Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Jelena Jerinić

Jelena Jerinić

Zeleno-levi front

Obaveštenja i objašnjenja

Zahvaljujem.

Građani i građanke već znaju da mi nismo propustili ni jednu priliku da ovde postavimo pitanje ministrima i drugim državnim funkcionerima. Nažalost, neka pitanja koja smo postavili ostala su neodgovorena i u tome prednjači svakako predsednik parlamenta, koji i dalje izbegava odgovore na pitanja o tome gde se nalazi Narodna inicijativa za zabranu iskopavanja litijuma i bora. Zbog toga smo mi protiv njega i protiv nekoliko njegovih saizvršilaca podneli krivičnu prijavu.

Drugi na listi po neodgovorenim pitanjima je ministar Gašić i zato ću ja danas iskoristiti priliku da njemu postavim neka od tih pitanja ponovo i dodaću još neka pitanja, koja se uglavnom odnose na vođenje kadrovske politike u policiji.

Mislim da je dobro za sve vas da naučite kako se odgovara na pitanja, s obzirom na to da ćete uskoro odgovarati i pred sudom, čim siđete sa vlasti.

Često vaše kolege ovde optužuju da se mi zalažemo za lustraciju. Tačno je da mi mislimo da mnogima od vas treba da bude zabranjeno bavljenje bilo kakvim javnim poslom, zbog sve štete koju ste naneli ovoj zemlji. Međutim, mi se prevashodno zalažemo za vašu krivičnu odgovornost, a to će omogućiti informacije koje ovih dana cure upravo iz vašeg kriminalnog sistema. Znate kako kažu - ko sa đavolom tikve sadi, o glavu mu se obiju.

Za početak, želim da pitam ministra policije koliko je puta u protekle dve godine raspisivan konkurs za direktora policije i zašto nijednom? Da li je to opet nije zakazao sistem i nema ni jednog jedinog kandidata za direktora policije, pa vi morate da ga glumite ili vam je prosto toliko važno kadriranje u policiji da nikom ne možete to da prepustite?

Zeleno-levi front je skovao jedan izraz za SNS i vaše saradnike, a to je - kriminalna elita na vlasti. I ovde su se neki prepoznavali u tom izrazu, a i neki van parlamenta, pa smo tako dobili dve tužbe od "Milenijum tima", koji je vaša omiljena firma za nameštanje poslova.

Ono što saznajemo poslednjih dana, da se vi ne bavite samo privrednim kriminalom. Primer za to je policija u kojoj se progone oni koji su profesionalci a brane se i štite oni koji su kriminalci. Tako je na primer policajac Tumanović takođe dobio krivičnu prijavu i bio u pritvoru, a on je, recimo, izjavio da novac od droge dele SNS i BIA, kao i da se na vrhu piramide nalaze braća Vučić, nekadašnji ministar Stefanović i Dijana Hrkalović. Takođe je svedočio o tome da je postojao spisak od 1.500 policajaca koji nisu bili podobni za SNS i koji su zbog toga raspoređeni na niža radna mesta ili su isterani iz MUP-a.

Sličnu sudbinu doživljava i inspektor Dragan Kecman, koji je radio na slučaju ubistva Slavka Ćuruvije.

Ministre Gašiću, pitala sam vas pre četiri meseca, zbog čega je službenom tajnom proglašena procena bezbednosti za inspektora Milenkovića i Mitića, kojima je ugrožen život i kojima je prećeno likvidacijom zbog otkrića plantaže marihuane u Jovanjici? Vi ste ovde sedeli danima braneći kriminalce koji su optuženi u tom predmetu, a optuživali ste službenike policije, kojom rukovodite.

Isto tako, u vašem sistemu, koji nije zakazao, neko štiti načelnika Beogradske policije Milića, koji je na konferenciji za medije 3. maja pokazao spisak dece koja su navodno trebala da budu ubijena u "Ribnikaru". Vi ste stajali iza njega, čuvali ste mu leđa.

A o vođi bande huligana, visoko pozicioniranom žandarmu Nenadu Vučkoviću, niste rekli ni jednu jedinu reč. On je istovremeno radeći u Žandarmeriji bukvalno upravljao kriminalnom organizacijom, izdavao naređenja, koordinirao aktivnosti, ali i izvlačio iz nezgodnih situacija. U barem šest slučajeva tužilaštvo i policija nisu reagovali, ignorisali su dokaze o njegovoj uključenosti u organizovani kriminal. Da li će neko u policiji odgovarati jer mu je omogućio da uništi ključne dokaze sa telefona njegovog ortaka Aleksandra Stankovića, osvedočenog kriminalca?

Konačno, vi ćete, ministre Gašiću, sigurno znati da li je Vučković i dalje zaposlen u policiji? Da ne čuvate možda mesto direktora policije baš za njega? Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Pre nekoliko dana pojavila se vest o tome da se pripremaju izmene zakona koji će javnim izvršiteljima omogućiti da na terenu utvrđuju vlasništvo nad nekretninama. Piše i da ova genijalna ideja je rezultat dogovora direktora Republičkog geodetskog zavoda i predsednika Komore javnih izvršitelja. Time bi se navodno rešila višedecenijska efikasnost Katastra, ali se ne navodi da se tako izvršiteljima namešta još jedna tezga iz koje bi nesumnjivo ostvarili vrlo finu zaradu na teret građana i građanki.

Pitanje za ministarku pravde – da li vaše ministarstvo kao resorno priprema ove izmene? Ko te izmene piše i zašto o tome ne može ništa da se nađe na vašem veb sajtu? Zašto se ovaj posao poverava javnim izvršiteljima?

Vama je sigurno poznato kakav ugled u javnosti uživa izvršiteljska profesija. Razlog za to su pojedini javni izvršitelji protiv kojih su građani podnosili pritužbe i vama i Komori, ali i tužbe sudu. Moj kolega Radomir Lazović postavio vam je ovde poslednjeg četvrtka u junu pitanje u vezi sa tim. Na ta pitanja niste odgovorili, već ste skupštinsku govornicu zloupotrebili da govorite o nečemu što vas niko nije pitao. Ja danas ponavljam ta pitanja na koje imate obavezu da odgovorite u roku od 15 dana.

Tih dana bio je aktuelan slučaj oduzimanja cele zgrade na Vračaru u kojoj živi 13 porodica i to protivno sudskoj odluci. Istovremeno u Novom Sadu iseljena je penzionerka, ostavljena na ulici da se sama snalazi za smeštaj sa penzijom od 27.000. U Srbiji ljudi ostaju bez krova nad glavom zbog dugova od par hiljada evra koje vrlo često nisu ni napravili, već su žrtve prevare, ali izvršitelje to često ne zanima, čak i kada investitori priznaju krivicu.

U koliko slučajeva je vaše ministarstvo izvršilo kontrolu rada javnih izvršitelja? Zeleno-levi front smatra da se ne sme dozvoliti da nečiji jedini dom bude predmet prinudnog izvršenja, ali nas zanima šta ćete vi učiniti po tom pitanju. Vaš kolega Vesić, govorio je juče ovde o pravu na stanovanje onako kako je ono garantovano međunarodnim konvencijama. Ti standardi moraju biti poznati i vama.

Poznata su najmanje tri slučaja koje vodi izvršiteljka Mirjana Dimitrijević, gde ne postoje objekti iz presude nad kojima je naloženo izvršenje, ali se izvršenje i dalje sprovodi i ljudima se bukvalno otima imovina.

Protiv izvršiteljke Dimitrijević postoje krivične prijave zbog kojih bi ona morala da bude sa dužnosti i to vam je sigurno poznato. Nadležno tužilaštvo odbija da pokrene postupak iako je apelaciono tužilaštvo izdalo obavezno uputstvo o pokretanju postupka protiv izvršiteljke i veštaka i to zbog nesavesnog rada u službi i falsifikovanja isprava, i to ne jednom nego pet puta. I vama su se obraćali oštećeni. Zbog čega ne postupate po službenoj dužnosti i zbog čega omogućavate dalje kršenje zakona?

Neka pitanja za Javno tužilaštvo za organizovani kriminal – izdali ste saopštenje da će te od pravosudnih organa SAD i drugih međunarodnih partnera zahtevati konkretne dokaze o umešanosti Aleksandra Vulina u organizovani kriminal? Da li ste poslali te zahteve, kada i kome tačno? Ako niste, kada planirate to da uradite? Danas, sutra, možda neki dan od ponedeljka?

Ja ne znam ko vama radi pres kliping, ali to uopšte nije dobro, jer da bolje pratite medije, mogli ste još 2015. godine da pročitate da Vulin nije mogao da objasni odakle mu 200.000 evra ili je vašim iskusnim tužiocima priča o tetki iz Kanada zvučalo uverljivo? Čak i da jeste tako, tu informaciju kasnije ste mogli da ukrstite sa informacijama iz sudskih postupaka koje sami navodite u saopštenju. Godine 2022. mogli ste osnovano da posumnjate u priču o tetki iz Kanade. Mogli ste da se upitate ko je plemenita tetka i da li je stvarno iz Kanade ili je možda iz Ritopeka, ili je možda tetka iz Jovanjice?

Razne optužbe su se čule na račun Aleksandra Vulina u tim postupcima. Da li ste proverili da li su postojali kontakti između članova klana Veljka Belivuka i Vulina? Da li ste proverili da je on posećivao kuću u Ritopeku, da je bunker na stadionu Partizana bio njegov i da je on tu uzgajao marihuanu? Da li ste ga pitali šta je radio u Javanjici? Da li ste proverili navode da je nameravao da ucenjuje vašeg kolegu predsednika Višeg suda u Beogradu?
Hvala predsedavajući.

Poštovani građani i građanke Srbije počeću sa jednim pitanjem za ministra unutrašnjih poslova Gašića.

Govorili ste o tome ovde koliko je prijava unutrašnjoj kontroli podneta protiv inspektora Mitića i Milenkovića u pokušaju da ih iskreditujete kao svedoke tužilaštva u slučaju Jovanjica. Tada sam vas pitala na čiju stranu na taj način stavljate. Još uvek čekam taj odgovor.

Danas vas pitam – da li unutrašnja kontrola ispituje postupanje policije u slučaju nestanka i svirepog ubistva Noje Milivojev koja je tri nedelje nakon prijavljenog nestanka, pronađena mrtva i raskomadana upravo na mestu na kom je njena porodica od početka tvrdila da se nalazi. Koji su razlozi za ovakvo postupanje policije?

Moje sledeće pitanje odnosi ne na nedavno objavljeni spisak botova zaposlenih u raznim organima javne vlasti koji na društvenim mrežama u radno vreme, o trošku građana i građanki Srbije, obavljaju poslove za račun SNS.

Danima već nema reakcije SNS, pa je moje pitanje za predsednika Republike – da li možemo da očekujemo neko vaše vanredno obraćanje ili vi sa strankom više nemate ama baš nikakve veze?

Da li će se u tom obraćanju naći mesta i da opravdate postupanje bosa Surduličkog EPS-a Bobana Petrovića i vođe lokalnog tima Dragana Stojanovića ili kako to da Vlada Sekulić, generalni direktor „Laste“ i član glavnog odbora SNS objavljuje još jedna spot kojim se crtaju mete novinarima nezavisnih medija?

Da li ćete nam i ovog puta, kao 2017. godine ove dosta neobične okolnosti objasniti, kao kada ste nam objašnjavali da nema niče čudnog da skoro 7.000 ljudi uplati SNS baš 40.000 dinara, a da su neki istovremeno korisnici socijalne pomoći?

Konačno na današnji dan moramo da postavimo još neka pitanja.

Danas je 11. juli, dan kada je pre 28 godina počelo raseljavanje preko 20.000 žena, dece i starih i streljanje oko 8.000 muškaraca i dečaka na više lokacija na području Srebrenice.

Međunarodni sud pravde je 2007. godine potvrdio je da je na taj način počinjen genocid. Moje pitanje za predsednicu Vlade da li je i dalje zvanična politika Vlade Srbije da zvaničnicima Srbije nije mesto u Srebrenici dok se ne odgovara za napad na Aleksandra Vučića 2015. godine u Potočarima.

Šta se konkretno takvom politikom postiže? Ja ne opravdam taj napad i slažem se da ga treba ispitati. Ipak, ne mogu da vas ne pitam da li je moguće da jedne polomljene naočare stavljate u ravan sa ubistvom osam i proterivanjem 20.000 ljudi.

Šta se tačno postiže negiranjem da se u Srebrenici desio genocid, odnosno šta se postiže time kada kažemo da je to bio samo običan ratni zločin ako tako nešto uopšte postoji?

Što se prava tiče, stvar je dosta jasna, jer je pravna definicija genocida veoma rigidna, a posle Drugog svetskog rata sudski je utvrđena samo u dva slučaj. Jedan od njih je Srebrenica 1995. godine. O tome možete čitati u knjizi „Haške nedoumice“ u izdanju Beogradskog centra za ljudska prava. U njoj ćete pročitati o tome kako se pojam genocida neretko zloupotrebljava u politici, a možda u tome prepoznate i neke od svojih postupaka.

Ako zanemarimo i pravnu definiciju i politički kontekst, istina je da negiranje genocida ne čini dobro ni srpskim žrtvama koje su i te kako brojne i bolne. Nema takmičenja u broju žrtava ratnih zločina. Svaka žrtva je previše. Priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid ne znači nipodaštavanje ni jedne druge žrtve, ni jedne srpske žrtve. Naprotiv, to nam omogućava da krenemo dalje, a Srbiji da vodi aktivnu miroljubivu politiku i stvara prijateljstva sa onima koji žele isto i za to se zalaže Zeleno-levi front.

Ja sam 1995. godine imala 17 godina, živela sam u Srbiji i na državnoj televiziji nisam mogla da čujem šta se tamo dešavalo.

Gospođo premijerka, vi ste tada imali koju godinu više i bili ste na drugom mestu. Možda ste mogli da čujete još neke informacije.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Počeću sa nekim pitanjima na koje poslanici i poslanice Zeleno – Levog fronta ili nisu dobili odgovore u propisanim rokovima ili su ti odgovori bili paušalni i neprecizni, čime se praktično obesmišljava postavljanje pitanja na ovaj način, a građani i građanke se uskraćuju za informacije o tome kako se u njihovo ime ostvaruje javni interes.

Dakle, 2. juna ove godine poslala sam Regulatornom telu za elektronske medije zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, tražila da mi se dostavi dozvola za pružanje medijske usluge televizije „Informer“. Stručna služba REM-a obavestila me je da dozvola izdata 24. maja, dva dana nakon podnošenja zahteva. Zaista sam bila zadivljena efikasnošću Saveta REM-a.

Međutim, služba REM-a propustila je da dostavi elaborat koji čini sastavni deo te dozvole, a iz koje se vidi šta je zapravo opredelilo Savet REM-a da u ovom ekspresnom roku omogući Draganu J. Vučićeviću da ima i televiziju.

Podsećam da je jedan od zahteva protesta „Srbija protiv nasilja“ gašenje tabloida koji promovišu nasilje, u čemu prednjači Vučićevićev tabloid „Informer“.

Danas je 27. jun i zakonski rokovi za REM su istekli. Ja ću svoje pravo na pristup ovog informaciji, kao građanka, potražiti pred Poverenikom za informacije od javnog značaja.

Danas, kao narodna poslanica, imam druga pitanja. Moram još jednom da pitam – gde je Olivera Zekić? Možda koristi stari godišnji odmor.

Inače je teško objasniti zbog čega se ona, inače žustra učesnica javne debate po mnogim pitanjima koja nisu u njenom opisu posla, u javnosti skoro nije oglasila od 10. maja, kada smo na vrata REM-a zalepile ostavku i za nju i za sve druge članove Saveta koju je samo potrebno potpisati.

Gospođo Zekić, da li ste vi naložili stručnoj službi da elaborat ne učini dostupnim javnosti? Ako to nije bila vaša ideja, molim vas da obezbedite da se u instituciji koju predvodite sprovodi Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Dakle, 6. juna ove godine moj kolega Robert Kozma postavio je pitanje vršiocu dužnosti ministra prosvete – da li je tačno da je pravi razlog za odlaganje državne mature u tome što softver koji je država platila firma „Komtrejd“ više stotina miliona dinara ne radi? Rok za davanje odgovora je istekao, a v.d. ministra nije se oglasio.

Pretragom podataka na portalu javnih nabavki može se videti da je u periodu dve godine „Komtrejd“ dobio ukupno 211 projekata za javnu upravu, a 10 za Ministarstvo prosvete.

U periodu dok čekamo ovaj odgovor na pitanje od ministra prosvete, „Komtrejd“ je dobio još pet dodatnih ugovora za različite organe javne vlasti. Da li je moguće da u zemlji koja se promoviše kao raj za IT jedna firma dobije tolike poslove, a da na kraju softver ne radi?

Nekoliko pitanja iz oblasti unutrašnjih poslova. Ministar Gašić je prošle nedelje u ovom domu izrekao niz optužbi na račun inspektora Milenkovića i Mitića koji su rukovodili istragom u slučaju „Jovanjica“. Rekao je da je protiv obojice podnet veliki broj prijava Službi unutrašnje kontrole zbog zloupotrebe, ali je propustio da kaže da službom rukovodi Goran Colić, čovek koga je on u MUP doveo direktno iz BIA.

Pitanje za ministra Gašića – zašto je proglašena službenom tajnom procena bezbednosti za ova dva inspektora nakon što je prijavljeno da su im životi ugroženi i da je pripremljena njihova likvidacija?

Nakon prijave trebalo je pune dve godine da bi se izradila ova procena bezbednosti. Da li je u tom periodu nešto trebalo da se desi?

Zbog čega je provera urađena tek nakon reakcije Zaštitnika građana, i to u gotovo jednom jedinom danu?

Ko je ispitan u toku te provere i da li je tačno da je to učinjeno tako što su policija, vojska i BIA jednostavno pitane – da li neko iz vaše službe učestvuje u pripremi likvidacije, na šta su oni jednostavno odgovorili – ne?

Javnosti je potrebno pokazati taj dokument da se vidi kako je izrađen i ko je ispitan.

Gospodine Gašiću, kako vidite ulogu ministra unutrašnjih poslova? Da li mislite da je u redu da u toku sudskog postupka na ovaj način diskreditujete zaposlene u vašem ministarstvu koji su ovde svedoci Tužilaštva? Da li znate da na taj način vršite neprimereni uticaj na samostalno javno tužilaštvo i nezavisni sud, što je Ustavom zabranjeno? Na čiju stranu se na ovaj način stavljate?

(Predsednik: Pet minuta.)

Pitanje za ministarku pravde, VST i VSS – kada ćete reagovati na ove izjave ministra Gašića i upozoriti ga to što čini je zabranjeno Ustavom i zakonom?

Zahvaljujem.
Hvala, predsedavajući.

Generacija kojoj ja pripadam prepešačila je hiljade kilometara na protestima. Šetali smo 1996. i 1997. godine zbog izborne krađe. Šetali smo 2000. godine. Šetali smo ponovo 2016. godine zbog rušenja u Savamali, na ekološkim protestima, a danas šetamo protiv nasilja. Niko ne spori da svako u Srbiji ima pravo na okupljanje. Slobodu mirnog okupljanja garantuje Ustav.

Međutim, da li je sloboda ako vam neko preti otkazom ako ne dođete na stranačkim skup? Da li je sloboda ako vam neko za to nudi novac? Da li je sloboda ako vam šef uzme ličnu kartu i kaže da će vam je vratiti ako dođete na skup SNS u petak? Da li je sloboda kada vas negde dovezu autobusom na miting, a onda vam ne daju da odatle odete, kao u Pančevu prošle nedelje?

S tim u vezi pitanje za ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – ko je naložio Inspektoratu za rad da ne reaguje na organizovanu kampanju u kojoj se zaposlenima u javnoj upravi, u javnim preduzećima, ali i privatnim preduzećima preti, ako ne odu na miting SNS, pod pretnjom otkaza? Ako je inspekcija rada u ovoj zemlji zarobljena, građanima i građankama koji trpe takve pretnje, Zeleno-Levi front, Ne davimo Beograd poručuje. Mi ne možemo da vam savetujemo da se sami borite protiv takvih ucena. Razumemo vašu odluku, ali želimo da znate da se mi borimo za državu u kojoj takvih ucena neće biti i u kojoj će ucenjivači biti sankcionisani.

Ako, pak, odlučite da se borite protiv ovih ucena, znajte da imate našu punu podršku i besplatnu pravnu pomoć. Mi ćemo podneti krivične prijave, tužbe, predstavke i zastupati vas pred nadležnim organima.

Pitanje za Branka Ružića, ministra prosvete u ostavci - da li je Ministarstvo, na čijem ste još uvek čelu, na bilo koji način reagovala na otkazivanje ekskurzija i školskih takmičenja jer su svi autobusi zauzeti zbog mitinga SNS-a? Da li je moguće da iz školskih uprava dolaze nalozi direktorima škola da na miting moraju doći sa još pet osoba? Da li je moguće da direktor srednje Tehničke škole u Zrenjaninu koristi đački parlament da bi vrbovao učenike za dolazak na skup SNS.

Pitanje za ministarku za brigu o porodici i demografiju - da li je vaše Ministarstvo proverilo navode da se trinaestogodišnjacima u Beogradu nudi novac da dođu na miting SNS, bez znanja roditelja i staratelja?

Pre par dana pročitali smo dopis stalne misije Republike Srbije UN u kojem stoji da ambasador Stevanović neće biti na poslu jer mora da ide na miting SNS.

Pitanje za ministra spoljnih poslova - koliko košta avionska karta za Stevanovića i ko to plaća?

Ko, uostalom, plaća čitavu organizaciju mitinga SNS, pitanje je za direktora Agencije za sprečavanje korupcije? Da li ćete u okviru svojih nadležnosti pitati SNS koliko koštaju svi ti autobusi, koliko koštaju sendviči sa likom Aleksandra Vučića? Koliko koštaju "kol centri", sms poruke, grandiozna bina i ozvučenje koji se danima montiraju ispred Narodne skupštine? Koliko koštaju mobilne bazne stanice i ko ih je obezbedio?

Ja verujem da građani i građanke Beograda ni na koji način koji bi mogao da se okarakteriše kao nasilje neće reagovati na dovođenje ljudi na miting SNS u petak. Verujem da će svoje neslaganje sa politikom SNS iskazati na mirnim protestima na koje dolaze svojom voljom, a koji se nastavljaju u subotu, 27. maja u 18,00 časova ispred Narodne skupštine.

Treba da znate da ljudi koji protestvuju danas u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Kraljevu, Užicu, Požegi i drugim gradovima ne dolaze zbog toga što ih pozivaju neki političari, dolaze da bi zajedno tugovali. Dolaze da bi zajedno pokazali da su zabrinuti, da bi zajedno pokazali empatiju. Izlaze takođe i da bi zahtevali odgovornost…