| 26.10.2022. | Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije |
usvojen
|
| 17.10.2022. | Zakon o izmenama i dopunama Zakona o ministarstvima |
usvojen
|
Zahvaljujem, uvažena predsednice.
Osećaj za socijalnu pravdu duboko je utkan u biće našeg naroda i društva u celini. Solidarnost, pravičnost, jednakost i humani odnos prema slabima i nemoćnima, vrednosti su za koje su se naši preci borili generacijama i koji i danas, u epohi demokratije, vladavine zakona, ljudskih i građanskih prava, moraju imati svoje zasluženo mesto.
Da bih prešao na konkretnu temu mog poslaničkog pitanja, to je koncept socijalnog preduzetništva u Srbiji danas i mogućnosti njegovog unapređenja, najpre ću se osvrnuti na dva prava koji su čvrsto povezana sa tim konceptom, a koji su fundamenti ne samo domaćeg, već i međunarodnog pravnog okvira. Ta prava su pravo na rad i pravičnu naknadu za rad. Kao fundamentalno ljudsko pravo koje kao takvo prepoznaju univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i pravo na dostojanstvo ličnosti, za koje pomenuta univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kaže da se sa njima rađa svako ljudsko biće. Oba ova prava prepoznaje i naš Ustav Republike Srbije.
Koncept socijalnog preduzetništva je oblik poslovanja koji u sebi objedinjuje ova dva prava u fini sklad i na dobrobit i pojedinca i zajednice u kojoj živi.
Socijalno preduzetništvo jeste oblik privređivanja, čija funkcija nije samo sticanje profita ili uvećanje imovine pojedinca, već i realizacija društvene misije, koja podrazumeva da je potrebno stvoriti uslove da ranjive i marginalizovane društvene grupe, koje inače teže dolaze do posla dobiju posao koji mogu da obavljaju i za koji mogu dobiti dostojanstvenu i pravičnu nadoknadu.
Podsetiću vas da je naša zemlja bila pionir u ovoj oblasti nakon Drugog svetskog rata, kada su osnivana preduzeća za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i kada je subvencionisano zapošljavanje tih osoba u fabrikama koje su na tržištu rada imale siguran plasman robe i usluga i naplatu istih.
Na razvijenom zapadu tek se u Italiji osamdesetih godina formiraju zadruge koje su za cilj imale da na tržište rada uključe ranjive grupe. To znači da smo nekada na ovom polju bili avangarda i da možemo i moramo da budemo na istom nivou i danas.
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2022. godine Zakon o socijalnom preduzetništvu sa ciljem stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za razvoj socijalnog preduzetništva, razvijanja svesti o značaju socijalne ekonomije i socijalnog preduzetništva i zadovoljena i neidentifikovanih društvenih potreba.
Socijalno preduzetništvo je tim zakonom definisano kao obavljanje delatnosti od opšteg interesa, radi stvaranja novih inovativnih mogućnosti za rešavanje društvenih problema, problema pojedinaca ili društveno osetljivih grupa i sprečavanje nastajanja i otklanjanja posledica socijalne isključenosti, jačanja društvene kohezije i rešavanja drugih problema u lokalnim zajednicama i društvu u celini.
Naznačeno je da je socijalno preduzetništvo usmereno na rešavanje društvenih problema u cilju povećanja socijalne kohezije i razvoja društva, kao i da je socijalno preduzetništvo u poslovanju u kome se ostvarena dobit uloži u integraciju društveno osetljivih grupa, zaštitu životne sredine, ruralni razvoj, obrazovanje, kulturu, socijalne inovacije i druge oblasti od šireg društvenog interesa.
4/2 GD/MP
Sve ovo skupa, predstavljalo je važan iskorak naše države u pravcu izgradnje solidarnijeg i pravednijeg društva, te usvajanje ovog zakona još jednom potrebno pozdraviti i pohvaliti napor i senzibilitet koji zakonodavac pokazao po tom pitanju.
Socijalno preduzetništvo je 15 godina u središtu ne samo teorijskog interesovanja već i političke prakse Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, solidarnost i pravda.
Naša partija je 2011. godine pozvala je sve relevantne partije, i vladajuće i opozicione, na razgovor o pripremi nacrta Zakona o socijalnom preduzetništvu. Okupljali smo oko sebe različita udruženja i organizacije sa ciljem da pomognemo ljudima za kojima poslodavci nemaju potrebu, a neretko ne žele da ih zaposle.
Shodno tome, u ime poslaničke grupe PUPS – solidarnost i pravda postavljam sledeće poslaničko pitanje: da li i na koji način Vlada Republike Srbije i resorno Ministarstvo za rad, zapošljavanje i boračka i socijalna pitanja planiraju da olakšaju i unaprede implementaciju Zakona o socijalnom preduzetništvu u praksi? PUPS smatra da je u ovom trenutku moguć usvojiti nekoliko mera sa ciljem plodotvornije realizacije ciljeva postavljenih u ovom zakonu.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajuća.
Ovo je bilo ovako vrlo ozbiljno, bilo je baš za ovaj visoki dom, a raspravljamo o Ustavnom sudu. Ali, dobro to je u stilu gospodina koji je govorio valjda, tako prilazi svemu u životu na jedan šaljiv i optimističan način, pa valjda tako prilazi i svom političkom radu. To je nešto što je valjda dobro za njega.
Meni ne smeta to, možete vi da pominjete i našu političku organizaciju i mene lično i Krkobabića i sve je to u redu, meni je samo bitno zbog građana Republike Srbije, pa što niste predložili kandidata. Što niste nekog podržali? Da li je moguće da niko ne valja, a svi koji valjaju su naši, jel? Hajde dajte vi vašeg kandidata, pa neka ne bude ni SNS, ni PUPS. Stanite iza svog kandidata, nije moguće da niko ne valja.
29/2 JJ/IR
Znate zašto? Pa, zato što nemaju hrabrosti da ponude svog čoveka sa imenom i prezimenom, jer onda taj isti čovek treba ovde da se brani. Sudija Petrov, šta smeta što je sudija Petrov išao na KTV televiziju. Ono nije bio „Informer“, ono je bila KTV televizija. Kakve to veze ima? Kakve to veze ima sa vladajućom većinom. Pokazao je čovek da ide svuda gde ga zovu. Što da ne? Toliko i hvala.
Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, uvažene potpredsednice, potpredsedniče parlamenta i uvažene kolege narodni poslanici, najpre bih iskoristio još jedanput priliku da pohvalim rad Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Srbije u celini, kada je reč o brizi prema našim građanima i što se tiče zdravstvenog sektora.
Moramo da prihvatimo da je otvoren veliki broj bolnica, da je većina postojećih renovirana, a država se maksimalno potrudila i kada je reč o nabavci i plaćanju lekova za pojedine retke bolesti.
U nadi da će Vlada Republike Srbije i nadležno ministarstvo nastaviti sa takvom pozitivnom praksom, postavljam sledeće poslaničko pitanje. Da li postoji mogućnost da se ograniči cena lekova za penzionere sa najnižim penzijama?
U Srbiji je u aprilu 2025. godine bilo 1.657.000 penzionera, od čega su većina, skoro 70%, bili starosni penzioneri, dok procenat invalidskih penzionera iznosi 13,6%. U Srbiji je u septembru 2023. godine 165.000 penzionera imalo penziju manju od najniže utvrđene sume od 20.631 dinara, od kojih 124.000 penzionera je upravo primao taj minimalni iznos, dok je ostatak bio u kategoriji zaposlenih i samostalnih delatnosti.
Reč je o našim sugrađanima koji su u najvećem broju slučajeva stalni korisnici lekarskih usluga, kao i lekova za određene bolesti. S obzirom da su u proteklom periodu cene lekova pratile porast cene hrane, za šta odgovornost nose trgovci, a ne država, jasno je da je penzionerima sa najnižim primanjima, uprkos kontinuiranom povećanju penzija, najteže da prate taj rast.
Ograničenje cene lekova i sa pozitivne i sa negativne liste za ovu specifičnu populaciju mogao bi biti samo jedan korak u pravcu potpuno besplatne isporuke lekova toj populaciji. Bio bi to znak naše društvene solidarnosti i zrelog i odgovornog odnosa prema onima koji su svoj radni vek posvetili izgradnji i razvoju ove zemlje.
Zato, očekujem u nekom narednom periodu brz odgovor Ministarstva zdravlja, ali i celokupne Vlade Republike Srbije na jednu ovakvu, ja se nadam, humanu i svrsishodnu inicijativu. Zahvaljujem.
Nema govora na sednicama odbora.
(Beograd, 31.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (Neto zarada) | Republika | Mesečno | 101766.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (Paušal) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 01.08.2022 - |