| 05.06.2025. | Odluka o izboru potpredsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Poštovana predsednice, poštovani ministre Glamočiću, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Dragan Marković Palma, Jedinstvena Srbija, neće podržati ovaj amandman, iz prostog razloga što ovaj amandman nije suštinski i to sam rekao i na Odboru za evropske integracije, podnet da bi se popravio zakon, već da bi se sebi pružila prilika da se još jednom iznesu laži neistine protiv aktuelne vlasti, ali ono što je najtragičnije, protiv države Srbije i to nije prvi put, i to će se nastaviti i dalje i ubuduće. Ja sam na Odboru za evropske integracije i rekao da je ponašanje naših opozicionih poslanika koji se predstavljaju za proevropsku opoziciju ustvari duboko antievropsko i antidemokratsko, jer ne možete u EU ući tako što blokirate ulice, tako što blokirate Javni servis danima i nedeljama i ne možete ući u EU, tako što ćete blokirati univerzitete, škole, fakultete i sve su to nasilje i taj kako bih rekao način političkog delovanja, zarad dobijanja nekih političkih poena, ali pre svega zarad osvajanja vvlasti bez izbora, jer je to suština takvog političkog ponašanja jesu duboko antievropski i antidemokratski. Ovaj zakon i oni sami su više puta ponovili da je dobar, ali onda podnose neke amandmane, više, kažem da bi sebi pružili priliku da koriste taj narativ koji inače koriste i putujući po Evropskom parlamentu i svuda po svetu.
Evo, sada smo imali jednu mini turneju, četiri musketara po Berlinu, Barseloni i gde sve ne, i gde su iznosili najgore laži o pre svega o svojoj državi i taj narativ je nešto što takođe jeste naša prepreka na evropskom putu i oni čine veliku štetu svojoj državi pre svega na tom putu evropskih integracija. Inače, rekao sam, ovaj zakon je dobar, jer predstavlja srce evropske solidarnosti, i ovaj zakon je dobar jer će upodobiti i našu administraciju, pravilima EU i transparentom rukovođenju projektima i ovaj zakon je dobar jer sebi dajemo tako vreme da akreditujemo naše agencije da izvršimo obuke ljudi koji će se baviti tim poslovima i to je sve razlozi zašto smo kao poslanička grupa podržali i podržaćemo ovaj zakon.
Slažem se sa prethodnim govornikom, na žalost i to sam rekao u raspravi na početku ove sednice da su na žalost od politike, od načela standarda pre politike, kako je to bilo na početku evropskih integracija, gde su pričali, ostavite ta teška pitanja i to ćemo rešavati u toku i dajte da ispunjavamo standarde i sada smo se sveli na uzdizanje na ta politička pitanja.
4/1 JD/IR 10.35 – 10.45
I to je nešto što je velika prepreka našim evro-integracijama, ali mislim da, ono što sam rekao i u plenumu, da je istorija duga i da se točak istorije stalno pokreće i okreće i da će te neke prepreke političke u nekom trenutku svakako nestati i da ona, naš je zadatak da ovim zakonom stvorimo sve preduslove da budemo u situaciji da kada budemo punopravni član EU da možemo odmah da krenemo da povlačimo sredstva iz Kohezionog fonda.
Ono što se takođe slažem, čuo sam da je ovo zakon koji, kako bih rekao, teorijski priprema našu državu. Ne mora on i ne znači da će on teorijski da priprema samo našu državu, već i praktično, ako krenemo u to da naše institucije koje će se baviti tim pitanjem krenu u proces akreditacije, jer on jako dugo traje. Ako taj proces iskoristimo i to vreme iskoristimo za pripremu svega toga, onda ovo nije samo teorijski već je i praktičan.
Na kraju, rekao bih još jednom i poručio, pre svega našim kolegama iz opozicionih redova, ako ne slušate nas, znači ne morate slušati nas iz vladajuće većine, mi smo vama politički protivnici i svakako da imate veće autoritete, ali poslušajte bar čoveka koji je glavni u Evropskom parlamentu za spoljne poslove, poslušajte Dejvida Mekalistera i njegove reči - Svađajmo se na srpskom, a kada odemo i kada pričamo na engleskom da budemo složni i da pričamo jedino i isključivo za šta nas je narod birao, a to je da govorimo u interesu srpske države i srpskog naroda.
Hvala.
Poštovana predsedavajuća, vidim da pojedini narodni poslanici i poslaničke grupe malo napreduju u muzičkom ukusu. Znači, od Maje Berović i „Lutaš bebo“ do Ane Bekute, koja ja naša istaknuta estradna umetnica, zaista je napredak značajan. Samo treba da mu objasnimo da je naša estradna umetnica Ana Bekuta bila životni saputnik naše legende Milutina Mrkonjića, istaknutog neimara i oni su se bunili kada je došao predlog da se obilaznica oko Beograda nazove po imenu Milutina Mrkonjića, a evo citiraju pesmu njegove životne saputnice Ane Bekute. Malo nelogično, ali, dobro, nije jedina stvar koja je nelogična.
Ono što smo opet mogli čuti jeste taj perverzno-inverzni narativ, a to je da policija tuče studente i da policija primenjuje silu i da, što je naravno netačno, jer sve ovo vreme, prethodnih godinu i po dana, policija nije primenjivala silu ili je primenjivala samo onaj minimum minimuma.
Kada smo već kod evropske vrednosti, kod proevropske opozicije, ako bi govorili o tim standardima kako policija u evropskim državama reaguje, kao što je recimo, bilo na Univerzitetu u Holandiji, studenti bi odavno bili studenti, ako su to koji su na fakultetima koji spavaju tamo i obitavaju uopšte studenti, oni bi bili odavno izbačeni odatle i to uz primenu najgrublje moguće sile.
Kao što smo videli, do sada nikada nisu primenjivali silu i svoj posao policija je odradila na najbolji mogući način. Mi ispred poslaničke grupe Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija, ali siguran sam i ispred svih naših koalicionih partnera mogu da pohvalim samo policiju i njeno postupanje u prethodnih godinu i po dana, ali kažem sve je to samo pokazatelj onoga što tvrdim i dalje da ta tzv. proevropska opozicija je duboko u suštini i u načinu političkog delovanja duboko antievropska i antidemokratska.
Kada smo već kod citiranja toga, oni žive u nekom svom krugu pakla iz koga nikad neće izaći, pa mogu da citiram dva poslednja stiha iz pesme „Hotel California“ Led Zeppelina: „You can check out any time you like, but you can never leave“, tako da nikada neće izaći iz tog svog kruga pakla. Hvala.
Zahvaljujem, poštovana predsednice Narodne skupštine.
Uvaženi ministri u Vladi Republike Srbije, gospodine Dačiću zadovoljstvo je videti vas ponovo ovde sa nama, koleginice i kolege narodni poslanici, da, danas je na dnevnom redu 40 tačaka, ali ne, to nije nikakva dimna zavesa, kako reče prethodna govornica, već je pokazatelj da ova Vlada radi punim kapacitetom, da ova Vlada ima i legitimitet i legalitet i svakako da ova Vlada ima punu podršku, većinsku podršku i u narodu, ali i u ovom parlamentu.
Poslanička grupa JS, Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija će podržati sve predložene tačke dnevnog reda jer su, kako evo čujemo, i opozicija priznaje, ovi zakoni dobri, tekstovi su, kažu, dobri i na korist su građana Republike Srbije i za nas jedina dobra politika iz koje stoje rezultati i iza koje se vidi da je kvalitet života građana Srbije bolji nego što je bio juče, nego što je bio prekjuče i prethodnih godina i to je jako očigledno i vidljivo danas, da je kvalitet života građana Srbije neuporedivo bolji.
Jedinstvena Srbija je pre nekoliko dana bila na konsultacijama kod predsednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, i tamo je jedna od tih tema, ne samo u razgovoru sa Jedinstvenom Srbijom, nego sa svim političkim činiocima koji su želeli da učestvuju u tom dijalogu, bila i spoljno politička pozicija Republike Srbije u odnosu na geo-politička dešavanja i političke turbulencije koje su prisutne svuda u svetu.
Da, naravno strateška spoljno politička pozicija Srbije jeste taj put evro integracija, uz zadržavanje vojne neutralnosti. Naravno da mi iz Jedinstvene Srbije, zajedno sa svojim koalicionim partnerom Socijalističkom partijom Srbije podržavamo tu spoljno političku poziciju i taj spoljno politički kurs.
Kao član Odbora za evropske integracije i kao neko koje noćas doleteo iz Brisela gde je naša delegacija dala učešće u diskusiji o interparlamentarnoj diskusiju gde se govori o institucionalnim uticajima veštačke inteligencije u kontekstu evro integracija ja ću ovde govoriti pre svega o dva zakona, oba na tom evropskom putu, u toj evropskoj Agendi. Jedan je svakako Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, a drugi je Predlog zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava.
I jedan i drugi zakon su zaista važni, ne samo zato što su, kažem, deo te evropske Agende, već pre svega zato što pripremaju našu državu, institucionalno i u svakom drugom pogledu, da se borimo sa važnim pitanjima koja nam predstoje. Oba su, rekao bih, iznad svake stranačke politike. Smatram da bi bilo, u normalnim uslovima, u normalnoj situaciji, sasvim normalno da svi ovde u ovoj sali podržimo oba ova zakona.
22/1 GD/MT
Šta je zapravo koheziona politika? Koheziona politika je srce evropske solidarnosti. Njen cilj je da smanji razlike u nivou razvijenosti između različitih regiona. Mi smo to zvali vrlo često ravnomerni regionalni razvoj, itd.
Siguran sam da će ovde pojedini opozicioni poslanici, jer su to radili na Odboru za evropske integracije, postaviti pitanje – zašto sada ako još uvek nismo zemlja članica, a zakon će krenuti sa sprovođenjem onog trenutka kada budemo bili član EU. Odgovor je vrlo jednostavan – jer sam akreditacija, odnosno sam proces akreditacije traje godinama i da ne bismo došli u situaciju u kojoj je bila Hrvatska koja je svojih prvih nekoliko godina imala problem kada je postala članica EU, imala je problem u povlačenju tih evropskih sredstava jer nije bila spremna za to, mi, evo, donosimo ovaj zakon koji će jednostavno pripremiti našu državu. Jednostavno, pravimo sistem kojim će naši kadrovi morati da prođu obuke, naše agencije će morati da dobiju sertifikate. Prosto, ne treba čekati ulazak u EU kako bismo usvajali ovaj zakon.
Usvajanjem ovog zakona mi ne pravimo samo administrativni aparat, već gradimo i arhitekturu za upravljanje velikim novcima. Znači, na godišnjem nivou onog trenutka kada budemo ravnopravna i punopravna članica EU kroz ove mehanizme će nam na raspolaganju biti sredstva koja se mere milijardama evra na godišnjem nivou, a da bismo te evropske novce povukli moramo već danas imati sistem koji je transparentan, akreditovan, sposoban da upravlja projektima.
Naravno, ovo je jedna priča koja mora da ima i kontekst realnost političke, jer prosto ja nisam evro fanatik i u politici uvek se trudim da čvrsto stojim na obe noge i da stvari gledam kroz, da kažem, neku realnu prizmu. Mi imamo taj problem i ljudi iz Odbora za evropske integracije odlično znaju da stalno ponavljam kako je naš put ka EU krenuo od početne fraze – standardi ispred politike, jer je tada EU odgovaralo da neka politička pitanja ostavljamo po strani a da idemo na uspostavljanje standarda, ali vidimo da taj proces uspostavljanja standarda je izgubio bitku nad ključnim političkim, čak bih rekao geopolitičkim pitanjima i da se danas proces integracija svodi upravo na to – na politiku i na geopolitiku.
Najbolji primer za to je činjenica da smo godinama unazad spremni za otvaranje Klastera 3, što priznaje i sama Evropska komisija, a do ovoga časa taj klaster još uvek nije otvoren. Svedoci smo paradoksa koji vređa inteligenciju naših građana – dok Srbija tapka u mestu u pregovaračkom procesu, mi vidimo druge zemlje u regionu kako preskaču stepenice. Pogledajmo primer Albanije. Albanija je za godinu dana otvorila sve klastere, a znamo i mogli smo videti i u vestima i na društvenim mrežama itd, mogli smo svedočiti o raznim izveštajima, o katastrofalnim nepravilnostima na njihovim, recimo, izborima nedavnim, o ozbiljnim problemima sa vladavinom prava i slobodom medija koji su objektivno daleko ispod nivoa Srbije. Slično je i sa Crnom Gorom. Zašto oni napreduju a mi ne? Odgovor nije u zakonima, odgovor je u tome što Srbija ljubomorno čuva svoju suverenost i neutralnost. Naš greh u očima Brisela nije manjak demokratije, već činjenica da nismo uveli sankcije Ruskoj Federaciji i što vodimo politiku u interesu sopstvenog naroda, a ne po diktatu tuđih geostrateških ciljeva.
O tome govore i reči ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova nakon sastanka sa kineskim predsednikom Siem nedavno, kada je on na konferenciji za štampu rekao da EU Srbiji govori – možete da nastavite pregovore o pristupanju ako ispunite dva uslova: prvo priznajte nezavisnost tzv. Kosova, što je dovoljno da se razume antisrpska priroda stava Brisela i, drugo, morate se pridržavati svih, bez izuzetka, sankcija koje EU uvodi Rusiji. Drugim rečima, pokušavaju da pretvore Srbiju u neku vrstu tampon zone za konfrontaciju sa Rusijom. Naravno, i
22/3 GD/MT
odgovor i komentar predsednika Vučića na ovu izjavu je bio taj da ćemo se i nadalje truditi da naša politika nikada ne ide na uštrb ruskih, ali nikada i zaista nikada i pre svega nikada protiv i na uštrb srpskih interesa, da je to bila dobra politika i da ćemo, uprkos jako suženom prostoru, nastaviti sa tom politikom nadalje.
23/1 TĐ/LjL 16.45 – 16.55
Ali baš zbog svega ovoga što smo čuli i što je izrečeno, ovaj zakon o kohezionoj politici je važan, on je naš dokaz da smo spremni, bez obzira na to što nas nepravedno drže u čekaonici. Važno je što je formiran operativni tim za pridruživanje EU i dobro je što smo za specijalnog pregovarača imenovali šefa tog tima, ambasadora u EU, gospodina Apostolovića i dobroje što ćemo u kratkom roku ovim i drugim zakonima urediti našu zemlju, standardizovati je u meri koja ne ugrožava naše vitalne nacionalne i državne interese. Važno je da mi uradimo naš posao, ne zbog EU već zbog nas samih.
Koji su to benefiti ovog zakona o kohezionoj politici? Nama u Jedinstvenoj Srbiji jedan od važnih stavki u našem programu jeste ravnomerni regionalni razvoj i mislim da koheziona politika jeste jedini i provereni recept koji je transformisao zemlje poput Poljske, Rumunije, Irske, itd.
Recimo, primer jedan. Poljska je, zahvaljujući kohezionim fondovima, od 2004. godine do danas izgradila preko 4.000 km auto-puteva i brzih saobraćajnica. To nije uradila iz svog budžeta, već pre svega koristeći bespovratna sredstva EU koja su ciljala njihove najsiromašnije regione.
Šta to znači u primeru Srbije? Usvajanjem ovog zakona mi omogućavamo sutra da neka opština na jugoistoku Srbije, na severu Banata ili neka u mom Pomoravskom okrugu imaju isti pristup vrhunskoj infrastrukturi kao i centar prestonice. Ovaj zakon je brana protiv depopulacije naših sela i manjih gradova.
Ono što je takođe bitno to je tzv. multiplikativni efekat, ekonomisti znaju šta je to, jer svaki evro uložen u kohezionu politiku vraća se višestruko kroz povećanje BDP-a, nova radna mesta i modernizaciju privrede.
Uvođenjem tog sistema upravljanja ovaj zakon predviđa da Srbija dobija tzv. standardizaciju projekta, da više neće biti improvizovanih ideja već će projekti morati da budu održivi, ekološki prihvatljivi i digitalno orijentisani. Naravno, tu je i podrška malim i srednjim preduzećima, ekološka i digitalna transformacija.
Kada govorimo o Zelenoj agendi, koheziona sredstva su primarni izvor, na primer, za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, sistema za reciklažu, prelazak na obnovljive izvore energije.
Što se tiče ekologije, procene su da nam je u ovom trenutku u Srbiji potrebno preko 15 milijardi evra da bismo doveli našu životnu sredinu na evropski nivo i bez uspostavljenog sistema koji ovaj zakon definiše, mi taj novac nikada nećemo i ne bismo mogli da povučemo iz evropskih fondova.
Prethodna govornica je govorila o institucijama. Ovaj zakon jača i institucije i vladavinu prava, jer ovaj zakon je u stvari lek za to, da tako kažem. On predviđa strogu kontrolu trošenja sredstava, reviziju i monitoring.
Uspostavljanje sistema upravljanja kohezionom politikom znači da uvodimo evropske standarde u našu pravnu državu. To je proces učenja koji nas primorava da budemo efikasniji, brži i odgovorniji prema svakom dinaru i svakom evru.
Još jednom kažem, mi usvajanjem ovog zakona gradimo sistem za sutra, kada geopolitički pritisci popuste, a definitivno će, kad-tad popustiti, jer je istorija zaista duga. Srbija treba i mora da bude spremna za takve situacije. Još jednom, ovo radimo zbog nas i naše države, naših građana, a ne zbog same EU.
Što se tiče Predloga zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, to je jako važan zakon i tiče se veoma osetljivog problema. Trgovina ljudima nije pojava na koju možemo reagovati parcijalno, ona zahteva sistemski i beskompromisni pristup. I sam radeći u sistemu Ministarstva prosvete vrlo često sam
sa Ministarstvom unutrašnjih poslova imao saradnju na nivou okruga, sa načelnicima
23/2 TĐ/LjL
policijskih uprava i prosto smo radili i imali brojne obuke na ovu temu, sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima i zaštiti žrtava, što znači da se radilo i ranije, ali je dobro da imamo i ovaj zakon.
Ono što zaista, ministar Dačić je to pomenuo, prvi put uspostavljamo tzv. jedinstveni nacionalni institucionalni mehanizam. Analiza stanja pokazala je da je naš najveći problem do sada bio nedostatak koordinacije. Ovim zakonom precizno definišemo saradnju svih aktera, od policije i tužilaštva do centara za socijalni rad i udruženja građana.
U centru ovog zakona zaista jeste žrtva, i to je ono što je najvažnije, to je taj socijalni put, pomenuo ga je i ministar Dačić. Znači, to načelo socijalnog puta znači da postupak identifikacije i pomoći žrtvama postaje primarni zadatak subjekata socijalne zaštite, sa ciljem dugoročne rehabilitacije. Propisujemo načela hitnosti, zabrane diskriminacije i što je najvažnije, najboljeg interesa za žrtve.
Naši policajci, tužioci i sudije prolaziće kroz posebne obuke, kako bi sticali specifična znanja za rad na ovim osetljivim predmetima.
Ovaj zakon je, rekao sam, jedan od onih na evropskoj agendi, jer je direktno usklađen sa evropskim direktivama i preporukama tela kao što su GRETA i TIP izveštaj. Njihovo usvajanje je ključno za napredak Srbije u okviru Poglavlja 24 – pravda, sloboda i bezbednost i Poglavlja 23 – pravosuđe i osnovna prava. Time šaljemo snažnu poruku Briselu i međunarodnoj zajednici da je Srbija kredibilni partner u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, što ne znači da Srbija ni do sada nije bila. Naša policija i naše službe i te kako imaju tu međunarodnu saradnju i mi smo jedan od ključnih faktora na tom migracionom putu koji ide i preko naše zemlje i mislim da smo se već dokazali i u tom poslu.
Da zaključim, što se tiče ovog zakona, usvajanjem ovog zakona Srbija ne ispunjava samo administrativnu kvotu. Na putu ka EU mi gradimo sistem koji će pružiti stvarnu zaštitu onima koji su najranjiviji i, kažem, Poslanička grupa Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija podržaće taj zakon, kao i sve tačke dnevnog reda. Hvala.
Hvala. Kratko kao predstavnik, hm, demokratske većine u ovom parlamentu, već sam više puta naglasio da je po-ponašanje proevropske opozicije vrlo često anti-demokratsko i antievropsko. Samo ovaj amandman to ukazuje jer, eh, između može i mora je velika razlika. Eh, može je tamo gde je demokratija i gde se dogovara i gde se diskutuje i vodi konstruktivni dijalog, a mora, čini mi se, je i antievropski i antidemokratski. Hvala.
Hvala predsednice. Ja moram da se izvinim, zaista, jer je došlo do nesporazuma. Ne bih da krivim nikog do sebe, iskreno da bude, eh, jer, eh, jednostavno me je neka konverzacija dovela do toga da sam pomislio da je to čak i otkazano, tako da, bio sam spreman da dođem. Jednostavno, nesporazum je doveo do toga da ne dođem, kada su me tog dana rekli da to, ja jednostavno nisam mogao fizički da stignem za to vreme i iz Jagodine, ali još jedno izvinjenje i evo, to je moja krivica, da tako kažem. Eh, slažem se da ne možete sami i da treba svi da vam pružimo tu podršku, tako da, eto, prihvatite to izvinjenje.
Hvala.
Dobro završavam. 'nači, ono što, što sam hteo da kažem, poštovani ministre, jeste da, aa, podržavamo ove vaše izveštaje i mislimo da su realni, da su u skladu s onim što se dešava sa našim evrointegracijama. I imate našu podršku u tom smislu. Hvala. Sve je u redu, samo nemojte- Nemoj da se, jer niste.
Nemoj da se raspravlja samo- Poštovani narodni poslanici- Nemoj da se raspravlja samo- A ja da zaslužuješ, ja bih ti presirao.