Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Stefan Krkobabić

Stefan Krkobabić

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Govori

Zahvaljujem uvaženoj narodnoj poslanici.
Reč ima narodna poslanica Nataša Jovanović.
Izvolite.
Zahvaljujem se uvaženoj narodnoj poslanici.
Reč ima narodni poslanik Luka Kebara.
Izvolite.
Zahvaljujem narodnom poslaniku Kebari.
Sledeća je na listi uvažena narodna poslanica Milica Dačić.
Zahvaljujem.
Sledeći je uvaženi narodni poslanik Mladen Bošković.
Zahvaljujem.
Sledeća na listi je uvažena narodna poslanica Nataša Mihailović Vacić, predstavnik poslaničkog kluba SDPS. Izvolite.
Zahvaljujem uvaženoj narodnoj poslanici na sveobuhvatnoj diskusiji.
Reč ima uvaženi narodni poslanik Milan Jugović. Izvolite.
Zahvaljujem uvaženom narodnom poslaniku.
Najavljujem prof. dr Marka Atlagića.
Izvolite.
Zahvaljujem se puno profesoru Marku Atlagiću na celokupnoj današnjoj diskusiji.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, zaključujem pretres u načelu i određujem redovnu pauzu. Zahvaljujem.
(Posle pauze)
Zahvaljujem se uvaženom potpredsedniku Zukorliću.
Sledeći je uvaženi narodni poslanik Vojislav Vujić, predstavnik poslaničkog kluba JS.
Izvolite.
Hvala kolega Vujiću, pre svega na ovim pojašnjenjima.
Reč ima narodni poslanik Muamer Bačevac, predstavnik SDPS.
Izvolite.
Zahvaljujem se dr Bačevcu.
Sledeći je uvaženi kolega Arpad Fremond. Izvolite.
Zahvaljujem, uvaženi potpredsedniče Zukorliću.

Poštovana ministarka, poštovani narodni poslanici, prirodni resursi na ovoj planeti, konačno smo i to počeli da shvatamo, nisu neiscrpni. Nedavno je međuvladin panel za klimatske promene, koji je činila grupa eksperata UN, ukazao da je stanje životne sredine u eri ubrzanih klimatskih promena alarmantno, da se učinjena šteta ovoj planeti više ne može ispraviti, ali da dalje razaranje planete zemlje ne samo da možemo nego i moramo da zaustavimo, ako želimo da na njoj opstanemo i mi danas i oni koji će doći posle nas.

Zakon o kome danas raspravljamo u fokusu ima zaštitu od buke, kojoj su izloženi ljudi posebno u izgrađenim područjima, javnim parkovima ili drugim tihim zonama u aglomeracijama i širim gradskim područjima, u tihim zonama izvan naselja, u blizini škola, bolnica i drugih objekata i zona osetljivih na buku.

Buka u životnoj sredini konačno je dobila i svoju zakonsku definiciju - to je svaki neželjeni ili štetan zvuk emitovan na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, koji proizvodi aktivnosti ljudi, uključujući buku koju emituju prevozna sredstva, drumski, železnički i vazdušni saobraćaj, kao i buku koja nastaje od industrijskih i proizvodnih aktivnosti, uključujući buku na lokacijama na kojima se obavljaju industrijske aktivnosti.

Kada pričamo o ovom zakonu, mi ne mislimo samo na pojačanu buku kao na kategoriju koja se tiče samo pojedinih segmenata zdravlja ili prostog komoditeta ljudi, već smo uvereni da će primena ovog zakona izuzetno pozitivno uticati na zaštitu i na poboljšanje kvaliteta i strukture celog eko sistema, ali i konkretnije, na zaštitu i očuvanje biodiverziteta flore i faune, jer će uticati na očuvanje staništa eko sistema i vrsta, očuvanje izvorne genetičke raznovrsnosti, održavanje prirodnih ekoloških procesa koji inače mogu da budu ugroženi povišenom bukom.

U užem smislu, za čovekovu najbližu okolinu je značajno to što će ovaj zakon izradom strateških karata buke i akcionih planova urediti ključne prepreke koje stoje na putu smanjenja štetnog dejstva buke, na zdravlje ljudi i životnu sredinu, pre svega od drumskog, železničkog i avio saobraćaja.

Jedan od razloga za donošenje novog zakona i regulisanje problema povišene buke iz ugostiteljskih objekata koja štetnim dejstvom utiče na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Ne tako davno smo u centru Beograda imali proteste građana koji su se bunili zato što ogromna buka dolazi iz obližnjih klubova i kafića i ugrožava njihovo zdravlje i pravo na odmor.

Razvijanje privredne grane turizma u Republici Srbiji neminovno je. Bogu hvala, dovelo je do povećanja broja turista koji posećuju Srbiju, a naročito prestonicu i druge veće gradove i turističke destinacije u našoj zemlji. Razvojem turizma povećava se i broj ugostiteljskih objekata koji stanovnike i turiste ugošćuju uz emitovanje programa, a to dovodi do povišenog nivoa buke koja štetnim dejstvom utiče na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Ovaj problem postao je još izraženiji u ovom vremenu pandemije, kada imate činjenicu da je stepen zaražavanja mnogo veći u javnim objektima gde postoji buka koja potiče od preglasne muzike, zato što su onda gosti prisiljeni da pričaju glasnije kako bi se čuli, čime je i mogućnost zaražavanja pojačana.

Paralelno, u turističko-ugostiteljskoj oblasti privrede, gde je izvor buke nezaobilazan i popularan sadržaj u opštoj ponudi, uspostavlja se zakonska mogućnost merenja buke, ali i ukidanja izvora buke od strane komunalne milicije u momentu emitovanja nedozvoljenog nivoa buke, kako bi se zaštitila životna sredina i zdravlje ljudi u akustičnoj zoni u kojoj se izvor buke nalazi.

Ugostiteljski objekti u kojima se emituje muzika ili izvodi zabavni program biće inače obavezni da obezbede propisane uslove i mere zvučne zaštite. Utvrdiće se, šire gledano, uslovi i preduzeti mere zaštite od buke kroz prostorno-urbanističko i akustičko planiranje, zvučnu zaštitu, propisivanje graničnih vrednosti, indikatora buke u životnoj sredini, akustičko zoniranje, stalno merenje i ocenu nivoa buke u životnoj sredini, itd.

Za prekršaj onome pravnom licu koje emituje buku iznad propisanih graničnih vrednosti od sada će moći da se uz novčanu kaznu izrekne i zaštitna mera zabrane vršenja određene delatnosti u trajanju do tri godine, a odgovornom licu, pravnom licu, zabrana obavljanja određenih poslova u trajanju do jedne godine. To je naročito dobro rešenje jer vrlo često pretnja ovakvom sankcijom ima veći pozitivni efekat po potencijalnog počinioca od novčane kazne.

U akustičnim zonama i tihim zonama u anglomeracijama i izvan naselja ograničava se ili zabranjuje upotreba izvora buke, odnosno obavljanje aktivnosti koje prouzrokuju buku iznad propisanih graničnih vrednosti.

Za održavanje javnih okupljanja, zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom i zatvorenom prostoru, koje mogu dovesti do prekoračenja graničnih vrednosti indikatora buke, jedinica lokalne samouprave svojom odlukom određuje ulice, delove ulice i naselje i druge lokacije namenjene za te svrhe, kao i mere zvučne zaštite u vreme održavanja.

Zakonom je predviđeno da se takvi javni skupovi i druge aktivnosti moraju najaviti 20 dana unapred, pa će jedinice lokalne samouprave koja odlučuje o održavanju tih javnih skupova, zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti, imati dovoljno vremena da organizuju kontrolu poštovanja propisanih graničnih vrednosti buke.

Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, koji je donet, uredio je ovu oblast u skladu sa načelnim rešenjima sadržanim u setu zakona iz oblasti zaštite životne sredine, a ovaj zakon označiće i potpuno usklađivanje ovog našeg akta sa Evropskom direktivom 2002/49.

Zato će ubuduće pri projektovanju, građenju i rekonstrukciji stambeno-poslovnih i poslovnih objekata, objekata saobraćajne infrastrukture, pre svega tu mislim na puteve, železnice, aerodrome i industrijskih objekata, morati da se sprovedu i mere zvučne zaštite.

Uvodi se kao zakonska odredba obaveza jedinicama lokalne samouprave sa više od 100 hiljada stanovnika izrada strateških karata buke i akcionih planova, a strateške karte buke obavezno se izrađuju za sve aglomeracije, glavne puteve, glavne železničke pruge i za glavne aerodrome, u skladu sa ovim zakonom.

Ovaj zakon utvrđuje da će sve strateške karte buke za aglomeracije za glavne puteve, za glavne železničke pruge i za glavne aerodrome morati da budu izrađene najkasnije do 30. juna 2024. godine, a akcioni planovi zaštite od buke u životnoj sredini najkasnije godinu dana od usvajanja strateških karata buke.

Vredi pohvaliti i to što je rok od samo godinu dana od dana stupanja na snagu podzakonskog akta dat i za određivanje akustičkih zona.

Na kraju, poštovane kolege narodni poslanici, uvažena ministarka, uvek se setim onoga što kaže i naš predsednik Aleksandar Vučić, imamo neke ministre koji se trude, imamo neke ministre koji se ne trude. Mislim da je upravo danas u ovom plenumu upravo ona ministarka koja se izuzetno trudi. Drago mi je što je često ovde sa nama i mislim da mi iz poslaničke grupe PUPS "Tri P" podržavamo njen rad u celosti. Nismo se ni jednog trenutka trudili da je štitimo kada su je oni tapšali po ramenu i drugi je napadali, gledali smo da podržimo njen rad upravo ovde u plenumu, jer smo znali da radi dobru stvar za Srbiju. To pokazuje da Aleksandar Vučić, predsednik naše Republike, dobro zna da izabere kadrove, pa čak i kada su ovakve teme u pitanju, teme životne sredine.

Zahvaljujem se svima na pažnji.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedniče Dačiću, uvaženi potpredsednici, dragi narodni poslanici, poslanička grupa PUPS - "Tri P" smatra da je očuvanje KiM u sastavu Republike Srbije jedan od naših najvažnijih državnih i nacionalnih interesa. Zato PUPS pruža bezrezervnu podršku našim pregovaračima a posebno predsedniku

Republike Aleksandru Vučiću, koji se bori u briselskim pregovorima protiv svih onih koji bi da Republiku Srbiju proteraju iz naše južne pokrajine.

Shodno tome, godinama naglašavamo da je KiM ne samo državno, pravno, demokratsko, nacionalno i građansko, već i suštinsko imovinsko i egzistencijalno pitanje svih građana naše zemlje. Pojam imovina ili svojina razumeju svi u svetu, a posebno zemlje zapada, među njima i one koje su fabrikovale i priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova.

Kada je reč o svojinskom pitanju na KiM, pravo međunarodno i domaće, pravda i argumenti su na strani države Srbije. Zbog toga pitanje svojine, prirodnih i materijalnih bogatstava na KiM, dakle imovine države Srbije i njenih građana, kao i imovine SPC ali i ostalih verskih zajednica, mora da bude tema ispred svih tema, prioritet nad prioritetima kada je u pitanju agenda briselskog dijaloga Beograda i Prištine.

Katastar od pre NATO agresije 1999. godine nedvosmisleno dokazuje da je najmanje 58% zemljišta, odnosno teritorije KiM u državnom, privatnom, društvenom i crkvenom vlasništvu Republike Srbije i njenih građana. I stalnim i glasnim isticanjem ovog argumenta u prvi plan dramatično bi se u našu korist poboljšala naša pregovaračka pozicija i u eventualnim statusnim pregovorima. Zato privremene vlasti u Prištini grubim falsifikatima pokušavaju da promene ovo, originalnim dokumentima potkrepljeno pravno i činjenično stanje, sve sa ciljem da nas stave u potčinjenu poziciju.

Naše današnje poslaničko pitanje posvećeno je statusu imovine SPC i ostalih verskih zajednica na KiM. Za ovo pitanje zainteresovane su sve verske zajednice u našoj zemlji, a primer za to je angažman beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara u Nacionalnom timu za preporod sela Srbije, a svi znamo da Vatikan nije priznao tzv. državu Kosovo, a Sveta stolica nam je i pomogla u sprečavanju pokušaja otimanja pravoslavnih hrišćanskih svetinja na Kosovu preko neuspelog ulaska Kosova u UNESKO.

Višestranačka Skupština Republike Srbije je još 1991. godine izglasala Zakon o potvrđivanju imovine SPC i ostalim verskim zajednicama u Srbiji pokušavajući tako da ispravi nepravdu i otimačinu koju su tadašnje vlasti počinile posle Drugog svetskog rata. Nažalost, iz nekih ideoloških razloga tadašnji predsednik Republike nije potpisao taj zakon koji je usvojen osam godine pre NATO agresije.

Međutim, Republika Srbija je napokon 2006. godine, naglašavam, dve godine pre jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova konačno donela Zakon o vraćanju imovine crkvama i verskim zajednicama koji u članu 3. odeljak 4. izričito naglašava da se pod teritorijom Republike Srbije u smislu ovog zakona podrazumeva i teritorija AP Kosovo i Metohija.

Imovina crkava i verskih zajednica se bez dileme najlakše može vratiti crkvi jer je reč o nekretninama koje su i danas mahom ostale u državnom, odnosno tzv. društvenom vlasništvu jer je tu otetu imovinu država poklanjala tzv. bezemljašima, ali su uglavnom te nekretnina u istom faktičnom stanju kao u vreme kada su oduzete. Zato vraćanje te imovine ne treba da predstavlja poseban finansijski teret za državu jer će se prevashodno vraćati u naturalnom obliku.

O crkvenoj imovini postoje evidencije i lako se mogu identifikovati crkve i verske zajednice kao raniji vlasnici, a restitucija imovine crkvama i verskih zajednica zasnovana na ravnopravnosti ovih subjekata i jednakosti njihovih prava poboljšaće njihov materijalni položaj i stvoriti bolje uslove za uspešniju međucrkvenu i međureligijsku saradnju.

Vraćanje oduzete imovine verskim zajednicama na KiM posebno je važno radi neophodne podrške kako svih političkih i društvenih subjekata u našoj zemlji, tako i međunarodne zajednice tokom nastavka pregovora u Briselu sa privremenim institucijama vlasti u Prištini.

Pitanja za Vladu Republike Srbije su, prvo, šta konkretno na planu restitucije imovine SPC i ostalih verskih zajednica na KiM čini naša Vlada? Drugo, kakva je po tom pitanju saradnja naše Vlade sa privremenim institucijama u Prištini? Treće, koji je bio odgovor evropskih posrednika u briselskom dijalogu ako su naši pregovarači kandidovali tu temu u agendu dijaloga? Četvrto i poslednje, da li će zbog očigledne opstrukcije otvaranja ovog suštinskog životnog pitanja od strane posrednika koji dolaze iz EU Republika Srbija o tome izvestiti UN koje su na osnovu slova Rezolucije 1244 izvorna adresa za kontrolu i upravljanje Briselskim dijalogom? Zahvaljujem.
Zahvaljujem se uvaženom narodnom poslaniku Životi Starčeviću iz poslaničke grupe JS.

Sledeći na listi je uvaženi narodni poslanik, predstavnik Saveza vojvođanskih Mađara, Akoš Ujhelji. Izvolite.
Zahvaljujem, Akošu Ujheljiju.

Sledeći je uvaženi narodni poslanik Hadži Milorad Stošić.

Izvolite.