinama tog dana da vidimo koliko je autobusa prošlo, koliko je putarina naplaćeno, a koliko je računa stornirano.

Takođe, pitanje za Nikolu Selakovića, ministra za rad, boračka i socijalna pitanja – htela sam da tražim dodatno angažovanje socijalnih radnika u školama, budući da su socijalni radnici najbolje obučeni za rad sa porodicama sa decom. Međutim, kako da tražim dodatno angažovanje ako socijalni radnici ne mogu ni da se bave redovno svojim poslom?

Naime, od kada je došlo do promene programa, kada su centri za socijalni rad sa Sistema integral prešli na sistem SOZIS u centrima za socijalni rad je totalno rasulo. Sistem baguje, koči, nema sve elemente potrebne za rad, a nema ni istoriju korisnika, što znači da ako je neki korisnik dugogodišnji centra za socijalni rad to ne postoji u novom sistemu, nego socijalni radnici moraju da izađu iz novog programa, da uđu u novi, prekucaju podatke, pa tek onda da se posvete korisniku, odnosno najosetljivijoj kategoriji našeg društva.

Socijalne radnike ste ovim programom pretvorili u administrativne radnike koji po čitav dan prekucavaju podatke iz programa u program. A zapošljavanje novih ljudi nije moguće. Pazite sad, moguće je zaposliti nove ljude samo u slučaju povećanja broja korisnika, ali ne i u slučaju povećanja obima posla. Zato pitam ministra koja je potreba bila da se sa starog programa, koji je bio funkcionalan, pređe na novi koji nije funkcionalan? Koliko nas je to koštalo i koja firma je isporučila, odnosno od koje firme je nabavljen taj softver?

Pitanje za Aleksandra Vulina, direktora BIA, da li je naša BIA i on kao direktor su znali da se sprema nasilno preuzimanje institucija na Kosovu i Metohiji? Jer ako nije znao, a zna šta večeraju opozicionari, to je ozbiljan bezbednosni propust. Ako je znao, a i pored toga dozvolio dovoženje ljudi, nekoliko hiljada Srba na miting SNS i na severu Kosova ostavio žene i decu same sa pripadnicima ROSU i u nemilost režima Aljbina Kurtija, koji je bez ikakvog sporenja kriv zbog eskalacije na Kosovu, onda nije direktor BIA nego komesar SNS. Znači, dva put da podnese ostavku.

Za kraj, pitanje za ministra policije Bratislava Gašića, kada će da podnese ostavku i zašto ne odmah, i zbog očiglednih i ozbiljnih propusta u vezi sa masakrom u Mladenovcu i zbog izostanka reakcija policije prilikom upada određene grupe ljudi na privatni posed TV N1? On je dužan da zaštiti novinare, privatni posed i sve građane ove zemlje, bez obzira da li su članovi vladajućih stranaka, nisu članovi, novinari i ostali.

A mi se, građani, vidimo u subotu 3. juna u 18.00 časova ispred Narodne skupštine sve do ispunjenja zahteva, među kojima je ostavka ove dvojice. Zahvaljujem.

Whoops, looks like something went wrong.