Nema informacija o predloženim aktima.
Hvala, predsednice Skupštine Ana Brnabić.
Poštovani ministri, članovi Vlade, poštovane poslanice, poslanici, poštovani predstavnici medija i uvaženi građani Srbije, pre svega, čestitam vam Novu 2026. godinu i božićne praznike.
Kolega Risto Kostov izneo je stav naše poslaničke grupe PUPS – Solidarnost i pravda po pitanju predloga zakona iz oblasti pravosuđa. Osvrnuo bih se i na ostale tačke dnevnog reda današnjeg zasedanja.
9/3 MZ/MJ
U paketu predloženih tačaka dnevnog reda nalazi se nekoliko odluka o proglašenju određenih značajnih muzejskih primeraka za kulturno dobro od izuzetnog značaja. Pojedini od tih predmeta predstavljaju kulturno nasleđe ne samo Srbije, već i evropske, pa i svetske kulture. U vezi sa tim, samo bih pohvalio to što je ministar Nikola Selaković pomenuo širenje muzejske mreže kroz otvaranje novih uže specijalističkih muzeja u gradovima u unutrašnjosti Srbije.
Kod nas u Čačku se priprema otvaranje Muzeja košarke u okviru Nacionalnog programa prestonice kulture Srbije Čačak za 2023. godinu. Projekat se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije i grada Čačka. Muzej će biti smešten u rekonstruisanoj zgradi Sokolane, adaptiranoj za savremene muzejske potrebe. Izložba obuhvata tematske celine o nastanku i razvoju košarke u Jugoslaviji, Srbiji, Čačku, kao i predstavljanje najznačajnijih pojedinaca, klubova i trenera.
Osnovni cilj Muzeja košarke je zaštita interpretacije i promocije sportskog i kulturnog nasleđa Čačka i Srbije, edukacija mladih i razvoja kulture sporta, kao dela nematerijalne baštine.
10/1 JJ/CG 11.35 – 11.45
Izjasnićemo se i o dva međunarodna sporazuma od kojih je za svakodnevni život naših građana važan Sporazum o graničnoj kontroli sa Mađarskom. Njime se dodatno olakšavaju procedure prelaska državne granice sa našim severnim susedom, a i formalno se verifikuje završetak i puštanje u rad još dva nova drumska granična prelaza što će dodatno olakšati kako život građana u pograničnom području, tako da će se rasteretiti glavni putevi, prelazak i ubrzati putovanja ka zapadnim zemljama.
Na današnjoj sednici ima tri godišnja izveštaja Komisije za zaštitu konkurencije. Reč je o važnom telu koje ima nadležnost pre svega u borbi protiv monopolisanja tržišta i kartelskih sporazuma. Iz trogodišnjeg izveštaja možemo primetiti da je broj postupaka koji se vodi pred ovim telom uglavnom bio u istom ukupnom broju od 11 do 30 postupaka na godišnjem nivou, ali da se broj utvrđenih potvrda zakona od strane Komisije ipak smanjio sa pet u 2023. godini, a svega jedan u 2024. godini.
Međutim, sa druge strane ako se izvrši uvid u kontrolu sporova koji se vode pred ovim telom može se primetiti da postoje određene oblasti privrede, pa čak i određena privredna društva koja se u protekle tri godine konstantno javljaju kao učesnici u sporovima pred ovom Komisijom. To su najčešće maloprodajni trgovinski lanci, određena preduzeća iz oblasti prehrambene industrije, izdavači udžbenika, pojedini autoprevoznici.
Tim pre je rad ovoj Komisiji u tim slučajevima važniji jer je reč o delatnostima i uslugama koje svakodnevno koriste skoro svi građani ove zemlje i čije cene neposredno utiču na život i standard pogotovo penzionera i ostalih socijalno ugroženih društvenih grupacija.
U tom smislu, trebalo bi svakako razmisliti da se u ovoj oblasti povećavaju iznosi i rasponi potencijalnih kazni prema nasleđima privrednih društava, ali i da se razmotri o izmenama Zakona o pravima okvira kako da se ovoj službi upravni postupci bar u nekoj meri ubrzaju i time budu još delotvorniji u praksi. Trebalo bi možda i pomoći Komisiji u smislu da se ona dodatno kadrovski ojača, s obzirom da je u prethodne tri godine pokazala pozitivne rezultate finansijskog poslovanja.
Na sličnim poljima zasniva se delatnost Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Rekao bih da se mogu uočiti i neke paralele u načinu rada i procentima koje se odvijaju. Ovo telo tokom 2024. godine rešilo je 1.049 predmeta iz svoje oblasti što je blago povećanje u odnosu na 2023. godinu, ali ono što nije dobro je to da ova Komisija tokom 2024. godine ipak je imala povećanje broja svojih odluka koje su u celini ili delimično bili poništavani postupci javnih nabavki na ukupno 399 u odnosu na 326 takvih odluka donetih u 2023. godini.
Iako je to skoro istovremeni proces u odnosu na ukupan broj podnetih zahteva, ipak se moramo zamisliti zašto se broj takvih odluka u poništavanju postupaka javnih nabavki tokom godine ne smanjuju, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da se i ovde već godinama konstantno pojedine grupacije javnih nabavki izdvajaju kao najčešći sporovi poput ovih za energetske elektro-opremu, medicinske opreme, sredstava i lekova, kancelarijskog materijala.
Iako se ovo i najčešći predmeti javnih nabavki možda bi trebalo razmisliti da se za ovakve vrste nabavke u zakonu predvidi posebno još efikasnija i transparentnija pravila.
Poštovani narodni poslanici naša poslanička grupa PUPS - Solidarnost i pravda će u danu za glasanje podržati sve predložene tačke dnevnog reda ovog zasedanja. Zahvaljujem.
10/2 JJ/CG
Hvala, predsednice Skupštine, gospođo Brnabić.
Poštovane poslanice, poslanici, uvaženi građani Srbije u ime poslaničke grupe PUPS – Solidarnost i pravda imam jedno poslaničko pitanje za Ministarstvo rada, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja, kao i za PIO fond.
Fond PIO doneo je pravilnik o društvenom standardu korisnika penzija. Društvenim standardom korisnika penzija u smislu ovog pravilnika smatra se: 1) korisnika penzija u zdravstveno-stacionarnim ustanovama i banjsko klimatskim lečilištima; 2) kulturne i sportske rekreativne manifestacije, čiji je cilj podsticanja integracije starih lica u društvo; 3) socijalna pomoć korisnicima penzija u paketima sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu, kao i druge vrste pomoći u cilju unapređenja standarda korisnika penzija.
Najveći deo sredstava predviđena su ovim pravilnikom, 85% određeni za rehabilitaciju.
Međutim, ja bih želeo sagledaju u vezi tačke 3) koja se odnosi na solidarnu pomoć korisnicima penzija u paketima sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu, kao i druge vrste pomoći u cilju unapređenja standarda korisnika penzija.
U dosadašnjoj praksi Fond PIO obezbeđuje određeni broj paketa sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu i preko Udruženja penzionera vrši podelu paketa penzionerima sa najnižim penzijama.
Partija ujedinjenih penzionera Srbije - Solidarnost i pravda predlažemo da Fond PIO umesto dosadašnje pakete, podela paketa, koja uslužava dostavu paketa penzionerima i ova novčana sredstva, direktno usmeri ka neposrednim korisnicima u vidu vaučera. Imamo u vidu da prilikom podela ovih paketa najčešće nisu obuhvaćeni svi penzioneri koji imaju pravo na njih.
Imam lično saznanje da je u Čačku podeljeno 1.580 paketa iz Fonda PIO, a iz sredstava Udruženja penzionera 420 paketa, što ne pokriva sve penzionere sa nižim penzijama.
Grad Čačak ima 27.500 penzionera, a od toga 5.500 imaju niže penzije od limita koji je bio za dodelu paketa, što znači da veći deo penzionera ne prima tu pomoć. Potrebno je razmotriti mogućnost uvećanja sredstava za ovu namenu.
Još jednom apelujem da Fond PIO umesto dosadašnje pakete, podela paketa, novčana sredstva direktno usmeri ka neposrednim korisnicima u vidu vaučera. Zahvaljujem na pažnji.
Hvala predsedavajuća, poštovana gospođo Marina Raguš.
Poštovani ministri, članovi Vlade, poštovane poslanice, poslanici, poštovani predstavnici medija, uvaženi građani Srbije, na početku mog izlaganja poslanička grupa PUPS- Solidarnost i pravda u danu za glasanje podržaće sve tačke dnevnog reda ovog zasedanja.
Naglasio bih važnost usvajanja sporazuma pre svega sa susednim državama, a meni iz ličnog razloga, s obzirom da često i građani Srbije putuju prema Severnoj Makedoniji, stalo nam je da se što pre usvoji zakon i u praksi uspostaviti zajednička granična kontrola, na graničnom putu, na glavnom putu, glavnom putnom pravcu ka Severnoj Makedoniji, to je tačka 37. dnevnog reda.
Mislim da nema nikoga od nas koji na ovom graničnom prelazu makar jednom nije gubio svoje dragoceno vreme čekajući u beskrajnim gužvama da obavi carinske formalnosti što sve u krajnjoj liniji prouzrokuje velike i nepotrebne troškove i pojedincima i samim državama.
Kada se usvoji ovaj sporazum, njime bi trebalo da se informacioni sistem graničnih organa međusobno potpuno uvežu te će se putne isprave predavati, skenirati samo jednom na ulazu u drugu državu čime bi se cela procedura značajno ubrzala. Nadam se da će u kraćoj budućnosti dočekati da se u potpunosti sprovedu svi doneti planovi o tzv. balkanskom Šengenu, gde će svi ljudi i vozila moći da bez ikakvog zadržavanja prolaziti ovim putem kao što je nekada i bilo.
Pomenuo bih i Predlog sporazuma kojim se olakšava saradnja anti-korupcijskih organa Srbije, Severne Makedonije i Crne Gore, kao veoma značajan u lakšim otkrivanjima svestranih prekršaja nosioca javnih funkcija.
Dodao bih još jedan značajan sporazum sa zemljama u okruženju, tačka dnevnog reda 24. a to je uspostavljanje saradnja i koordinacija u traganju, u spašavanju u vazduhoplovstvu. Naravno, svi se nadamo da odbrane ovog sporazuma nikada neće morati da se primeni u praksi, ali je od velikog značaja što šest država bivše SFRJ zajedno sa Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom, dogovorili da uspostave saradnju i zajedničke procedure da eventualno akcidentne, a od još većeg značaja to što naša država je određena za depozitara ovog ugovora, što je mali ali još jedan značajniji predlog međunarodnog ugleda naše diplomatije.
Kod ostalih tačaka najpre ću reći da je generalno pohvaljeno sve što se više raznovrsnost međunarodnih sporazuma koji se sklapaju sa udaljenim vanevropskim državama sa kojima treba i moramo da vratimo ranije odlične odnose u svim sferama i tu treba pozdraviti aktivnosti našeg Ministarstva spoljnih poslova.
S obzirom da dolazim iz partije PUPS – Solidarnost i pravda, koja u svom programu posebno značaj daje selu i poljoprivredi, ja bih ovde posebno skrenuo pažnju na dva sporazuma koji se neposredno tiču ove oblasti.
Najpre, usvajanjem 23. tačke dnevnog reda, naša država pružiće učešće u Međunarodnoj organizaciji za vinovu lozu i vino. Moramo priznati da je bio propust što se naša država i ranije nije pridružila ovoj organizaciji, koja je osnovana 2001. godine i okuplja preko 50 država koje su najznačajniji proizvođači vina u svetu.
Iz ove oblasti je važna i tačka 34. dnevnog reda, Sporazum o saradnji u oblasti poljoprivrede sa Kubom, gde će se takođe stvoriti pravni osnov za razmenu informacija, stručnjaka i tehnologija, u domenu poljoprivrede, gde možemo stvarati potencijalne koristi i otvarati teren za naša preduzeća, izvoznike semenskih, veterinarskih i fitosanitarnih proizvoda.
Samo bih naglasio, danas je praksa neka samo kritikovati, umesto podržati sve ove predloge, ove zakone, ove sporazume koji su od strateškog značaja naše države, otvarati granicu, što lakše da se prolazi, što manje gužve da se stvaraju, i na putnim pravcima, a i na graničnim prelazima.
Pored ovih sporazuma, naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda u danu za glasanje podržaće sve sporazume i sve zakone ovog dnevnog reda. Hvala na pažnji.
Hvala, predsedniče.
Poštovana premijerko, poštovani ministri, poštovane poslanice, poslanici, uvaženi građani, penzioneri prate rad predsednika Aleksandra Vučića i potpuno mu daju podršku, kao i premijerki i kompletnoj Vladi.
Imam dva poslanička pitanja da postavim premijerki u vezi penzionera. Penzioneri traže preko Udruženja penzionera da dobiju za ovu kalendarsku godinu ogrevna drva, ugalj i pelet. Pošto imamo u svakoj lokalnoj jedinici po nekoliko udruženja koja su formirana, ali penzioneri sa niskim penzijama snabdevaju se preko tih udruženja, na rate uzimaju, kao što sam rekao, drva, ugalj i pelet.
Drugo pitanje bih postavio ministru za rad, zapošljavanje i boračka pitanja. U svakoj lokalnoj samoupravi, tamo gde nema domova za stare, liste čekanja su povelike i imamo potrebe da imamo društvene domove za stare, pošto privatne cene su ekonomske za penzionere sa niskim penzijama, ne mogu da budu smešteni, kao što rekoh, a imamo dosta penzionera i građana koji imaju potrebe da budu smešteni u domove za stare. Hvala.
Hvala, predsednice Skupštine, gospođo Brnabić.
Poštovane poslanice, poslanici, uvaženi građani Srbije u ime poslaničke grupe PUPS – Solidarnost i pravda imam jedno poslaničko pitanje za Ministarstvo rada, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja, kao i za PIO fond.
Fond PIO doneo je pravilnik o društvenom standardu korisnika penzija. Društvenim standardom korisnika penzija u smislu ovog pravilnika smatra se: 1) korisnika penzija u zdravstveno-stacionarnim ustanovama i banjsko klimatskim lečilištima; 2) kulturne i sportske rekreativne manifestacije, čiji je cilj podsticanja integracije starih lica u društvo; 3) socijalna pomoć korisnicima penzija u paketima sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu, kao i druge vrste pomoći u cilju unapređenja standarda korisnika penzija.
Najveći deo sredstava predviđena su ovim pravilnikom, 85% određeni za rehabilitaciju.
Međutim, ja bih želeo sagledaju u vezi tačke 3) koja se odnosi na solidarnu pomoć korisnicima penzija u paketima sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu, kao i druge vrste pomoći u cilju unapređenja standarda korisnika penzija.
U dosadašnjoj praksi Fond PIO obezbeđuje određeni broj paketa sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu i preko Udruženja penzionera vrši podelu paketa penzionerima sa najnižim penzijama.
Partija ujedinjenih penzionera Srbije - Solidarnost i pravda predlažemo da Fond PIO umesto dosadašnje pakete, podela paketa, koja uslužava dostavu paketa penzionerima i ova novčana sredstva, direktno usmeri ka neposrednim korisnicima u vidu vaučera. Imamo u vidu da prilikom podela ovih paketa najčešće nisu obuhvaćeni svi penzioneri koji imaju pravo na njih.
Imam lično saznanje da je u Čačku podeljeno 1.580 paketa iz Fonda PIO, a iz sredstava Udruženja penzionera 420 paketa, što ne pokriva sve penzionere sa nižim penzijama.
Grad Čačak ima 27.500 penzionera, a od toga 5.500 imaju niže penzije od limita koji je bio za dodelu paketa, što znači da veći deo penzionera ne prima tu pomoć. Potrebno je razmotriti mogućnost uvećanja sredstava za ovu namenu.
Još jednom apelujem da Fond PIO umesto dosadašnje pakete, podela paketa, novčana sredstva direktno usmeri ka neposrednim korisnicima u vidu vaučera. Zahvaljujem na pažnji.