Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Miroslav Petrašinović

Miroslav Petrašinović

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem, gospođo predsednice.

Od ukupno 25 preporuka koje je ODIHR preporučio Republici Srbiji da se usvoje, mi smo primenili 12 i mi ćemo nastaviti dalje sa primenjivanjem ODIHR preporuka, jer mi nemamo problem sa izbornim uslovima. I bilo kakvi uslovi da postoje, mi smo sigurni i ubeđeni da će Srpska napredna stranka i lista koju bude predvodio predsednik Republike Aleksandar Vučić pobediti i osvojiti ubedljivu pobedu na izborima.

Mi nismo bežali od donošenja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku kao što ste to bežali vi. Mi nismo bežali od osnivanja Komisije za reviziju biračkog spisak kao što ste to bežali vi. Bili smo spremni da 11 puta menjamo nacrt tog predloga zakona, da prihvatimo sve vaše predloge i da ga na kraju usvojimo. I nastavićemo i dalje da menjamo. Mi smo menjali izborno zakonodavstvo 2022, menjali smo ga 2025, menjamo ga sada ove godine. Spustili smo cenzus na 3% upravo da bismo omogućili vama takvima da možete da uđete u ovaj parlament. Dok je cenzus bio 5% ne znam da li je i jedna politička organizacija sa vaše strane mogla da ga pređe i da participira u ovom parlamentu. Spustili smo cenzus na 3%, omogućili smo da imamo veću zastupljenost manje zastupljenog pola u parlamentu, povećali smo sa 30 na 40%.

Iz godine u godinu, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus usvajamo preporuke ODIHR-a, ponašamo se odgovorno. Ne radimo ono kao što ste radili vi, da vas to nije zanimalo, da se to nije ticalo vas. Pričate o slobodnim izborima. Mi smo nalazili džakove sa glasovima u jarugama, u kanalima koje ste bacali 2012. godine da ne bi naš predsednički kandidat pobedio na izborima. Nalazili, i o tome obaveštavali javnost, kompletne džakove sa materijalima, sa glasačkim listićima, sa biračkim spiskovima. I vi sad pričate o tome da mi krademo izbore? I to su bili slobodni izbori, gde neko kad mu se ne svidi izborni rezultat kompletan onaj džak sa listićima i sa zapisnikom zafrljači negde i baci, da neko ne bi mogao da utvrdi rezultate izbora? Vi govorite o radničkim pravima i vi govorite o radnicima?! Svaki četvrti u vreme vaše vlasti je bio bez posla, svaki četvrti radno sposoban čovek u vreme vaše vlasti je bio bez posla.

U vreme vaše vlasti ljudi koji su štrajkovali su sebi sekli prste i dalje o tome postoje snimci na Jutjubu, gde možete da vidite kako su se radnici u vaše vreme borili da zaštite svoja radnička prava. I sada vi govorite nama kako mi, ne znam, vršimo neku represiju, pritiskamo ljude, zastrašujemo itd. Mi koji smo ljudima omogućili da mogu da rade i da žive od svog rada, doveli investicije. Govorili ste pre godinu dana, kada je „Fijat“ rešio da obustavi proizvodnju u Kragujevcu pre dve godine, kako će to opet da izazove dolinu gladi, kako će to da izazove neku katastrofu. Posle par meseci „Stelantis“ je krenuo sa procesom rada i odjedanput nema ništa. Ne čujemo više ništa. Pravi se električni automobil u Kragujevcu. Svi ljudi koji su radili u „Fijatu“ našli su ili posao tu ili u „Simensu“ ili u drugim fabrikama koje se otvaraju.

Utičete na to da strani investitori požele da odu iz naše zemlje zbog toga što blokirate puteve, blokirate regionalne puteve. Pokušavali ste da blokirate auto-put i time se dičite, time se ponosite, time se hvalite. Hajte samo, molim vas, mogu građani Republike Srbije jasno da odluče, jasno da vide kakva je razlika između minimalne cene rada koja je bila kada ste vi bili na vlasti, koliko je ljudi bilo nezaposleno kada ste vi bili na vlasti, da je tada bilo normalno da se priča da li je 25%, 26% nezaposleno, pa će možda do kraja godine to da se spusti na 20% i to je bilo kao dobro. Sad imamo nezaposlenost ispod 8%. Lekari nam se vraćaju iz sveta, dolaze ovde i zasnivaju radni odnos, oni lekari koji su odlazili kad ste vi bili na vlasti. Oni studenti koji su napuštali fakultete i odlazili u inostranstvo kada ste vi bili na vlasti sada se vraćaju i dobijaju ugovore od Ministarstva zdravlja da rade u svojoj zemlji.

33/2 MV/MJ

E, to je razlika između nas i vas, to je razlika između naše politike i vaše politike. To je razlika između onoga što mi radimo i gledamo svakoga dana da pomerimo našu zemlju napred. Zato će takva politika uvek da dobija na izborima. Hvala.
Zahvaljujem, gospođo predsednice.

Uvažena ministarka, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, danas tokom čitavog dana slušali smo diskusije o tome da

40/3 AL/MJ

selektivno primenjujemo neke preporuke ODIHR, da se koristimo principom švedskog stola, da smo neke primenili, neke nismo primenili. Ono što je prava istina i što građani Republike Srbije treba da znaju jeste da smo se mi kao jedna odgovorna vlast, koja poštuje međunarodno preuzete obaveze, obavezali na to da ćemo sve preporuke ODIHR implementirati u naše pozitivno zakonodavstvo i naše pozitivno-pravne propise. I to svakako nisu samo one preporuke koje su, da kažem, podcrtane kroz ovih četiri zakonska predloga, već i neke koje smo preuzimali i implementirali ranije.

Ukupno 12 preporuka od 25 preporuka mi smo do sada implementirali i naravno, kao što sam i rekao, mi tu nećemo stati. Nastavićemo i dalje sa primenjivanjem preporuka ODIHR-a. Jedna od preporuka koje smo primenili jeste da bi se efikasno sprovele preporuke navedene u ovim i prethodnim izveštajima ODIHR o posmatranju izbora neophodne izmene zakonodavstva bi trebalo inicirati dovoljno pre narednih izbora kroz uključivanje konsultativnih procesa zasnovanih na širokom politikom konsenzusu. Tako smo i uradili. Imali smo politički dijalog. Taj politički dijalog, kako unutar ovog parlamenta, tako i van ovog parlamenta, uključivanje i nevladinog sektora i civilnog društva doveo je dotle da smo imali javna slušanja i da smo imali konsultacije kada je bio u pitanju Zakon o izmeni i dopuni Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i posle 11 nacrta usvojili takav predlog i da smo, naravno, kako to predviđa i Poslovnik, i kada su u pitanju i ovi zakonski predlozi, koji se sada nalaze nad dnevnom redu sednice Skupštine Republike Srbije, imali javna slušanja jako dobro i jako kvalitetno organizovana, gde je bilo uključeno, pored civilnog sektora, i stručna javnost i gde je svako imao dovoljno vremena i mogućnosti da iznese svoj predlog i da dostavi svoja rešenja, kako misli da bi ove preporuke mogle da budu implementirane na najbolji mogući način.

41/1 MZ/MP 17.50–18.00

Druga preporuka koju smo ispunili, to je, citiram, kako je i prethodno preporučeno – da bi se osigurala dosledna primena procedura na dan izbora i poboljšao profesionalni kapacitet izborne administracije moglo bi se razmotriti uvođenje standardizovane obavezne obuke za sve članove i potencijalne članove lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora, uključujući i prošireni sastav ovih organa. Bukvalno kako je preporučeno preporukom ODIHR-a, tako smo implementirali i kroz Zakon o izboru narodnih poslanika i kroz Zakon o lokalnim izborima da ove obuke budu obavezne, kako za članove gradskih i opštinskih izbornih komisija tako i za članove biračkih odbora, s tim što smo, naravno, stavili da ona lica koja su imenovana u gradske i opštinske izborne komisije pre stupanja ovog zakona na snagu imaju rok od tri meseca da prođu obuku i steknu potvrdu, a oni koji budu imenovani nakon stupanja ovog zakona na snagu imaju šest meseci da prođu obuku i steknu potvrdu. Naravno da smo kroz odredbe ovih zakona obavezali RIK da predvidi program i način sprovođenja obuka. A kada su u pitanju birački odbori, tu smo ostavili rok da se to primenjuje od 1. 1. 2028. godine, imajući u vidu činjenicu da jako veliki broj ljudi participira u biračkim odborima, odnosno da je to negde između 150 i 200 hiljada ljudi.

Treća preporuka ODIHR-a koju smo ispunili kaže – da bi se poboljšalo efektivno ostvarivanje biračkog prava, Republička izborna komisija trebalo bi da razvije i sprovede blagovremen, sveobuhvatan i ciljno usmeren program edukacije birača koji uključuje edukaciju o pravima birača, prevenciju grupnog glasanja i značaj tajnosti glasanja. Ono što je RIK uradio jeste da je, u saradnji sa američkim IFES-om, uz konsultacije sa ODIHR-om, 29. marta 2024. godine, utvrdio Program informisanja i edukacije birača za period 2024–2026. godine, da se taj program nalazi na sajtu RIK-a i da bukvalno svaki građanin može, čitajući taj program, da izvrši, da se edukuje o samom procesu glasanja i onome kako se postupa na biračkom mestu. Naravno da ćemo dalje raditi u tom pravcu i da ćemo predvideti program koji će ići za period 2026–2028. godine.

Četvrta preporuka – da bi se odgovorilo na zabrinutost u vezi sa tačnošću biračkog spiska i povećalo poverenje javnosti, trebalo bi preispitati relevantne zakone, propise i prakse kako bi se omogućio pristup podacima o registraciji birača i olakšalo sprovođenje značajne revizije jedinstvenog biračkog spiska uz učešće relevantnih aktera, uključujući i političke stranke, civilno društvo, a u skladu sa standardima zaštite podataka. Upravo je to nešto o čemu sam govorio malopre. Prošle godine moj kolega i saborac dr Uglješa Mrdić radio je na izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, 11 nacrta, prihvatili sve njihove predloge, sugestije, kritike, konsultovali parlamentarnu, vanparlamentarnu opoziciju i civilno društvo, izradili jedan zaista sjajan nacrt izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i na kraju za te izmene i dopune Zakona glasali svi poslanici u ovom parlamentu.

Peta preporuka – izborna administracija bi trebalo da na sveobuhvatan način i blagovremeno prikuplja i objavljuje podatke razvrstane po polnoj zastupljenosti u svojim organima. Takođe, to je nešto što je RIK uradio na svojoj veb-prezentaciji, tako da sada možete da vidite i polnu zastupljenost – i to je bila jedna od preporuka ODIHR-a – onih lica koja participiraju u organima za sprovođenje izbora.

Šesta preporuka – kako bi se ostvario održivi napredak u svojim aktivnostima, kao što su razvoj uputstava, obuka izbornih službenika, poboljšavanje kampanja za edukaciju birača i unapređivanje pristupačnosti izbornog procesa, Republička izborna komisija trebalo bi da bude opremljena dovoljnim administrativnim i tehničkim kapacitetima, uključujući i postojanje njenog stalnog sekretarijata. Nadležan skupštinski odbor, Odbor za administrativno-budžetska i

41/2 MZ/MP

mandatno-imunitetska pitanja, na svojoj sednici doneo je Odluku da se obrazuje Sektor za podršku rada RIK-a. I na taj način učinili smo i taj korak i ispunili i tu preporuku kao šestu, da se RIK-u dodeli, da kažem, stručna pomoć, odnosno omogući ta organizaciona jedinica koja će da pomaže u radu RIK-a, a u smislu Sektora za podršku rada RIK-a.

Sedma preporuka koju smo ispunili, znači nije pet, evo već smo došli do sedme preporuke – kao što je i prethodno preporučeno da bi se dodatno promovisao pluralizam u izbornom procesu i sloboda udruživanja, moglo bi se razmotriti uklanjanje ograničenja protiv davanja podrške za više od jedne liste. I tu preporuku smo ispunili i to je nešto što se nalazi kroz izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika koje sam predložio, kao kroz izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima gde sada jedan birač svoj potpis podrške može dati većem broju izbornih lista, a na kraju kada dođe dan izbora odlučuje se za koju će izbornu listu od tih kojima je dao potpis podrške ili možda za neku drugu i glasati.

Osma preporuka koju smo ispunili – moglo bi se razmotriti revidiranje zakonodavstva kako bi se kandidatima omogućilo da isprave sve uočene nedostatke u dokumentaciji za podnošenje izborne liste nakon što RIK objavi svoju odluku. Tu smo intervenisali kroz brisanje člana kada je u pitanju Zakon o izboru narodnih poslanika, a gde smo brisali član koji govori o odbijanju proglašenja izborne liste u slučaju ukoliko se na toj listi kao nosilac izborne liste ili kandidat za narodnog poslanika nalazi lice koje nema izborno pravo, ukoliko je nosilac liste i kandidat za narodnog poslanika lice koje se već nalazi na ranije proglašenoj izbornoj listi, ukoliko na toj izbornoj listi nije poštovano pravilo vezano o zastupljenosti polova ili ukoliko naziv izborne liste nije određen u skladu sa zakonom, tako da smo brisanjem tog člana ostavili dovoljno mogućnosti o onome licu koje se javlja kao podnosilac izborne liste da otkloni sve nedostatke, a da mu lista apriori ne bude odbijena.

Deveta preporuka koju smo ispunili – da bi se osigurali jednaki uslovi za vođenje izborne kampanje, vlasti bi trebalo da sprovedu mere kojima se u potpunosti ostvaruje pravo svih izbornih aktera na pristup i korišćenje javnih prostora za potrebe kampanje pod jednakim uslovima. U skladu sa ovom preporukom mi smo odgovorili na taj način što smo osnovali Kontakt centar za prijavu kršenja izbornih odredbi u okviru Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, gde svaki akter izbornog procesa, ukoliko primeti da je došlo do kršenja izbornih prava u smislu prezentovanja stranke i jednakih uslova na vođenje izborne kampanje, može to i da prijavi.

Deseta preporuka koju smo ispunili – da bi se sprečila zloupotreba posebnih odredbi za liste nacionalnih manjina, trebalo bi razmotriti dodatno preciziranje pravnih kriterijuma za određivanje statusa nacionalne manjine i procedura za njihovu registraciju. I tu smo, naravno, ispunili i ovu preporuku. Predvideli smo tačno da svaka stranka koja hoće da dobije status stranke nacionalne manjine, odnosno da izborna lista ima status liste nacionalne manjine, mora biti upisana u Registar političkih stranaka kao stranka nacionalne manjine. U nazivu liste mora imati pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine. Isto tako, kada su u pitanju i koalicije stranaka nacionalnih manjina, moraju biti sve stranke koje su upisane u Registar stranaka nacionalnih manjina i u nazivu liste imati pun ili skraćen naziv liste nacionalne manjine. Takođe, kada je u pitanju grupa građana koja želi da dobije manjinski status, u nazivu te liste mora jasno stajati odredba – interesi koje nacionalne manjine ta izborna lista zastupa.

41/3 MZ/MP

Jedanaesta preporuka koju smo ispunili – kao što je i prethodno preporučeno, trebalo bi uložiti dodatne napore da se obezbedi adekvatni prostor za biračka mesta kako bi se sprečile gužve i osigurala tajnost glasanja i omogućio lak i nezavisan pristup biračima sa fizičkim invaliditetom. Ono kako smo radili ovde jeste da smo smanjivali broj birača po biračkom mestu da bismo na taj način smanjili gužvu na biračkom mestu, tako da sva ona biračka mesta koja imaju preko 1.800 birača mi smo podelili na biračka mesta sa 900 birača. Tako ste imali situaciju u gradu Beogradu da se u odnosu na 2023. godinu povećao broj biračkih mesta, baš zato što smo ova biračka mesta sa 1.800 birača delili da ne bi dolazilo do gužve, a takođe gledamo i načine kako možemo da unapredimo da na svakom biračkom mestu budu adekvatni uslovi da na njima mogu da dođu i glasaju i lica sa invaliditetom.

Dvanaesta preporuka koju smo ispunili od ukupno 25 preporuka ODIHR-a, znači, ne pet, ne jednu, nego je 12 ukupno preporuka koje ispunjavamo, govori o tome da bi zakonom trebalo utvrditi razumno kratke rokove Ustavnom sudu za razmatranje izbornih žalbi i omogućiti produženi vremenski okvir za sprovođenje ponovljenih izbora. Bukvalno smo postupili ovako kako je i navedeno u ovoj ODIHR-ovoj preporuci. Smanjili smo, skratili smo rok u kome organ za sprovođenje izbora treba da dostavi svu potrebnu dokumentaciju Ustavnom sudu. Taj rok je sada tri dana. Smanjili smo rok u kome Ustavni sud treba da donese odluku po sporu koji se tiče vezano za izborni proces. Prvobitni predlog je bio 30 dana. Iz ODIHR-a su tražili da taj rok bude kraći. Naš predlog je da to bude 20 dana. Znači, tri dana da organ dostavi za sprovođenje izbora sve spise i dokumente vezano za izborni spor, 20 dana da Ustavni sud donese odluku, a ukoliko bude odluka da budu ponovljeni izbori, kao što su i tražili od nas da povećamo taj rok, važeće zakonsko rešenje kaže da se izbori ponavljaju u roku do 10 dana. Mi smo to produžili i sada propisujemo da se to produži, da se ponovljeni izbori održe u roku do 30 dana.

Znači, bukvalno jedna odgovorna vlast koja poštuje međunarodno preuzete obaveze, koja poštuje obaveze, odnosno odluke OEBS-a donete 1999. godine u Istanbulu, da sve zemlje članice OEBS-a treba da poštuju preporuke ODIHR-a. Mi se tako ponašamo. I ono što je rekao predsednik Vučić, da ćemo biti apsolutno spremni da ispoštujemo sve preporuke ODIHR-a, na tome i radimo iz godine u godinu. Od 25 preporuka ODIHR-a nakon parlamentarnih izbora 2023. godine mi smo ispunili 12, imamo još dva zakona u proceduri – Zakon o sprečavanju korupcije i Zakon o finansiranju političkih stranaka. Nastavićemo da menjamo te zakone, da ispunjavamo sve preporuke ODIHR-a da bismo naše izborno zakonodavstvo učinili što boljim i kvalitetnijim. Hvala.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvažena ministarko, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, pred nama se danas nalaze četiri izborna zakona, odnosno četiri predloga za izmenu i dopunu zakona, koji će svakako unaprediti i poboljšati izborni proces u Republici Srbiji.

To je samo deo postupka koji odgovorno sprovodimo od 2022. godine, kada smo takođe unapredili naš izborni proces, pa onda kroz izmene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku iz 2025. godine i sada na dnevni red su došle izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika, izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima, dopune Zakona o izboru predsednika Republike i izmene i dopune Zakona o Ustavnom sudu.

Ovim izmenama i dopunama želimo na prvom mestu da podstaknemo veći stepen stručnosti srednjeg organa za sprovođenje izbora i nižih organa za sprovođenje izbora. Kada to kažem, imam u vidu gradske i opštinske izborne komisije, kao i biračke odbore. Nakon završenih parlamentarnih izbora 17. decembra 2023. godine, Međunarodna posmatračka misija ODIHR sačinila je svoj izveštaj u kome je navela preporuke koje bismo trebali da razmotrimo i da na osnovu toga vidimo koje od njih možemo uspešno da implementiramo u naše zakonodavstvo, a sve u cilju da bi izborni proces bio što bolji.

Kada je u pitanju vlast Srpske napredne stranke, mi se ponašamo odgovorno i odgovorno smo pristupili tome, u najboljoj želji i nameri da naš izborni proces unapredimo. To činimo kontinuirano, kao što sam rekao, preko izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, pa onda do ovih izmena. Želeli smo da učinimo tako da svaki birački odbor bude apsolutno kompetentan i stručno obučen da može da sprovede izbore na datom biračkom mestu, na taj način što smo uveli obaveznu obuku kako za članove gradskih i opštinskih izbornih komisija, tako i za članove biračkih odbora. Obuka je takva da bukvalno svaki podnosilac, ovlašćeni predlagač, tačnije lica koja mogu da participiraju kao članovi gradskih i opštinskih izbornih komisija, tako i biračkih odbora, mora da prođe obuku.

Kada su u pitanju članovi gradskih i opštinskih izbornih komisija, pored toga što tu obuku moraju da prođu i da zavrede određenu potvrdu, odnosno sertifikat, kao što su predsednik, zamenik predsednika i članovi, potvrdu o toj obuci moraju imati i sekretari gradskih, odnosno opštinskih izbornih komisija. Ista je stvar kada su u pitanju i članovi biračkih odbora, bez obzira ko ih predlaže, u skladu sa zakonom. Da li su to poslaničke grupe, podnosioci izbornih lista, načelnici gradskih i opštinskih uprava, da li je to u pitanju možda Ministarstvo za pravosuđe kad je u pitanju glasanje u našim kazneno-popravnim zavodima, ili je to u pitanju Ministarstvo spoljnih poslova kada je u pitanju glasanje u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ko god od ovlašćenih predlagača u skladu sa zakonom predloži lice da bude član gradske ili opštinske izborne komisije ili biračkog odbora, to lice koje se predlaže mora da je prošlo obuku i da ima potvrdu.

Propisali smo da će RIK biti taj organ koji će biti u obavezi da propiše način obuke i organizuje način sprovođenja obuke. Takođe, RIK će biti u obavezi da zajedno sa lokalnim izbornim komisijama, gradskim i opštinskim izbornim komisijama, organizuje način sprovođenja obuke. Znači, stalni sastav i prošireni sastav biračkih odbora, a ona lica koja se zamene da budu članovi biračkih odbora,

19/3 MV/JG

bukvalno svi moraju da prođu obuku. To je nešto što je ODIHR i pohvalio, jer su oni rekli da bi bilo dobro da se organizuje tako, da organizujemo jedan standardizovani tip obuke da bukvalno svi prođu tu obuku.

Ono na šta su nam oni sugerisali da bismo trebali da razmotrimo i da vidimo da li postoji zakonsko rešenje da to implementiramo, a mi smo naravno to prihvatili, jeste zato što su izrazili određenu vrstu bojazni da bi moglo da dođe do diskriminacije lica koja su iz različitih političkih opcija da prođu obuku. Prihvatili smo to i kroz intervenciju kroz član zakona propisali da se obuka sprovodi bez obzira na političku pripadnost, politička uverenja i stavove. Znači, jednako apsolutno za sva lica.

Takođe, ono što će Republička izborna komisija imati u svojoj obavezi, jeste da će morati da vodi jedan jedinstveni registar gde će biti upisana sva lica koja su uspešno završila obuku. Taj registar će sadržati podatke poput imena i prezimena, jedinstvenog matičnog broja, broja telefona, mejl adrese, adrese prebivališta i ono što je značajno – datum kada je to lice steklo potvrdu, odnosno kada je uspešno završilo obuku. Zašto je ovaj datum bitan? Ovaj nam je datum bitan zbog toga što smo dodatno želeli da uozbiljimo ceo proces, tako da potvrda koju stekne kandidat koji prođe obuku je vremenski ograničena na tri godine.

Išli smo na rok od tri godine zato što smo želeli da nakon svakog izbornog ciklusa, odnosno pred svaki izborni ciklus lica koja su stekla potvrdu mogu da nadograde svoje znanje, da ga obnove i da ga nadoknade i da na taj način svaki put mi unapređujemo izborni proces. Ako imamo u vidu da redovan mandat narodnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije traje četiri godine, a potvrda traje, odnosno ima svoju važnost od tri godine, tako bi onda sva ova lica koja su stekla potvrdu pre novih redovnih parlamentarnih izbora bila u obavezi da opet prođu obuku i da opet steknu tu potvrdu i na taj način obnovila i nadogradila svoja znanja.

Druga stvar – zašto je bitno da stoji ovaj datum u tom registru koji će napraviti RIK? Zbog toga što smo predvideli koji su to slučajevi kada lica koja su stekla potvrdu tu potvrdu gube. To je situacija ukoliko je lice bezuslovno osuđeno za krivično delo protiv izbornog prava, tada to lice gubi potvrdu i u registru se navodi koji je to datum kad je lice izgubilo potvrdu. A zašto je bitno, zašto se navodi taj datum? Zbog toga što to lice u naredne tri godine neće biti u prilici da opet pohađa obuku i da stekne potvrdu.

Drugi uslov koji smo takođe predvideli kada lice gubi potvrdu a da je prošlo obuku, to je situacija kada su izbori poništeni na biračkom mestu. U toj situaciji svi članovi biračkog mesta gube potvrdu i morali bi opet da prođu obuku da bi tu potvrdu zadobili.

20/1 MZ/IR 13.10–13.20

Kada smo propisivali ovo zakonsko rešenje imali smo u vidu situaciju da, po važećem zakonskom rešenju, kada dođe do ponavljanja izbora na datom biračkom mestu, celokupan birački odbor gde su izbori poništeni ne može da bude opet biran, odnosno ta lica ne mogu opet biti birana na tom biračkom mestu da budu u sastavu biračkog odbora.

Još jedna novina koju smo implementirali kroz izmene i dopune Zakona o narodnim poslanicima jeste mogućnost da sada jedan birač svojim potpisom može podržati više lista. To je preporuka koju smo imali, i ne samo nakon parlamentarnih izbora održanih 17. decembra 2023. godine, već nakon i prethodnih parlamentarnih izbora koje smo imali pre 2023. godine, da bi trebalo razmotriti mogućnost i prosto implementirati to zakonsko rešenje da sada omogućimo jednom biraču da može da podrži više izbornih lista.

Ovo rešenje je dobro, naročito kada uzmemo u obzir da imamo jako veliki broj opština sa malim brojem birača, tako da se sada stvara mogućnost da građani imaju veću mogućnost izbora. Imamo stranke, odnosno političke opcije koje se nalaze na levoj ili na desnoj strani ili su stranke centra, na svim tim stranama imate po više političkih opcija i sada stvarate biraču mogućnost da svojim potpisom podrške može da pomogne kandidovanje više izbornih lista, a da onda kada dođe dan za glasanje birač ima mogućnost da svoj glas opredeli za jednu od tih lista, odnosno svoj glas podrške da jednoj od tih lista.

Takođe, išlo se korak dalje u cilju omogućavanja većeg opet pluralizma i omogućavanja, da kažem, izbornim listama da se lakše kandiduju na izborima, a to smo radili tako kroz intervenciju što smo izbrisali član 78. Zakona o izboru narodnih poslanika koji je predviđao odbijanje izborne liste, a odbijanje liste predviđaju u slučaju ukoliko nosilac izborne liste ili kandidat za narodnog poslanika nema izborno pravo, ukoliko nosilac liste ili kandidat za narodnog poslanika se već nalazi na ranije proglašenoj izbornoj listi, ukoliko na izbornoj listi nije ispoštovano pravilo o zastupljenosti polova ili ukoliko naziv izborne liste nije određen u skladu sa zakonom. Ovaj član je propisivao da se u tom slučaju, ukoliko nisu ova pravila ispoštovana, odbijalo proglašenje izborne liste; mi smo sad to izmenili i ostavljamo mogućnost podnosiocu izborne liste da mu se ne odbije izborna lista, već da on može da promeni, odnosno otkloni sve te nedostatke da bi izborna lista bila proglašena.

Takođe gde smo intervenisali kroz izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika jeste kada su u pitanju liste nacionalnih manjina, odnosno ona lista koja želi da dobije status liste nacionalne manjine, ta stranka koja želi da zadobije taj status mora biti upisana u Registar političkih stranaka kao stranka nacionalne manjine, a u nazivu liste mora stajati pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine. Takođe, u nazivu liste jasno mora da stoji odrednica interese čije nacionalne manjine, odnosno koje nacionalne manjine zastupa ta izborna lista.

Isti je slučaj kada su u pitanju koalicije stranaka nacionalnih manjina – sve stranke moraju biti stranke nacionalnih manjina, upisane u Registar političkih stranaka kao stranke nacionalnih manjina u nazivu liste, kao kada se kandiduje jedna stranka isto moramo imati pune ili skraćene nazive svih stranaka nacionalnih manjina i čije interese, odnosno koje interese koje nacionalne manjine ta izborna lista zastupa. Kada je u pitanju grupa građana, u nazivu liste mora stajati koje interese, odnosno čije interese, koje nacionalne manjine ta lista zastupa.

20/2 MZ/IR

ODIHR je insistirao na ovom rešenju. Mi smo to rešenje prihvatili zato što na taj način ne želimo da dovedemo birača u zabludu, jer smo na prethodnim parlamentarnim izborima imali izbornih lista čiji naziv nikako nije ukazivao na to da je u pitanju izborna lista nacionalnih manjina. Sada u nazivu liste mora da stoji naziv nacionalne manjine čije interese ta lista zastupa.

Takođe, ono što je bitno spomenuti jeste vezano za primenu pojedinih odredaba Zakona o izmenama i dopunama Zakona o narodnim poslanicima, gde smo takođe morali da usaglašavamo rokove sa ODIHR-om, jer su oni želeli da ovi rokovi budu kraći da bismo što pre imali obučene srednje organe za sprovođenje izbora, a to se odnosi na gradske i na opštinske izborne komisije, tako da ona lica koja su izabrana za članove gradskih i opštinskih izbornih komisija pre stupanja na snagu ovog zakona imaće rok od tri meseca nakon stupanja ovog zakona na snagu da prođu obuku, steknu potvrdu, odnosno sertifikat, a ona lica koja će biti izabrana za članove gradskih i opštinskih izbornih komisija nakon stupanja ovog zakona na snagu biće u obavezi da prođu obuku i tu potvrdu steknu u roku od šest meseci, odnosno najkasnije do 31.12. 2026. godine.

Kada su u pitanju članovi biračkih odbora, tu smo išli na duži rok, zato što je potrebno, zbog jako velikog broja lica koja participiraju, odnosno će participirati kao članovi biračkih odbora, da to važi od 1.1.2028. godine. Kada to kažem, treba da imamo u vidu da je to negde otprilike nešto malo manje od 200.000 ljudi koji na taj način učestvuju kroz rad biračkih odbora u stalnom i u proširenom sastavu i upravo iz tog razloga potrebno je više vremena da bi se na kvalitetan način sprovela obuka tih lica.

Kada su u pitanju izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima, kroz taj zakon smo predvideli, i to se naslanja na Zakon o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika, da su sada gradske i opštinske izborne komisije dužne da sarađuju sa Republičkom izbornom komisijom u cilju sprovođenja obuke, za koju je, opet, nadležna, kao što sam malopre govorio, Republička izborna komisija, jer je Republička izborna komisija ta koja je nadležna da organizuje način i sprovede obuku, a pri tome mora da im pomogne gradska, odnosno opštinska izborna komisija.

Takođe je nedvosmisleno propisano odredbama Zakona o lokalnim izborima da ne sme da postoji nikakav oblik diskriminacije, naročito propisano vezano za politička uverenja i za političke stavove onih lica koja hoće da pohađaju obuku i dobiju potvrdu da bi mogli da budu u gradskim i opštinskim izbornim komisijama i biračkim odborima. Takođe je propisano da i sekretar i zamenik sekretara u gradskoj i opštinskoj izbornoj komisiji takođe mora biti lice koje je prošlo obuku i koje je steklo potvrdu.

Pravimo jedan javni jedinstveni registar, odnosno RIK je zadužen da napravi taj registar, a onda zakonom ovlašćeni predlagači – bilo da su u pitanju poslaničke grupe, bilo da su u pitanju podnosioci izbornih lista, bilo da je u pitanju načelnik nadležne gradske ili opštinske uprave, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo inostranih poslova – znači, na tom jedinstvenom pregledu, odnosno na toj bazi, mogu da vide da li lice koje oni predlažu ima potvrdu i koja je važnost njegove potvrde. Jer kao što to predviđa Zakon o izboru narodnih poslanika, isto to se odnosi i kada je u pitanju Zakon o lokalnim izborima – lica koja su stekla potvrdu u slučajevima predviđenim zakonom, znači ako je neko osuđen za krivično delo protiv izbornog procesa ili su izbori poništeni na odgovarajućem biračkom mestu, na biračkom mestu gde je to lice bilo član biračke komisije, gubi potvrdu, odnosno neće moći da pohađa obuku da dobije tu potvrdu ukoliko je učinilo krivično delo, a ukoliko je bilo u sastavu odbora gde su izbori poništeni moraće opet da prođe obuku da bi opet zadobilo potvrdu.

20/3 MZ/IR

Što se tiče pravila koja se odnose na manjinske liste, kao i u Zakonu o izboru narodnih poslanika, apsolutno preslikano i na Zakon o lokalnim izborima, u nazivu liste moramo imati pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine i da je stranka nacionalne manjine upisana u Registar političkih stranaka kao stranka nacionalne manjine, da u nazivu liste imamo koje interese nacionalne manjine zastupa ta izborna lista. Kada su u pitanju koalicije stranaka nacionalnih manjina, sve moraju biti stranke nacionalnih manjina. I kada je u pitanju grupa građana, kao što sam govorio i malopre, u nazivu liste mora jasno da stoji interese koje nacionalne manjine ta izborna lista zastupa pored naziva liste.

Kada je u pitanju dopuna Zakona o izboru predsednika Republike, tu se odnosi na birački odbor, tako da članovi biračkog odbora moraju da imaju potvrdu, odnosno da su prošli obuku za rad u biračkim odborima.

Kada govorimo o izmenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, tu smo intervenisali u pogledu rokova. Ono što je bio naš predlog jeste da sada organ za sprovođenje izbora ima rok od osam dana da dostavi kompletnu dokumentaciju Ustavnom sudu da bi Ustavni sud mogao da donese odluku u tom izbornom sporu. Prihvatili smo komentar ODIHR-a da bi trebalo ići na kraće rokove, tako da smo ovim predlogom zakonskog rešenja predvideli da to bude tri dana, znači sa osam dana skratili smo na tri dana.

Takođe, u onom delu gde je Zakon propisivao hitan postupak kada je u pitanju izborni spor, iz ODIHR-a su tražili da ipak taj rok nekako odredimo, da ga definišemo kroz odgovarajući broj dana. Naš prvobitan predlog je bio da to bude 30 dana, iz ODIHR-a su tražili da ispitamo mogućnosti da taj rok nekako skratimo, da bude kraći. Uz konsultacije sa predsednikom Ustavnog suda i sudijama Ustavnog suda došli smo dotle da taj rok bude 20 dana. Znači, sad organ za sprovođenje izbora ima rok od tri dana da kompletnu dokumentaciju, sve spise predmeta dostavi Ustavnom sudu, a Ustavni sud ima rok od 20 dana da donese odluku u tom sporu.

21/1 MT/MP 13.20 – 13.30

Takođe, onde gde smo intervenisali ticalo se roka za održavanje ponovljenih izbora. Ukoliko odluka Ustavnog suda bude da se izbori moraju ponoviti, odnosno da poništi rezultate izbora usled nedostataka na datom biračkom mestu taj rok je bio do 10 dana, mi smo taj rok sada našim predlogom produžili i sada je taj rok do 30 dana. Na taj način omogućava se svim činiocima, svim akterima tog izbornog procesa da imaju dovoljno vremena da se organizuju da sprovedu kampanju da bi ostvarili što bolje rezultate.

Na ovaj način mi smo pokazali apsolutno jednu spremnost da sve ono što trebamo da promenimo, što možemo da unapredi naš izborni proces promenimo. I to je, na kraju krajeva, i ono što je rekao predsednik Vučić da ćemo prihvatiti sve preporuke ODIHR-a, da ćemo implementirati sve samo da bismo mogli da omogućimo što bolji, što transparentniji proces i da nakon narednih izbora ne čujemo više ni jednu kritiku sa druge strane da nešto nije bilo urađeno u skladu sa preporukama, da nešto nije bilo dobro, da opet slušamo priče o nekim fantomskim biračima, o glupostima sa kojima su zamlaćivali građane Republike Srbije.

Podsećanja radi, reći ću vam da smo prošle godine usvojili izmene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, prihvatili bukvalno sve što je bilo traženo, da se formira komisija za reviziju biračkog spiska, da mogu da se vrše terenske kontrole, jer smo često slušali neistine kako na određenim biračkim mestima, ne znam, ima prijavljeno 50, 70, 210 birača. Sada postoji Komisija za reviziju biračkog spiska, sada može da se izvrši terenska kontrola i da bukvalno na svakom biračkom mestu, u svakom domaćinstvu tačnije, na svakoj adresi vidite koliko birača ima.

Srpska napredna stranka, Aleksandar Vučić, vlast koju predvodi SNS ne beži od promena izbornog zakonodavstva, ne beži od propisa. Mi smo u stanju da uradimo bukvalno sve i da napravimo kakve god uslove žele, jedino što ne možemo da im omogućimo, jedino što ne možemo da im damo, to su glasovi. Glasovi građana Republike Srbije nedvosmisleno pripadaju SNS, idu SNS zato što građani Republike Srbije prepoznaju ono što radi predsednik Republike Aleksandar Vučić, prepoznaju rad, prepoznaju odgovornost, prepoznaju na kraju krajeva rezultate politike koji su vidljivi u svakom gradu, u svakoj opštini, u svakom selu.

Na kraju, želim da napomenem da smo mi pre nego što smo došli u plenarno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije imali četiri jako kvalitetno organizovana javna slušanja. Imali smo javno slušanje u Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu, Beogradu. Ni jedno od tih javnih slušanja nije trajalo ispod tri sata. Imali smo predstavnike i stručne javnosti. U ova četiri grada bili su predstavnici univerziteta, profesori pravnih fakulteta koji su aktivno uzimali učešće u diskusiji, davali predloge koje još uvek razmatramo. Generalno, najveći broj tih predloga ticao se rokova za odlučivanje Ustavnog suda. Profesori Pravog fakulteta gotovo jedinstveni u stavu da taj rok treba biti duži, da taj rok treba biti barem 30 dana. To je nešto svakako o čemu ćemo razmišljati, ali ono čim bih želeo da zaključim, jako kvalitetna zakonska rešenja.

Pokazali smo spremnost, političku širinu da menjamo naše izborno zakonodavstvo, da prihvatamo preporuke Međunarodne zajednice, da prihvatamo preporuke ODIHR-a. Otvoreni smo za to, otvoreni smo za diskusiju, otvoreni smo za dijalog i to je ono na kraju što je predsednik Vučić i rekao i tražio od svih nas, da razgovaramo, da imamo taj dijalog, i međustranački i lični, i da na taj način menjamo propise i da naše društvo bude jedno bolje demokratičnije društvo koje ide u cilju i pravcu Evropske unije.

Hvala.

21/2 MT/MP
Uvažena predsednice, poštovana ministarka, koleginice i kolege narodni poslanici, prva ključna preporuka ODIHR-a je bila revizija Jedinstvenog biračkog spiska.

I mi smo to prihvatili i mi smo imali koliko je puta predlagač tog zakona dr. Uglješa Mrdić menjao nacrt tog zakona i gledao da bukvalno usvoji i prihvati sve ono što ste vi predlagali i što su predlagali i drugi, da bismo na kraju imali izmene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku za koji smo svi glasali. Znači tu smo pokazali apsolutno dobru volju i želju i nameru da menjamo naš i reformišemo naš izborni proces.

Spominjete krađu izbora, ODIHR u svakoj zemlji predlaže da se nešto promeni kako bi se unapredili izborni procesi i komentarisali smo na javnim slušanjima, ne znam da li ste vi tada bili tu da Nemačka recimo usvojila 30 ili 35 preporuka ODIHR-a, a koliko je onda usvojila Holandija?

Svakako da nijedna zemlja, članica EU, nije usvojila sve preporuke ODIHR-a, jer ODIHR predlaže neke preporuke, daje preporuke kako treba da se unapredi izborni proces i da li to sada znači da kada god ODIHR da neku preporuku, da je tamo bilo krađe. Da li to znači da se u Nemačkoj kradu izbori, da li to znači da se u Holandiji kradu izbori, u Francuskoj da se kradu izbori?

Da li to znači da u svakoj zemlji gde ODIHR da preporuku, da se tamo kradu izbori? Ja bih rekao da ne, ali mislim da se i vi slažete da ne. Pokazali smo dobru volju i nameru i želimo da unapredimo izborni proces.

Zašto su nam bitni birački odbori? U izveštaju ODIHR-a imate da je bilo grešaka kod biračkih odbora, zato što nisu dobro odreagovali, jer se pojavila gužva na glasanju, da nisu dobro odreagovali kada su trebali da broje listiće, da li se prvo broje lokalni listići, odnosno listići za lokalne izbore ili se prvo broje listići za parlamentarne izbore, odnosno republičke izbore, da je tu bilo propusta u radu biračkih odbora i da iz nekih proceduralnih razloga su padali izbori na biračkim mestima.

Zato je bilo potrebno prevashodno ovu preporuku vezano za stručnost biračkih odbora usvojiti i napraviti tako da sva lica koja učestvuju u biračkom odboru,prođu obuku i steknu sertifikat, a onda smo čuli na javnim slušanjima, ma ne mora to, niste morali to, nije to bitno.

Hajde samo da se dogovorimo šta hoćete, znači dve godine slušamo ovde da treba da slušamo ODIHR, a onda dobijemo zašto slušamo ODIHR, sada ne treba da slušamo ODIHR. Onda sada tražite od mene da kažem neistinu i vi sami znate da je to neistina, i da je bilo krađa, jer gde god ODIHR posmatra izborne procese u svakoj zemlji daje preporuke, i po nekoj analogiji bi značilo da u svim evropskim zemljama, gde je ODIHR posmatrao izbore i kada je dao preporuke da u svim tim zemljama se kradu izbori, hajde molim vas.

Pričamo ko ozbiljni ljudi, imate predlog zakonskih rešenja, poštovali smo preporuke ODIHR-a, implementirali smo naša zakonska rešenja i mislim da su rešenja jako dobra i ima prostora, razgovaraćemo ovih dana, da li nešto treba korigovati kroz amandmane, ali svakako jedna dobra zakonska rešenja, koja omogućavaju sada biračkim odborima kao organima kao najniži u sprovođenju izbora da na najmogućiji i najkvalitetniji način sprovedu te izbore. Mi smo imali i pre da su svi članovi morali da prođu obuke i neki su prolazili, a neki nisu. Ali sada dobijamo mogućnost da svaki član koji će biti u biračkom odboru, mora da prođe obuku i to će svakako dati na kvalitetu izbornog procesa.

23/3 VS/VZ

Što se tiče daljeg unapređivanja izbornog procesa, o tome smo takođe govorili, imaćemo vrlo brzo i zakon o sprečavanju korupcije izmene i dopune, pa zakon o finansiranju političkih stranaka, i želimo da menjamo i poboljšamo naše zakonodavstvo izborno, ne zato što smo nešto radili loše, već iz želje da unapredimo proces. Izbori su živi proces, želimo da idemo u korak sa vremenom, želimo da idemo u korak sa preporukama EU, i u tom smislu gledamo šta je ono što najbolje možemo da implementiramo u naša zakonska rešenja i šta je to što će dati najbolji mogući rezultat u smislu kvaliteta samog procesa. Hvala.
Zahvaljujem, gospođo predsednice.

Osvrnuo bih se na par komentara u nekoliko prethodnih izlaganja.

Promene koje targetiramo ovim zakonima nisu ključne, nisu suštinske. Prosto, ne mogu da se složim sa tim zato što mi na ovaj način apsolutno uvodimo da srednji organ sprovođenja izbora i najniži organ sprovođenja izbora, kao što su birački odbori, budu kompletno obučeni.

Mi nismo imali problem sa ljudima, kada kažem problem – problem u smislu obučenosti sa ljudima i sa kandidatima koje je predlagala poslanička grupa Srpske napredne stranke, koji su uzimali učešće u radu biračkih odbora zbog toga što su ti ljudi prolazili obuke i redovno se javljali na sve obuke koje su organizovale gradske i opštinske izborne komisije u saradnji sa RIK-om, ali s druge strane imali smo da jako veliki broj onih ljudi koje su predlagale opozicione političke grupacije nisu dolazili na te obuke i tu vidim da postoji jedan otklon od toga što će sada svi morati da prođu kroz te obuke, jer njima to nameće određenu vrstu obaveze. S druge strane, to jednostavno unosi jednu nesigurnost u ceo proces, da sada više niko ne može da kaže, a naročito oni da izborni proces na biračkom mestu nije sproveden u skladu sa izbornim zakonima zato što će sada i njihovi ljudi koji budu bili predlagani, koji budu u sastavu biračkih odbora morati obavezno da prođu obuku i morati da imaju tu potvrdu.

32/3 GD/IR

Mislim da smo pokazali i širinu kada smo usvojili još jednu preporuku ODIHR-a koja ne tangira nas kao najveću političku organizaciju sa kojom nikada nismo imali problem, a to je odbijanje proglašenja izborne liste. Mi sada dajemo dosta široku mogućnost za sve ono gde je organ za sprovođenje izbora bio u mogućnosti da odbije proglašenje izborne liste ukoliko kandidat za narodnog poslanika nema izborno pravo, ukoliko se nalazi na već drugoj ranije proglašenoj izbornoj listi ako nije bilo ispoštovano pravilo zastupljenosti polova, ukoliko u nazivu izborne liste nije odrađeno onako kako to predviđa zakon, odnosno u skladu sa odredbama zakona. Znači, mi smo to pravilo izbrisali i sada im omogućili da im se apriori ne odbije proglašenje izborne liste, već da mogu da otklone sve te nedostatke da bi izborna lista bila proglašena i na taj način smo pokazali koliko smo spremni da idemo u korak ka tome da im se olakša ceo postupak kandidovanja izborne liste, da ne moraju da u ceo postupak ulaze od početka, već da samo otklone one nedostatke koji postoje da bi izborna lista bila i proglašena.

Zaista je licemerno govoriti o nasilju na biračkim mestima od strane onih koji godinu i po dana sprovode nasilje. Nismo mi ti koji smo jurili ljude po ulicama da ih gađamo jajima. Nismo mi ti koji smo presretali funkcionere da im pretimo, da im branimo da idu, da im dolazimo na kuće, da pretimo njihovoj deci, da pretimo članovima njihovih porodica. To su radili neki drugi. To nisu radili članovi, ni funkcioneri ni bilo ko ko ima veze sa Srpskom naprednom strankom i sa vladajućom koalicijom.

Govoriti u jednoj rečenici da je stanje u zdravstvu katastrofalno, u školstvu, da nam je priroda zagađena, pa ja molim samo građane Republike Srbije da se sete da je do 2012. godine, kada odu u neki dom zdravlja i kada hoće da urade pregled na skeneru ili na ultrazvuku, da je najčešći odgovor bio – aparat je u kvaru, aparat je pokvaren, pa iz ovog grada idite u onaj grad, pa se čeka ovaj deo, pa se čeka onaj deo, pa je aparat radio dva dana, pa više ne radi itd. Mi smo sada došli do toga da imamo preko 24 skener aparata, magnetne rezonance najmodernije u svim našim kliničkim centrima, opštim bolnicama, a sada neko govori da je stanje u zdravstvu katastrofa.

33/1 AL/MJ 16.25 – 16.35

Uspeli smo u vreme Kovida, kada se ceo svet suočavao sa krizom, da napravimo dve potpuno nove kovid bolnice. Kada se ratovalo, bukvalno ratovalo za svaki respirator da je u našoj zemlji bio najveći mogući broj respiratora. Kada se svet borio za vakcine, za jednu vakcinu, da je naš zdravstveni sistem omogućio da smo mogli da biramo sa kojom vakcinom želimo da se vakcinišemo, i onda neko kaže – loš zdravstveni sistem, pa govori dalje da je loše u školstvu i obrazovanju. Koliko je samo škola obnovljeno, renovirano i škola i predškolskih ustanova i vrtića i svega onoga što ima vezano za obrazovanje naših ljudi. Koliko je država uložila u visoko obrazovanje, pa smo imali, ako se ne varam, i prošle godine, koliko smo samo novca dali našim univerzitetima, pa pomogli ljude koji studiraju na univerzitetima, da mogu da kupe stan, da imaju podsticajna sredstva, pa ulagali u mlade čak i na taj način, pa da najmanja rata za njihov stambeni kredit u prvih šest godina bude 100 evra, da posle šest godina, kada se srede, skuće, zaposle, da tek onda posle te šeste godine ta rata bude ekonomski opravdana, odnosno negde u visini od 300 do 400 evra u zavisnosti kakav su stan kupili, koje kvadrature. Pa smo omogućili tim mladim ljudima, koji završavaju fakultete da mogu da kupe stan čak i ako nisu zaposleni, gde im ne treba ni žirant, i koliko se ljudi iz meseca u mesec prijavljuje da koristi ta sredstva, pa su čak i to ismejavali, a onda mnogi od tih koriste upravo ta sredstva.

Govoriti o ekologiji, o tome da je zagađena životna sredina, i da mi tim pitanjima ne pridajemo značaj. Do 2010. godine budžetom je bilo izdvojeno pet milijardi za ekologiju. Prošle godine 23,8 milijardi izdvojeno je za ekologiju. Pa koliko je to novca više? U njihovo vreme pet milijardi. Sad kad Srpska napredna stranka, ima odgovornost za upravljanje ovom zemljom, 23,8 miliona milijardi za ekologiju. Pa koliko smo samo domaćih, naših toplana koje su kao pogonsko gorivo koristile ugalj prebacili na gas kao ekološki čisto gorivo. I opet u vreme svetske krize, ratova, globalne krize, obezbedili dovoljne količine gasa, da ne moramo da se vraćamo na ekološki prljavo gorivo, na ugalj, nego da možemo da koristimo gas, i da opet nismo morali bi ranije da zatvaramo škole, ni da skraćujemo nastavu, ni ranije da se zatvaraju tržni centri, nego da je sve moglo da radi utvrđenim radnim vremenom, da smo svuda imali one temperature kakve su propisane odlukama i lokalnih samouprava i ostalim pravilnicima, kada je u pitanju temperatura u objektima koja treba da bude i zimi, a da pritom nije rasla ni cena gasa.

I sve to omogući predsednik Aleksandar Vučić svojom spoljnom politikom da može da ima dobre odnose i na zapadu i na istoku, da može da dobije najbolju ekonomsku cenu koju građani Srbije mogu da plaćaju kada je u pitanju gas, a da jako dobro sarađuje i sa Francuskom kao jednom od vodećih zemalja Evropske unije, i sa Nemačkom, pa da imamo koliko nemačkih fabrika ovde, koje kod nas rade, koje zapošljavaju naše ljude, pa da možemo da kupimo „Rafal“ avione, da snažimo našu vojsku, i da za sve to bude dovoljno novca u budžetu, koji je dovoljno jak da u sve to može da ulaže – kako u zdravstvu, tako u obrazovanje, tako i u ekologiju, tako i u naoružavanje naših oružanih snaga, da bi one bile odvraćajući faktor od svakog onog koji pomisli da bi mogao da napadne Republiku Srbiju, i onda sve to neko u rečenici kaže – pa, loše ovde, loše ovako, onako. A ja samo građane molim da se sete da od 2012. godine, kada odu u neki zdravstveni centar, kad im neko kaže da ne radi aparat za ultrazvuk, kada dođu sa uputom da treba da se jave da budu primljeni na neko odeljenje – da im neko kaže da nema mesta, da nema slobodnog kreveta, kada su nam se škole urušavale, kada u osnovnim školama nismo imali toalete, pa je onda tada neko ismejavao premijera Aleksandra Vučića, koji

je tad bio premijer, koji je krenuo i od toga, i time da se bavi, da sređuje da svaka škola

33/2 AL/MJ

bude opremljena i toaletom i fiskulturnom salom i dvorištem i da sve zameni i renovira, i koliko smo uložili u ekologiju i u zaštitu životne sredine kroz ekološki zdrava goriva i onda neko kaže u samo jednoj rečenici – ma to sad ništa ne valja.

Ja zato molim građane samo da se sete toga kako je bilo do 2012. godine, šta smo uradili za proteklih 14 godina i da to bude nešto na osnovu čega će oni doneti odluku kada budu izbori kome će dati svoj glas i svoje poverenje. Hvala.
Zahvaljujem.

Poštovana gospođo predsedavajuća samo na trenutak da se osvrnemo na nešto što je malopre rečeno. Mi smo imali dve godine ovde dijalog od strane, odnosno izjave od strane predstavnika opozicije da mi trebamo da naravno pojačamo naš put ka EU, da usvojimo sve preporuke ODIHR-a, da pratimo te preporuke, da ih usvajamo, da radimo na implementaciji toga, a onda dobijemo komentar sa druge strane da je ovo što smo uradili jedno veliko ništa.

Da li to automatski znači, pošto su sve ove izmene i promene ovih predloga zakona istekle na osnovu preporuka ODIH-a jedno veliko ništa. Da li su preporuke ODIHR-a jedno veliko ništa? I time oni pokazuju svoj odnos prema preporukama ODIHR-a, a dve godine nas ubeđuju da samo to da ispunimo, samo to implementiramo i onda imamo najbolje moguće uslove.

38/2 VS/MJ

Godine 1999. održan je sastanak, samit OEBS u Istanabulu i 25. tačka dokumenta koja je proizašao nakon tog sastanka govori o tome kako su sve članice OEBS dužne da postupaju i da rade po preporukama ODIHR.

Upravo to radi Vlada Republike Srbije i ne samo sada i 2022. i 2025. godine i 2026. godine, odnosno u ovoj godini i jedini mi smo pokazali političku spremnost i hrabrost i zrelost da pristupimo reviziji biračkog spiska, a malopre je predsednica Narodne Skupštine gospođa Ana Brnabić, govorila da neko nije ni hteo da oni nisu hteli 2008. godine da se bave biračkim spiskom i kada neko govori o tome da li mi nešto smemo ili ne smemo, imamo dobru ili lošu nameru, apsolutno dobru i iskrenu nameru, da naše izborne procese unapredimo i da budu još bolji i nama neko spočitava ovde da se mi plašimo izbora i da ne želimo da idemo na izbore.

Pre godinu i po dana, predsednik je nudio referendum, nudio je izbore, tada su svi bili u vlasti, ne izbore, ne nikako izbore, zato što su hteli revoluciju i zato što su hteli nasilnu promenu vlasti.

Videli smo šta su uradili, polako gospodo biće izbora. Predsednik prvo na prvom mestu interes građana Republike Srbije,interes građana Srbije, da sačuvamo stabilnost, menjamo izborne zakone, usvajamo preporuke ODIHR-a, implementiramo preporuke ODIHR-a, i ono što smo pričali danas i na javnim slušanjima, ovo nije kraj, ovo je deo procesa unapređenja našeg izbornog zakonodavstva i jako brzo nas očekuju izmene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije i jako brzo nas očekuju izmene i dopune Zakona o finansiranju političkih stranaka i time pokazujemo da smo mi ti koji zaista istinski i suštinski želimo da menjamo izborne zakone i da ih unapređujemo i da poštujemo preporuke ODIHR-a, a ne to kako neko kaže jedno veliko ništa, jer jedno veliko ništa je bilo kada su oni bili odgovorni za upravljanje ovom zemljom jer tada nisu radili ništa i tada su od građana Srbije stvarali gubitnike tranzicije i tada je, podsećam sve građane svaki četvrti bio nezaposlen, a da ne govorimo o ostalim stvarima koje su uništavale život građanima Srbije. Hvala.
Zahvaljujem, poštovana predsednice.

Koleginice i kolege narodni poslanici, ono što je suština donošenja ovih zakona jeste odgovorna politika Republike Srbije, jeste izvršavanje i međunarodno preuzetih obaveza i to je nešto što je odlika politike naše zemlje otkako je vodi Aleksandar Vučić.

Mi smo članovi OEBS-a i kao takvi dužni smo da uvažavamo sve ono i da poštujemo obaveze koje članstvo u toj organizaciji nosi sa sobom. OEBS je davno na svojoj konferenciji, odnosno Samitu održanom 1999. godine u Istanbulu, jasno u svojoj dekleraciji, u njenom stavu 25. propisao da su sve države članice OEBS-a dužne da poštuju preporuke ODIHR-a i da gledaju kako da neizostavno i odmah implementiraju ono što ODIHR naloži. Upravo to je ono što radi naša zemlja već u jednom dužem vremenskom periodu. I napominjao sam i 2022, i 2025. i danas 2026. godine upravo smo mi usmereni ka tome da menjamo naše izborno zakonodavstvo na taj način što ga unapređujemo, što ga činimo da bude bolje, da bude efikasnije, da bude transparentnije.

Vrlo jasno i nedvosmisleno smo pokazali danas, navođenjem egzaktnih primera, kako su se ponašali oni koji su do 2012. godine imali odgovornost za upravljanje ovom zemljom. Da li su oni ispoštovali barem jednu ODIHR-ovu preporuku? Kako su se oni odnosili prema ODIHR-ovim preporukama? Kako su se oni odnosili prema međunarodno preuzetim obavezama, a kako se danas odnosi Republika Srbija? Da pokazujemo jednu širinu i jednu političku zrelost, da kroz jedan društveno-politički dijalog sa njima, sa nevladinim sektorom, sa nevladinim organizacijama, sa međunarodnim organizacijama gledamo kako da unapredimo naše izborne procese. I upravo zato smo išli kroz ovaj čitav niz promena, krenuvši od izmena i dopuna zakona za narodne poslanike, izmena i dopuna Zakona o lokalnim izborima, dopuna Zakona o izboru predsednika, izmena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu, čitavog niza rešenja da poboljšamo izborni proces. I baš ono što je srž izbornog procesa, a to su birački odbori koji, na kraju krajeva, sprovode izbore na biračkim mestima, da bukvalno svi članovi biračkog odbora prođu obuku.

I vidite, kroz cela ova današnja izlaganja, da je to donekle njima najveći problem, zato što naši kandidati koje predlažemo u članove biračkih odbora nikada nisu bili lenji da odu na obuke koje su organizovale gradske i opštinske izborne komisije, u saradnji sa RIK-om, da prođu te obuke, da steknu sertifikate, a sada, kako se predlaže ovim zakonskim rešenjima, potvrde da bi sutra mogli da budu u sastavu tih organa, i stavili jedan član koji govori da nikakvih diskriminacija po političkoj osnovi, po političkim uverenjima neće biti da bi neko mogao da pohađa tu obuku i da stekne taj sertifikat. A upravo su to navodili da bi to mogao da bude jedan od ključnih problema u organizovanju tih obuka i tražili od nas da to implementiramo i mi, naravno, to prihvatili i implementirali. Ali onda vidite da, sa druge strane, kod njih

42/2 MZ/IR

je problem jer oni ne žele da pohađaju takve obuke, ne žele da se edukuju, ne žele da preuzimaju odgovornost za birački proces, odnosno za rad u biračkom odboru, jer je upravo ono što oni žele da se konstantno traži alibi, da se konstantno traži alibi za izborne neuspehe, za mali broj osvojenih glasova i onda i kada prihvatimo ono što traži od nas ODIHR, kada to implementiramo kroz naša zakonska rešenja, e onda to više nije bitno.

I to je ono što su građani Republike Srbije danas jasno mogli da vide – da smo mi ti koji želimo da izvršavamo međunarodno preuzete obaveze, da tražimo najbolje načine kako to možemo da implementiramo u naša zakonska rešenja, u naše zakone, a sa druge strane, kada mi pokažemo tu spremnost i kada mi to želimo da radimo, od njih dobijate odgovore kako to ne treba, kako to nije bitno, pa nekad je bilo bitan birački spisak, pa sad više nije bitan birački spisak, pa su nekada bili bitni birački odbori, sad nisu bitni birački odbori, pa je nekada bilo bitno da li se lista odbija ili se ne odbija proglašenje izborne liste, sad više nije ni to bitno, i tako unedogled.

A poenta i suština svega je samo da se nađe alibi za izborni poraz i za izborni neuspeh jer njihova politika koja je rušilačka, njihova politika koja je usmerena na nasilje, njihova politika koja je dovela do toga da neki privrednici, da neke velike investicije odu iz naše zemlje, jer nijednom privredniku ne odgovara kada se blokira put, kada se blokira regionalni put, kada se blokira auto-put. Svako želi da može slobodno da se kreće zemljom, svako želi da može slobodno da se kreće roba i kapital, i to je jedna od tekovina EU koju oni deklarativno zagovaraju – a mi suštinski i zaista se borimo za tu politiku EU – e, upravo oni traže samo alibi za neke nove izborne neuspehe. Ali ono što je bitno jeste da ćemo mi, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, ostati na našem evropskom putu, okrenuti prema Istoku i Zapadu, ceneći naše prijatelje i u Rusiji, i u Kini, i u Parizu, i u Nemačkoj i u Vašingtonu, usklađivati naše propise sa EU, ali na takav način da građani Republike Srbije imaju apsolutnu korist od tih propisa i da ti propisi odražavaju snagu i duh našeg naroda. Hvala.
Uvažena potpredsednice Narodne skupštine, poštovani članovi u Vladi Republike Srbije, uvaženi građani, koleginice i kolege narodni poslanici, svih ovih godina i ovih dana mi možemo da vidimo kroz

4/3 JD/MP

teme koje ovde kandidujemo, kroz teme koje nam ovde kandiduje Vlada da o njima diskutujemo ili kolege poslanici, koliko je naše društvo u suštini napredovalo.

Nekada možemo se setiti da smo razgovarali o tome koliko je ljudi nezaposleno, pa smo onda razgovarali kolika je njihova zarada, onda smo govorili o tome da li mogu da obave negde zdravstveni pregled ili ne.

Podsetio bih samo mlađe naše sugrađane da pogledaju i obrate pažnju na to kako smo nekada govorili o temama da ljudi ostaju bez posla, da ne mogu da se zaposle, da su pripadnici problokaderske opozicije kada su bili na vlasti u tih divnih, vrednih i radnih ljudi, stvarali nezaposlene ljude, a da su obećavali da će otvarati fabrike, da su onda te iste fabrike prodavali u bescenje i od tih ljudi stvarali gubitnike i kako su ih tada nazivali gubitnike tranzicije.

Aleksandar Vučić je od tih takozvanih gubitnika tranzicije radnih i poštenih ljudi stvorio pobednike, stvorio ljude kojima je vratio nadu, kojima je pružio mogućnost da opet mogu da rade, da mogu da zarade za sebe i za svoju porodicu i da mogu da gledaju kao nekad kako njihova zemlja napreduje, kako njihova zemlja raste, kako se njihova zemlja gradi, kako je njihova vojska sada snažnija nego što je bila u vreme problokaderske opozicije, kako je njihov predsednik rado viđen gost, kako u Moskvi, tako i u Vašingtonu, kako u Parizu, tako i u Pekingu, kako sada niko ne omalovažava našu zemlju i našeg predsednika. To je ono što smo uspeli da stvorimo zajedno na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.

Nekada je plata bila 300 evra, sada smo uspeli da početkom ove godine prosečna zarada u Republici Srbiji bude preko 1.000 evra. Želja nam je da na kraju 2027. godine prosečna zarada bude preko 1.200 evra.

Puno toga se uradilo kada je u pitanju zdravstvo. Nekada su ljudi morali da čekaju da li će neki rengen aparat da bude popravljen, da li radi ultrazvučni aparat. U poslednjih 14 godina uloženo je najviše nego ikada u zdravstvo, nabavljeno preko 320 sanitetskih vozila, 135 digitalnih rengen aparata, 55 skenera, 50 ultrazvučnih aparata, 27 mamografa, 22 magnetne rezonance, tako da sada bukvalno svaki okrug u Republici Srbiji ima tu magnetnu rezonancu.

5/1 MZ/CG 10.40–10.50

I to pokazuje koliko država i predsednik Vučić u svakom aspektu, na svakom polju se trude da običan čovek, da građanin Republike Srbije živi bolje i da ima sve ono što mu treba.

I ovi zakoni koje sada ovde usvajamo pokazuju da idemo korak dalje. Kao što sam rekao, nekada su nam osnovne teme bile posao, plata, zdravstvo, a sada smo došli do toga da nam je osnovna tema ekologija ili to šta je na deklaraciji nekoga proizvoda koji hoćemo da kupimo u nekoj trgovini.

Kada je u pitanju ekologija, i to želim spomenuti da je do 2010. godine, budžetima koji su tada bili, bilo izdvajano za oblast ekologije tek nešto malo više od pet milijardi dinara. Dolaskom SNS-a, kontinuirano, iz godine u godinu se ulaže u ekologiju, tako da smo sada imali budžetom za 2026. godinu čak 23,8 milijardi dinara predviđeno za oblast ekologije i zaštitu životne sredine, kao jedan od bitnih faktora i za građane Republike Srbije, kao i na našem putu ka Evropskoj uniji.

Kada je u pitanju set trgovačkih zakona, set zakona o zaštiti potrošača, o trgovačkim praksama, želimo da zaštitimo one male proizvođače, poljoprivrednike, male proizvođače, da ih zaštitimo od onih velikih, da kažem, prerađivača, koji nekada često diktiraju takve uslove koji mali proizvođač ne može da prihvati, pogotovo kada je u pitanju domen lako kvarljivih proizvoda, da ne može da se izvrši plaćanje duže od 30 dana, da ne mogu jednostrano da se menjaju ugovorne obaveze, da zaštiti onaj proizvođač koji prijavi takvu neku situaciju i da se čak podstiče i nagrađuje ukoliko neko prijavi da se tako nešto i dešavalo.

Ono takođe što je jako bitno kod potrošača jeste da želimo da ih zaštitimo, baš kao što su zaštićeni potrošači u Evropi, da ne može neko da promeni cenu na proizvodu i da napiše da je sada to sniženo 30% ili 40%, već da bukvalno takva jedna odluka mora da prati najnižu cenu u poslednjih 30 dana, na osnovu koje se daje neki popust, da li je to 5%, 10%, 15% ili 20%, kako to već rade veliki trgovinski lanci ili velike prodavnice i marketi.

Ono što je bitno jeste da na taj način štitimo prvenstveno poljoprivrednike kao proizvođače. U tom smislu, dva predloga zakona koja su se našla na ovom zasedanju Narodne skupštine, a tiču se zajma, koje svakako treba podržati i odobriti, jeste zajam vezan za putni infrastrukturu. Dva takva zajma su pred nama. Jedan zajam od 200 miliona evra i ceo projekat vredi 286 miliona evra, od čega će 86 miliona evra ići iz budžeta Vlade Republike Srbije, a 200 miliona će ići kao zajam Banke za razvoj Saveta Evrope.

Na taj način želimo da u svakoj lokalnoj samoupravi uradimo što više kada je u pitanju putna mreža, da na što bolji način povežemo svako naše selo, da na što bolji način povežemo sva sela, povežemo sela sa gradom i na taj način napravimo našim ljudima koji žive na selu da imaju bolju povezanost sa zdravstvenim, obrazovnim institucijama, da otkupljivači poljoprivrednih proizvoda mogu lagodnije i pre da dođu do svakog proizvođača, da napravimo da ti putevi budu širi, da napravimo odvod od atmosferskih padavina i kiša i svega onoga što na kraju ošteti put, da radimo kvalitetnije puteve. U tom smislu ćemo moći da sa tim zajmom odradimo negde preko 750 kilometara nove putne mreže. A takođe, još jedan zajam koji imamo između Republike Srbije i Evropske investicione banke od 150 miliona omogućiće da izgradimo novih 540 kilometara puteva.

Oba ova zajma su jako povoljna, jako dobra za Republiku Srbiju, ne samo zbog onoga što možemo da uradimo sa novcem koji ćemo imati od ta dva zajma, već upravo zbog toga što omogućavaju jedno povoljnije zaduživanje za našu zemlju, grejs period od pet godina, gde će naša zemlja moći da izabere da li hoće fiksnu ili varijabilnu kamatnu

5/2 MZ/CG

stopu, tako da nema ništa bolje kada možete da se po povoljnim uslovima zadužite i taj novac uložite u ono što je najbitnije za naše građane, a to je, pored onih stvari o kojima sam govorio na početku, pored posla, prosečne zarade, ulaganje u zdravstvo, vojsku, obrazovanje, da našu zemlju uvežemo sa što više kvalitetnijih putnih pravaca i puteva, jer je to nešto što naši građani traže od nas.

U tom pogledu se pokazuje koliko je naša vlada, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem kao predsednikom Republike, uradila u prethodnom periodu, jer od 1945. do 2012. godine, dakle za 67 godina, izgrađeno je 596 kilometara puteva, od 2013. do 2026. godine, za 13 godina, 623 kilometra puteva. Znači, ovamo ste imali od Tita do Tadića 596 kilometra, a sa druge strane, otkako je Aleksandar Vučić preuzeo odgovornost za upravljanje zemljom, 623 kilometra puteva.

I to samo govori koliko mi na ozbiljan način radimo, koliko smo na ozbiljan način posvećeni državi i poslu za koji su nas građani birali, a kad sa druge strane čujete da nama prebacuju da smo mi korumpirani, ovakvi, onakvi, lopovi, i šta nam sve govore, pa kako onda oni, pošteni, nisu uspeli da urade makar pola, makar deseti deo onoga što je predsednik Aleksandar Vučić uspeo da uradi sa svojim timom stručnjaka za Republiku Srbiju. E, onda možete da vidite kolika je težina njihovih reči i kolika je u suštini sva bezvrednost onoga što oni pričaju i laž onoga što govore o nama.

Ostajemo posvećeni našem evropskom putu, spremamo se za EKSPO, očekujemo od EKSPO-a puno toga dobrog za našu zemlju, zato što ćemo našu zemlju predstaviti u najboljem svetlu, zato što očekujemo još više investicija, još više infrastrukturnih projekata, jer to je ono što građani Republike Srbije očekuju od njihovog predsednika, to je ono što očekuju od najjače političke organizacije u našoj zemlji – Srpske napredne stranke, i zato ćemo mi tim putem i nastaviti da razvijamo našu zemlju, na ponos i na diku svih naših sugrađana. Živela Srbija.
Uvažena predsednice Narodne skupštine Republik eSrbije, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, u protekla dva dana razmatrali smo dve jako bitne tačke, a to je predlog kandidata za izbor sudije Ustavnog suda. Ono što smo mogli da čujemo od kritika koje su dolazile od predstavnika bivšeg režima i problokaderske opozicije jeste da nismo ništa konkretno mogli da čujemo šta se tim ljudima zamera, osim što su se kritički odnosili na uspeh jedne pravničke, ako možemo tako da kažemo, porodice iz Kragujevca, gde svi članovi te porodice obavljaju istaknute dužnosti u pravosudnom sistemu ili vršeći sudske funkcije ili kao članovi i predsednici advokatske komore ili notarsku dužnost.

Ono što smo mogli dalje da vidimo kao jednu kritiku koju su ispoljavali, a to su primanja, odnosno plate sudija Ustavnog suda. Ono što je osnovno i da bi neko mogao da bude samostalan i nezavistan u svom radu, pogotovo kada je u pitanju sudska funkcija, pogotovo kada je u pitanju sudijska dužnost i ono što smo mi činili kao SNS svih prethodnih godina jeste da smo se izborili za samostalnost sudijske funkcije, da smo se izborili za stalnost sudijske funkcije, jeste da smo radili na tome da ta primanja, kao jedan od osnova te samostalnosti, budu visoka kako bi onaj ko vrši tu funkciju mogao da bude samostalan i nezavistan u svom radu.

Takođe, zamerali su i pojavljivanje na televiziji sudija Ustavnog suda, što svakako ne može da stoji kao kritika, jer na taj način se pokazuje i pušta građanima mogućnost da budu upoznati sa radom Ustavnog suda i sudija Ustavnog suda, gde sudije Ustavnog suda mogu da govore o predmetima o kojima Ustavni sud raspravlja, o kojima odlučuje i gde mogu i kroz ta televizijska gostovanja da upoznaju građane Republike Srbije o onome što oni rade.

18/3 TĐ/JG

Ono što smo takođe bili svedoci da vidimo ovde i što svakako njima služi na čast i gde će građani Srbije jasno moći da odlučuju o tome na nekim narednim parlamentarnim izborima, koji će jako brzo doći, naredne godine, jeste da smo jasno mogli da vidimo ko je to za rad i koje su to političke stranke i organizacije koje žele rad i napredak Republike Srbije, nasuprot onih koje nisu i koje su za zaustavljanje napretka Republike Srbije. Vi ste mogli da vidite u prethodna dva dana kako su se oni radovali kada je jedna američka kompanija rešila da odustane od svog projekta i onda samo možete da zamislite da imate sa jedne strane političku organizaciju, Vladu Republike Srbije na čelu sa njenim predsednikom, premijerom, SNS koja ima viziju kako može da promeni i poboljša sliku Srbije, kako želi da gradi, a sa druge strane imate ljude koji su za to da čuvaju ruševine i koje su za to da te ruševine trebaju tu da ostanu, a samo da Srbije ne bi išla napred. Kada postavite te dve stvari i kada samo odlučujete na osnovu te dve stvari, možete da vidite ko su ljudi koji bi Srbiju vodili u propast i ko su ljudi koji Srbiji žele napredak i koji Srbiju vide u budućnosti.

Predsednik Republike Srbije je imao jasnu viziju kako jedan deo Beograda koji je u ruševinama može da se preobrati na bolje, da izgradimo jedan potpuno novi deo grada, jedan potpuno novi kompleks i, sa druge strane, imate ljude koji kažu da ruševine treba da ostanu iz potpuno iracionalnih i nikako racionalnih razloga zašto to žele.

Mogli smo da čujemo kako su i na ovoj sednici Narodne skupštine i na nekim prethodnim sednicama Narodne skupštine plašili građane i unosili nemir kako će kurs evra da skoči krajem godine, kako ćemo izgubiti našu ekonomsku stabilnost, kako nećemo moći da se borimo sa time, kako će, ne znam, da padne kupovna moć građana itd, a onda smo vrlo jasno mogli da čujemo juče od predsednika Republike Srbije gospodina Aleksandra Vučića u njegovom obraćanju i gostovanju na „Dnevniku 2“ RTS-a da su devizne rezerve i rezerve u zlatu koje ima naša zemlja nikada veće, da su devizne rezerve koje ima naša zemlja 29,05 milijardi evra, a rezerve koje imamo u zlatu 51.692 tone zlata i da bukvalno kurs evra, koji je kod nas plivajući, a koji se kreće oko 118 dinara za jedan evro, možemo da branimo u nedogled.

19/1 AL/IR 13.05 – 13.15

Sa druge strane, imate ljude koji se raduju kada se nešto pomeri u Srbiji i kada bi to možda delovalo loše, koji se raduju i koji to jedva čekaju.

Tako su se isto radovali, podsetio bih građane Republike Srbije i kada smo imali koronu i kada su pričali kako je Srbija zadnja i poslednja na redu da dobije vakcine i kako to nikada neće da se desi i kako nikada nećemo stići na red, kako će nas pustiti svi i svet iz EU, a onda kada smo imali mogućnost da biramo sa kojima ćemo se vakcinama vakcinisati, kada je država od čak i novčano stimulisala imunizaciju građana koji se obuči na to, onda su bili prvi u redu koji su stajali i čekali da odaberu jednu od vakcina koju će da prime.

To samo građani Srbije trebaju da znaju naredne godine kada budu odlučivali o tome kome će dati poverenje da vodi našu zemlju, da sa jedne strane imaju političare u SNS, koji i Srbiju žele da vode u budućnost koju imaju viziju, koji imaju ideju kako treba da se razvije naša zemlja, a da sa druge strane imate ljude koji samo žele stagnaciju, koju žele ruševine, koji ne žele ništa da promene i pri tome su dovoljno okuraženi da to jednostavno i kažu da su oni za to i da te ruševine ostanu i da te ruševine ne trebaju da se promene da ne treba ništa novo da se izgradi, jer je to njihova politika.

Tu njihovu politiku smo mogli da vidimo i prethodnih godinu dana, kada su rušili i palili našu zemlju, kada su se trudili da zaustave život u Srbiji, kada su formirali organ koji je zaustavljao život u Srbiji, koji je donosio nekakve odluke, kada su formirali organ za koji niko u Srbiji nije znao ko su ti ljudi koji sede u tim nekakvim plenumima, koji donose odluke kad će šta da radi i kad šta neće da radi, koja saobraćajnica će biti prohodna, koja neće, kod koga idu na vrata, koga će da vešaju, da ubijaju, da ne znam na kakav drugi način ponižavaju, maltretiraju ljude i to je ono za šta se oni zalažu.

Ono za šta se zalaže SNS na čelu sa predsednikom Vučićem pored svih ovih dobrih stvari koje smo uradili, pored vizije koju imamo kako treba da se razvija naša zemlja, kako treba da stvaramo, da radimo i da gradimo, imate ljude koji sve to žele kontra, koji ne žele da se Srbija razvija, koji nam prethodnih meseci otvoreno pričaju da ruševine iza NATO bombardovanja trebaju da ostanu u našoj zemlji koji stvaraju neke paralelne i antidržavne organe koji donose nekakve odluke da li će nešto da funkcioniše ili neće da funkcioniše.

To su ljudi koji bi želeli sutra da vode zemlju. To su ljudi koji bi sutra kada bi došli na vlast sve upropastili, a nama govore sa druge strane, da mi brukamo našu zemlju i da predsednik Vučić bruka našu zemlju, a to je čovek koji je uspeo da pomiri sve strane, da ima dobre prijatelje na istoku, da ima dobre odnose i na zapadu, na severu i na jugu, i to je nešto što je bila i osnov naše politike kada smo formirali SNS, da imamo prijatelje i na sve četiri strane sveta, na severu, na jugu, na istoku, i na zapadu i da sa svima gradimo najbolje moguće diplomatske odnose i to je politika koju predsednik Vučić radi.

Nasuprot te politike, nas je bilo sramota do 2012. godine dok su oni vodili ovu zemlju, što su se izvinjavali i upućivali izvinjenja i za ono i za šta je trebalo i za šta nije trebalo, što su uništavali našu vojsku, što su uništavali našu ekonomiju, što su od naših radnih ljudi pravili besposlene ljude koji nisu imali egzistenciju, koji nisu imali pravo na rad i koji nisu mogli da rade.

19/2 AL/IR

Mi smo sa tom politikom prekinuli, mi razvijamo našu zemlju u pravom pravcu. Mi smo ljudima omogućili posao. Smanjili nezaposlenost nas 8,5%, digli plate i penzije, od 1. januara još veće plate i penzije i još veća minimalna cena rada i paralelno sa time čuvamo zakonitost i vladavinu prava u našoj zemlji, kandidujući najbolje ljude za članove Ustavnog suda. Hvala.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, pred nama je jako bitna tačka vezana za izbor sudija Ustavnog suda.

Obzirom i na činjenicu da Ustavno-sudska praksa u Republici Srbiji traje jako dugo i da je to njeno trajanje dugo 61 godinu, često neki kažu da su odluke koje donosi Ustavni sud spore, da dugo traju, ja bih pre rekao da je Ustavni sud u donošenju tih svojih odluka jako temeljan, obzirom da je zadužen da prati zakonitost odluka koje donose državni organi, da vodi računa o funkcionisanju sve tri grane državne vlasti, da je tu da štiti ustavnost i zakonitost, ljudska i manjinska prava i slobode, ali ono što često čujemo u poslednje vreme od naših građana i ono što možemo da čujemo kada razgovaramo sa njima kada smo na terenu, kada smo na ulici, kada oni ocenjuju kako funkcioniše država Srbija i generalno kakav je život u Republici Srbiji, obično nemamo nijednu pritužbu i nijedno negativno mišljenje kada govorimo o tome kako se naša zemlja razvija, u kom pravcu ide naša privreda, u kom pravcu ide naša spoljna politika, kako se podiže životni standard građana i na koji način i u kom pravcu

23/3 VS/CG

država, na čelu sa predsednikom Republike Aleksandrom Vučićem tom pitanju poklanja jako veliku pažnju, ali ono što često sada čujemo kao zamerku naših građana jeste kako to reaguje sud na određene anomalije koje se pojavljuju u našem društvu, kako očekuje reakcije Ustavnog suda, drugih sudova i sudija i tužilaca u Republici Srbiji.

Ono što je Srpska napredna stranka radila od kako je preuzela odgovornost za upravljanje Republikom Srbijom i za vođenje najodgovornijih funkcija u državi, ne samo da smo dovoljno pažnje posvećivali tome da smo polagali dosta toga u razvoj privrede, stabilnost ekonomije i razvoj naše zemlje, već da smo učinili i to da pravosudne funkcije, da sudsku funkciju, tužilačku funkciju izdignemo na jedan viši nivo, da učinimo da one budu samostalne i nezavisne i u tom smislu podsećam građane Republike Srbije da smo 2022. godine, na inicijativu predsednika Republike Aleksandra Vučića i tada predsednice Vlade Republike Srbije gospođe Ane Brnabić doneli odgovarajuće ustavne amandmane, imali referendum i glasali za te ustavne amandmane, baš u pravo da bismo doneli samostalnost i nezavisnost sudskih i tužilačkih funkcija i to je uradila niko drugi do SNS, želeći da potpuno depolitizuje sudsku nadležnost i da apsolutno smanji bilo kakav uticaj politike, političkih organizacija, političkih stranaka na sudsku funkciju.

Želim da vas podsetim da su oni koji su bili pre nas, na čelu sa DS, doneli takav zakon gde smo imali situaciju da smo sudije birali na probni rad, gde se posle tri godine opet ispitivalo da li su oni dovoljno podobni tadašnjoj DS da bi mogli da budu izabrani na stalnu sudijsku funkciju, da smo mi tako nešto ukinuli i doveli stalnost sudijske funkcije.

33/1 TĐ/MT 16.35 – 16.45

Da vas podsetim samo da smo, dok je postojala i dok se za nešto u ovoj zemlji pitala DS na čelu sa njenim koalicionom partnerima, doneli takvu odluku da je 2009. godine 837 sudija ostalo bez posla i da je zbog toga naša zemlja morala da plati odštetu od 44,4 miliona evra sudijama kojima je prestao radni odnos i kojima je ukinutu sudijsko zvanje samo zato što nisu bili po volji tadašnjem režimu i tadašnjoj DS.

Ono što smo mi želeli da uvedemo u pravni sistem Srbije i ono što smo mi uveli našom odgovornom politikom jeste stalnost sudijske funkcije. Stalnost sudijske funkcije, samostalnost sudijske funkcije, da budu apsolutno nezavisni od politike i da jedino kome sud i sudije treba da odgovaraju jeste, kao i kada se donosi sudska presuda pa se kaže – u ime neroda, da jedino je taj narod kome sudije mogu da odgovaraju. Međutim, došli smo do toga da se jedan deo sudija i tužilaca ponaša kao da se nalazi iznad našeg naroda i kao da se odrodio od našeg naroda.

Ono što mi svakako očekujemo od novih sudija koje budu izabrane, odnosno od sudija Ustavnog suda koji će dobiti podršku ove Skupštine, kao i od onih koji će dobiti podršku i od predsednika Republike Aleksandra Vučića, jeste da strogo poštuju ono propisuje Ustav Republike Srbije. U tom smislu prevashodno mislim na član 2. našeg Ustava koji nosi naslov „nosioci suverenosti“, gde se u stavu 2. kaže da ni jedan državni organ, politička organizacija, grupa ili pojedinac ne može prisvojiti suverenitet od građana, niti uspostaviti vlast mimo slobodno izražene volje građana.

Mi smo proteklih godinu dana imali jednu anomaliju ljudsku u našem državnom sistemu, da se pojavio nekakav organ koji se naziva plenum. Taj plenum je za sebe rešio da prisvoji svu vlast u zemlji, pa smo onda mogli da slušamo da li će nam deca ići u škole, da li će studenti ići na fakultete, da li će uopšte postojati život u Republici Srbiji, da li će određene saobraćajnice biti prohodne na osnovu odluka nekakvog plenuma. Niti smo znali ko formira taj plenum, kako se formira taj plenum, ko bira ljude za taj plenum, ali taj plenum je prethodnih godinu dana bio gospodar života i smrti u našoj zemlji. Na tim nekakvim plenumima donosile su se odluke ispred čijih vrata će se pojaviti određene grupacije ljudi, da li da nešto traže, da upadaju u dvorišta, da upadaju u kuće, da sprečavaju život i rad u našoj zemlji, da donose sve one odluke i prisvajaju bukvalno vlast koja je bila podeljena, kao što je to normalno, na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Ono što moraju da rade sudije Ustavnog suda jeste da sada više pažnje poklone ovome i da uvedu red u zemlju, da se nikada više ne dogodi da nekakav organ, izmišljeni organ pod nazivom plenum, može da odlučuje kako će teći i kako će se odvijati život u Srbiji, koje će to saobraćajnice biti prohodne, koje će to institucije moći da rade, koji su to ljudi koji su podobni ili nisu podobni, koji će to ljudi biti hapšeni i biti maltretirani i na svaki drugi način ponižavani.

Takođe, sudije Ustavnog suda trebalo bi da vode računa o nečemu što je jako bitno, a to je nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta proklamovana Ustavom Republike Srbije. Bili smo u prilici da prethodnih godinu dana viđamo ljude koji presreću političke neistomišljenike, presreću nosioce, odnosno vršioce političkih funkcija, najodgovornijih političkih i državnih funkcija u našoj zemlji, da ih vređaju, šikaniraju, ponižavaju, gađaju jajima, omalovažavaju, tuku, biju na ulici a da pritom se sve to tako podvodi kao jedan normalan vid političke borbe i kao jedan normalan vid izražavanja političkih stavova.

Sloboda kretanja proklamovana je Ustavom. Takođe, moramo i oko toga da vodimo dosta računa. Takođe, nove sudije koje budemo birali moraju da se bore da se zaštiti sloboda kretanja. Imali smo često puta, ne samo što su bili blokirani neki trgovi kada je neko želeo da vrši nekakve demonstracije, situaciju da se blokiraju autoputevi, regionalni putevi, pruge.

33/2 TĐ/MT

Sloboda mišljenja i izražavanja, ali i sloboda mišljenja i izražavanja ne po svaku cenu, jer kako stoji propisano našim Ustavom - sloboda izražavanja može se zakonom ograničiti ako je to neophodno radi zaštite prava i ugleda drugih, pa onda dalje kaže – morala demokratskog društva i nacionalne bezbednosti Republike Srbije.

Imali smo televizije, podkaste, internet portale, razne druge internet medije koji su javno i otvoreno pozivali na nasilje a da pritom niko nije reagovao, koji su pozivali da se nekakvi ljude okupe na demonstracijama, pa da se onda pale i ruše prostorije SNS samo zato što SNS i njene pristalice nekom nisu po volji. To se činilo u kontinuitetu i u kontinuitetu su činjeni takvi pozivi, od toga kao što možemo da čujemo danas i od nekih poslanika koje štiti imunitet da ćemo biti jahani, da ćemo biti bacani u reke, da ćemo biti vešani, i to se činilo sa nekih televizija i sa nekih internet portala i iz nekih pisanih novina smo to mogli, takođe, svakodnevno da čitamo kako je to prosto prihvatljivo, kako je to normalno i kako je to jedan poželjan i prihvatljiv oblik ponašanja.

Takođe, ono što je proklamovano Ustavom jeste da je zabranjeno i kažnjivo svako izazivanje i podsticanje rasne, nacionalne, verske i druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti, i to je nešto o čemu sudije Ustavnog suda u narednom periodu treba da povedu računa, jer je to nešto što je u prethodnih godinu dana obilovalo u životu naše zemlje.

Pravo na rad. Pravo na rad koji su godinu dana kršili oni koji su se odvažili da mogu da donose odluke na univerzitetima, koji su blokirali rad univerziteta, koji su blokirali rad fakulteta, koji nisu dozvoljavali onim profesorima, čak i onim nastavnicima u osnovnim i srednjim škola, a koji su želeli da drže nastavu, da to svoje pravo na rad i realizuju.

Pravo deteta, zaštita dece od zloupotrebljavanja i iskorišćavanja. Imali smo situacije da su čak maloletna deca u srednjim školama bila zloupotrebljena u svrhe političke borbe.

Pravo na obrazovanje, kao jedno od osnovnih prava proklamovano Ustavom, a koje je prethodnih godinu dana bilo na neki način suspendovano.

Vladavina prava je osnov i pretpostavka Ustava i tome će sudije Ustavnog suda morati da posvete jako veliku pažnju da bismo uspeli da sačuvamo državu, da sudije više ne dobijaju diktate iz stranih centara moći, već da sude po Ustavu i zakonu, da vode računa o svim garantovanim pravima i slobodama koje je proklamovao naš Ustav.

Ne sumnjam da će naša zemlja nastaviti da se razvija u pravcu jedne moderne, prosperitetne zemlje koja je na evropskom putu, koja želi članstvo u EU, koja teži tom članstvu, koja se svakoga dana razvija i ekonomija svakoga dana raste, koja će imati snage i mogućnosti, od 1. januara 2026. godine će porasti minimalna cena rada za 5,5%, da porastu i penzije za 12,2%, da porastu i plate u javnom sektoru i zdravstvu, ali ono na čemu moramo da radimo jeste da sačuvamo pravosudni sistem, da sudije Ustavnog suda čuvaju ona prava koja su proklamovana Ustavom i slobode koje su proklamovane Ustavom, da više nikada ne dozvolimo da u našoj zemlji nekakav organ, izmišljeni organ, pod nazivom plenum, može da preuzme svu vlast u ovoj zemlji, da oni budu ti gospodari života i smrti, da oni naređuju i propisuju gde će to moći da se prođe, koje će to institucije moći da rade, koji će to ljudi biti napadani, šikanirani, ponižavani. To je nešto čemu moramo da stanemo na put i čemu je Ustavni sud, kao jedna institucija koja treba da vrši kontrolu nad zakonitošću i nad svime u našoj zemlji, treba da da jednu jasnu podršku tome da bismo sačuvali našu zemlju i da bi građani u Republici Srbiji mogli da se osećaju sigurno. Hvala.

33/3 TĐ/MT
Poštovana predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, ono što smo mogli da primetimo u raspravama koje su se odvijale u ovom parlamentu, kako prekjuče, tako i prošle nedelje, jeste da se nama konstantno spočitava da je naša vlast korumpirana i stalno od strane predstavnika blokaderske opozicije imate priliku da čujete to korupcija, korupcija, korupcija.

Onda bih želeo samo da, radi građana, uporedimo jednu situaciju. Recimo, ako imate jednog domaćina, ako imate jednu tradicionalnu srpsku porodicu koja reši da pravi, da gradi nešto, pa se onda svi članovi te porodice dogovore da skupljaju sredstva da bi to nešto izgradili, i ako je sad taj domaćin neodgovoran ili može biti koruptivan, pa onda on taj novac troši na neke druge stvari, nenamenski, neracionalno, recimo kocka, onda oni dalje ni bi mogli da odmaknu od temelja, recimo.

Mi na čelu sa Aleksandrom Vučićem smo stvorili takvu državu koja je u proteklih 12 godina uspela da napravi preko šest bolnica, da obnovi tri klinička centra, da dođemo do toga da sada naš zdravstveni sistem bude 18. u svetu, a do 2012. godine mi nismo mogli da se nađemo na toj listi, da donesemo takve zakone gde smo pomagali mladima, gde pomažemo mladim ženama, gde smo doneli Zakon o alimentacionom fondu, gde smo mnogo puta do sada uvećali i plate i penzije, što ćemo naravno činiti i u narednom periodu.

Onda, normalno, postavlja se pitanje - ako je neko koruptivan i ako je ova vlast korumpirana, kako je sve to ova vlast mogla da uspe da uradi i da napravi toliko puteva, toliko fabrika, toliko škola i toliko vrtića, a oni pošteni, prepošteni, kako za sebe vole da kažu, do 2012. godine napravili samo jedan jedini most i ništa više osim toga? O zaduženjima koje su nam ostavili da ova vlast predvođena sa Aleksandrom Vučićem i SNS i dugove vraća, to je tek posebna priča.

Mi, naravno, tu nećemo stati. Mi ćemo nastaviti da našu zemlju razvijamo dalje. Mi smo uspeli nezaposlenost u Republici Srbiji da spustimo na ispod 9% i tim putem ćemo nastaviti da se razvijamo i dalje. Kritike koje dolaze sa njihove strane, da su neki pogoni zatvoreni, da su sada neki ljudi ostali bez posla, su bespredmetne.

Mi smo u Kragujevcu, iz koga ja dolazim, imali situaciju pre par godina kada je „Fijat“ obustavio proizvodnju njegovog modela 500L, tada su govorili kako će se opet Kragujevac pretvoriti u dolinu gladi, kako opet ljudi neće imati da prehrane svoje porodice, ali upravo tada odgovornom politikom Aleksandra Vučića, koja je bila i vizionarska, pa je u Kragujevac dovela dve velike kompanije poput nemačkog „Wacker Neuson“ i poput kineskog „Yanfeng“, ti ljudi koji su tada ostali bez posla u „Fijatu“ su svoje zaposlenje našli u tim fabrikama. Onda, dalje šta je usledilo? Mudra pregovaračka politika i dobili smo novi model i sada se prvi električni automobil u Srbiji proizvodi u Kragujevcu.

Ono o čemu danas raspravljamo je svakako izbor lica koja trebaju da budu kandidati za članove REM-a i svakako da REM predstavlja jako značajnu instituciju u našoj zemlji i da to predstavlja naše dalje težnje ka našem evropskom putu i sve ono što trebamo da ostvarimo ka tom putu, jer to predstavlja strateško opredeljenje Republike Srbije da na kraju postane članica EU. Izbor članova REM-a je bio potpuno transparentan, ceo postupak od raspisivanja konkursa. Samo usled pritisaka neodgovornih kandidata za članove REM-a i blokaderske opozicije morali smo da ponovimo taj postupak, ali ni jednog jedinog momenta demokratičnost tog postupka i transparentnost tog postupka nije bila ugrožena.

Zašto je značajan REM? Značajan je iz više razloga - zato što može da kontroliše izrične mere i nadzire rad elektronskih medija, zato što može da oduzme dozvolu za rad elektronskom mediju. Ono što je možda i najznačajnija uloga REM-a, jeste zato što REM bira programske savete, a ti programski saveti, naša dva javna medijska servisa, Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine, razrešavaju i imenuju generalnog direktora, glavne i odgovorne urednike i direktore programa.

To je jako bitno zato što smo u prethodnih godinu dana bili u situaciji da smo mogli da vidimo da su pojedini elektronski mediji bili pravi komandni centri i pokušaji izvođenja obojene revolucije. Zato što su se sa pojedinih elektronskih medija slali pozivi da se građani okupe da bi se napadale prostorije Srpske napredne stranke. Onda smo u tim izjavama mogli da naiđemo na čitav niz kontradiktornosti gde je rečeno da prisustvujemo mirnim studentskim protestima, gde se trenutno demoliraju i pale prostorije SNS. To je nešto čemu novi sastav REM treba da stane na put. To je nešto što treba da bude uloga novih članova REM-a, da nikada više u Srbiji ne bude omogućeno i dozvoljeno da neko može sa javnih servisa da direktno širi jezik mržnje i da direktno poziva na linč određenih ličnosti i političkih organizacija.

Mi smo bili svedoci da u prethodnih godinu dana su bili jako intenzivni napadi na predsednik Vučića, članove njegove porodice, gde se bukvalno kreirala jedna atmosfera kako je to normalno, kako je to opšte društveno prihvatljivo, kako predsedniku i članovima njegove porodice možete da kažete šta god u nekoj emisiji, na nekom javnom servisu i da to prosto ne snosi nikakvu sankciju.

Ovde nije reč o nekom političaru, ovde je reč o predsedniku svih građana Republike Srbije koji se odgovorno ponašanja, koji odgovorno vrši svoju funkciju i koji i prema onima koji ga na najgori mogući način etiketiraju, vređaju, pokazuje, pre svega, prvo čovečnost, a onda i odgovornost predsednika svih građana.

Na pojedinim servisima, televizijskim servisima koji su što sam rekao, predstavljali prave komandne centre za izvršenje obojene revolucije u Republici Srbiji su slate najstrašnije uvrede i prema njemu i prema članovima njegove porodice.

Tu se nije stalo. Čak je etiketiran i više puta vređan i srpski patrijarh, gospodine Porfirije, što je u nekom finalu dovelo do toga da su pojedini sveštenici u određenim eparhijama imali problem, da nisu mogli da vrše službe zato što su ih neki ljudi problokaderski etiketirali kao SNS popove. To je nešto što se nikada nije dogodilo u našem društvu i što ne sme nikada više da se dogodi, da oni ljudi koji su zaslepljeni mržnjom zauzmu medijski prostor i da onda preko tog medijskog prostora šire jezik i govor mržnje koji ima definitivno nesagledive posledice.

Kulminaciju svega toga je dovelo do situacije da smo imali priliku da prošle nedelje u programu koji se emitovao na jednoj televiziji čujemo urednika RTS-a gospodin Ivana Plavšića kako kune decu onih koji podržavaju predsednika Vučića, kako javno kaže – da bog da im pocrkala deca i bićete razvlačeni po Srbiji kada vam Vučić ode. I to neko kaže i drugi novinar sve to zabeleži, ni jednog jedinog trenutka ne opomene tog sagovornika da to nije dozvoljeno, njegovog kolega novinara, da ni jednog momenta nema u toj emisiji da zvučno bude prikriveno, nego baš naprotiv se na tome radi i to se više puta pušta i to se više puta emituje, baš zato da bi se stvorila takva atmosfera da se pokušaju zastrašiti pristalice SNS, poštovaoci politike predsednika Aleksandra Vučića i da negde sada oni imaju u sebi da gaje neki strah da će nešto njima loše da se desi.

Oni koji podržavaju politiku predsednik Aleksandra Vučića i članove SNS nikada nisu bili uplašeni niti će ih takve pretnje ikada uplašiti. Mi ćemo naravno ostati na našem putu, slediti politiku predsednika Vučića, jer ta politika je bukvalno našu zemlju preporodila u prethodnih 13 godina.

Ono što je najbitnije. Iako su mnogi pokušavali da ometaju proces izbora kandidata za članove REM-a i više puta blokirali RTS i vršili razne druge mahinacije, manipulacije, da bi taj proces opstuirali, ono što je bitno jeste da smo mi taj proces priveli kraju i da mi ostajemo na našem evropskom putu i da mi danas u parlamentu Narodne skupštine Republike Srbije može da razgovaramo o tome.

Ono što je takođe bitno za našu zemlju, da svi predstavnici OEBS-a dali svoje pozitivno mišljenje. To je odluka mudra i državotvorne politike na čelu sa predsednikom Vučićem, jer mi smo ona vlast koja nije zatvorila nijedan mediji u Srbiji, i koja je omogućila raznolikost medija. Setite se do 2012. godine koliko je medija bilo zatvoreno iz razno raznih razloga i ukidano.

Naša politika ostaje ozbiljna i odgovorna. Sve ono što mi radimo i čemu težimo usmereno je ka kvalitetnijem životu građana Republike Srbije i kroz čitav niz zakonskih predloga koje smo usvajali ovde, koje sam spominjao na početku od Zakona alimentacione politike, preko Alimentacionog fonda, onda Zakon o pronalitetnoj politici, stanova za naše mlade ljude, do toga da smo doneli zakonska rešenja koja pomažu mladima da isplate školarinu, da mogu da otplate školarinu. Prošle nedelje su gotovo svi mladi bili u mogućnosti da dobiju tih 50% koliko država subvencioniše. To je ono što radi SNS na čelu sa predsednikom Vučićem i na taj način menja i čini život naših građana daleko boljim.

Na kraju bih završio sa jednom porukom koju su nam ovde u Beograd doneli naši građani sa Kosova i Metohije i koja definitivno treba da bude lajt motiv celog ovog jednog perioda i pokušaja da se Republika Srbija ruši spolja i iznutra pod uticajem stranih agentura i što svakako treba da bude jedna poruka koju svi građani Republike Srbije sa sobom treba da nose, a to je – Srbija se pokoriti neće dok se Vučić po Srbiji kreće. Živela Srbija. Hvala vam.
Poštovana predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi predsedniče Vlade, članovi Vlade, koleginice i kolege narodni poslanici i poštovani građani Republike Srbije, danas i juče mogli smo da vidimo u ovoj sali ono što je osnovna razlika između nas koji predstavljamo politiku predsednika Aleksandra Vučića i onih ljudi koji se nalaze sa naše druge strane. Osnovna razlika između nas i njih je ta što mi slušamo građane, što osluškujemo njihove potrebe, što osluškujemo njihove želje i što kroz kvalitetna zakonska rešenja i predloge koji dolaze od strane Vlade Republike Srbije, predvođene premijerom Macutom, gledamo da život građana u Republici Srbiji olakšamo, da poboljšamo, da rešavamo ono što građane muči.

S druge strane, mi dobijamo neke paušalne ocene, paušalne komentare. Govori se o neke dve, tri vile, o neka dva, tri objekta, a svi zanemaruju 4,8 miliona objekata koji nisu zabeleženi i nisu registrovani i koji nemaju vlasnike.

A koji su to objekti? U svakom našem gradu, u svakoj našoj opštini, u svakom našem selu naši vredni radni ljudi, poljoprivrednici, radnici pravili su kuće. Sin je učio od oca, otac od dede. Nikoga nije bilo briga za, kako ljudi kažu papirologiju. Gradili su na mobu zajedno da se napravi objekat. Neko se bavio građevinarstvom, neko je zidao, drugi je malterisao, treći je krečio, a onda dođu problemi.

U porodici imate dvoje, troje dece, dvojicu, trojicu braće. Bogu hvala, sutra se ožene, hoće svako da ima svoj priključak za gas, za struju, za vodu i onda dođu problemi. Ne mogu da imaju svoj strujomer, ne mogu da imaju svoj priključak za vodu, ne mogu sutra taj objekat, ukoliko žele da prodaju, da založe. Ovakav zakona i predlog zakona kakav imamo danas, a to je Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnosti rešava te probleme i to je ono što SNS radi i to je ono što mi kontinuirano radimo, da osluškujemo građane i da slušamo ono što su njihovi najveći problemi i da se trudimo da te probleme rešavamo.

Ovaj zakon omogućava da svako može da upiše svoj objekat za manje od sto evra. Ovaj zakon štiti socijalno osetljive kategorije, poljoprivrednike, porodice sa više od troje dece, ratne vojne veterane i druga socijalna ugrožena lica. To je ono što tangira ovaj zakon. Te ljude koji su pravili sami svoje kuće, nekada možda plaćajući majstora kao glavnog majstora koji izvodi radove, ali najčešće sami, najčešće bez pomoći arhitekte, bez crteža, bez prijavljivanja radova, takve ljude tangira ovaj zakon i ovaj zakon pomaže takvim ljudima.

Ovaj zakon ne samo što će da uvede red u ovu oblast i da pomogne ovim ljudima da reše pravo svojine na svojim objektima, ovaj zakon će omogućiti još nešto značajnije, a to je da jednostavno možemo da rešimo i one objekte koji se nalaze u zaštićenim zonama, koji ne smeju da budu u tim zonama. Kada to govorim, imam u vidu Gružansko jezero koje se nalazi na teritoriji opštine Knić, a sa tog Gružanskog jezera Kragujevac se snabdeva vodom, gde su neki neodgovorni ljudi pravili svoje objekte tik uz jezero. To je nešto, takođe, što će ovaj zakon da reguliše na pozitivan način, da takvi objekti ne mogu da budu uz površinu jezera koje predstavlja glavnu vodovodnu akumulaciju za jedan grad kakav je Kragujevac ili bilo koji drugi grad koji ima ovakav i sličan problem.

Ono što dalje imamo na sednici ove Skupštine što je takođe bila velika želja građana da se reši jeste Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Često puta smo slušali ljude da zbog nekih situacija koje se dese u životu, da se ne plate neki računi, da se nagomilaju, da onda dođu izvršitelji, da dođe dotle da čak predmet izvršenja bude njihov porodični dom, njihov stan u kome žive. Ovaj zakon štiti takve ljude.

Ovaj zakon štiti da one ljude zbog svog dugovanja ne dođu u situaciju da porodični dom u kome žive, kako zakon sada definiše do 60 m2, gde imaju prebivalište duže od pet godina bude predmet izvršenja. Štitimo građane da ne postanu beskućnici. Štitimo građane i lišavamo ih toga da ne dođu u onaj deo da postanu siromašni, da nemaju svoj krov nad glavom.

To je generalno bila najveća kritika ljudi na ovaj zakon, da se makar zaštiti porodični dom, da mogu apsolutno sigurni da budu, da znaju da izvršenje neće da obuhvati njihov porodični dom. U redu je izvršenje na plati, na penziji, na nekim pokretnim stvarima, pokretnoj imovini, ali da im dom kao njihovo osnovno elementarno pravo koje imaju bude zaštićeno i to upravo dopuna ovog zakona čini. To je nešto što je opet znala i prepoznala SNS predvođena predsednikom Aleksandrom Vučićem, a Vlada u ovom sazivu kandidovala kao Predlog zakona koji razmatramo danas na sednici Skupštine Republike Srbije.

Definitivno zakonski predlog koji će da promeni Srbiju na bolje i koji predstavlja našu veliku razvojnu šansu, a to je Predlog zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027 i dok ovde slušamo sa nipodaštavanjem o toj izložbi od ljudi koji dolaze prekoputa, za nas ova izložba predstavlja šansu da Srbija nastavi veliki, ogroman iskorak.

U preko 145 lokalnih samouprava biće realizovan projekti koji su predviđeni planom EXPO 2027. U tim lokalnim samoupravama u te projekte biće uloženo preko 1,1 milijarda evra. To je nešto što građanima donosi bolji život. To je nešto što donosi poslove u tim lokalnim samoupravama.

Ne govorim samo o gradu Beogradu i o tome šta će sve biti izgrađeno u gradu Beogradu, a vezano za projekat EXPO 2027, već o tome šta dobija kompletna država Srbija i ovih 145 lokalnih samouprava u Srbiji, šta dobijaju ovim projektom EXPO 2027 i ovom izložbom koja će biti organizovana kod nas.

Ovim zakonom i ovim zakonskim predlogom mi želimo da ubrzamo stvari, da projekat ide brže, da napravimo nacionalni stadion koji će ostati svima nama i nakon ove izložbe, da budemo domaćini i u našoj zemlji, ugostimo 122 predstavnika svih zemalja sveta. Neki ovde će razviti svoje biznise, napraviti svoje fabrike, zaposliti neke ljude. Uspećemo da našu nezaposlenost smanjimo na nivo ispod 8,5% i da sigurno u 2027. godini dođemo dotle da nezaposlenost u Republici Srbiji bude ispod 7%. I sada se već to vidi kao trend koji se pojavljuje kao pozitivan problem u lokalnim samoupravama, jer sve manje imate radnika koji žele da rade proizvodne poslove, poslove u proizvodnji, u fabrici ili u nekim drugim komunalnim preduzećima, ali to je nešto čemu smo težili, da bismo nezaposlenost smanjivali i da bismo životni standard naših građana povećali da bi on bio sve bolji i bolji.

Očekujem da će do kraja ove 2026. godine još više zemalja potvrditi svoje učešće na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 i to je nešto što sam i zamolio ambasadora Indonezije da još jedanput razmotri sa svojim predsednikom. Poziv našeg predsednika Aleksandra Vučića da Indonezija kao najveća zemlja grupe ASEAN-a prihvati poziv i uzme učešće na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 i verujem da će Indonezija i ostale zemlje iz grupe ASEAN-a to i učiniti.

Ovako odgovorna politika koju vodi predsednik Vučić i Vlada Republike Srbije dovodi do toga da mi u ovoj godini imamo već tri puta povećanje plate prosvetnim radnicima i da će, kumulativno gledano, povećanje plate koje imaju prosvetni radnici od početka godine biti 22,4%. To su rezultati naše odgovorne politike, da sada možemo da kažemo da nastavnik ima platu od 106.000 dinara, da sada možemo da kažemo da će radnici od 1. oktobra 2025. godine imati povećanje minimalne zarade, da nas očekuje povećanje penzija u decembru mesecu, da u svakom segmentu vidimo kako primanja kako naših zaposlenih, kako naših radnika, tako ljudi koji rade u prosveti, tako ljudi koji rade u zdravstvu, tako i naših najzaslužnijih, najstarijih sugrađana koji su gradili ovu zemlju raste. S druge strane, obaramo maržu proizvoda i na taj način čuvamo standard naših građana i smanjujemo inflaciju. To su rezultati odgovorne politike SNS, Vlade Republike Srbije i predsednika Aleksandra Vučića.

Na samom kraju, iskoristio bih priliku da zamolim sve naše građane, sugrađane sa Kosova i Metohije koji su interno raseljeni, koji žive po lokalnim samoupravama u Republici Srbiji da iskoriste poziv koji je uputila Kancelarija za Kosovo i Metohiju i da u nedelju svi zajedno krenu put Kosova i Metohiju, da podrže Srpsku listu za očuvanje Republike Srbije na Kosovu i Metohiji, za našu Srbiju i za naše Kosovo i Metohiju.

Hvala.
Uvažena predsednice Narodne skupštine, poštovani mandataru za sastav nove Vlade gospodine Macut, uvaženi kandidati za ministre, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Srbije.

Pred vama je, gospodine Macut, težak zadatak i ono što ste vi rekli u vašem ekspozeu jeste da ćete posvetiti svoj mandat vođenju jednog nacionalnog dijaloga. Taj nacionalni dijalog treba da dovede do toga da u Srbiji iskorenimo nasilje. Nasilje su u Srbiju doveli i to legalizovali oni koji se nalaze prekoputa nas, a sa vaše leve strane. Nikada u Srbiji nismo imali situaciju da nam decu u školama okreću jedne protiv drugih.

Preživela je ova zemlja i 9. mart, preživela je i 5. oktobar, imali smo i naše demonstracije 2012. godine i tada je jedan čovek, isto kao što to čini i sada, pozivao na mir. Tada je ispred Narodne skupštine Republike Srbije, te 2012. godine, bilo stotine hiljada srpskih naprednjaka, koji su protestovali i tražili jedno – tražili smo izbore. I tada smo ostali do 18 časova ispred Narodne skupštine i tada je Aleksandar Vučić sa bine ispred Narodne skupštine pozvao nas da se u miru raziđemo i da se vratimo svi našim kućama i da ne rušimo državu. Tražili smo izbore, nismo hteli da rušimo državu.

Danas imamo neodgovornu grupu onih koji iz dana u dan pozivaju na nasilje, koji traže da se ruši država, koji traže da se stvari rešavaju na nekakvim plenumima, pa onda i kada na tim plenumima ne bude odluka kakvu oni žele, onda se tuku između sebe. Stvari idu toliko daleko da i u školama decu okreću jedne protiv drugih, đake protiv đaka, da neki pojedini profesori dozvoljavaju da učenici vređaju druge učenike samo zato što su njihovi roditelji istaknuti politički funkcioneri ili uopšte pripadnici i članovi SNS. Tome moramo da stanemo na put i tome treba da, između ostalog, posluži i dijalog o kome ste govorili u vašem ekspozeu.

Moramo da vratimo građanima državu, moramo da idemo dalje, moramo da razvijamo naš obrazovni sistem, i o tome ste govorili u vašem ekspozeu, na jedan zaista kvalitetan i odgovoran način. Morate da nastavite put koji je trasirao predsednik naše stranke gospodin Miloš Vučević i vaš prethodnik na poziciji premijera, da se više ulaže u obrazovanje.

Jedna od poslednjih odluka koju je Vlada donela i Skupština ovde izglasala jeste bila odluka vezana za naše univerzitete, ali ne samo za univerzitete, već i upravo poboljšanje položaja mladih i tu prevashodno mislim na odluku koja se tiče stambenog zbrinjavanja mladih do 30 godina, na način da oni i koji ne rade i koji studiraju mogu da reše svoje stambeno pitanje. Tim putem morate da nastavite dalje. Ali ne samo tim putem, već i putem poboljšanja materijalnog položaja profesora i nastavnika. Vlada gospodina Miloša Vučevića krenula je sa poboljšanjem tog materijalnog položaja kroz povećanje zarada za naše nastavnike, profesore, prosvetne radnike, najšire uzevši u obzir. Tim putem treba da nastavite i vi. Verujem da će Vlada koju ćemo zasigurno izglasati imati dovoljno kapaciteta da na kraju ove godine, a verujem i u oktobru, već kumulativno sva povećanja zarada koja smo dali našim prosvetnim radnicima izađu na preko 20%.

Želimo da jako veliku pažnju posvetite i razvijanju projekta EKSPO, koji će definitivno promeniti sliku o Srbiji, u koji smo planirali da uložimo 17,8 milijardi evra, koji će doneti dodatne puteve, dodatne investicije, to je ono što sada građani Republike Srbije traže. Traže više puteva, traže više investicija i u tom smislu vlast SNS, predvođena predsednikom Aleksandrom Vučićem, svih ovih prethodnih 13 godina uradila je puno. Ljudi često vole da kažu – od Tita do Tadića izgrađeno 596 kilometara puta, a za mandata Aleksandra Vučića 500 kilometara svih mogućih puteva.

Mi ćemo nastaviti da do 2027. godine izgradimo još ukupno 966 kilometara puteva. To je odgovorna politika. Ta politika kada u svako mesto, kada u svaki grad dođe put, donosi sa sobom nove investicije. Nastavićemo da gradimo i kada je u pitanju prosveta, nastavićemo da gradimo škole, nastavićemo da gradimo vrtiće. Do 2027. godine, ono što građani Republike Srbije treba da znaju, biće izgrađeno 23 nova vrtića i 67 novih škola. I to je kada govorimo o tome kako neko vidi reforme u prosveti, reforme u obrazovanju – poboljšanje materijalnog položaja prosvetnih radnika, investicije u infrastrukturu, u nastavne objekte, u izgradnju škola, izgradnju vrtića, i ne samo to, izgradnju i naučno-tehnoloških parkova.

Spomenuli ste da se u Kragujevcu gradi jedan inovacioni distrikt i imaćemo prvu izgrađenu zgradu tog inovacionog distrikta već do kraja ove godine, objekat koji će se prostirati na površini od preko 85.000 kvadratnih metara, na površini od neka četiri hektara, zaista će predstavljati nešto što će uz Data centar zaokružiti jednu priču Kragujevca, kao našeg centra Republike Srbije, i u inovacionom smislu, tehnološkom smislu, zaokružiti ono što predstavlja Data centar.

Naravno, na kraju ovoga puta je ono što se tiče materijalnog položaja svih građana Republike Srbije i gde ćete svakako, kada sprovedete sve ono što je predviđeno programom EKSPO i „Skokom u budućnost 2027“, kako smo ga nazvali, jeste poboljšanje materijalnog položaja svih naših građana. Prosečne plate i penzije 2027. godine biće 1.400 evra, prosečna penzija 650 evra. To je ono za šta su nas građani birali, to je ono što građani očekuju od nas, da nastavimo da se razvijamo, da živi naša zemlja, da radimo i da gradimo i da konačno izađemo i sačuvamo državu od onih koji su želeli da je otmu. Hvala.
Poštovana gospođo predsednice, poštovana guvernerko Narodne Banke gospođo Tabaković, poštovani članovi Vlade Republike Srbije, dame i gospodo narodni poslanici i poštovani građani Republike Srbije, nakon onoga o čemu smo juče mogli da svedočimo i da prisustvujemo u parlamentu Republike Srbije apsolutno postaje jasno i nekom koje imao do sada dilemu zašto je potrebno da poslušamo i uvažimo ideju predsednika Republike Aleksandra Vučića o osnivanju pokreta za narod i državu.

Juče je naša država napadnuta, napadnuta je najviša institucija, najviši Dom u Republici Srbiji i napadnuta je zgrada Narodne skupštine Republike Srbije i izvršen je pokušaj državnog udara od strane onih koji su hteli da na nasilan način bacanjem raznih eksplozivnih materijala, pravljenjem od ove sale, pa neke, nekog poprišta, nekog sukoba, hteli da preuzmu vlast i hteli nasilno da dođu i uđu u ministarske klupe i da zauzmu mesto predsedavajućeg u ovom parlamentu.

25/2 JJ/JG

I, ovo je trenutak kada sve slobodoumne snage i svi slobodni ljudi u ovoj zemlji treba da se ujedine oko predsednika Aleksandra Vučića i oko njegove ideje, da trebamo da pristupimo osnivanju ovog pokreta. Srpski narod je kroz istoriju imao puno teških trenutaka, mi smo kroz našu istoriju 1918. godine imali jednog Aleksandra Karađorđevića koji je dobio epitet „ujedinitelja“. Mi danas u ovom vremenskom trenutku imamo jednog drugog Aleksandra Vučića kao predsednika Republike Srbije koji je jedini u ovoj zemlji ima i političkog kapaciteta, moći, znanja i umeća da ujedini srpski narod i okupi oko ideje koja je vezana za očuvanje naše države i našeg naroda. I, jedino ta ideja i ta politika koju on sprovodi može da očuva i sačuva naš narod i našu državu.

Ono što se juče desilo u Narodnoj skupštini svakako je akt za najveću i za najstrožiju osudu, a ono što brine sve ljude, sve nas koji smo ovo mogli da vidimo koji smo tome mogli da svedočimo i sve ljude koji su gledali preko malih ekrana prenos jučerašnje sednice jeste ushićenje kod tih koji su to radili smeh, radost.

Jedan prosto osećaj koji pokazuje koliko oni žele i vole nekome da nanose bol. Da se neko smeje zato što je povredio trudnicu, zato što je ugrozio nju i njen plod, njenu bebu koja treba da dođe na svet. Da se neko smeje i ushićen skače po ovim klupama ovde zato što naša koleginica je doživela moždani udar. To je opozicija, to su oni koji se kandiduju i žele da dođu na vlast. To je ono što su građani Srbije mogli juče da vide i to je ono što je osnovna razlika između nas i njih, gde oni podržavaju nasilje, promovišu nasilje, gde se oni raduju kada neko pati, kada neko preživljava bol, kada nekome nije dobro, gde to kod njih izaziva radost, ushićenje, ovacije, sreću.

To je ono sve protiv čega moramo da se borimo, radi pristojne Srbije. Možemo se razlikovati u idejama, stavovima, programskim ciljevima, ali neke granice moraju da postoje, neke granice elementarne pristojnosti moraju da budu podvučene i moraju da se poštuju.

Ono što dragi studenti treba da znaju jeste da jedino je SNS, jedino je Vlada Republike Srbije, predsednik Aleksandar Vučić, premijer Miloš Vučević, jedino su to politički, da kažem, politički činioci koji mogu da ispune studentske zahteve. Jedno je SNS kao državotvorna politička organizacija pokazala dovoljno i kapaciteta i političke zrelosti da sasluša sve, apsolutno sve zahteve studenata i svih njihovih predstavnika i da pokaže političku zrelost da te zahteve usvoji. Jedino SNS je bila ta i njeni poslanici sa koalicionim partnerima koji su ovde ostali u sali, kada su oni koji ih navodno podržavaju hteli da spreče održavanje sednice Skupštine Republike Srbije na kojoj mi treba da donesemo akt koji će njima omogućiti nikada veća prava i nikada veća davanja za univerzitete. Preko 18 milijardi dinara se daje za univerzitete, 16% veće plate za sve one koji rade na univerzitetu, 20% veće izdvajanje nego što je to do sada bio slučaj. To je odgovoran odnos SNS. To je odgovoran odnos naše Vlade. To je odgovoran odnos našeg predsednika, da želimo da pomognemo našim mladim ljudima, u njihovom obrazovanju i sticanju fakultetskih zvanja.

Ono što takođe čini naša Vlada i što čini naš predsednik što svakako treba pohvaliti jeste da omogućavamo tim mladim ljudima da čak ako se i ne zaposle mogu da dođu do svoje prve nekretnine, mogu da kupe svoj prvi stan i da pred zaista neverovatno povoljnim uslovima koji nigde u Evropi ne postoje, gde omogućavamo grejs period od godinu dana, gde tokom prve rate za taj stambeni kredit je 94 evra, gde je rata od druge do šeste godine 175 evra, a kasnije od šeste godine do recimo, ukoliko je to u pitanju kredit od 35 godina, 340 evra i sve to za stan od 75 kvadrata. Pri tome iznos tih rata daleko niži od onoga što bi oni morali da plaćaju kao kiriju ili kao zakupninu za svoj stan.

25/3 JJ/JG

Omogućavamo da pored toga što im omogućavamo dobre uslove za studiranje da pod jako povoljnim uslovima mogu da reše i svoje stambeno pitanje, kako nezaposleni, tako i oni mladi ljudi koji čak rade na određeno, tako i oni koji rade na neodređeno radno vreme, čak i poljoprivrednici, znači, apsolutno široko predstavljeno za sve ljude koji su starosne dobi do 35 godina života. To je jedinstven slučaj u Evropi da jedna Vlada tako odgovorno reagovala, jedna Vlada omogućila mladim ljudima da pod tim uslovima mogu da reše osnovno životno pitanje, svoje stambeno pitanje.

Ono što sve što SNS čini i Vlada Republike Srbije zajedno sa predsednikom čine za narod. Ono što moram još da istaknem, jeste da će zaista iza nas ostati naša dela. A naša dela i sve ono što smo radili u prethodnom periodu od puteva, bolnica, škola, pa koliko smo samo obnovili škola za sve ove godine od kada smo došli na vlast, od kada se borimo da promenimo položaj ljudi, da poboljšamo životni standard u Republici Srbiji. Setimo se samo kako smo reagovali kada je bila u pitanju kovid kriza, da smo pet bolnica otvorili, da smo imali prvi u Evropi pet vrsti vakcina, da smo stimulisali novčano građane da se vakcinišu, da smo imali najodgovorniju zdravstvenu politiku, da su ljudi iz drugih zemalja dolazili kod nas da bi primili jednu vrstu vakcina, da smo apsolutno građanima omogućili sve ono što je bilo prisutno na svetskom tržištu, da mogu da koriste, da mogu to kod nas da primene, da mogu da se leče.

Koliko sada ulažemo i kada je u pitanju naše zdravstvo i kada su u pitanju bolnice i koliko ulažemo naravno tek kada je u pitanju pronalitetna politika. Da smo imali čitav set zakona kojim jednostavno stimulišemo bolji život građana, kojim osnažujemo mlade ljude da zasnivaju svoje porodice, da imaju što kvalitetnije uslove, da ovde mogu da žive i da rade i da ostvaruju i svoje porodice i da rešavaju svoja stambena pitanja.

26/1 VS/IR 15.20 – 15.30

To je ono što će definitivno ostati za nama, mostovi, pruge, škole, bolnice, fabrike sve ono što smo omogućili da se gradi u Srbiji i da bude u Srbiji. To je odgovorna politika Srpske napredne stranke. To je odgovorna politika koju niko neće moći da zaustavi i mogu oni da prave ovakve haose koliko god žele i mogu da bacaju još dimnih bombi i mogu da bacaju suzavce, to je ono što ljudi vide i što mogu da prepoznaju onu Srbiju koja želi destrukciju, onu Srbiju koja želi da zaustavi vlast i onu Srbiju koju predstavlja vlast Srpske napredne stranke, koju predstavlja naš predsednik, naša Vlada, onu Srbiju koja radi svakoga dana i u nemogućim i u neverovatnim uslovima i onu Srbiju koju oni nikada neće zaustaviti.

I ono što meni definitivno pokazuje i govori da Srbija neće stati i da ćemo mi nastaviti da se borimo i dalje, to je ovaj natpis koji smo ovde stavili na ovom baneru gde piše živeće Gavrilo. Živeće Gavrilo, živeće Srbija, neće nas zaustaviti. Živela Srbija!
Uvažena predsednice Narodne skupštine, poštovani članovi Vlade, koleginice i kolege narodni poslanici, zarad istine moramo da znamo jednu činjenicu - da severna obilaznica oko grada Kragujevca predstavlja najveću razvojnu šansu i najveći potencijal grada Kragujevca. To nije samo severna obilaznica koja će rasteretiti saobraćaj u centralnom gradskom jezgru. To je severna obilaznica koja omogućava da se gradi nova industrijska zona.

U Kragujevcu danas ne možete da nađete parče zemlje gde možete da napravite fabriku, jer dolaskom na vlast SNS, predsednika Aleksandra Vučića, uspeli smo da dovedemo mnoge strane poznate kompanije u grad Kragujevac, da širimo naše industrijalne kapacitete, da upošljavamo naše ljude, poput „Jangfenga“, poput „Vaker Nojsa“, poput „Simensa“. Sve su to strane investicije i strane kompanije koje su u mnogome doprineli i promenile privrednu sliku grada Kragujevca i Šumadije.

Neki sada govore neće se u Kragujevcu graditi klinički centar. Draga moja gospodo, u Kragujevcu se već radi i gradi na rekonstruikciji, adaptaciji i dogradnji novog Univerzitetskog kliničkog centra. Uradili smo i pripremili kompletnu projektnu dokumentaciju za izgradnju novog stadiona „Čika Dača“. To je odgovorna politika SNS, to je odgovorna politika predsednika Aleksandra Vučića. Ne radimo na samo jednom projektu.

Još jedna činjenica zarad istine. Govorite da će tim putem, tom severnom obilaznicom da se vozi nekakav litijum, iz kako ste već rekli, Rekovca ili odakle god već. Ono što su istiniti podaci jeste da se na teritoriji Šumadijskog upravnog okruga vrši istraživanje samo za mermer, gips, tehnički kamen i pesak. Znači, mermer, gips, tehnički kamen i pesak, nikakav litiju. Još jedna neistina. Severna obilaznica će doprineti privrednoj slici grada Kragujevca, severnom obilaznicom ćemo da vozimo električne automobile iz fabrike „Fijat“ nove Pande, severnom obilaznicom će ljudi ići na posao, zapošljavati se u fabrikama, lečiti se u Kliničkom centru, gledati utakmice na novom stadionu. To je slika koju ćemo ostaviti iza sebe, to je slika koju će SNS i predsednik Aleksandar Vučić ostaviti građanima u amanet. Hvala.