| 26.10.2023. |
|
||
|
|||
|
Hvala.
Zeleno-levi front podneo je Predlog zakona o građanskom partnerstvu. Podsećamo i danas da je krajnje vreme da se ljudima koji žive u zajednicama života sa partnerima i partnerkama istog pola, odnosno koji žive u ovim porodicama omogući da ostvaruju sva prava koja su Ustavom garantovana građanima i građankama Srbije.
Za nas je ovo pitanje ljudskih prava. Mi podržavamo izjednačavanje LGBTA+ osoba u svim pravima – zaštitu od diskriminacije i pre svega zaštitu od nasilja kojom su u svakodnevno često nekažnjeno izložene. Ne samo da institucije ne štite ljude od torture, nego ni ne sankcionišu one u svojim redovima koji to čine. Više od 50% LGBTA+ osoba u Srbiji živi u nekom obliku partnerstva, a izjavili su da bi registrovali to partnerstvo ako bi to bilo pravno moguće. Mi verujemo da su društveni tretman i zajamčenost prava LGBTA+ osoba mera slobode svih u društvu.
Biće sigurno onih, čak i među protivnicima režima, koji će reći da nije vreme za ovaj zakon, da postoje važnije teme. U Srbiji su LGBTA+ osobe su oduvek među najviše diskriminisanim osobama. Kada će doći vreme da govorimo i o njihovim pravima. Mi ovde predstavljamo građane i građanke Srbije, sve građane i građanke i naša je obaveza da štitimo sve koji su obespravljeni.
Prošlog meseca ovde je samo 26 poslanika i poslanica glasalo da se predlog uopšte nađe na dnevnom redu, odnosno to nije bilo dovoljno čak ni da se razgovara o tome da li ovi ljudi zaslužuju da u Srbiji žive kao porodice. Ta homofobna parlamentarna većina moraće ipak da sasluša bar u ova tri minuta, koliko ja imam da obrazložim predlog za dopunu dnevnog reda, i to će biti tako sve dok ovaj zakon ne dođe na dnevni red.
Prošli put sam postavila pitanje predsednici parlamenta – do kada će joj njena lična privilegovana pozicija biti dovoljna da predlog ovog zakona ne stavi sama na dnevni red parlamenta? Pokazalo se očigledno da ona nema dovoljno uticaja ni u svojoj poslaničkoj grupi, podržala su je još dvojica kolega iz poslaničke grupe, možda i slučajno, to tek treba da utvrdimo, a koalicioni partnere ne bih ni da pominjem.
Danas bih onda da pitam šefa najveće parlamentarne poslaničke grupe – gospodine Jovanov, od koga stiže naređenje da se ne glasa za ovaj predlog da on dođe na dnevni red? Kod koga je zvonce kada su u pitanju istopolne zajednice u Srbiji. Hvala.
12/3 TĐ/MJ
Zahvaljujem.
Budimo realni, Ustavni sud je previše daleko od građana i građanki Srbije. Većina njih ne zna šta su nadležnosti Ustavnog suda, niti može igde i da vidi, osim možda kolege Petrova, živog sudiju Ustavnog suda. Ali, ajde da navedemo među brojnim nadležnostima suda verovatno dve su najvažnije. Jedna je da je Ustavni sud čuvar ustavnosti i zakonitosti i da treba da reaguje kada se donose neustavni zakoni i kada se donose neustavne uredbe i drugi opšti akti izvršne vlasti. S druge strane, on je zaštitnik ljudskih prava. Dakle, treba da odlučuje o ustavnim žalbama, kada je podnose građani koji nisu uspeli svoja prava da zaštite pred domaćim sudovima i drugim postupcima. Kao takav, dakle njegov bi zadatak trebalo da bude da svakodnevno se suprotstavlja samovolji apsolutno svake vlasti i zato bi u njemu trebalo da sedi 15 zaista najistaknutijih pravnika i pravnica koje ova zemlja ima u određenom trenutku.
Istini za volju, naš Ustavni sud nije se direktno suprotstavljao donosiocima odluka iz izvršne vlasti, čak ni u periodu prvog mandata od 2007. do 2016. godine, ali ipak je doneo nekoliko važnih odluka. Od 2016. godine, kada se prevashodno vi bavite izborom sudija, naprednjačka većina je izabrala u Ustavni sud ljude koji su drastično promenili praksu.
Dakle, danas takođe većina građana i građanki ne zna ko su ljudi koji u poslednjih devet godina obavljaju ove važne poslove, a oni su uljuljkani u svoje anonimnosti i podržani dosta velikim platama, ali zato izabrali da ne reaguju na činjenicu da je SNS trajno kontaminirala naš pravni sistem donoseći kako zakone, tako i različite akte Vlade po svom nahođenju kršeći time osnovne principe podele vlasti i gazeći bezobzirno ustavne garancije ljudskih prava znajući da u Ustavnom sudu, ali i drugde sede neki njihovi ljudi.
Hajde da vidimo šta Ustavni sud nije radio. Mi smo kao poslanici i poslanice Zeleno-levog fronta, ali i ranije kao aktivisti i aktivistikinje podnosili brojne zahteve, inicijative i predloge. Trenutno je pred Ustavnim sudom preko 44.000 predmeta. Nakon izbora u decembru 2023. godine podneti su zahtevi za poništavanje čitavog izbornog procesa na sva tri nivou. Dakle, parlamentarnih, pokrajinskih, beogradskih izbora. Iste godine podneto je osam ustavnih žalbi građana i građanki čije ste potpise vi falsifikovali da biste na beogradskim izborima podržali svoje fantomske liste.
Isto smo učinili i nakon izbora juna 2024. godine. Čuli smo na televiziji da je Predlog odluke sačinjen, ali sudije ne smeju da ga objave.
25/3 GD/MT
Takođe, pomenuto je već da je podneta ustavna žalba u decembru 2024. godine od strane skoro trećine narodnih poslanika i narodnih poslanica zbog toga što predsednica parlamenta nije na dnevni red stavila predlog za izglasavanje nepoverenja Vladi iako je na to bila obavezna.
Ali, ajde da ne uzimamo u obzir samo te postupke koji se tiču funkcionisanja političkih institucija, da vidimo kako se Ustavni sud ophodi prema predmetima u kojima se radi o životima običnog, obespravljenog, osiromašenog građanina ili građanke Srbije.
26/1 TĐ/LŽ 15.25 – 15.35
Takođe, isto se desilo kada je firma „RIO Sava“ podnela inicijativu za ocenu ustavnosti uredbe Vlade, a takođe brzom brzinom je takođe stavljen van snage jedan pravilnik Univerziteta u Beogradu kada je to išlo u prilog opstanku plagiranog doktorata Siniše Malog.
Takođe, nije bio ni problem da se suspenduje Zakon o rodnoj ravnopravnosti i da se tako stane na stranu lične mizogine agende Zorana Pašalića. Suspenzijom ovog zakona, inače, su suspendovane i mere za suzbijanje i sprečavanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Konačno, hajde da se osvrnemo i na listu kandidata i kandidatkinja. Zeleno-levi front će podržati jedinog kandidata za kog smo sigurni da nije u direktnoj vezi sa SNS i sigurni smo da ne bi oćutao na kršenje Ustava i zakona koji dolaze od nje. To je kolega Mihajlo Pavlović koga je predložila poslanička grupa PSG-SDA-PDD. Kolega Pavlović je dokazani borac za ljudska prava, kako pred domaćim sudovima, tako i pred Evropskim sudom za ljudska prava, jer je zastupao mnoge obespravljene građane i građanke Srbije. On je tužio i Ministarstvo unutrašnjih poslova zbog ne reagovanja na ovaj nelegalni kamp ispred Narodne skupštine gde su rado viđeni gosti i neki od vaših kandidata za sudije Ustavnog suda. Takođe je na sudu dobio Pravosudnu akademiju, i to onda kada je direktor bio sadašnji ministar pravde, i to zamislite zbog krađe intelektualne svojine. Takav sudija Ustavnog suda nama treba. Dakle, osoba koja se ne ustručava da stane nasuprot nosilaca vlasti u zaštitu slabijih.
Što se tiče ostalih, oni zaista nisu istaknuti pravnici. Većina istaknutih pravnika u ovoj državi ne želi da učestvuje u ovoj proceduri, ne žele da ih vi izglasavate ili da ih predsednik Republike na to mesto postavlja, ali ostali ljudi koje ste vi predložili, sasvim nam je jasno, tu treba da obezbede kontinuitet rada Ustavnog suda onako kako je on funkcionisao do sada. Dakle, oni su se isticali u nekim drugim stvarima.
Ja bih sve ove kandidate podelila u tri grupe. Imamo pre svega sadašnje sudije Ustavnog suda, pre svega predsednicu Ustavnog suda za koju ste ovde menjali Zakon o Ustavnom sudu, a da bi mogla da ostane i nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju. Inače, ona se u javnosti može videti čak i manje od Zagorke Dolovac, ako je to uopšte moguće. Dakle, niko ne zna kako izgleda. Tu su i Tatjana Đurkić i Dragana Kolarić i za njih govore ovi rezultati koje sam već navela.
Drugu grupu čine sad raznorazni ljudi, a među njima su bivši ministri i ministarke i drugi koji su u direktnoj vezi sa SNS, bilo kao potpisnici podrške Aleksandru Vučiću ili na neki drugi način. Tu je Zoran Lončar, inače pripadnik bivšeg režima, očigledno vama prihvatljiv. Tu je Maja Popović. Dakle, osoba koja je, dok je bila ministarka pravde, sa velikim ubeđenjem govorila o smrtnoj kazni, iako ona u Srbiji ne postoji praktično od ratifikacije Evropske konvencije o ljudskim pravima. Takođe nam je ovde u sali Narodne skupštine negirala pojam femicida i kao ministarka pravde nije učinila ništa da ubijanje žena u Srbiji prestane. Juče se u Leskovcu dogodio 16 femicid, koliko znamo. Dakle, muškarac je ubodima oštrim predmetom ubio partnerku na ulici. Toliko o ne postojanju femicida.
Na listi su tu i Nikola Banjac, bivši savetnik Miloša Vučevića, Bojan Tubić, posetilac „ćacilenda“, izvinjavam se, takođe obožavatelj Miloša Vučevića, a na drugim mestima pokazale su se, recimo, prof. Jelena Vučković, istaknuta pravnica SNS, koju ste ovde izabrali za Visoki savet sudstva, da bi tamo glasala na zvonce ili da se eventualno ne bi pojavila kad vama ne odgovara da se pojavi, a npr. kada Visoki savet sudstva konačno bojažljivo odluči da se suprotstavi pritiscima u vezi sa izmenama Zakona o sudijama.
26/2 TĐ/LŽ
Naravno, pomenuta je već i sudija Butović iz Novog Sada, ukinula pritvor Vesiću, oslobodila Koluviju, obustavila postupak protiv Nemanje Aleksića, jednog od omiljenih SNS advokata.
Među potpisnicima podrške tu su recimo i Rabrenović i Rapajić. Ja bih sa ovog mesta postavila pitanje predsedniku Republike – da li zna ko je Milan Rapajić, osim što mu je potpisao podršku 2023. godine? Možda je manje poznato da je 2006. godine gospodin Rapajić doveden u vezu sa paljenjem automobila profesorke Marije Draškić zbog toga što je smatrao da je ona kriva što nije izabran u zvanje asistenta-pripravnika na Pravnom fakultetu u Beogradu. Dakle, nezadovoljan odluku Nastavno-naučnog veća, besomučno je uznemiravao profesorku telefonom, a o čemu je ona lično svedočila. Da li je to osoba koja treba da bude sudija Ustavnog suda?
Čak i oni koji su se beskrajno trudili da se nikome javno ne zamere, pre svega vladajućoj stranci, nisu prestali da rade na državnim projektima i njima se može pronaći nešto u ranijim fazama biografije. Tako je npr. kolega Milovanović sa Pravnog fakulteta u Beogradu, kao asistent, bio jedan od petoro ljudi na katedri koji su podržali nezakonit izbor Vojislava Šešelja za profesora Pravnog fakulteta, a kada je koristeći položaj potpredsednika Vlade došao do univerzitetskog zvanja.
Treću grupu, konačno, čine one koje ja zovem nezamerači, nezameračice, a to su ljudi koji se 13 godina nisu oglašavali. Dakle, nismo mogli od njih da čujemo ništa, niti o neustavnim zakonima koje je ova Skupština usvajala, niti o teškim povredama ljudskih prava, niti su o tome pisali, niti su o tome javno govorili. Dakle, ćutali su i čekali i njihovo vreme je konačno došlo.
Kao što sam rekla, ovi ljudi će svakako obezbediti kontinuitet rada Ustavnog suda za račun SNS, ali je pitanje do kada. Ljudi koji se ovako lako prodaju, lako i prelete, odmetnu se, osamostale se i, nažalost, od prvog izbora saziva Ustavnog suda stvoreno je ovde uverenje da sudije Ustavnog suda imenuju političke stranke i da oni njima odgovaraju. Vi ste tu praksu produbili i utemeljili.
Međutim, i danas se verovatno pitate, kada ste u žalosti zbog neuspeha projekta Generalštab, koliko je onih za koje ste mislili da su vaši ili da neće reagovati kada im pripretite u tužilaštvima, u sudovima, u drugim institucijama. Šta će biti kada svi oni počnu da pišu optužne predloge, da pokreću postupke kontrole? Pitanje je – kako će pobunjeni građani i građanke da postupe jednom kada osvoje vlast i da li će njihovi predstavnici krenuti u masovna razrešenja odgovornih i njihovog uklanjanja sa javnih funkcija?
Što se Zeleno-levog fronta tiče, to je nesporno. Spisak nedela prethodnog saziva Ustavnog suda već postoji, a neka ova današnja rasprava posluži kao početak evidencije za nove sudije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Hajde, da nekako sumiramo ovo ono što su kolege govorile. Dakle, koju priču danas prodajete ovde? Dakle, problem je mlađi savetnik. Stvarno. Problem su uslovi za savetnička mesta u državnoj upravi. Ne. Problem je stranačko zapošljavanje. Problem su ljudi koji rade na ugovore o privremenim i povremenim poslovima nezakonito, problem su službenici na položaju u v.d. statusu. Dakle, koliko njih ima sa nezakonitim ugovorima? Što nam to niste pobrali? Što te procente nemamo u obrazloženju zakona?
Postavljeno je više puta pitanje gde je ovde ministarka državne uprave i lokalne samouprave. Ja mogu da pitam i gde je premijer? Da li je primetio koliko je rešenja o postavljenju na položaje pomoćnika ministara i drugih državnih službenika, pa možda i nekih koji sede ovde danas predstavljajući Vladu, u v.d. statusu?
U Izveštaju Evropske Komisije piše da je samo u septembru 2025. godine tih rešenja bilo preko 60%. Dakle, nemojte ovde prodavati građanima i građankama praznu priču o tome da imate premalo mlađih savetnika, da nemate pripravnika. Ko bi se i prijavio da bude pripravnik, kada zna šta sve treba da radi u državnoj upravi?
Hajde da ne bude da se mi pozivamo samo na izveštaje Evropske Komisije, OECD-a, jel, pošto smo već poznati strani plaćenici, hajde da vidimo šta kaže Državna revizorska institucija. Evo Izveštaj iz septembra 2024. godine o angažovanju fizičkih lica van radnog odnosa u ministarstvima. Ovaj Izveštaj pokriva Ministarstvo državne uprave gde ima konstantno preko 30 ljudi koji rade na ugovore, u Ministarstvu građevinarstva saobraćaja i infrastrukture u konstantnom je porastu taj broj, sada je negde preko 160, i Ministarstvo zdravlja gde ih ima skoro 60. Šta ćemo sa tim podacima?
Pa evo, recimo, sad mene niko ni ne sluša. Ministri i ovde državni sekretari se nešto domunđavaju ili im je to nepoznat podatak. Hoće li se neko javiti? Može kolega iz Ministarstva finansija. Možda on ima neku informaciju. Toliko za sada.
Zahvaljujem.
Građani i građanke već znaju da mi nismo propustili ni jednu priliku da ovde postavimo pitanje ministrima i drugim državnim funkcionerima. Nažalost, neka pitanja koja smo postavili ostala su neodgovorena i u tome prednjači svakako predsednik parlamenta, koji i dalje izbegava odgovore na pitanja o tome gde se nalazi Narodna inicijativa za zabranu iskopavanja litijuma i bora. Zbog toga smo mi protiv njega i protiv nekoliko njegovih saizvršilaca podneli krivičnu prijavu.
Drugi na listi po neodgovorenim pitanjima je ministar Gašić i zato ću ja danas iskoristiti priliku da njemu postavim neka od tih pitanja ponovo i dodaću još neka pitanja, koja se uglavnom odnose na vođenje kadrovske politike u policiji.
Mislim da je dobro za sve vas da naučite kako se odgovara na pitanja, s obzirom na to da ćete uskoro odgovarati i pred sudom, čim siđete sa vlasti.
Često vaše kolege ovde optužuju da se mi zalažemo za lustraciju. Tačno je da mi mislimo da mnogima od vas treba da bude zabranjeno bavljenje bilo kakvim javnim poslom, zbog sve štete koju ste naneli ovoj zemlji. Međutim, mi se prevashodno zalažemo za vašu krivičnu odgovornost, a to će omogućiti informacije koje ovih dana cure upravo iz vašeg kriminalnog sistema. Znate kako kažu - ko sa đavolom tikve sadi, o glavu mu se obiju.
Za početak, želim da pitam ministra policije koliko je puta u protekle dve godine raspisivan konkurs za direktora policije i zašto nijednom? Da li je to opet nije zakazao sistem i nema ni jednog jedinog kandidata za direktora policije, pa vi morate da ga glumite ili vam je prosto toliko važno kadriranje u policiji da nikom ne možete to da prepustite?
Zeleno-levi front je skovao jedan izraz za SNS i vaše saradnike, a to je - kriminalna elita na vlasti. I ovde su se neki prepoznavali u tom izrazu, a i neki van parlamenta, pa smo tako dobili dve tužbe od "Milenijum tima", koji je vaša omiljena firma za nameštanje poslova.
Ono što saznajemo poslednjih dana, da se vi ne bavite samo privrednim kriminalom. Primer za to je policija u kojoj se progone oni koji su profesionalci a brane se i štite oni koji su kriminalci. Tako je na primer policajac Tumanović takođe dobio krivičnu prijavu i bio u pritvoru, a on je, recimo, izjavio da novac od droge dele SNS i BIA, kao i da se na vrhu piramide nalaze braća Vučić, nekadašnji ministar Stefanović i Dijana Hrkalović. Takođe je svedočio o tome da je postojao spisak od 1.500 policajaca koji nisu bili podobni za SNS i koji su zbog toga raspoređeni na niža radna mesta ili su isterani iz MUP-a.
Sličnu sudbinu doživljava i inspektor Dragan Kecman, koji je radio na slučaju ubistva Slavka Ćuruvije.
Ministre Gašiću, pitala sam vas pre četiri meseca, zbog čega je službenom tajnom proglašena procena bezbednosti za inspektora Milenkovića i Mitića, kojima je ugrožen život i kojima je prećeno likvidacijom zbog otkrića plantaže marihuane u Jovanjici? Vi ste ovde sedeli danima braneći kriminalce koji su optuženi u tom predmetu, a optuživali ste službenike policije, kojom rukovodite.
Isto tako, u vašem sistemu, koji nije zakazao, neko štiti načelnika Beogradske policije Milića, koji je na konferenciji za medije 3. maja pokazao spisak dece koja su navodno trebala da budu ubijena u "Ribnikaru". Vi ste stajali iza njega, čuvali ste mu leđa.
A o vođi bande huligana, visoko pozicioniranom žandarmu Nenadu Vučkoviću, niste rekli ni jednu jedinu reč. On je istovremeno radeći u Žandarmeriji bukvalno upravljao kriminalnom organizacijom, izdavao naređenja, koordinirao aktivnosti, ali i izvlačio iz nezgodnih situacija. U barem šest slučajeva tužilaštvo i policija nisu reagovali, ignorisali su dokaze o njegovoj uključenosti u organizovani kriminal. Da li će neko u policiji odgovarati jer mu je omogućio da uništi ključne dokaze sa telefona njegovog ortaka Aleksandra Stankovića, osvedočenog kriminalca?
Konačno, vi ćete, ministre Gašiću, sigurno znati da li je Vučković i dalje zaposlen u policiji? Da ne čuvate možda mesto direktora policije baš za njega? Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Pre nekoliko dana pojavila se vest o tome da se pripremaju izmene zakona koji će javnim izvršiteljima omogućiti da na terenu utvrđuju vlasništvo nad nekretninama. Piše i da ova genijalna ideja je rezultat dogovora direktora Republičkog geodetskog zavoda i predsednika Komore javnih izvršitelja. Time bi se navodno rešila višedecenijska efikasnost Katastra, ali se ne navodi da se tako izvršiteljima namešta još jedna tezga iz koje bi nesumnjivo ostvarili vrlo finu zaradu na teret građana i građanki.
Pitanje za ministarku pravde – da li vaše ministarstvo kao resorno priprema ove izmene? Ko te izmene piše i zašto o tome ne može ništa da se nađe na vašem veb sajtu? Zašto se ovaj posao poverava javnim izvršiteljima?
Vama je sigurno poznato kakav ugled u javnosti uživa izvršiteljska profesija. Razlog za to su pojedini javni izvršitelji protiv kojih su građani podnosili pritužbe i vama i Komori, ali i tužbe sudu. Moj kolega Radomir Lazović postavio vam je ovde poslednjeg četvrtka u junu pitanje u vezi sa tim. Na ta pitanja niste odgovorili, već ste skupštinsku govornicu zloupotrebili da govorite o nečemu što vas niko nije pitao. Ja danas ponavljam ta pitanja na koje imate obavezu da odgovorite u roku od 15 dana.
Tih dana bio je aktuelan slučaj oduzimanja cele zgrade na Vračaru u kojoj živi 13 porodica i to protivno sudskoj odluci. Istovremeno u Novom Sadu iseljena je penzionerka, ostavljena na ulici da se sama snalazi za smeštaj sa penzijom od 27.000. U Srbiji ljudi ostaju bez krova nad glavom zbog dugova od par hiljada evra koje vrlo često nisu ni napravili, već su žrtve prevare, ali izvršitelje to često ne zanima, čak i kada investitori priznaju krivicu.
U koliko slučajeva je vaše ministarstvo izvršilo kontrolu rada javnih izvršitelja? Zeleno-levi front smatra da se ne sme dozvoliti da nečiji jedini dom bude predmet prinudnog izvršenja, ali nas zanima šta ćete vi učiniti po tom pitanju. Vaš kolega Vesić, govorio je juče ovde o pravu na stanovanje onako kako je ono garantovano međunarodnim konvencijama. Ti standardi moraju biti poznati i vama.
Poznata su najmanje tri slučaja koje vodi izvršiteljka Mirjana Dimitrijević, gde ne postoje objekti iz presude nad kojima je naloženo izvršenje, ali se izvršenje i dalje sprovodi i ljudima se bukvalno otima imovina.
Protiv izvršiteljke Dimitrijević postoje krivične prijave zbog kojih bi ona morala da bude sa dužnosti i to vam je sigurno poznato. Nadležno tužilaštvo odbija da pokrene postupak iako je apelaciono tužilaštvo izdalo obavezno uputstvo o pokretanju postupka protiv izvršiteljke i veštaka i to zbog nesavesnog rada u službi i falsifikovanja isprava, i to ne jednom nego pet puta. I vama su se obraćali oštećeni. Zbog čega ne postupate po službenoj dužnosti i zbog čega omogućavate dalje kršenje zakona?
Neka pitanja za Javno tužilaštvo za organizovani kriminal – izdali ste saopštenje da će te od pravosudnih organa SAD i drugih međunarodnih partnera zahtevati konkretne dokaze o umešanosti Aleksandra Vulina u organizovani kriminal? Da li ste poslali te zahteve, kada i kome tačno? Ako niste, kada planirate to da uradite? Danas, sutra, možda neki dan od ponedeljka?
Ja ne znam ko vama radi pres kliping, ali to uopšte nije dobro, jer da bolje pratite medije, mogli ste još 2015. godine da pročitate da Vulin nije mogao da objasni odakle mu 200.000 evra ili je vašim iskusnim tužiocima priča o tetki iz Kanada zvučalo uverljivo? Čak i da jeste tako, tu informaciju kasnije ste mogli da ukrstite sa informacijama iz sudskih postupaka koje sami navodite u saopštenju. Godine 2022. mogli ste osnovano da posumnjate u priču o tetki iz Kanade. Mogli ste da se upitate ko je plemenita tetka i da li je stvarno iz Kanade ili je možda iz Ritopeka, ili je možda tetka iz Jovanjice?
Razne optužbe su se čule na račun Aleksandra Vulina u tim postupcima. Da li ste proverili da li su postojali kontakti između članova klana Veljka Belivuka i Vulina? Da li ste proverili da je on posećivao kuću u Ritopeku, da je bunker na stadionu Partizana bio njegov i da je on tu uzgajao marihuanu? Da li ste ga pitali šta je radio u Javanjici? Da li ste proverili navode da je nameravao da ucenjuje vašeg kolegu predsednika Višeg suda u Beogradu?
Hvala predsedavajući.
Poštovani građani i građanke Srbije počeću sa jednim pitanjem za ministra unutrašnjih poslova Gašića.
Govorili ste o tome ovde koliko je prijava unutrašnjoj kontroli podneta protiv inspektora Mitića i Milenkovića u pokušaju da ih iskreditujete kao svedoke tužilaštva u slučaju Jovanjica. Tada sam vas pitala na čiju stranu na taj način stavljate. Još uvek čekam taj odgovor.
Danas vas pitam – da li unutrašnja kontrola ispituje postupanje policije u slučaju nestanka i svirepog ubistva Noje Milivojev koja je tri nedelje nakon prijavljenog nestanka, pronađena mrtva i raskomadana upravo na mestu na kom je njena porodica od početka tvrdila da se nalazi. Koji su razlozi za ovakvo postupanje policije?
Moje sledeće pitanje odnosi ne na nedavno objavljeni spisak botova zaposlenih u raznim organima javne vlasti koji na društvenim mrežama u radno vreme, o trošku građana i građanki Srbije, obavljaju poslove za račun SNS.
Danima već nema reakcije SNS, pa je moje pitanje za predsednika Republike – da li možemo da očekujemo neko vaše vanredno obraćanje ili vi sa strankom više nemate ama baš nikakve veze?
Da li će se u tom obraćanju naći mesta i da opravdate postupanje bosa Surduličkog EPS-a Bobana Petrovića i vođe lokalnog tima Dragana Stojanovića ili kako to da Vlada Sekulić, generalni direktor „Laste“ i član glavnog odbora SNS objavljuje još jedna spot kojim se crtaju mete novinarima nezavisnih medija?
Da li ćete nam i ovog puta, kao 2017. godine ove dosta neobične okolnosti objasniti, kao kada ste nam objašnjavali da nema niče čudnog da skoro 7.000 ljudi uplati SNS baš 40.000 dinara, a da su neki istovremeno korisnici socijalne pomoći?
Konačno na današnji dan moramo da postavimo još neka pitanja.
Danas je 11. juli, dan kada je pre 28 godina počelo raseljavanje preko 20.000 žena, dece i starih i streljanje oko 8.000 muškaraca i dečaka na više lokacija na području Srebrenice.
Međunarodni sud pravde je 2007. godine potvrdio je da je na taj način počinjen genocid. Moje pitanje za predsednicu Vlade da li je i dalje zvanična politika Vlade Srbije da zvaničnicima Srbije nije mesto u Srebrenici dok se ne odgovara za napad na Aleksandra Vučića 2015. godine u Potočarima.
Šta se konkretno takvom politikom postiže? Ja ne opravdam taj napad i slažem se da ga treba ispitati. Ipak, ne mogu da vas ne pitam da li je moguće da jedne polomljene naočare stavljate u ravan sa ubistvom osam i proterivanjem 20.000 ljudi.
Šta se tačno postiže negiranjem da se u Srebrenici desio genocid, odnosno šta se postiže time kada kažemo da je to bio samo običan ratni zločin ako tako nešto uopšte postoji?
Što se prava tiče, stvar je dosta jasna, jer je pravna definicija genocida veoma rigidna, a posle Drugog svetskog rata sudski je utvrđena samo u dva slučaj. Jedan od njih je Srebrenica 1995. godine. O tome možete čitati u knjizi „Haške nedoumice“ u izdanju Beogradskog centra za ljudska prava. U njoj ćete pročitati o tome kako se pojam genocida neretko zloupotrebljava u politici, a možda u tome prepoznate i neke od svojih postupaka.
Ako zanemarimo i pravnu definiciju i politički kontekst, istina je da negiranje genocida ne čini dobro ni srpskim žrtvama koje su i te kako brojne i bolne. Nema takmičenja u broju žrtava ratnih zločina. Svaka žrtva je previše. Priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid ne znači nipodaštavanje ni jedne druge žrtve, ni jedne srpske žrtve. Naprotiv, to nam omogućava da krenemo dalje, a Srbiji da vodi aktivnu miroljubivu politiku i stvara prijateljstva sa onima koji žele isto i za to se zalaže Zeleno-levi front.
Ja sam 1995. godine imala 17 godina, živela sam u Srbiji i na državnoj televiziji nisam mogla da čujem šta se tamo dešavalo.
Gospođo premijerka, vi ste tada imali koju godinu više i bili ste na drugom mestu. Možda ste mogli da čujete još neke informacije.
(Beograd, 25.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 01.08.2022 - |