Nema informacija o predloženim aktima.
Poštovani predsedavajući, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, danas bih u ime poslaničke grupe SPS, a na predlog predsednika naše poslaničke grupe, Đorđa Milićevića, koji je opravdano odsutan, uputila nekoliko pitanja ministru zdravlja i Vladi Republike Srbije.
Tužna je činjenica da od opake pandemije Kovid-19 svakodnevno premine veliki broj građana i da pandemija ne jenjava. Naprotiv, menjaju se sojevi koji se brže šire i čija je zaraznost sve veća. Zato je suvišno pitanje da li se treba vakcinisati. Svakako da treba, jer uprkos velikoj zaraznosti kod vakcinisanih je klinička slika blaža. Najveći heroji svakodnevno borbe protiv kovida svakako su kolege lekari i ostali medicinski radnici. Kao lekar znam koliko je bilo teško i opasno po život raditi u crvenoj zoni i lečiti najteže kovid bolesnike. Neki od naših kolega su nažalost izgubili život lečeći druge od kovida. Jeste da nas je na to obavezala Hipokratova zakletva.
Moje prvo pitanje se odnosi upravo na te kolege lekare koji su izgubili život. Jedan od potresnih slučajeva koji je uznemirio Srbiju prethodnih dana jeste smrt mlade dr anesteziologa Ane Čoporde, iz Beograda, koja je uprkos teškoj bolesti nesebično lečila obolele od kovida. U kontekstu ove tužne sudbine doktorke i majke iza koje je ostala beba, ali i sudbina drugih preminulih lekara i medicinskih radnika postavila bih pitanje Vladi – da li se razmišlja da se i ove godine posthumno odlikuju lekari preminuli od kovida, s obzirom da je i prethodne godine predsednik Republike povodom Dana državnosti posthumno odlikovao lekare preminule od kovida?
Takođe bih pitala ministra zdravalja – da li postoji mogućnost da se lekarima i ostalim zaposlenim u zdravstvenom sistemu oboljenje od kovida prizna kao profesionalna bolest? Takođe bih predložila i istovremeno pitala ministra – da li postoji mogućnost da se lekarima obezbedi status službenog lica koji bi im omogućio određenu zaštitu na radnom mestu?
Isto tako, upućujem predlog da se programom Vlade o gradnji stanova pod povlašćenim uslovima i ovakvi stanovi predvide i za zaposlene u zdravstvu, kao što je to urađeno za pripadnike snaga bezbednosti, jer i zdravstveni radnici su heroji ove borbe protiv kovida i na tome smo im svi zahvalni? Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, uvažena ministarko sa saradnicama, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, izmenama Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru, izmenama Zakona o platama službenika i nameštenika u organima pokrajine i jedinice lokalne samouprave, izmenama Zakona o zaposlenim u javnim službama, izmenama Zakona o platama zaposlenih u javnim agencijama utvrđuje se novi rok za početak primene sistemskog, a samim tim i posebnog zakona kojima se utvrđuju plate, naknade plata i drugih primanja u svim delovima javnog sektora, po modelu platnih razreda.
Moja uvažena koleginica i zamenik šefa poslaničke grupe SPS Snežana Paunović navela je koji sve to zaposleni pripadaju javnom sektoru, te se ja neću ponavljati.
Kada smo već kod plata u javnom sektoru, moram podsetiti građane na pomoć države privredi, zaposlenima u zdravstvu, penzionerima i ostalim građanima. Sve je to omogućila fleksibilnost ekonomskog sistema Republike Srbije.
S obzirom na stabilnost ekonomskog sistema, omogućeno je da se u budžetu za 2022. godinu planira povećanje plata u javnom sektoru za 7%, zdravstvu, vojsci i zaposlenima u socijalnim službama za 8%, kao i povećanje penzija.
Kako dolazim iz zdravstvenog sektora koji je podneo najveći teret ove pandemije, pohvalila bih povećanje plata u istom. Da li je to dovoljno? Ne, nije, ali je mnogo, mnogo više nego ranijih godina.
Isto tako, iskoristila bih priliku i pitala Vladu da li se razmišlja da se i zaposlenima u zdravstvenom sektoru omogući kupovina stanova po povoljnim uslovima, kao i da im se da status službenih lica?
Vratiću se na zakon. Država je najveći poslodavac i zato je veoma važan ovaj set zakona o kojima danas raspravljamo.
Isto tako, ako hoćemo najkvalitetnije kadrove i stručne ljude u državnoj, pokrajinskog i lokalnoj administraciji, prave ljude na pravim mestima, onda nam je jako bitan i potreban pravedan način vrednovanja njihovog rada.
Razlog za donošenje zakona o izmenama Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru je potreba da se utvrdi novi rok za početak primene sistemskog zakona, a samim tim i posebnih zakona kojima se uređuju plate, naknada plata i druga primanja u svim delovima javnog sektora.
Sistemski zakon je usvojen 2015. godine. Kako je u proteklih šest godina došlo do promene fiskalne politike i kroz proces fiskalne i ekonomske konsolidacije, stvoreni su uslovi za rast plata u javnom sektoru, kao i nagrađivanje prema rezultatima rada. To je dodatni razlog za sprovođenje dodatnih analiza, a kako stoji u obrazloženju, jedan od razloga za sporiju reformu platnog sistema. Jedan od tehnoloških razloga je postojeći informacioni sistem za obračun plata, koji zbog ograničenih performansi nema kapacitete za sprovođenje sveobuhvatne finansijske analize primenjivosti novog modela obračuna plata.
Implementacija centralnog informacionog sistema za obračun zarada u javnom sektoru omogućiće obračun zarada kroz sistem sa automatskom obradom podataka uz precizno planiranje, upravljanje i kontrolu izvršenja budžeta namenjenog zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Objedinjavanje svih podataka predstavljaće kvalitetniju osnovu za projekciju novog platnog sistema, odnosno obračun plata po modelu platnih razreda za sve delove javnog sektora.
Ovaj informacioni sistem sadržaće u sebi podatke o platama i elementima plata preko 450.000 zaposlenih u javnom sektoru, obračunske podatke o njihovom prisustvu na radu i zaradama, kao i veliki broj operativnih budžetskih podataka Republike Srbije.
Potpuna implementacija sistema za obračun plata u javnom sektoru planirana je da se sprovede do 2024. godine i zato se predlaže odlaganje stupanja na snagu zakona i reforme plata do 2025. godine kako bi se ovaj zakon uredio temeljito, sveobuhvatno i odgovorno.
Ovim zakonom dobiće se popis, tačnije katalog svih radnih mesta u javnom sektoru, njihovo vrednovanje i dodeljivanje iste osnovne plate za svako radno mesto iste vrednosti. Na taj način uvešće se red u javnu upravu da se ne bi dešavalo, uz uvažavanje svakog radnog mesta, da u nekim javnim službama kafe kuvarica ili vozač imaju veću platu od lekara. Tako bi bila ispravljena dugogodišnja nepravda kod obavljanja istih ili sličnih poslova koje prati velika razlika u platama.
To bi značilo da se jednim zakonskim aktom regulišu primanja svih državnih službenika i nameštenika, čistačica, direktora javnih agencija, nosilaca sudske, izvršne i zakonodavne vlasti, kao i svih drugih zaposlenih u ovom sektoru. Ukratko, poslovi bi se nalazili u tzv. katalogu radnih mesta Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave da bi se u svakom trenutku pratili koeficijenti za sve zaposlene na svim nivoima vlasti.
Primera radi, službenici koji rade na istim poslovima u bilo kom delu javnog sektora i na svim nivoima vlasti imali bi istu polaznu platu. Zakon predviđa da se sve plate računaju tako što se jedinstvena osnovica množi sa koeficijentom za određeni platni razred u koje su raspoređena sva radna mesta u javnom sektoru.
Da zaključim. S obzirom da je Republika Srbija postala ekonomski stabilna zemlja, došlo je vreme da se posvetimo socijalno pravednijem sistemu raspodele plata u javnom sektoru koji mora biti stručan, funkcionalan i sposoban da nosi realizaciju razvojnih i drugih sektorskih politika.
Kako je SPS socijalno odgovorna partija u danu za glasanje podržaćemo ovaj set zakona. Zahvaljujem.
Poštovana predsedavajuća, uvažena ministarko sa saradnicom, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, na početku svog izlaganja podsetiću vas na reči predsednice Vlade Republike Srbije, koja je još u svom ekspozeu izjavila da je zaštita životne sredine jedan od najvažnijih prioriteta Vlade i da se intenzivno radi na planiranju i investicijama u ovaj sektor, kao i da su teme poput kvaliteta vazduha, zaštite vode i zemljišta od zagađenja postale nezaobilazne teme na putu daljeg razvoja naše države.
U prilog tome govori i činjenica da smo samo u ovom sazivu usvojili veliki broj zakona iz oblasti zaštite životne sredine, kao i povećanje budžeta, kao što ste i vi sami rekli, za 2022. godinu koja izdvaja finansije u iznosu od skoro duplom od prošlogodišnjeg budžeta.
Kada govorimo o zakonodavnom okviru i strateškim ciljevima, važno je reći da sam tekst Ustava Republike Srbije predviđa pravo na zdravu životnu sredinu, kao jedno od osnovnih prava i sloboda svakog građanina.
Danas, kada je postignuta ekonomska stabilnost, možemo u većoj meri da se posvetimo pitanjima zaštite životne sredine i ekološkoj održivosti naše zemlje, kao i borbi protiv klimatskih promena. Poslednji je čas da pobedimo u trci s vremenom, da bi buduće generacije imale zdraviju životnu sredinu.
Da je Srbija ozbiljno shvatila problem zaštite životne sredine i klimatskih promena, govori u prilog i prisustvo i obraćanje našeg predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića na konferenciji UN o klimatskim promenama u Glazgovu. U okviru ove konferencije održan je i interparlamentarni skup o klimatskim promenama, na kome je učestvovao i predsednik Narodne skupštine Republike Srbije, gospodin Ivica Dačić, koji je ovom prilikom između ostalog izjavio da parlament ima veoma važnu ulogu i u skladu sa tim svako od nas narodnih poslanika trebalo bi da se aktivno uključi i da da svoj doprinos.
Predsednik Narodne skupštine je izjavio da je Srbija mala zemlja i nije među najvećim zagađivačima, ali već dugo učestvuje u globalnom naporu da se zaustavi štetno delovanje čoveka na našu okolinu i spremna je da se prilagodi odlukama koje se donose na svetskom nivou, pre svega o obnovljivim izvorima energije i smanjenju štetnih emisija.
Naša Vlada i resorno ministarstvo zaduženo za zaštitu životne sredine posvećeni su zaštiti zdravlja stanovništva i razvoju sektorskih politika i u tome se nalazi na pravom putu, putu stvaranja moderne, ekonomski stabilne i zdrave Srbije. I sve dok je tako, SPS će podržavati takvu politiku.
Dokaz da idemo u dobrom smeru je i Izveštaj Evropske komisije za 2021. godinu, koja govori da je Srbija ostvarila izvestan nivo pripremljenosti u oblasti životne sredine i klimatskih promena. Uopšteno gledano, Srbija je ostvarila izuzetan napredak tokom izveštajnog perioda, uglavnom usvajanjem seta zakona, intenziviranju rada na sprovođenju i primeni pravnih propisa iz oblasti zaštite životne sredine, a sve to, istakla bih, uprkos pandemiji koja je usporila funkcionisanje i mnogo razvijenih zemalja od Srbije.
Na globalnom nivou ekološka politika se sprovodi kroz koncept zelene odnosno cirkularne ekonomije. Koncept "Zelene ekonomije" ima za cilj da obezbedi dalji razvoj ljudskog društva, zaštitu zdravlja ljudi i socijalne jednakosti, a da se istovremeno smanje ekološki rizici na najmanju moguću meru. Ekološka odbrana je multidisciplinarna i treba da predstavlja obavezu svih nas, kako institucija, tako i svih članova društva.
Održivi razvoj je dugoročni koncept koji podrazumeva stalni ekonomski rast, obezbeđuje smanjenje siromaštva, pravedniju raspodelu bogatstva, unapređenje zdravstvenih uslova i kvaliteta života, uz smanjenje nivoa zagađenja i sprečavanje budućih.
S obzirom da se na navedenim postulatima zasniva i politika partije kojoj ja pripadam - Socijalistička partija Srbije, socijalisti su veoma posvećeni temi održivog razvoja.
Predlog zakona o izmenama Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja životne sredine sadrži izmene tri važna člana važećeg zakona. Zakon uređuje vrste aktivnosti postrojenja za koja se izdaje integrisana dozvola, sadržaj zahteva i dokumentaciju koja se predaje uz zahtev, uslove koji se utvrđuju dozvolom, nadzor, kazne i druga pitanja od značaja za sprečavanje i kontrolu zagađivanja životne sredine.
Integrisane dozvole obezbeđuju sveobuhvatnu zaštitu vazduha, vode i zemljišta od zagađenja, prevenciju nastanka zagađenja i primenu najboljih i po životnu sredinu najprihvatljivijih tehničkih rešenja. One obezbeđuju da i veliki zagađivači posluju u skladu sa visokim standardima zaštite životne sredine i time spreče štetan efekat na nju, kao i na zdravlje ljudi. Jednom rečju, integrisanom dozvolom operateri dokazuju da su primenili sve neophodne mere i da su se usaglasili sa neophodnim standardima.
Najvažnije promene koje se odnose na izmenu zakona odnose se na postojanje potrebe da se produži rok za izdavanje dozvola koji je važećim zakonom bio do 31. decembra 2020. godine.
Predloženim izmenama važećeg zakona rok se pomera do 31. decembra 2024. godine imajući u vidu da je u predlogu pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 i određen datum 1. januar 2025. godine.
Produženje roka je neophodno kako operateri ne bi snosili nepotrebne troškove, a državna uprava obezbedila administrativne i stručne kapaciteta za obradu zahteva za izdavanje integrisanih dozvola kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
Jedan od razloga za odlaganje roka je i pandemija koja je zaustavila i usporila mnoge društvene procese, ne samo kod nas, već na globalnom nivou.
Naglasiću da i mnoge razvijenije zemlje sa mnogo boljim administrativnim kapacitetima prosečno izdaju tri do četiri dozvole godišnje, što ukazuje na to da je obrada zahteva za dozvole izuzetno zahtevan, složen i stručan posao.
Zakonom je propisano da otpočinjanje rada postrojenja i obavljanje aktivnosti bez integrisane dozvole predstavlja privredni prestup. Ministarstvo za zaštitu životne sredine uradilo je listo postojećih postrojenja koje su u obavezi da pribave integrisanu dozvolu.
Na osnovu ove liste u Republici Srbiji postoji 227 postojećih postrojenja od kojih 28 pripadaju javnom sektoru, a 199 postrojenja privatnom sektoru.
Drugi razlog koji opravdava donošenje ovog zakona je usklađivanje sa Zakonom o zaštiti životne sredine, Zakonom o inspekcijskom nadzoru i drugim pravnim aktima, kao i vreme koje je neophodno da se obave pripreme za jačanje kapaciteta, edukaciju kadrova koja će se vršiti kroz realizaciju SIDA projekta „Zelena tranzicija i implementacija direktiva u industrijskim emisijama“.
Sve izdate dozvole podložne su reviziji najviše dva puta u toku važenja iste. Predlog zakona sadrži i određene terminološke promene, kao na primer da se za nova postrojenja prikaže saglasnost na odgovarajući dokument iz oblasti zaštite od velikog hemijskog udesa umesto saglasnosti na procenu opasnosti od udesa, a za postojeća postrojenja umesto procene opasnosti od udesa novi termin - saglasnost na odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa propisima kojima se reguliše zaštita od velikog hemijskog udesa.
Da bi se sadašnje stanje popravilo i sprečile nepopravljive greške koje ugrožavaju zdravlje građana, moramo se svi udružiti i pridržavati pravila ponašanja, propisa i zakona koje nameće sadašnja situacija.
Primena ovog zakona staviće javni interes iznad privatnog i doprineti zdravijoj životnoj sredini za sve građane, kao i očuvanje staništa ekosistema i vrsta i održavanja prirodnih ekoloških procesa koji mogu biti ugroženi emisijama iz industrijskih izvora.
Da bismo sačuvali i zaštitili našu životnu sredinu moramo biti mudru, dalekovidi i da svako od nas da svoj lični primer i doprinos.
Naravno, ne možemo da očekujemo da se problemi u vezi sa zaštitom životne sredine reše preko noći, jer su isti gomilani godinama. Pored toga, za njihovo rešavanje neophodne su i velike investicije, ali smo mi na dobrom putu. Zato će poslanička grupa SPS u danu za glasanje da podrži Predlog ovog zakona.
Na samom kraju, spomenuću da mi je kao građanki Smedereva veoma drago kada sam pročitala na sajtu Ministarstva za zaštitu životne sredine da je kineska kompanija „Hribis grup“ u Smederevu podnela zahtev za izdavanje integrisane dozvole, što je znak da brine ne samo o platama 5.000 zaposlenih, već i o zdravlju Smederevaca i zaštiti naše životne okoline.
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, danas bih u ime poslaničke grupe SPS, a na predlog predsednika naše poslaničke grupe, Đorđa Milićevića, koji je opravdano odsutan, uputila nekoliko pitanja ministru zdravlja i Vladi Republike Srbije.
Tužna je činjenica da od opake pandemije Kovid-19 svakodnevno premine veliki broj građana i da pandemija ne jenjava. Naprotiv, menjaju se sojevi koji se brže šire i čija je zaraznost sve veća. Zato je suvišno pitanje da li se treba vakcinisati. Svakako da treba, jer uprkos velikoj zaraznosti kod vakcinisanih je klinička slika blaža. Najveći heroji svakodnevno borbe protiv kovida svakako su kolege lekari i ostali medicinski radnici. Kao lekar znam koliko je bilo teško i opasno po život raditi u crvenoj zoni i lečiti najteže kovid bolesnike. Neki od naših kolega su nažalost izgubili život lečeći druge od kovida. Jeste da nas je na to obavezala Hipokratova zakletva.
Moje prvo pitanje se odnosi upravo na te kolege lekare koji su izgubili život. Jedan od potresnih slučajeva koji je uznemirio Srbiju prethodnih dana jeste smrt mlade dr anesteziologa Ane Čoporde, iz Beograda, koja je uprkos teškoj bolesti nesebično lečila obolele od kovida. U kontekstu ove tužne sudbine doktorke i majke iza koje je ostala beba, ali i sudbina drugih preminulih lekara i medicinskih radnika postavila bih pitanje Vladi – da li se razmišlja da se i ove godine posthumno odlikuju lekari preminuli od kovida, s obzirom da je i prethodne godine predsednik Republike povodom Dana državnosti posthumno odlikovao lekare preminule od kovida?
Takođe bih pitala ministra zdravalja – da li postoji mogućnost da se lekarima i ostalim zaposlenim u zdravstvenom sistemu oboljenje od kovida prizna kao profesionalna bolest? Takođe bih predložila i istovremeno pitala ministra – da li postoji mogućnost da se lekarima obezbedi status službenog lica koji bi im omogućio određenu zaštitu na radnom mestu?
Isto tako, upućujem predlog da se programom Vlade o gradnji stanova pod povlašćenim uslovima i ovakvi stanovi predvide i za zaposlene u zdravstvu, kao što je to urađeno za pripadnike snaga bezbednosti, jer i zdravstveni radnici su heroji ove borbe protiv kovida i na tome smo im svi zahvalni? Zahvaljujem.
Poštovana predsednice, poštovane kolege narodni poslanici, danas bih postavila pitanje Vladi i ministarki građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
U poslednja dva meseca, naročito u decembru i januaru, smo gotovo svakodnevno bili suočeni sa problemima zagađenja vazduha, a kao glavni zagađivači su bili označeni saobraćaj, veliki broj ložišta koja koriste ugalj ili naftne derivatel Izduvni gasovi iz dizel motora, kojima smo izloženi, sadrže čađ i druge mikro čestice koje predstavljaju visok rizik po zdravlje stanovništva, naročito za respiratorne organe i izazivaju brojna teža oboljenja što pokazuje i brojna istraživanja u Evropi i svetu.
U vezi sa tim, problem je moguće rešiti na više načina. Jedan od njih je da se iz saobraćaja polako isključuju automobili čiji su motori na dizel gorivo, to su evro 2 i evro 3. Jedna od podsticajnih mera koju je Vlada predložila prošle godine jeste za nabavku taksi vozila koja će subvencionisati ako su najmanje evro 6 hibridna ili na električni pogon.
Ovde treba obratiti pažnju da poslovne banke nažalost teško daju kredite paušalno oporezovanim licima. Takođe, iako Srbija ekonomski napreduje, povećavaju se plate i zaposlenost, još uvek građani nemaju uslove za nabavku novih automobila koji koriste ove tipove motora, koji mnogo manje zagađuju okolinu.
Istovremeno, javni prevoz je veliki zagađivač, tako da je i tom delu potrebna intervencija države. U tom smislu, postoji i alternativna rešenja koja bi podrazumevala veće i brže efekte. To je veće korišćenje vozila na električni pogon, kao što su trolejbusi i tramvaji i naravno kod ovog vida saobraćaja korišćenje kvalitetnih pogonskih sistema. Jedan od vidova bi bio i prirodni gas koji je čistiji izvor energije i ne zagađuje okolinu.
U vezi sa svim tim, želim da pitam Vladu i ministarku saobraćaja, da li se možda priprema neki dokument koji bi se u cilju zaštite zdravlja stanovništva i životne sredine, predvideli noviji oblici pogona motornih vozila, kao što su struka i zemni gas? Da li se može naći model i način na koji bi se stimulisali vlasnici automobila da pređu na korišćenje gasa? Tu mislim na podsticajne mere države, odnosno subvencije koje bi se odnosili na instaliranje i na sertifikate za korišćenje gasa, a doprineli bi smanjenju emisije izduvnih gasova i zdravijoj životnoj sredini. Zahvaljujem.
Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege poslanici, zdravlje stanovništva je veoma važna društvena kategorija, jer samo zdrav čovek može dati doprinos svojoj porodici i društvu u celini.
Za zdravlje stanovništva, između ostalog, važan je kvalitet hrane i struktura ishrane. Srbija je poslednjih godina kompletirala zakonodavni okvir koji se tiče bezbednosti hrane i on je u najvećem delu usaglašen sa evropskim standardima. Tu mislim kako na proizvodnju tako i na promet iste.
Zakonska i podzakonska akta daju dobre osnove za unapređenje kvaliteta proizvodnje poljoprivrednih proizvoda mleka i mesa, ali se ipak uočava praznina u njihovom sprovođenju. Poznato nam je da se u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda veoma često koriste nedozvoljene količine pesticida, da se veoma često ne poštuje karenca, ono što, nažalost, dovodi do pojave takvih proizvoda na tržištu, na pijacama bez dovoljne kontrole.
Ono što treba pohvalite jeste da su Vlada Republike Srbije i resorno ministarstvo uložili velike napore da je tokom prošle godine sa radom počela Nacionalna referentna laboratorija za kontrolu mleka, ali i laboratorije za kontrolu hrane i fito laboratorija sa bankom biljnih gena.
U ovim laboratorijama moći će da se kontroliše mleko, meso, voće, povrće, pa čak i biljno seme, uzorci na mikro toksine, pesticide, teške metale, veterinarske lekove i druge materije u proizvodima biće detektovane posebnim i akreditovanim metodama.
Ono što je posebno važno, jeste da u laboratoriji za kontrolu kvaliteta hrane postoji akreditovana metoda za kontrolu malina na prisustvo Norovirusa. Ova kontrola je posebno bitna za naše malinare, jer je upravo prisustvo Norovirusa bio čest problem i glavna prepreka prilikom izvoza maline.
Ovom prilikom želela bih da uputim pitanje ministru poljoprivrede, ministru zdravlja i ministru trgovine, turizma i telekomunikacija. Ministra zdravlja bih pitala - da li Republika Srbija ima dovoljan broj sanitarnih inspektora, a ministra poljoprivrede i ministra trgovine - kako se kontroliše kvalitet i bezbednost hrane koju uvozimo i koja se nalazi na našem tržištu? Zahvaljujem.
(Smederevo, 24.11.2022.)
Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
---|---|---|---|---|---|---|
Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 93105.00 | RSD | 26.10.2022 - |
Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (poslanički dodatak) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 26.10.2022 - |