STEFAN KRKOBABIĆ

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Stefan Krkobabić je do sad bio narodni poslanik dva puta, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 12. sazivu bio je potpredsednik narodne skupštine. Takođe, bio je član Odbora za spoljne poslove i Odbora za prava deteta, kao i zamenik člana Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja. Tokom 12. saziva proveo je 139 sati na redovnim zasedanjima u Skupštini, i učestvovao u glasanju o 224 akta, od čega je 223 puta glasao “za”. U plenumu se obratio 35 puta, nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja Vladi Srbije, a 14 puta je tražio obaveštenja i objašnjenja.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 75. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je predsednik je poslaničke grupe PUPS - solidarnost i pravda i član Odbora za prava deteta. Takođe, bio je zamenik člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 70. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen je 23. februara 1989. godine. Živi u Beogradu. Po obrazovanju je diplomirani menadžer za odnose s javnošću. Diplomirao je 2011. godine na Fakultetu za kulturu i medije Megatrend univerziteta.

U toku studiranja bio je jedan od osnivača i zastupnik Udruženja "Građanska prava i slobode".

Svoj profesionalni i radni angažman započeo je 2012. godine na poziciji Rukovodioca Sektora za ekonomsku politiku i razvoj u Centru za Ekonomsku politiku, prestrukturiranje i razvoj Privredne komore Beograda.

Nakon toga, imenovan je za Sekretara Centra za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva.

2015. godine izabran je za potpredsednika Privredne komore Beograda, a zatim postavljen na mesto zamenika direktora Privredne komore Beograda – Privredna komora Srbije gde je ostao do 2018 godine.

2019. godine izabran je za vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća za razvoj planinskog turizma „Stara Planina”, i na toj dužnosti bio je 18 meseci.

Potpredsednik je Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije - Solidarnost i pravda.
Poslednji put ažurirano: 17.02.2024, 11:21

Osnovne informacije

  • PUPS - solidarnost i pravda
  • Beograd
  • 23.02.1989.
  • diplomirani menadžer za odnose sa javnošću

Statistika

  • 26
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica (konstitutivna), 20.03.2024.

Zahvaljujem.

Moram da repliciram. Čuli ste da kažu da koristimo preoštre reči, i predstavnici SNS i PUPS-a, kada kažemo da je napad na aktiviste fašizam, nacizam i da je to jedna čista provokacija.

Uvažena Ana Brnabić rekla je kako je izgledalo obeležavanje vrata predstavnika SNS i uvaženi kolega Jovanov.

Meni zameraju što sam prekjuče ovde rekao i što sam pomenuo onaj gnusan, tužan komentar za našeg predsednika Gradskog odbora, Vladimira Goatija, decionista. Pa, šta je to nego jedan totalni primer antisemitizma, jedna sramota za ovu politiku i za to što se zastupa? Kakav je to način? Na kom smo mi nivou?

Onda kažu – mi govorimo stvari koje ne stoje. Šta je to nego ogoljeni antisemitizam, politika od 1941., šta je to, o čemu mi ovde pričamo?

Uvaženi građani Srbije, znate u šta nas ovakva retorika vodi. Hvala puno.

Prva sednica (konstitutivna), 18.03.2024.

Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući profesore Radenoviću, vidim da se i sadašnja predsednika Vlade, a buduća predsednica Skupštine isto spremila da replicira, pa hajde da ovo bude moj uvod, pa će onda da sledi njena jaka replika.

Pre svega, profesore Radenoviću, želim da vam čestitam, pokazali ste jednu izuzetnu ozbiljnost, posvećenost i temeljnost u radu na ovako jednom složenom i odgovornom mestu.

Ovo je Četrnaesti saziv Narodne skupštine Republike Srbije i za ovih 30 godina videli smo svašta, ali smo i doživeli da ne dozvoljavaju da ijednu reč izgovori kandidat za predsednika Narodne skupštine, mislim da se to nikada do sada nije desio i ovlašćeni predstavnik najjače političke partije u Srbiji.

Uvaženi narodni poslanici, a pre svega građani Republike Srbije, ovo su izuzetno složena geopolitička vremena i moramo da znamo u kojoj smo situaciji. Građani Republike Srbije su glasali 17. decembra i mislim da je neophodno da pomenemo i jasno kažemo da su izbori od 17. decembra bili slobodni, pošteni i regularni. Da smo ih svi priznali govori da smo danas svi ovde u skupštinskim klupama. Da li će glasati neko za Anu Brnabić ili neće, to je već stvar njihovog političkog opredeljenja. Vidim da se već pojavilo, kao što kaže i uvaženi kolega Jovanov, da li se neko stidi Ane Brnabić, mi se Ane Brnabić ne stidimo. Glasaćemo sa zadovoljstvom za njenu kandidaturu, kao što smo glasali dva puta da bude i da vodi Vladu Republike Srbije…

(Aleksandar Jovanović: Sa zadovoljstvom?)

Gospodine Jovanoviću, mislim da vama nisam upadao u reč. Hajde malo parlamentarizma. Je li tako? Toliko bar možemo da se razumemo.

Uvaženi građani Srbije, kažu, kada je teško, treba da se izabere najbolji kandidat. Upravo ovde ova lista Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, koju su činili i SNS i SDPS i PUPS – Solidarnost i pravda, zato će glasati za Anu Brnabić.

Sada bih se dotakao i ovoga što je rekao uvaženi kolega Jovanov, da li je ovo što se dešava sada posle izbora fašizam ili nacizam, možda on to od mene bolje zna da objasni, ali znam jednu stvar – da ne treba da radimo dalje na podelama i da se delimo, sem prema političkim idejama i programima. Uvažena kandidatkinja za predsednicu Skupštine pokazala je kako su obeležavana vrata predstavnicima, članovima, simpatizerima SNS, koji nemaju veze sa politikom, sem što su glasali za ovu našu listu.

Ali moram isto tako da istaknem i još jednu stvar, a to je da na političku scenu uvodimo nešto što je pojam totalne diskriminacije, da nekoga unižavamo i ponižavamo zbog njegovog seksualnog opredeljenja, da juče u jednom listu, koji sebe smatra izuzetno ozbiljnim, izađe komentar da je naš predsednik gradske organizacije, uvaženi profesor Vladimir Goati cionista. Ako to nije antisemitizam i ono što se radilo od 1941. do 1945. godine u okupiranoj Srbiji, ne znam šta jeste. Na nama kao narodnim poslanicima jeste da umirimo diskurs, da pričamo o idejama, da pričamo o programima.

Uvaženi građani Srbije, uvaženi narodni poslanici, zašto ćemo podržati Anu Brnabić? Podržaćemo Anu Brnabić za predsednika Narodne skupštine, kao što smo glasali za nju da bude predsednik Vlade, upravo zato što je ona na jedan izvanredan način zastupala i branila interese Republike Srbije. Isto tako ne mogu da se složim sa ovom konstatacijom šta bi bilo da Ana Brnabić sutra upravlja našom vojskom. Radila bi to na izuzetan način. Ona je pre svega patriota i svi znamo da je mogla da odluči da ne bude danas u ovoj sali, verovatno da se nađe i na nekom lakšem mestu, ali ona je odabrala da vodi Narodnu skupštinu Republike Srbije.

Stavimo po strani naše razlike, naše podele, hajde da radimo u interesu Republike Srbije, hajde da radimo za sve građane Republike Srbije, da se ovih 16 poslaničkih klubova bori i takmiči ko će bolje da predstavi svoje ideje, od desnice do levice, ali da znamo da je Republika Srbija jedna jedina.

Da oni koji su podržavali Kurtija, moraju da shvate jednu stvar, i stavljali potpis na njegov tekst, a to je da sa tim svojim potpisom, ne rade oni za nezavisnost Kosova, oni rade na formiranju velike Albanije. Upravo zbog toga i jeste predlog naše koalicije, predsednika Aleksandra Vučića da Ana Brnabić, kao neko ko ima izuzetan lični kredibilitet i integritet zastupa sve narodne poslanike u Republici Srbiji.

Za kraj, uvaženi narodni poslanici, neće ovo biti lak mandat, na nama je da se izborimo, na nama je da radimo da 2027. godine ugostimo učesnike Expo-a, da radimo i uvedemo ono što je za nas najbitnije, a to je novu socijalnu politiku u Republici Srbiji, da pronađemo najmanji zajednički imenitelj, da svim građanima Srbije bude bolje, a ne više da se delimo i da kažemo jedna strana je protiv Srbije, druga strana je za Srbiju, moramo svi da budemo za Srbiju.

Želim još jedanput da čestitam svima koji su usvojili mandate i kažem – Srbija ne sme da stane. Hvala vam puno.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.10.2023.

Zahvaljujem.

Uvaženi predsedniče, uvažena potpredsednice, uvažene kolege narodni poslanici, moje današnje pitanje se odnosi na hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav. Ono je u tesnoj vezi sa predviđenim investicionom ulaganjima za 2024. godinu, a posebno sa očekivanim rebalansom budžetom koji nas očekuje posle formiranja nove Vlade Srbije.

Kanal Dunav-Tisa-Dunav bio je i ostao najveći investicioni projekat u SFRJ. Ukupna dužina kanala je 960 kilometara, od čega je plovno 600 kilometara. Bio je i treba da bude kanal probuđene nade. Sistem služi za odvodnjavanje unutrašnjih voda, navodnjavanje, odbranu od poplava, snabdevanje vodom, plovidbu, ribarstvo i turizam.

Trenutno sa kanalom Dunav-Tisa-Dunav se navodnjava oko 50.000 hektara, a njegov potencijal je deset puta veći, odnosno projektovanje za navodnjavanje oko 500.000 hektara i za odvodnjavanje milion hektara. Bez navodnjavanja nema visoko produktivne poljoprivrede.

Mi iz PUPS-a smatramo da u vremenima velikih ekonomskih izazova ovakav kapitalni investicioni projekat i projekti imaju puno opravdanje, a sve u cilju stavljanja hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav u funkciju.

Zbog toga, moja današnja pitanja su usmerena ka Vladi i resornim ministarstvima i ona glase da li Vlada Republike Srbije i resorna ministarstva razmatraju mogućnost revitalizacije i stavljanja u funkciju hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav?

Moje drugo pitanje je takođe vezano za to, ako jesu, da li postoje preliminarni podaci o iznosu neophodnih ulaganja, kao i o vremenskom periodu u kojem bi se to sprovelo?

Moje treće pitanje je kakvi bi bili ukupni društveni, privredni i finansijski efekti oživljavanja hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav? Hvala.

Treće vanredno zasedanje , 29.06.2023.

Uvaženi predsedniče Narodne skupštine, uvažena predsednice Vlade, uvaženi ministri, moj set pitanja odnosiće se, po meni, na najbitnije trenutno i najbitniju temu za srpski narod, to je pitanje Kosova i Metohije.

Neću postavljati pitanje o dijalogu, o blokadi, o sporazumima i o implementaciji. Moje pitanje je atipično i zato ću ga postaviti upravo čoveku koji je i danas dosta govorio, ali bih voleo da čujem njegovo mišljenje i razmišljanje o ovoj temi.

Ministre Martinoviću, vi ste na čelu Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, koji ima veliko političko iskustvo i dobro pamćenje, pitanje zato ne postavljam slučajno vama. Konkretno, koliko smo kao država, kao predstavnici države, koliko smo suštinski prisutni među građanima, među Srbima na Kosovu i Metohiji, na severu Kosova i Metohije ali i u ostalim delovima Kosova i Metohije?

Kada kažem – prisutni, ne mislim na izjave, nego na konkretan kontinuiran rad i delovanje, pre svega, u oblasti blagovremenog i istinitog informisanja, ali i koordinaranja aktivnosti bitnih za život i donošenje važnih odluka. Zašto to govorim? Kako bi sprečili neočekivane i neželjene aktivnosti koje smo, nažalost, a vi to dobro znate, imali prilike da doživimo 90-ih godina na teritorijama gde su živeli naši sugrađani i da pratimo i da doživimo tokom raspada bivše zajedničke države. Da pojednostavim, za PUPS egzodus se neće desiti i na to nikada nećemo pristati.

Moje drugo pitanje upućujem predsednici Vlade gospođi Ani Brnabić. Smatramo da je koncept finansijske pomoći namenjen najstarijima i najmlađima izuzetno dobro prihvaćen od strane građana Republike Srbije, pre svega, zato što ta pomoć treba da stigne kada je najpotrebnija, a ona je ovog puta stigla i stiže.

Moje pitanje, takođe, je vezano za naše građane na Kosovu i Metohiji – da li planirate da nešto slično, ali potpuno primereno našim sunarodnicima na Kosovu i Metohiji uskoro ugleda svetlost dana, naravno, uz sve ono što Republika Srbija realizuje na teritoriji AP Kosovo i Metohija, a od posebnog značaja i za građane, za naše sunarodnike bilo da se pomognu domaćinstva, zadruge, seoska poljoprivredna gazdinstva i da se omogući pokretanje različitih poslova koji bi postali siguran izvor egzistencije za naše ljude? Na taj način oni bi imali dodatnu podršku. Zahvaljujem za sada.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.10.2023.

Zahvaljujem.

Uvaženi predsedniče, uvažena potpredsednice, uvažene kolege narodni poslanici, moje današnje pitanje se odnosi na hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav. Ono je u tesnoj vezi sa predviđenim investicionom ulaganjima za 2024. godinu, a posebno sa očekivanim rebalansom budžetom koji nas očekuje posle formiranja nove Vlade Srbije.

Kanal Dunav-Tisa-Dunav bio je i ostao najveći investicioni projekat u SFRJ. Ukupna dužina kanala je 960 kilometara, od čega je plovno 600 kilometara. Bio je i treba da bude kanal probuđene nade. Sistem služi za odvodnjavanje unutrašnjih voda, navodnjavanje, odbranu od poplava, snabdevanje vodom, plovidbu, ribarstvo i turizam.

Trenutno sa kanalom Dunav-Tisa-Dunav se navodnjava oko 50.000 hektara, a njegov potencijal je deset puta veći, odnosno projektovanje za navodnjavanje oko 500.000 hektara i za odvodnjavanje milion hektara. Bez navodnjavanja nema visoko produktivne poljoprivrede.

Mi iz PUPS-a smatramo da u vremenima velikih ekonomskih izazova ovakav kapitalni investicioni projekat i projekti imaju puno opravdanje, a sve u cilju stavljanja hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav u funkciju.

Zbog toga, moja današnja pitanja su usmerena ka Vladi i resornim ministarstvima i ona glase da li Vlada Republike Srbije i resorna ministarstva razmatraju mogućnost revitalizacije i stavljanja u funkciju hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav?

Moje drugo pitanje je takođe vezano za to, ako jesu, da li postoje preliminarni podaci o iznosu neophodnih ulaganja, kao i o vremenskom periodu u kojem bi se to sprovelo?

Moje treće pitanje je kakvi bi bili ukupni društveni, privredni i finansijski efekti oživljavanja hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav? Hvala.

Peto vanredno zasedanje , 05.09.2023.

Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Orliću, uvažene potpredsednice, uvaženi potpredsedniče.

Poštovani narodni poslanici, mi iz PUPS-a, Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, imamo posebnu obavezu da skrenemo pažnju javnosti i narodnim poslanicima i Vladi Republike Srbije na činjenicu da smo upravo u ovom domu usvojili Zakon o socijalnom preduzetništvu.

Napominjem, da navedeni zakon pruža realne mogućnosti za oživljavanje socijalnog preduzetništva kao trećeg sektora privređivanja pored javnog i privatnog i to kao njihovog neophodnog korektivnog faktora što smatram civilizacijskim iskorakom. To je imperativ 21. veka.

Socijalno preduzetništvo koje je namenjeno poslodavcima koji nemaju potrebu, a ne retko ne žele da ih zaposle. To su osobe sa invaliditetom, izbegla i raseljena lica, ratni vojni invalidi, romska populacija i pripadnici drugih marginalizovanih grupa. Svi oni žele da žive od svoje zarade. Zarada da, milostinja ne, oni su u tome potpuno jasni i izričiti.

U skladu sa navedenim želim da postavim pitanje Vladi Republike Srbije i resornom Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a posebno Ministarstvu finansija – šta razmatraju kao mogućnost da merama pozitivne diskriminacije u sferi poreza i doprinosa, što znači, umanjenje PDV-a, ukidanje poreza na dobit, svih finansijskih obaveza i republičkih i lokalnih osim doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje dovedu u jednaku startnu poziciju, aktere socijalnog preduzetništva kako bi bili konkurenti i poželjni na tržištu?

Drugo pitanje upućujem Ministarstvu finansija – da li je spremno da razmotri mogućnost da se formira jedan potpuno novi podsticajni fond za razvoj socijalnog preduzetništva, a sredstva tog fonda bila bi bespovratna i služila bi za pokretanje različitih privrednih aktivnosti, od malih i mobilnih reciklažnih centara, samostalnih preduzetničkih radnji, preko socijalnih zadruga do malih preduzeća, biroa i tako dalje? Prema našem mišljenju, sredstva koja bi odgovarala u ovom trenutku i bila bespovratna iznosila bi do 15 hiljada evra, bila bi namenjena za opremanje poslovnog prostora, za nabavku alata i opreme kao i malih proizvodnih linija neophodnih za funkcionisanje navedenih privrednih subjekata socijalnog preduzetništva. Samo na takav način socijalno preduzetništvo može istinski da zaživi.

Mi iz PUPS-a, Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije spremni smo da aktivno učestvujemo u definisanju, ali i u razradi predloženih mera uz napomenu da smo upravo od 2008. do 2012. godine to praktično i realizovali.

Ističem da su određene projekte socijalnog preduzetništva, uključujući i formiranje Centra za socijalno preduzetništvo realizovani uz punu podršku tada ambasade SAD-a, ali ono što je još najbitnije, uz finansijsku podršku SAD-a. Zahvaljujem.

Četvrto vanredno zasedanje , 20.07.2023.

Zahvaljujem, uvaženi predsedniče Orliću.

Mi iz PUPS-a, Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, imamo posebnu obavezu da skrenemo pažnju javnosti, narodnim poslanicima i Vladi Republike Srbije na činjenicu da se prilikom svakog novog povećanja iznosa penzija povećava razlika između najvećih i najmanjih primanja penzionera.

Primer koji ću navesti najilustrativnije svedoči u prilog prethodne tvrdnje. Povećanjem od 20% penzioner koji prima 100.000 dinara dobiće penziju od 120.000 dinara, dok onaj sa penzijom od 10.000 dinara dobija svega 12.000 dinara.

Pre navedenog povećanja razlike između navedene veće i one manje penzije iznosila je 90.000 dinara, a posle povećanja od 20% ta razlika se povećava na čak 108.000 dinara.

Potpuno smo svesni da su penzije stečeno pravo i da nisu svi penzioneri uplaćivali podjednako u Fond penzijsko-invalidskog osiguranja. Taj Fond predstavlja jedan uhodani sistem koji ne dopušta da se penzije arbitrarno menjaju. Upravo zbog toga jedini način da se pomogne penzionerima sa najnižim primanjima, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje Fonda PIO jeste uvođenje tzv. 13. penzije.

Podsećam, to je inače davnašnji stav PUPS-a, Partije ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije, reč je o posebnom vidu socijalnog davanja u okviru nove savremene socijalne politike. Posebno naglašavam da ta sredstva za tu namenu ne bi se izdvajala iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, već iz blagajni lokalnih samouprava, a u opštinama i gradovima koji nemaju dovoljno sredstava za te izdatke država i državni budžet bi obezbedili neophodan novac.

Na osnovu Poslovnika Narodne skupštine i svega ovoga, postavljam pitanje Vladi Republike Srbije i resornom Ministarstvu za rad, zapošljavanje i boračka pitanja, da li Vlada Republike Srbije i resorno ministarstvo u sklopu jedne nove socijalne politike razmatraju mogućnost uvođenja tzv. „trinaeste penzije“ za penzionere sa najmanjim primanjima?

Mi iz PUPS-a smo spremni da aktivno učestvujemo u definisanju i razradi ove nove socijalne politike kako bi ta trinaesta penzija zaživela. Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Beograd, 31.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (Neto zarada) Republika Mesečno 101766.00 RSD 01.08.2022 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (Paušal) Republika Mesečno 37242.00 RSD 01.08.2022 -